Microsoft Word - 16ms321

Величина: px
Почињати приказ од странице:

Download "Microsoft Word - 16ms321"

Транскрипт

1 Zdtk 3 (4, 4, TUPŠ) Duljine strni trokut jesu.5 m, 0 m i 8.5 m. Rzlik duljin njdulje i njkrće strnie njemu sličnog trokut iznosi 4.8 m. Kolik je duljin treće strnie (strnie srednje duljine) sličnog trokut?. 8.3 m. 9 m. 0.8 m D. m Rješenje 3 Sličnost trokut Kžemo d su dv trokut sličn ko postoji pridruživnje vrhov jednog vrhovim drugog tko d su odgovrjući kutovi jednki, odgovrjuće strnie proporionlne. =, β = β, =, = = = k. Omjer strni sličnih trokut k zovemo koefiijent sličnosti. Zkon distriuije množenj prem zrjnju. ( ) ( ) + = +, + = +. Dekdske jedinie su rojevi koji se doiju množenjem roj 0 smim soom. Dekdske jedinie su rojevi: 0, 00, 000, 0000, itd. Deimlni roj množimo dekdskom jediniom tko d deimlnu točku pomknemo udesno z onoliko mjest koliko dekdski roj im nul. = 8.5 m = 0 m - = 4.8 =.5 m.inči Rzlik duljin njdulje i njkrće strnie sličnog trokut je 4.8 p vrijedi jedndž: = 4.8 = Iz sličnosti trokut doije se: = = 4.8 / = + = = =. 5 ( ).5 = = = = = 40.8 /: 4 = 0. m. Rčunmo duljinu strnie uporom sličnosti trokut.

2 = 0 m 0. = = / = = 0. m = = m = 8. 5 m Odgovor je pod D..inči udući d su trokuti slični, vrijedi: = k = k / = k uvjet k k = / = k = = k = k =.5 m k ( ) = 4.8 k (.5 8.5) = k = 4.8 = 8.5 m 4 k = 4.8 /: 4 k =.. Rčunmo duljinu strnie uporom sličnosti trokut. k =. = k = k / = k = m = m = Odgovor je pod D. Vjež 3 Duljine strni trokut jesu 5 mm, 00 mm i 85 mm. Rzlik duljin njdulje i njkrće strnie njemu sličnog trokut iznosi 48 mm. Kolik je duljin treće strnie (strnie srednje duljine) sličnog trokut?. 8.3 m. 9 m. 0.8 m D. m Rezultt: D. Zdtk 3 (zr, mediinsk škol) Ljestve duge 3 metr prislonjene su jednim krjem uz zid, tko d s njim ztvrju kut 9.5. Nći visinu n kojoj ljestve dodiruju tj zid...6 m.. m.. m D..8 m E..6 m Rješenje 3 Prvokutni trokuti imju jedn prvi kut (kut od 90º). Strnie koje ztvrju prvi kut zovu se ktete, njdulj strni je hipotenuz prvokutnog trokut. Kosinus šiljstog kut prvokutnog trokut jednk je omjeru duljine ktete uz tj kut i duljine hipotenuze. Uočimo prvokutn trokut čij je duljin hipotenuze duljin ljestv d, duljin ktete duljin visine zid h. Pomoću funkije kosinus doije se: Odgovor je pod. h h h os = = os = os / d h = d os d d d d = 3 m h = 3 m os 9.5 h =.6 m. = 9.5

3 d h d h Vjež 3 Ljestve duge 4 m prislonjene su jednim krjem uz zid, tko d s njim ztvrju kut 9.5. Nći visinu n kojoj ljestve dodiruju tj zid...9 m. 3.4 m m D. 4.8 m E m Rezultt:. Zdtk 33 (4, 4, TUPŠ) Izrčunti ploštinu trokut ko su zdni njegovi vrhovi: (, ), (6, 7), (, 8). Rješenje 33 = Z relni roj x njegov je psolutn vrijednost (modul) roj x koji određujemo n ovj nčin: x, x 0 x = x, x < 0. ko je roj x pozitivn ili nul, td je on jednk svojoj psolutnoj vrijednosti. Z svki x, x 0, vrijedi x = x. ko je x negtivn roj, njegov psolutn vrijednost je suprotn roj x koji je pozitivn. Z svki x, x < 0, je x = x. Trokut je dio rvnine omeđen s tri dužine. ko su poznte koordinte vrhov trokut (x, y ), (x, y ) i (x 3, y 3) njegov ploštin može se izrčunti po jednoj od formul: P = x ( y y 3) + x ( y 3 y ) + x 3 ( y y ) P = y ( x x ) + y ( x x ) + y ( x x ) 3, psolutn vrijednost osigurv d ploštin ude pozitivn. Tre pziti n ikličku izmjenu indeks u formulm:,, 3, 3, 3,,..inči (, ) = (, ) (, ) ( 6, 7) (, ) = (, 8) x y x y = P = x ( y y 3) + x ( y 3 y ) + x 3 ( y y ) x 3 y 3.

4 P = ( 7 ( 8) ) + 6 ( 8 ) + ( ( 7) ) P = ( 7 + 8) + 6 ( 0) + ( + 7) P = + 6 ( 0) P = P = 43 P = 43 P =..inči (, ) = (, ) (, ) ( 6, 7) (, ) = (, 8) x y x y = P = y ( x x 3) + y ( x 3 x ) + y 3 ( x x ) x 3 y 3 P = ( 6 ) 7 ( ( )) 8 ( 6 ) P = 4 7 ( + ) 8 ( 7) P = P = P = 43 P = 43 P =. Vjež 33 Izrčunti ploštinu trokut ko su zdni njegovi vrhovi: (, ), (7, 6), (8, ). Rezultt: P = 43. Zdtk 34 (4, 4, TUPŠ) U trokutu s slike omjer kutov je : β : = 3 : : 3. Z duljine strni vrijedi = 3 m. Kolik je duljin njkrće strnie tog trokut?..9 m. 4.3 m m D. 8.9 m Rješenje 34 n d n =, =, =. d d Zkon distriuije množenj prem zrjnju. ( ) ( ) + = +, + = +. Zroj svih kutov u trokutu je 80º. β 4

5 + β + = 80 Nsuprot većoj strnii u trokutu leži veći kut. Nsuprot mnjoj strnii u trokutu leži mnji kut. Podsjetimo se poučk o sinusim. U trokutu vrijedi = = = R, sin sin β sin pri čemu je R polumjer opisne kružnie tog trokut. Omjer je količnik dviju istovrsnih veličin : = k ili = k, gdje je: prvi čln omjer, drugi čln omjer, k vrijednost (količnik) omjer. ko postoji n jednkih omjer produženi rzmjer je : = k : = k 3 : 3 = k... n : n = k, 5 0. : : 3 :... : n = : : 3 :... : n. Zroj kutov u trokutu je 80 p iz produženog rzmjer njprije izrčunmo mjere svih triju kutov trokut. = 3 k k : β : = 3 : : 3 β = k koefiijent + β + = 80 = 3 k proporionlnosti + β + = 80 3 k + k + 3 k = 80 8 k = 80 8 k = 80 /: 8 k= 0. Mjere kutov su: = 3 k = 3 0 = 30 β = k k = 0 β = 0 β = 0. = 3 k = 3 0 = 30 Kut β je njmnji. udući d se nsuprot njmnjeg kut u svkom trokutu nlzi njkrć strni, strni je njkrć strni trokut. Uporom sinusovog poučk i uvjet iz zdtk doijemo: sin = = / sin = metod sin sin β sin sin β sin β zmjene = 3 = 3 = 3 sin sin sin sin sin β = 3 = 3 = 3 = 3 sin β sin β sin β sin β

6 Odgovor je pod. sin sin β sin β sin β = 3 / = 3 sin β sin sin β sin sin β sin 0 = 3 = 6.49 m. sin 30 sin 0 Vjež 34 U trokutu s slike omjer kutov je : β : = 6 : 4 : 6. Z duljine strni vrijedi = 3 m. Kolik je duljin njkrće strnie tog trokut?..9 m. 4.3 m m D. 8.9 m Rezultt:. Zdtk 35 (Josip, gimnzij) Zdn je trokut ploštine 35 m. Točk Q dijeli strniu u omjeru : 5. Kroz točku Q povučene su prlele s ostlim dvjem strnim trokut čime je trokut podijeljen n dv trokut i prlelogrm. Koliko iznosi ploštin mnjeg od tko doivenih trokut. Rješenje 35, d = =, =. d d d Skrtiti rzlomk znči rojnik i nzivnik tog rzlomk podijeliti istim rojem rzličitim od nule i jedinie n =, n 0, n. n Zkon distriuije množenj prem zrjnju. ( ) ( ) + = +, + = +. Ploštin trokut izrčunv se po formuli v v, v P = P =, P =. Ploštin trokut jednk je polovii produkt duljine jedne njegove strnie i duljine visine koj odgovr toj strnii. Omjer je količnik dviju istovrsnih veličin : = k ili = k, 6 β

7 gdje je: prvi čln omjer, drugi čln omjer, k vrijednost (količnik) omjer. Sličnost trokut Kžemo d su dv trokut sličn ko postoji pridruživnje vrhov jednog vrhovim drugog tko d su odgovrjući kutovi jednki, odgovrjuće strnie proporionlne.,, = β = β, = = = = k. Omjer strni sličnih trokut k zovemo koefiijent sličnosti. Nek su trokuti i slični uz koefiijent sličnosti k: = = = k. Svi elementi trokut (težišnie, simetrle kutov, visine, polumjeri opisne i upisne kružnie) rzmjerni (proporionlni) su odgovrjućim elementim trokut uz isti fktor rzmjernosti (proporionlnosti) k. Dkle, odgovrjuće visine sličnih trokut odnose se ko odgovrjuće strnie. Dijeljenje dužine u zdnom omjeru Kko dužinu podijeliti točkom u omjeru m : n, gdje su m i n prirodni rojevi? E m jediničnih dužin n jediničnih dužin p Povuimo točkom poluprv p. Izeremo jediničnu dužinu E koju nnesemo m put tko d je Nnesemo je sd još n put tko d je = m E = n E Povuimo prv i prlelu točkom s tim prvem. Nek t prlel siječe u točki, to je tržen točk p vrijedi: m =. n.. 7

8 E D E v D Q v J N Q S slik vidi se: =, =, =, Q =, EN = v, P = v udući d točk Q dijeli dužinu u omjeru : 5, vrijedi: Q =,. 7 = 7 EN = 7 P = 7 Ploštine trokut su: ploštin trokut QE Q EN v P = P = ploštin trokut P v P = P =. Sd lko izrčunmo ploštinu P. Vjež 35 v v v P = podijelimo P P P v v jedndže = = = P v P v P v P = = 7 P v 7 7 P v 7 7 P P 4 = = = = P v P v P 7 7 P 49 v = v 7 P = 4 / P P = P 49 P = m P = m P P = 35 m P = 5 m P = m Zdn je trokut ploštine m. Točk Q dijeli strniu u omjeru : 5. Kroz točku Q povučene su prlele s ostlim dvjem strnim trokut čime je trokut podijeljen n dv trokut i prlelogrm. Koliko iznosi ploštin mnjeg od tko doivenih trokut. J' ' N P Q' Rezultt:. 7 m 8

9 Zdtk 36 (nte, srednj škol) Duljine strni trokut jednke su n + n +, n + i n, gdje je n reln roj veći od. Koliki je kut nsuprot strnii duljine n + n +? Rješenje 36 m n m + = + + = +, =. ( ) ( ) n, ( ) n m n + m =, =, + + = ( ) n n n ( ) =, os0 =. Nsuprot većoj strnii u trokutu leži veći kut. Nsuprot mnjoj strnii u trokutu leži mnji kut. Poučk o kosinusu (kosinusov poučk) U trokutu vrijede ove jednkosti: + = + os os =, + = + os β os β =, + = + os os =. Zkon distriuije množenj prem zrjnju. Množenje zgrd Nek je: ( ) ( ) + = +, + = +. ( + ) ( + d ) = + d + + d. = n + n +, = n +, = n. Uočimo d je strni njveć strni u trokutu. Njveći kut trokut nlzi se nsuprot njvećoj strnii, to je duljin = n + n +. I sd rčunmo: ( n + ) + ( n ) ( n + n + + ) os = os = n + n ( ) ( ) ( ) 3 ( n n n ) n + 4 n + + n n + n + n + + n + n + n os = n + 4 n + + n n + n n n n n os = + 3 ( n n n ) n + 4 n + + n n + n n n n n os = + 3 ( n n n ) 9

10 3 3 4 n + n n n n n + n + os = = os 3 3 ( n + n n ) ( n + n n ) ( ) ( ) 3 3 n n n n + n n os 3 3 ( n + n n ) ( n + n n ) + os = = os = = os = 0. Vjež 36 Duljine strni trokut jednke su n (n + ) +, n + i n, gdje je n reln roj veći od. Koliki je kut nsuprot strnii duljine n + n +? Rezultt: 0. Zdtk 37 (Drio, tehničk škol) rod npušt luku i plovi prem jugoistoku pod kutom 65 u odnosu n istok. Nkon prijeđenih.8 km kpetn zustvlj rod. Poslije krtkog zstoj rod nstvlj plovidu i prijeđe. km ploveći prem sjeveroistoku pod kutom 5 u odnosu n istok. Koristeći se rzlgnjem vektor n komponente nđite ukupni pomk rod. Rješenje 37 Pomk je njkrć udljenost između dvije točke stze tijel. To je vektorsk veličin. Prvokutni trokuti imju jedn prvi kut (kut od 90º). Strnie koje ztvrju prvi kut zovu se ktete, njdulj strni je hipotenuz prvokutnog trokut. Z šiljste kutove i β prvokutnog trokut vrijedi: 0 + β = 90. Dv su kut komplementn ko im je zroj jednk 90. Sinus šiljstog kut prvokutnog trokut jednk je omjeru duljine ktete nsuprot tog kut i duljine hipotenuze. Kosinus šiljstog kut prvokutnog trokut jednk je omjeru duljine ktete uz tj kut i duljine hipotenuze. Pitgorin poučk Trokut je prvokutn ko i smo ko je kvdrt nd hipotenuzom jednk zroju kvdrt nd ktetm. Poučk o kosinusu (kosinusov poučk) U trokutu vrijede ove jednkosti: = + os, = + os β, = + os. 0

11 S Z O D I δ β E J S slike vidi se: O = = 65, O =.8 km, =. km, E = β = 5 = DE, D = E O = = 90 = = 5, = δ = 90 β = 90 5 = 75.inči S Z O D I E J Uočimo prvokutn trokut O i odredimo duljine komponent O i vektor O. δ O O os = os = / O O O O = O os = O sin sin = sin = / O O O O =.8 km os 65 O = 0.76 km. =.8 km sin 65 =.63 km β

12 S Z O D I E J Uočimo prvokutn trokut E i odredimo duljine komponent E i E vektor. Sd je: δ E E os β = os β = / E = os β E E E = sin β sin β = sin β = / E =. km os5 E =.06 km. E =. km sin5 E = 0.8 km OD = O + D D = E OD = O + E D = DE E DE = D = E OD = 0.76 km +.06 km OD =.8 km. D =.63 km 0.8 km D =.35 km Uočimo prvokutn trokut OD i pomoću Pitgorin poučk izrčunmo pomk rod O. β

13 S Z O D I δ β J E O = OD + D O = OD + D / O = OD + D O =.8 km +.35 km O =.7 km..inči S ( ) ( ) Z O D I J U trokutu O duljin strnie O je pomk rod. Iz poučk o kosinusu immo δ O = O + O os( + δ ) O = O + O os + δ / β ( ) O = O + O os( + δ ) (.8 ) (. ).8. os( 5 75 ) O = km + km km km + O =.8 km +. km.8 km. km os00 O =.7 km. ( ) ( ) E 3

14 Vjež 37 rod npušt luku i plovi prem sjeveroistoku pod kutom 65 u odnosu n istok. Nkon prijeđenih.8 km kpetn zustvlj rod. Poslije krtkog zstoj rod nstvlj plovidu i prijeđe. km ploveći prem jugoistoku pod kutom 5 u odnosu n istok. Koristeći se rzlgnjem vektor n komponente nđite ukupni pomk rod. Rezultt:.7 km. Zdtk 38 (Ivn, gimnzij) Dn je trokut s strnim 3 m, 4 m i 5 m. Kružni im središte n strnii duljine 4 m i dir ostle dvije strnie. Koliki je polumjer te kružnie? Rješenje 38 n m n m =, =, 0, =, = +. n n m = m. Ploštin trokut izrčunv se po formuli v v, v P = P =, P =. Ploštin trokut jednk je polovii produkt duljine jedne njegove strnie i duljine visine koj odgovr toj strnii. Opseg trokut duljin strni, i izrčunv se po formuli: Poluopseg trokut je: O = s = s = O. Ploštin trokut kojemu su zdne duljine strni,, rčun se pomoću Heronove formule + + P = s s s s s = roj je višekrtnik prirodnog roj ko postoji tkv prirodn roj k d vrijedi ( ) ( ) ( ), poluopseg trokut = k. Z prirodni roj kžemo d je djeljiv s prirodnim rojem ko je = k, k N, tj. ko je roj višekrtnik roj. Prirodni rojevi koji su djeljivi smo s i s smim soom zovu se prosti ili prim rojevi. rojevi koji imju više od dv djelitelj su složeni rojevi. Svki se složeni roj može rstviti n proste fktore. Skrtiti rzlomk znči rojnik i nzivnik tog rzlomk podijeliti istim rojem rzličitim od nule i jedinie n =, n 0, n. n. 4

15 N M r r S S slike vidi se: = = 4 m, = = 5 m, = = 3 m, SN = SM = r Uočimo d je ploštin trokut jednk zroju ploštin trokut S i S. P = P S + P S. N M r r S Ploštinu trokut izrčunmo pomoću Heronove formule. = 5, = 3, = 4 = 5, = 3, = 4 = 5, = 3, = s = s = s = 5

16 = 5, = 3, = 4 = 5, = 3, = 4 4 s = s = ( ) ( ) ( ) ( 5) ( 3) ( 4) P = s s s s P = 3 4 P = P = P = P = 3 7 P = 3 7 P = 4 P = 84 m. Ploštine trokut S i S iznose: P S = SM r 3 r P P S = S = P S = SN r 5 r P P. S = S = Sd je: P S + P S = P 3 r 5 r 3 r 5 r + = 84 + = 84 / 3 r + 5 r = 68 8 r = 68 8 r = 68 /: 8 r = 6 m. Vjež 38 Dn je trokut s strnim 6 m, 8 m i 30 m. Kružni im središte n strnii duljine 8 m i dir ostle dvije strnie. Koliki je polumjer te kružnie? Rezultt: m. Zdtk 39 (Domgoj, gimnzij) Kolik je duljin strnie trokut ko je = 7, = 4, t je geometrijsk sredin i? Rješenje 39 n n n ( ) ( ) ( ) =, =, + + = +, =, 0. =. Težišni trokut je dužin koj spj vrh s polovištem nsuprotne strnie trokut. ko su, i duljine strni trokut, t, t i t duljine težišni trokut, td vrijedi: t =, + t, t = + = +. Nek su i dv pozitivn reln roj. Td je geometrijsk sredin G rojev i definirn izrzom Zkon distriuije množenj prem zrjnju..inči udući d je t geometrijsk sredin i, slijedi: G =. ( ) ( ) + = +, + = +. 6

17 t = metod t = + komprije = + = + / = + = + / ( ) = + ( ) = + 4 = + = + 4 = = = = 8 = 8 / = 8 = 9 = 9 = 3..inči udući d je t geometrijsk sredin i, slijedi: t = metod t = + komprije = + = + / = + = + / ( ) = + ( ) = + 4 = + = + 4 ( ) ( ) ( ) = + = + = = = = > Vjež 39 ( ) / ( ) ( ) [ > 0 ] ( ) ( ) = = 7 4 = 3 = 3. Kolik je duljin strnie trokut ko je = 4, = 8, t je geometrijsk sredin i? Rezultt: 6. 7

18 Zdtk 330 (Nikol, gimnzij) Kolik je mjer kut β prikznog n skii? β 08. β = 54. β = 63. β = 75 D. β = 8 Rješenje 330 Kutovi koji imju jedn krk zjednički, unij drugih dvju krkov je prv zovu se sukuti. β V + β = 80. Prvokutni trokuti imju jedn prvi kut (kut od 90º). Strnie koje ztvrju prvi kut zovu se ktete, njdulj strni je hipotenuz prvokutnog trokut. Z šiljste kutove i β prvokutnog trokut vrijedi: 0 + β = 90. Poučk o vnjskom kutu u trokutu β β = β +, β = +, = + β. Vnjski kut u trokutu jednk je zroju unutrnjih kutov uz preostl dv vrh trokut..inči 8

19 β Prvi kork: + 08 = 80 = = 7. Drugi kork: + = 90 = 90 = 90 7 = 8. Treći kork: 8 + β = 90 β = 90 β = 90 β = 90 9 β = 8. Odgovor je pod D..inči β Uporit ćemo poučk o vnjskom kutu u trokutu. Prvi kork: + 90 = 08 = = 8. Drugi kork: 8 β + = 90 β = 90 β = 90 β = 90 9 β = 8. Odgovor je pod D Vjež 330 Kolik je mjer kut β prikznog n skii? 9

20 3 β 08 Rezultt:.. β = 68. β = 8. β = 84 D. β = 88 Zdtk 33 (Mrij, gimnzij) U trokutu zdn je kut = 0, z duljine strni i vrijedi jednkost = +. Kolik je duljin simetrle kut? Rješenje 33 Simetrl kut je prv koji rspolvlj kut. Ploštin trokut kojemu su zdne duljine dviju strni i mjer kut između njih rčun se po formulm: P = sin, P = sin β, P = sin. Zkon distriuije množenj prem zrjnju. ( ) ( ) + = +, + = +. Skrtiti rzlomk znči rojnik i nzivnik tog rzlomk podijeliti istim rojem rzličitim od nule i jedinie n =, n 0, n. n sin ( ) = sin os, os 60 =. 0

21 s D udući d simetrl s kut dijeli trokut n dv trokut D i D, ploštin trokut jednk je zroju ploštin trokut D i D. P = P D + P D sin = s sin + s sin sin sin sin s s = + / sin = s sin + s sin s sin + s sin = sin s sin ( + ) = sin s sin ( + ) = sin / + ( ) ( + ) sin uvjet + sin sin s = s s = = = + sin ( + ) sin ( + ) sin ( + ) sin os sin os s sin s s s = = = = os sin sin sin 0 s = os s = os 60 s = s = s =. Vjež 33 U trokutu zdn je kut = 90, z duljine strni i vrijedi jednkost = +. Kolik je duljin simetrle kut? Rezultt: s =.

22 Zdtk 33 (4, 4, TUPŠ) ko je n slii = 5 m i = 9 m, td je D jednko: Rješenje 33 D 5 7. m. m. 6 m D. 9 m 9 5 d = =, =. d Zroj kutov u trokutu je β + = 80. Sličnost trokut Kžemo d su dv trokut sličn ko postoji pridruživnje vrhov jednog vrhovim drugog tko d su odgovrjući kutovi jednki, odgovrjuće strnie proporionlne. =, β = β, =, = = = k. Omjer strni sličnih trokut k zovemo koefiijent sličnosti. Prvi poučk sličnosti (K K) Dv su trokut sličn ko se podudrju u dv kut. Drugi poučk sličnosti (S K S) Dv su trokut sličn ko se podudrju u jednom kutu, strnie koje određuju tj kut su proporionlne. Treći poučk sličnosti (S S S) Dv su trokut sličn ko su im sve odgovrjuće strnie proporionlne. Četvrti poučk sličnosti (S S K) Dv su trokut sličn ko su im dvije strnie proporionlne, podudrju se u kutu nsuprot većoj strnii. Skrtiti rzlomk znči rojnik i nzivnik tog rzlomk podijeliti istim rojem rzličitim od nule i jedinie n =, n 0, n. n

23 S slik vidi se: D β = 5 m, = 9 m, = D, = D = β = D = Prem uvjetu zdtk trokuti i D imju jednke kutove = D. Kut β (kut u vrhu ) zjednički je z o trokut i D = D = β. Iz nvedenog slijedi d su im i kutovi uz treći vrh tkođer jednki. = D =. udući d trokuti i D imju jednke kutove, trokuti su slični p vrijedi rzmjer: D D 9 = = = = D D 9 5 D = / 9 D = D = D = m Odgovor je pod. Vjež 33 ko je n slii = 5 m i = 9 m, td je D jednko: D β Rezultt:. D 5 9. m. m. 3 m D. 5 m 3 5 3

24 Zdtk 333 (4, 4, TUPŠ) ko je os = 0.6, td je duljin n slii jednk: S 5 m Rješenje m. 4 m. 6 m D. 8 m Visine su trokut dužine kojim je jedn krj vrh trokut, drugi sjeište okomie (koj prolzi promtrnim vrhom) s prvem n kojem leži suprotn strni trokut. Prvokutni trokuti imju jedn prvi kut (kut od 90º). Strnie koje ztvrju prvi kut zovu se ktete, njdulj strni je hipotenuz prvokutnog trokut. Kosinus šiljstog kut prvokutnog trokut jednk je omjeru duljine ktete uz tj kut i duljine hipotenuze. Trokut koji im dvije sukldne strnie zove se jednkokrčni trokut. Sukldne strnie su kri, treć strni zove se osnovi trokut. Z jednkokrčni trokut vrijedi v 4

25 5 m S P 5 m S slike vidi se: S = S = 5 m, P = P = Uočimo prvokutn trokut SP i pomoću funkije kosinus izrčunmo. P P P P os = 0.6 = = 0.6 = 0.6 / 5 P = 3 S = 3 = 3 / = 6 m. Odgovor je pod Vjež 333 ko je os = 0.8, td je duljin n slii jednk: S 5 m Rezultt: D.. 3 m. 4 m. 6 m D. 8 m 5

26 Zdtk 334 (Ln, gimnzij) Širin gol u nogometu iznosi 7.3 m, u rukometu 3 m. Koji igrč im ''n rspolgnju'' veći kut z pogodk: nogometš koji izvodi jednester ili rukometš koji izvodi sedmer? Rješenje 334 n, d n = =. d Prvokutni trokuti imju jedn prvi kut (kut od 90º). Strnie koje ztvrju prvi kut zovu se ktete, njdulj strni je hipotenuz prvokutnog trokut. Tngens šiljstog kut prvokutnog trokut jednk je omjeru duljine ktete nsuprot tog kut i duljine ktete uz tj kut. d d d S slike vidi se: d širin gol udljenost s koje se izvodi kzneni udr kut pod kojim izvođč kznenog udr vidi gol. Uočimo prvokutn trokut čij je jedn ktet polovi širine gol d, drug udljenost s koje se izvodi kzneni udr. Pomoću funkije tngens može se izrčunti kut. Rčunmo kut z: d d d d tg = tg = tg = = tg d d = tg / = tg. 6

27 nogometš d = 7.3 m d 7.3 = tg = tg = 36 48'. = m rukometš d = 3 m d 3 tg tg = = = 4 '. = 7 m 7 Nogometš vidi gol pod većim kutom. Vjež 334 Širin gol u nogometu iznosi 73. dm, u rukometu 30 dm. Koji igrč im ''n rspolgnju'' veći kut z pogodk: nogometš koji izvodi jednester ili rukometš koji izvodi sedmer? Rezultt: Nogometš. Zdtk 335 (Tomislv, gimnzij) U 4:00 sti vrhovi velike i mle kzljke n stu udljeni su 3 m, u 9:00 sti udljeni su 7 m. Kolik je duljin velike, kolik mle kzljke? Rješenje 335 n n n m n m os 60 =, os 90 = 0, = n, ( ) =. Poučk o kosinusu (kosinusov poučk) U trokutu vrijede ove jednkosti: = + os, = + os β, = + os. Skrtiti rzlomk znči rojnik i nzivnik tog rzlomk podijeliti istim rojem rzličitim od nule i jedinie n =, n 0, n. n ikvdrtn jedndž Opći olik ikvdrtne jedndže je 4 x + x + = 0. T se jedndž rješv uvođenjem pomoćne nepoznnie x = t. Tko se dolzi do jedndže t + t + = 0, Koju zovemo rezolvent ikvdrtne jedndže. ikvdrtn jedndž im četiri rješenj od kojih su dv i dv suprotn. Kd ml (stn) kzljk jednom opiše puni kut (360 ) prošlo je sti što znči d jednom stu odgovr kut od 30. 7

28 360 : = Nek je: v duljin velike (minutne) kzljke m duljin mle (stne) kzljke. U 4:00 sti vrhovi velike i mle kzljke n stu udljeni su = 3 m i međusono ztvrju kut od 30 = 60. v 60 m Vrijedi kosinusov poučk. = v + m v m os 60 3 = v + m v m 69 = v + m v m 69 = v + m v m v + m v m = 69. U 9:00 sti vrhovi velike i mle kzljke n stu udljeni su = 7 m i međusono ztvrju kut od 3 30 = 90. m 90 v 8

29 Vrijedi kosinusov poučk. = v + m v m os 90 7 = v + m v m 0 89 = v + m 0 89 = v + m v + m = 89. Iz sustv jedndž izrčunmo tržene veličine. v + m v m = 69 metod 89 v m 69 v m = = v + m = 89 zmjene ( ) v m = 0 v m = 0 / v m = 0. Dlje promtrmo sustv jedndž iz kojeg doijemo ikvdrtnu jedndžu. 0 v m = 0 v m = 0 /: m v = metod m v + m = 89 v + m = 89 zmjene v + m = m = 89 + m = 89 + m = 89 / m m m m m = 89 m m 89 m = 0 m 89 m = 0 ( m ) zmjen 89 m = 0 t 89 t = 0 m = t =, = 89, = t 89 t = 0 ± 4 =, = 89, = t, = ( ) ( ) 89 ± ± t, = t, = t = ± ± t, = t, = 89 6 t = t = t = t = t = 64 t = t = Vrćmo s n zmjenu. m = t m = 8 m = 64 m = 64 / m, = ± 64 t = 64 m = 8 nem smisl Rčunmo duljinu v velike kzljke. m = 8 m duljin mle kzljke. 9

30 0 v = m m = v = v = v = 5 m. 8 8 Vjež 335 U 4:00 sti vrhovi velike i mle kzljke n stu udljeni su.3 dm, u 9:00 sti udljeni su.7 dm. Kolik je duljin velike, kolik mle kzljke? Rezultt: 5 m, 8 m. Zdtk 336 (4 dm, TUPŠ) Kolik je površin trokut prikznog n skii ko je D = 0 m, D =3 m i = 5 m?. m. 6 m. 30 m D. 75 m Rješenje 336 Ploštin trokut izrčunv se po formuli v v, v P = P =, P =. Ploštin trokut jednk je polovii produkt duljine jedne njegove strnie i duljine visine koj odgovr toj strnii. Prvokutni trokuti imju jedn prvi kut (kut od 90º). Strnie koje ztvrju prvi kut zovu se ktete, njdulj strni je hipotenuz prvokutnog trokut. Pitgorin poučk Trokut je prvokutn ko i smo ko je kvdrt nd hipotenuzom jednk zroju kvdrt nd ktetm. Skrtiti rzlomk znči rojnik i nzivnik tog rzlomk podijeliti istim rojem rzličitim od nule i jedinie n =, n 0, n. n D D Uočimo prvokutn trokut D i pomoću Pitgorin poučk izrčunmo duljinu D. 30

31 Sd je: D = D D = 5 3 D = 5 9 D = 6 Površin trokut iznosi: D = 6 / D = 6 D = 4 m. = D + D = 0 m + 4 m = 4 m. D 4 m 3 m 4 m 3 m P = P = P = P = 7 3 m P = m. Odgovor je pod. Vjež 336 Kolik je površin trokut prikznog n skii ko je D = dm, D =3 m i = 5 m?. m. 6 m. 30 m D. 75 m Rezultt:. D Zdtk 337 (Gorn, srednj škol) Postoji li trokut kojem su zrojevi svkih dvju kutov mnji od 0? Rješenje 337 < + < + d, <, > 0 <. < d Zroj svih kutov u trokutu je 80º. 0 + β + = 80. Zkon distriuije množenj prem zrjnju. ( ) ( ) + = +, + = +. ko tkv trokut postoji ond morju vrijediti ove tri nejednkosti: + β < 0 zrojimo β + < 0 + β + β < nejednkosti + < 0 + β + < β + < β + < 360 /: ( ) ( ) + β + < 80. 3

32 Tkv trokut ne postoji jer mor iti 0 + β + = 80. Vjež 337 Postoji li trokut kojem su zrojevi svkih dvju kutov mnji od 8? Rezultt: Ne, dokz nlogn. Zdtk 338 (, TUPŠ) Koliko visoko leti zmj koji je vezn uziom od 00 m koj s tlom ztvr kut od 70? Rješenje 338 Prvokutni trokuti imju jedn prvi kut (kut od 90º). Strnie koje ztvrju prvi kut zovu se ktete, njdulj strni je hipotenuz prvokutnog trokut. Sinus šiljstog kut prvokutnog trokut jednk je omjeru duljine ktete nsuprot tog kut i duljine hipotenuze. 00 m h 70 h h h sin 70 = = sin 70 = sin 70 / 00 h = 00 sin 70 h = m Vjež 338 Koliko visoko leti zmj koji je vezn uziom od 0. km koj s tlom ztvr kut od 70? Rezultt: m. Zdtk 339 (, TUPŠ) Tunel duljine 500 m spušt se pod kutom od 6. Z koliko je metr izlz tunel niži od ulz? Rješenje 339 Prvokutni trokuti imju jedn prvi kut (kut od 90º). Strnie koje ztvrju prvi kut zovu se ktete, 3

33 njdulj strni je hipotenuz prvokutnog trokut. Tngens šiljstog kut prvokutnog trokut jednk je omjeru duljine ktete nsuprot tog kut i duljine ktete uz tj kut. 500 m 6 h h h h tg 6 = = tg 6 = tg 6 / 500 h = 500 tg 6 h = 6.76 m Vjež 339 Tunel duljine.5 km spušt se pod kutom od 6. Z koliko je metr izlz tunel niži od ulz? Rezultt: 6.76 m. Zdtk 340 (, TUPŠ) Tornj visok 30 m vidi se pod kutom od 5 iz točke koj leži u rvnini podnožj tornj. Pod kojim i se kutom iz iste točke vidio dvostruko viši tornj? Rješenje 340 = d d, = =. = d d Prvokutni trokuti imju jedn prvi kut (kut od 90º). Strnie koje ztvrju prvi kut zovu se ktete, njdulj strni je hipotenuz prvokutnog trokut. Tngens šiljstog kut prvokutnog trokut jednk je omjeru duljine ktete nsuprot tog kut i duljine ktete uz tj kut. Skrtiti rzlomk znči rojnik i nzivnik tog rzlomk podijeliti istim rojem rzličitim od nule i jedinie n =, n 0, n. n 60 m 30 m 5.inči d d 33

34 tg 5 = d podijelimo tg d tg d tg 60 jedndže = tg 5 30 = = tg 5 30 tg 5 tg = d d d tg tg = = / tg 5 tg = tg 5 tg 5 tg 5.inči ( tg ) = tg 5 = 43 0 ' '' d 30 tg 5 = tg 5 = / d = d d tg 5 tg 5 metod d 60 komprije tg = tg = / d = d d tg tg tg tg 5 = = / tg = tg 5 tg 5 tg tg 5 tg 30 ( tg ) = tg 5 = 43 0 ' ''. Vjež 340 Tornj visok 300 dm vidi se pod kutom od 5 iz točke koj leži u rvnini podnožj tornj. Pod kojim i se kutom iz iste točke vidio dvostruko viši tornj? Rezultt: = 43 0 ' ''. 34

Microsoft Word - 26ms281

Microsoft Word - 26ms281 Zdtk 8 (Ivn, tehničk škol) Rcionlizirj rzlomk Rješenje 8 6 +, b b, b b Proširiti rzlomk znči brojnik i nzivnik tog rzlomk pomnožiti istim brojem rzličitim od nule i jedinice n b b n, n, n Zkon distribucije

Више

Nastavna cjelina: 6. Sukladnost i sličnost Nastavne jedinice: -SUKLADNOST DUŽIN I KUTOVA -SUKLADNOST TROKUTA -SIMETRALA DUŽINE, KUTA I SREDNJICA TROKU

Nastavna cjelina: 6. Sukladnost i sličnost Nastavne jedinice: -SUKLADNOST DUŽIN I KUTOVA -SUKLADNOST TROKUTA -SIMETRALA DUŽINE, KUTA I SREDNJICA TROKU TEORIJA IZ SUKLADNOST DUŽINA I KUTOVA SUKLADNOST TROKUTA SIMETRALA DUŽINE, KUTA I SREDNJICA TROKUTA ČETIRI KARAKTERISTIČNE TOČKE TROKUTA PROPORCIONALNOST DUŽINA SLIČNOST TROKUTA 6.1. SUKLADNOST DUŽINA

Више

1

1 Zdci z poprvni ispit. rzred-tehničri. Izrčunj ) 0- (- 7) - [(-)- (-)]+7 (-7) (8-)-(-)(-) -+ [+ (- )].Izrčunj ) e) 7 7 7 8 7 i) 0 7 7 j) 8 k) 8 8 8 l). 0,.Poredj po veličini, počevši od njvećeg prem njmnjem,,,,.)odredi

Више

1. Realni brojevi

1. Realni brojevi .. Skupovi brojev N {, 2,,...,n, n +,...} Skup prirodnih brojev ztvoren je s obzirom n opercije zbrjnj i množenj. To znči d se bilo koj dv broj ili više njih) mogu zbrjti i množiti i ko rezultt opet dobivmo

Више

(Microsoft Word - Dr\236avna matura - kolovoz vi\232a razina - rje\232enja)

(Microsoft Word - Dr\236avna matura - kolovoz vi\232a razina - rje\232enja) I. ZADATCI VIŠESTRUKOGA IZBORA. B. Kubirmo zdnu nejednkost, što smijemo jer je funkcij f (x) = x 3 bijekcij s R u R. Dobivmo nejednkost: < < 8. Ovu nejednkost zdovoljvju prirodni brojevi, 3, 4, 5, 6 i

Више

(Microsoft Word - Dr\236avna matura - lipanj vi\232a razina - rje\232enja)

(Microsoft Word - Dr\236avna matura - lipanj vi\232a razina - rje\232enja) . C. Intervl A tvore svi relni brojevi koji su jednki ili veći od i strogo mnji od 7. Intervl B tvore svi relni brojevi koji su strogo veći od i jednki ili veći od 5. Presjek tih intervl tvore relni brojevi

Више

Microsoft Word - VALJAK.doc

Microsoft Word - VALJAK.doc ALJAK ljk je geometrijsko telo ogrničeno s dv krug u prlelnim rvnim i delom cilindrične površi čije su izvodnice normlne n rvn tih krugov. Os vljk je prv koj prolzi kroz centre z. Nrvno ko i do sd oznke

Више

Microsoft Word - FINALNO.doc

Microsoft Word - FINALNO.doc Ako pronñeš cestu ez preprek, zpitj se d li t cest igdje vodi. Projektn nstv Osnovn škol Ivn Gundulić DUBROVNIK MEMENTO (mtemtik) Plnirli smo: Nprviti pregled elementrnih sdržj iz mtemtike s primjerim

Више

Microsoft Word - PRIMENE SLICNOSTI NA PRAVOUGLI TROUGAO.doc

Microsoft Word - PRIMENE SLICNOSTI NA PRAVOUGLI TROUGAO.doc PRIMENE SLIČNOSTI N PRVOUGLI TROUGO Nrjmo jedn prvougli rougo s sndrdnim oeležvnjim:, su kee je ipoenuz je ipoenuzin visin p i su odseči n ipoenuzi koje prvi visin β α α D p β Hipoenuzin visin D deli rougo

Више

Microsoft Word - integrali IV deo.doc

Microsoft Word - integrali  IV deo.doc INTEGRALI ZADAI ( IV DEO) Integrcij rcionlne funkcije P( ) Rcionln funkcij je oblik Q( ). Može biti prv i neprv. Prv rcionln funkcij je on kod koje je mksimlni stepen polinom P() mnji od mksimlnog stepen

Више

(Microsoft Word - Vietove formule. Rastavljanje kvadratnog trinoma na lenear\205)

(Microsoft Word - Vietove formule. Rastavljanje kvadratnog trinoma na lenear\205) VIETOVE FORMULE. RASTAVLJANJE KVARATNOG TRINOMA NA LINEARNE ČINIOCE Brojev su rešenj kvdrtne jednčine + + ko i so ko je + i Ove dve jednkosti zovu se Vietove forule. Čeu one služe? Osnovn prien je d n

Више

Microsoft Word - Kvalif_Zadaci_Rjesenja_TOI.docx

Microsoft Word - Kvalif_Zadaci_Rjesenja_TOI.docx Univerzitet u Tuzli ZBIRKA zdtk s prijemnih ispit iz Mtemtike n Fkultetu elektrotehnike u periodu od 0-0 godine (z studijski progrm "Tehnički odgoj i informtik") Tuzl, mj 08 TEHNIČKI ODGOJ I INFORMATIKA

Више

Microsoft Word - 26ms441

Microsoft Word - 26ms441 Zdtk 44 (Ktri, mturtic) Dijelimo li bombo osmero djece tko d svko dijete dobije jedki broj bombo, ostt će epodijelje bombo Kd bismo toj djeci dijelili 5 bombo tko d svko dijete dobije jedki broj bombo,

Више

Microsoft Word - 11ms201

Microsoft Word - 11ms201 Zdtk (Sr, gimzij) + + Riješi jeddžu: = 6 4 Rješeje m + m m m =, =, = ( ), =, ( ) = f ( ) g ( ) = f = g + + = 6 = 6 4 4 4 9 9 8 = 6 = 6 = 6 4 6 4 6 4 48 8 8 8 = 6 = 6 = 6 / = 6 = 6 4 8 4 8 4 8 4 4 = 6 (

Више

(Microsoft Word - Dr\236avna matura - lipanj osnovna razina - rje\232enja)

(Microsoft Word - Dr\236avna matura - lipanj osnovna razina - rje\232enja) 1. D. Aproksimirajmo svaki od navedenih razlomaka s točnošću od : 5 = 0.71485 0.71, 7 4. = 0.4 0.44, 9 = 0.90 0.91. 11 Odatle odmah zaključujemo da prve tri nejednakosti nisu točne, kao i da je točna jedino

Више

Microsoft Word - GEOMETRIJA 3.4..doc

Microsoft Word - GEOMETRIJA 3.4..doc 4. UČENIK UME DA IZRAČUNA POVRŠINU I ZAPREMINU PRIZME I PIRAMIDE U SLUČAJEVIMA KADA NEOPODNI ELEMENTI NISU DATI KOCKA D= d = P= 6 V= mrež kocke Kock im 1 ivic dužine. Ml dijgonl ( dijgonl onove) je d =.

Више

Stokesov teorem i primjene Stokesov teorem - iskaz pogledati u predavanjima (Teorem 21.7.) Zadatak 1 Izračunajte ukupni fluks funkcije F kroz plohu D,

Stokesov teorem i primjene Stokesov teorem - iskaz pogledati u predavanjima (Teorem 21.7.) Zadatak 1 Izračunajte ukupni fluks funkcije F kroz plohu D, Stokesov teorem i primjene Stokesov teorem - iskz pogledti u predvnjim (Teorem 1.7.) Zdtk 1 Izrčunjte ukupni fluks funkcije F kroz plohu, ko je F zdno s F (x, y, z) ( y, x, x ), je unij cilindr x + y (pri

Више

IV 3. Prostor matrica datog tipa nad poljem. Neka je dato polje (F, +, ) i neka su m, n N. Pravougaona šema mn skalara iz polja F, koja se sastoji od

IV 3. Prostor matrica datog tipa nad poljem. Neka je dato polje (F, +, ) i neka su m, n N. Pravougaona šema mn skalara iz polja F, koja se sastoji od IV 3 Prostor mtric dtog tip nd poljem Nek je dto polje (F, +, ) i nek su m, n N Prvougon šem mn sklr iz polj F, koj se sstoji od m vrst i n kolon zpisn ko A = 211 22 2n ili A = 21 22 2n m1 m2 mn m1 m2

Више

Microsoft Word - 24ms241

Microsoft Word - 24ms241 Zadatak (Branko, srednja škola) Parabola zadana jednadžbom = p x prolazi točkom tangente na tu parabolu u točki A? A,. A. x + = 0 B. x 8 = 0 C. x = 0 D. x + + = 0 Rješenje b a b a b a =, =. c c b a Kako

Више

SKUPOVI TOČAKA U RAVNINI 1.) Što je ravnina? 2.) Kako nazivamo neomeđenu ravnu plohu? 3.) Što je najmanji dio ravnine? 4.) Kako označavamo točke? 5.)

SKUPOVI TOČAKA U RAVNINI 1.) Što je ravnina? 2.) Kako nazivamo neomeđenu ravnu plohu? 3.) Što je najmanji dio ravnine? 4.) Kako označavamo točke? 5.) SKUPOVI TOČAKA U RAVNINI 1.) Što je ravnina? 2.) Kako nazivamo neomeđenu ravnu plohu? 3.) Što je najmanji dio ravnine? 4.) Kako označavamo točke? 5.) U kakvom međusobnom položaju mogu biti ravnina i točka?

Више

T E O R I J A G R A F O V A Do sada smo koristili grafove za predstavljanje relacija. Međutim, teorija grafova je samostalni i važan deo matematike. G

T E O R I J A G R A F O V A Do sada smo koristili grafove za predstavljanje relacija. Međutim, teorija grafova je samostalni i važan deo matematike. G T E O R I J A G R A F O V A Do sd smo koristili grfove z predstvljnje relij. Međutim, teorij grfov je smostlni i vžn deo mtemtike. Grfovi su poseno znimljivi jer pomoću njih možemo modelovti složene proleme

Више

Petar Stipanovid :: Rješenja 2. pismenog ispita iz MMF1 2010/ I2-1 Ako su Φ = r sin πφ + θ ; F = r 2 sin θ r + r cos φ θ + cos θ φ; M = log 2

Petar Stipanovid :: Rješenja 2. pismenog ispita iz MMF1 2010/ I2-1 Ako su Φ = r sin πφ + θ ; F = r 2 sin θ r + r cos φ θ + cos θ φ; M = log 2 Petr Stipnovid :: Rješenj. pismenog ispit iz MMF / I - Ako su Φ = r sin φ + θ ; F = r sin θ r + r cos φ θ + cos θ φ; M = log sin x y+z ; E = ρ z ρ gdje su (r, θ, φ) Krtezijeve koordinte, (r, θ, φ) sferne

Више

untitled

untitled Osnovi konstruisnj Prolemi torelnije pri konstruisnju Složen odstupnj i merni lni Složen odstupnj su rezultti sirnj ili oduzimnj dveju ili više tolerisnih kot koje se u vidu ln nstvljju jedn n drugu u

Више

Jednadžbe - ponavljanje

Jednadžbe - ponavljanje PRIMJENE NA PRAVOKUTNI TROKUT sin = sin β = cos = cos β = tg kuta tg = tg β = ctg kuta ctg = ctg β = c = p + q Ako su kutovi u trokutu 30 i 60 onda je hipotenuza dva puta veća od kraće katete (c = 2a ili

Више

Natjecanje 2016.

Natjecanje 2016. I RAZRED Zadatak 1 Grafiĉki predstavi funkciju RJEŠENJE 2, { Za, imamo Za, ), imamo, Za imamo I RAZRED Zadatak 2 Neka su realni brojevi koji nisu svi jednaki, takvi da vrijedi Dokaži da je RJEŠENJE Neka

Више

Microsoft Word - Andrea Gelemanovic i Martina Hrkovac - Dvodimenzionalna valna jednadzba.doc

Microsoft Word - Andrea Gelemanovic i Martina Hrkovac - Dvodimenzionalna valna jednadzba.doc Sveučilište u Zgreu Fkultet kemijskog inženjerstv i tehnologije Zvod z mtemtiku Mtemtičke metode u kemijskom inženjerstvu Dvodimenzionln vln jedndž Profesor: Dr.sc. Ivic Gusić Andre Geleović i Mrtin Hrkovc

Више

Microsoft Word - KRIVOLINIJSKI INTEGRALI zadaci _I deo_.doc

Microsoft Word - KRIVOLINIJSKI INTEGRALI zadaci _I deo_.doc KRIVOLINIJSKI INTEGRALI ZADACI ( I DEO) Krivolinijski inegrli prve vrse. Izrčuni krivolinijski inegrl ds ko je deo prve = izmeñu čk (, ) i (,). D se podseimo: b Ako je kriv d u obliku : =() b d je: f (,

Више

DRŽAVNO NATJECANJE IZ MATEMATIKE Primošten, 4.travnja-6.travnja razred-rješenja OVDJE SU DANI NEKI NAČINI RJEŠAVANJA ZADATAKA. UKOLIKO UČENIK

DRŽAVNO NATJECANJE IZ MATEMATIKE Primošten, 4.travnja-6.travnja razred-rješenja OVDJE SU DANI NEKI NAČINI RJEŠAVANJA ZADATAKA. UKOLIKO UČENIK RŽVNO NTJENJE IZ MTEMTIKE Primošten, 4travnja-6travnja 016 7 razred-rješenja OVJE SU NI NEKI NČINI RJEŠVNJ ZTK UKOLIKO UČENIK IM RUGČIJI POSTUPK RJEŠVNJ, ČLN POVJERENSTV UŽN JE I TJ POSTUPK OOVTI I OIJENITI

Више

Microsoft Word - 24ms221

Microsoft Word - 24ms221 Zadatak (Katarina, maturantica) Kružnica dira os apscisa u točki (3, 0) i siječe os ordinata u točki (0, 0). Koliki je polumjer te kružnice? A. 5 B. 5.45 C. 6.5. 7.38 Rješenje Kružnica je skup svih točaka

Више

gt1b.dvi

gt1b.dvi r t.h en el em 6 SUKLDNOST I SLI NOST Pripremi se za gradivo koje slijedi, rijes i pripremne zadatke koji se nalaze u elektronic kom dijelu udz benika. el em en t.h r Sukladnost je rijec koju c esto susrec

Више

(Microsoft Word - VI\212ESTRUKI INTEGRALI- zadaci _ I deo_.doc)

(Microsoft Word - VI\212ESTRUKI INTEGRALI- zadaci _ I deo_.doc) VIŠESTRUKI INTEGRALI - ZAACI ( I EO) vostruki integrli-odredjivnje grnic integrcije Prv stvr s kojom se susrećemo kod dvojnih integrl je odredjivnje grnice integrcije. Z skoro svki zdtk mormo crtti sliku

Више

ŠKOLSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ MATEMATIKE 21. siječnja razred-rješenja OVDJE SU DANI NEKI NAČINI RJEŠAVANJA ZADATAKA. UKOLIKO UČENIK IMA DRUGA

ŠKOLSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ MATEMATIKE 21. siječnja razred-rješenja OVDJE SU DANI NEKI NAČINI RJEŠAVANJA ZADATAKA. UKOLIKO UČENIK IMA DRUGA ŠKOLSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ MATEMATIKE 1. siječnja 016. 6. razred-rješenja OVDJE SU DANI NEKI NAČINI RJEŠAVANJA ZADATAKA. UKOLIKO UČENIK IMA DRUGAČIJI POSTUPAK RJEŠAVANJA, ČLAN POVJERENSTVA DUŽAN JE

Више

Microsoft Word - INTEGRALI ZADACI - v deo

Microsoft Word - INTEGRALI ZADACI - v deo INTEGRALI ZADACI (V-DEO) Inegrli nekih funkij koje sdrže kvdrni rinom Njpre ćemo proučii inegrle oblik: I= i I = Kod njih se kvdrni rinom svede n knonični oblik pomoću formule: b 4 b = + + 4 nrvno, možemo

Више

Ime i prezime: Matični broj: Grupa: Datum:

Ime i prezime: Matični broj: Grupa: Datum: Lom i refleksij svjetlosti Cilj vježbe Primjen zkon geometrijske optike (lom i refleksij svjetlosti). Određivnje žrišne dljine tnke leće direktnom metodom. 1. Teorijski dio Zrcl i leće su objekti poznti

Више

(Microsoft Word - MATB - kolovoz osnovna razina - rje\232enja zadataka)

(Microsoft Word - MATB - kolovoz osnovna razina - rje\232enja zadataka) . B. Zapišimo zadane brojeve u obliku beskonačno periodičnih decimalnih brojeva: 3 4 = 0.7, = 0.36. Prvi od navedenih četiriju brojeva je manji od 3 4, dok su treći i četvrti veći od. Jedini broj koji

Више

Microsoft Word - MATRICE ZADACI ii deo

Microsoft Word - MATRICE ZADACI ii deo MATRICE ZADACI ( II DEO) REŠAVANJE SISTEMA LINEARNIH ALGEBARSKIH JEDNAČINA Siste od jednčin s n nepozntih je njčešće uopšteno dt s: x + x +... + x = b n n x + x +... + x = b... n n x + x +... + x = b n

Више

Microsoft Word - 12ms121

Microsoft Word - 12ms121 Zadatak (Goran, gimnazija) Odredi skup rješenja jednadžbe = Rješenje α = α c osα, a < b < c a + < b + < c +. na segmentu [ ], 6. / = = = supstitucija t = + k, k Z = t = = t t = + k, k Z t = + k. t = +

Више

Problem površine - odredeni integral Matematika 2 Erna Begović Kovač, Literatura: I. Gusić, Lekcije iz Matematike 2

Problem površine - odredeni integral Matematika 2 Erna Begović Kovač, Literatura: I. Gusić, Lekcije iz Matematike 2 Problem površine - odredeni integrl Mtemtik 2 Ern Begović Kovč, 2019. Litertur: I. Gusić, Lekcije iz Mtemtike 2 http://mtemtik.fkit.hr Uvod Formule z površinu geometrijskih likov omedenih dužinm (rvnim

Више

Microsoft Word - INTEGRALI ZADACI - v deo

Microsoft Word - INTEGRALI ZADACI - v deo INTEGRALI ZADACI (V-DEO) Inegrli nekih funkcij koje sdrže kvdrni rinom b c Njpre ćemo proučii inegrle oblik: I i I b c b c Kod njih se kvdrni rinom b c svede n knonični oblik pomoću formule: b c b b c

Више

MLADI NADARENI MATEMATIČARI Marin Getaldic Uvod u nejednakosti Nejednakosti su područje koje je u velikoj mjeri zastupljeno na matematički

MLADI NADARENI MATEMATIČARI Marin Getaldic Uvod u nejednakosti Nejednakosti su područje koje je u velikoj mjeri zastupljeno na matematički MLADI NADARENI MATEMATIČARI Mri Getldic Uvod u ejedkosti..05. Nejedkosti su područje koje je u velikoj mjeri zstupljeo mtemtičkim tjecjim, li se u sredjoškolskom grdivu jedv spomije. Tkvi zdtci mogu stvrti

Више

Microsoft Word - 09_Frenetove formule

Microsoft Word - 09_Frenetove formule 6 Frenet- Serret-ove formule x : 0,L Neka je regularna parametrizaija krivulje C u prostoru parametru s ) zadana vektorskom jednadžbom: x s x s i y s j z s k x s, y s, z s C za svaki 0, L Pritom je zbog

Више

(Microsoft Word - Dr\236avna matura - lipanj vi\232a razina - rje\232enja)

(Microsoft Word - Dr\236avna matura - lipanj vi\232a razina - rje\232enja) C Vrijedi jednakost: = 075, pa zaključujemo da vrijedi nejednakost 4 To znači da zadani broj pripada intervalu, 05 < < 05 4 D Riješimo zadanu jednadžbu na uobičajen način: x 7 x + = 0, x, 7 ± ( 7) 4 7

Више

CIJELI BROJEVI 1.) Kako još nazivamo pozitivne cijele brojeve? 1.) Za što je oznaka? 2.) Ispiši skup prirodnih brojeva! 3.) Kako označavamo skup priro

CIJELI BROJEVI 1.) Kako još nazivamo pozitivne cijele brojeve? 1.) Za što je oznaka? 2.) Ispiši skup prirodnih brojeva! 3.) Kako označavamo skup priro CIJELI BROJEVI 1.) Kako još nazivamo pozitivne cijele brojeve? 1.) Za što je oznaka? 2.) Ispiši skup prirodnih brojeva! 3.) Kako označavamo skup prirodnih brojeva? 4.) Pripada li 0 skupu prirodnih brojeva?

Више

trougao.dvi

trougao.dvi Mtemtički fkultet Univerzitet u eogrdu Mster rd Trougo u nstvi mtemtike u osnovnoj i srednjoj školi Mentor: Student: Do. dr Srdjn Vukmirović Drgn Despotović 1048/2014 eogrd, 2015. Sdržj Uvod 2 1 Osnovn

Више

(Microsoft Word - Rje\232enja zadataka)

(Microsoft Word - Rje\232enja zadataka) 1. D. Svedimo sve razlomke na jedinstveni zajednički nazivnik. Lako provjeravamo da vrijede rastavi: 85 = 17 5, 187 = 17 11, 170 = 17 10, pa je zajednički nazivnik svih razlomaka jednak Tako sada imamo:

Више

(Microsoft Word - Dr\236avna matura - svibanj vi\232a razina - rje\232enja)

(Microsoft Word - Dr\236avna matura - svibanj vi\232a razina - rje\232enja) I. ZADATCI VIŠESTRUKOGA IZBORA. D. Skup svih realnih brojeva koji su jednaki ili manji od je interval, ]. Skup svih realnih brojeva koji su strogo veći od je interval, +. Traženi skup tvore svi realni

Више

(Microsoft Word - MATB - kolovoz vi\232a razina - rje\232enja zadataka)

(Microsoft Word - MATB - kolovoz vi\232a razina - rje\232enja zadataka) . D. Izračunajmo vrijednosti svih četiriju izraza pazeći da u izrazima pod A. i B. koristimo radijane, a u izrazima pod C. i D. stupnjeve. Dobivamo: Dakle, najveći je broj sin 9. cos 7 0.9957, sin 9 0.779660696,

Више

Microsoft Word - INTEGRALI ZADACI.doc

Microsoft Word - INTEGRALI  ZADACI.doc INTEGRALI ZADAI ( II DEO) INTEGRAIJA POMOĆU SMENE Ako uvedemo smenu = g( ) ond je d= g`( ) i počeni inegrl f ( ) d posje: f ( ) d= f ( g( )) g`( ) Z poček evo jednog sve: z smenu biri izrz čiji je izvod

Више

Microsoft Word - INTEGRALI.doc

Microsoft Word - INTEGRALI.doc INTEGRALI ZADAI (I DEO) Ako je f() eprekid fukcij i F `() f() od je f ( ) d F( ) +, gde je proizvolj kostt. Morte učiti tblicu osovih itegrl:.. d +. d + jčešće se koristi... d. d l + ili d vs e zbui l

Више

(Microsoft Word - Dr\236avna matura - svibanj osnovna razina - rje\232enja)

(Microsoft Word - Dr\236avna matura - svibanj osnovna razina - rje\232enja) I. ZADATCI VIŠESTRUKOGA IZBORA 1. A. Svih pet zadanih razlomaka svedemo na najmanji zajednički nazivnik. Taj nazivnik je najmanji zajednički višekratnik brojeva i 3, tj. NZV(, 3) = 6. Dobijemo: 15 1, 6

Више

Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Sveučilišni preddiplomski studij matematike Zlatko Trstenjak Određeni integral i primjene

Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Sveučilišni preddiplomski studij matematike Zlatko Trstenjak Određeni integral i primjene Sveučilište J.J. Strossmyer u Osijeku Odjel z mtemtiku Sveučilišni preddiplomski studij mtemtike Zltko Trstenjk Određeni integrl i primjene u geometriji Zvršni rd Osijek, 8. Sveučilište J.J. Strossmyer

Више

Microsoft Word - z4Ž2018a

Microsoft Word - z4Ž2018a 4. razred - osnovna škola 1. Izračunaj: 52328 28 : 2 + (8 5320 + 5320 2) + 4827 5 (145 145) 2. Pomoću 5 kružića prikazano je tijelo gusjenice. Gusjenicu treba obojiti tako da dva kružića budu crvene boje,

Више

(Microsoft Word doma\346a zada\346a)

(Microsoft Word doma\346a zada\346a) 1. Napišite (u sva tri oblika: eksplicitnom, implicitnom i segmentnom) jednadžbu tangente i jednadžbu normale povučene na graf funkcije f u točki T, te izračunajte njihove duljine (s točnošću od 10 5 )

Више

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Valentina Zemlić LAPLACEOVA TRANSFORMACIJA Diplomski rad Voditelj rada: do

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Valentina Zemlić LAPLACEOVA TRANSFORMACIJA Diplomski rad Voditelj rada: do SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Vlentin Zemlić LAPLACEOVA TRANSFORMACIJA Diplomski rd Voditelj rd: doc. dr. sc. Mj Resmn Zgreb, studeni 217. Ovj diplomski rd

Више

Zad.RGS.2012za sajt [Compatibility Mode]

Zad.RGS.2012za sajt [Compatibility Mode] n der lsov jednčin ( ) - b ( ) n nb n b b b n nb n 0 3 b b ) ( 1 b Suirnje rezult priene n der lsove jednčine (1)N visoki tepertur i veliki zprein vdw prelzi u jednčinu idelnog gsnog stnj jer: N visoki

Више

(Microsoft Word - Dr\236avna matura - lipanj osnovna razina - rje\232enja)

(Microsoft Word - Dr\236avna matura - lipanj osnovna razina - rje\232enja) 1. D. Prirodni brojevi su svi cijeli brojevi strogo veći od nule. je strogo negativan cijeli broj, pa nije prirodan broj. 14 je racionalan broj koji nije cijeli broj. Podijelimo li 14 s 5, dobit ćemo.8,

Више

MATEMATIKA viša razina MATA.29.HR.R.K1.24 MAT A D-S MAT A D-S029.indd :30:29

MATEMATIKA viša razina MATA.29.HR.R.K1.24 MAT A D-S MAT A D-S029.indd :30:29 MATEMATIKA viša razina MAT9.HR.R.K.4.indd 9.9.5. ::9 Prazna stranica 99.indd 9.9.5. ::9 OPĆE UPUTE Pozorno pročitajte sve upute i slijedite ih. Ne okrećite stranicu i ne rješavajte zadatke dok to ne odobri

Више

(Microsoft Word - Dr\236avna matura - studeni osnovna razina - rje\232enja)

(Microsoft Word - Dr\236avna matura - studeni osnovna razina - rje\232enja) 1. C. Imamo redom: I. ZADATCI VIŠESTRUKOGA IZBORA 9 + 7 6 9 + 4 51 = = = 5.1 18 4 18 8 10. B. Pomoću kalkulatora nalazimo 10 1.5 = 63.45553. Četvrta decimala je očito jednaka 5, pa se zaokruživanje vrši

Више

(Microsoft Word - EKSTREMUMI FUNKCIJA VI\212E PROMENLJIVIH _ii deo_.doc)

(Microsoft Word - EKSTREMUMI FUNKCIJA VI\212E PROMENLJIVIH _ii deo_.doc) EKSTREMUMI FUNKCIJA VIŠE PROMENLJIVIH ( II deo ) USLOVNI EKSTREMUM Ovde osim funkcije immo dte i uslove. Njčešće je to jedn uslov, li u oiljnijim primerim mogu iti dv i više njih. Ako je recimo dt funkcij

Више

(Microsoft Word - Dr\236avna matura - rujan vi\232a razina - rje\232enja)

(Microsoft Word - Dr\236avna matura - rujan vi\232a razina - rje\232enja) b. C. Neka je a prost prirodan broj. Tada je a prirodan broj ako i samo ako je b nenegativan cijeli broj (tj. prirodan broj ili nula). Stoga ćemo svaki od zadanih brojeva zapisati kao potenciju čija je

Више

Microsoft Word - 6ms001

Microsoft Word - 6ms001 Zadatak 001 (Anela, ekonomska škola) Riješi sustav jednadžbi: 5 z = 0 + + z = 14 4 + + z = 16 Rješenje 001 Sustav rješavamo Gaussovom metodom eliminacije (isključivanja). Gaussova metoda provodi se pomoću

Више

Microsoft Word - Integrali III deo.doc

Microsoft Word - Integrali III deo.doc INTEGRALI ZADACI (III-DEO) PARCIJALNA INTEGRACIJA Ako su u i diferencijbilne funkcije od, ond je : ud= u du O meod, prcijln inegrcij, po prilu je n počeku proučnj slbo rzumlji. Mi ćemo pokuši, koliko o

Више

1 MATEMATIKA 1 (prva zadaća) Vektori i primjene 1. U trokutu ABC točke M i N dijele stranicu AB na tri jednaka dijela. O

1 MATEMATIKA 1 (prva zadaća) Vektori i primjene 1. U trokutu ABC točke M i N dijele stranicu AB na tri jednaka dijela. O http://www.fsb.hr/matematika/ (prva zadać Vektori i primjene. U trokutu ABC točke M i N dijele stranicu AB na tri jednaka dijela. Označite CA= a, CB= b i izrazite vektore CM i CN pomoću vektora a i b..

Више

Zadatak 1 U jednodimenzionalnoj kutiji, širine a, nalazi se 1000 neutrona. U t = 0, stanje svake čestice je ψ(x, 0) = Ax(x a). a) Normirajte valnu fun

Zadatak 1 U jednodimenzionalnoj kutiji, širine a, nalazi se 1000 neutrona. U t = 0, stanje svake čestice je ψ(x, 0) = Ax(x a). a) Normirajte valnu fun Zdtk 1 U jednodimenzionlnoj kutiji, širine, nlzi se 1 neutron. U t, stnje svke čestice je ψ(x, ) Ax(x ). ) Normirjte vlnu funkciju ψ i ndite [ vrijednost konstnte A. b) Koliko čestic se nlzi u intervlu,

Више

(Microsoft Word - Dr\236avna matura - kolovoz osnovna razina - rje\232enja)

(Microsoft Word - Dr\236avna matura - kolovoz osnovna razina - rje\232enja) I. ZADATCI VIŠESTRUKOGA IZBORA. C. Zadani broj očito nije niti prirodan broj niti cijeli broj. Budući da je 3 78 3. = =, 00 5 zadani broj možemo zapisati u obliku razlomka kojemu je brojnik cijeli broj

Више

UDŽBENIK 2. dio

UDŽBENIK 2. dio UDŽBENIK 2. dio Pročitaj pažljivo Primjer 1. i Primjer 2. Ova dva primjera bi te trebala uvjeriti u potrebu za uvo - denjem još jedne vrste brojeva. Primjer 1. Živa u termometru pokazivala je temperaturu

Више

Univerzitet u Nišu Prirodno - matematički Fakultet Departman za matematiku Višestruko osiguranje - Master rad - Mentor: dr Marija Milošević Niš, Mart

Univerzitet u Nišu Prirodno - matematički Fakultet Departman za matematiku Višestruko osiguranje - Master rad - Mentor: dr Marija Milošević Niš, Mart Univerzitet u Nišu Prirodno - mtemtički Fkultet Deprtmn z mtemtiku Višestruko osigurnje - Mster rd - Mentor: dr Mrij Milošević Niš, Mrt 213. Student: An Jnjić 2 Sdržj 1 Uvod 5 2 Osnovni pojmovi 7 2.1 Motivcioni

Више

(Microsoft Word - MATA - ljeto rje\232enja)

(Microsoft Word - MATA - ljeto rje\232enja) . A. Izračunajmo najprije prvi faktor. Dobivamo:! 0 9 8! 0 9 0 9 0 9 = = = = = 9 = 49. 4! 8! 4! 8! 4! 4 3 Stoga je zadani brojevni izraz jednak 4 8 49 0.7 0.3 = 49 0.40 0.000066 = 0.007797769 0.0078. Znamenka

Више

Microsoft Word - MATRICE.doc

Microsoft Word - MATRICE.doc MARICE (EORIJA) Z prvougonu ( kvrtnu ) šemu rojev (i,,,m j,,,n ):............ n n m m mn kžemo je mtri tip m n. Brojevi su elementi mtrie. ip mtrie je vrlo itn stvr : k kžemo je mtri tip m n, to znči on

Више

(Microsoft Word - Dr\236avna matura - rujan vi\232a razina - rje\232enja)

(Microsoft Word - Dr\236avna matura - rujan vi\232a razina - rje\232enja) . B. Primijetimo da vrijedi jednakost I. ZADATCI VIŠESTRUKOGA IZBORA, =, 4 4. Stoga zadanom skupu pripadaju svi cijeli brojevi jednaki ili veći od, a strogo manji od. 4 Budući da nije cijeli broj, zadanom

Више

Ekipno natjecanje Ekipa za 5+ - kategorija MIKRO Pula, Mikro-list 1 BODOVANJE: TOČAN ODGOVOR: 6 BODOVA NETOČAN ODGOVOR: -2 BODA BEZ ODGOVOR

Ekipno natjecanje Ekipa za 5+ - kategorija MIKRO Pula, Mikro-list 1 BODOVANJE: TOČAN ODGOVOR: 6 BODOVA NETOČAN ODGOVOR: -2 BODA BEZ ODGOVOR Mikro-list BODOVANJE: TOČAN ODGOVOR: 6 BODOVA NETOČAN ODGOVOR: -2 BODA BEZ ODGOVORA: 0 BODOVA. Ako je 5 i 20 onda je? A) 2 B) 3 C) 4 D) 5 2. Koji broj nedostaje? A) 7 B) 6 C) 5 D) 4 3. Zbrojite najveći

Више

4.1 The Concepts of Force and Mass

4.1 The Concepts of Force and Mass UVOD I MATEMATIČKI KONCEPTI FIZIKA PSS-GRAD 4. listopada 2017. 1.1 Priroda fizike FIZIKA je nastala iz ljudske težnje da objasni fizički svijet oko nas FIZIKA obuhvaća mnoštvo različitih pojava: planetarne

Више

(Microsoft Word - Dr\236avna matura - lipanj vi\232a razina - rje\232enja)

(Microsoft Word - Dr\236avna matura - lipanj vi\232a razina - rje\232enja) . D. Zadatak najbrže možemo riješiti tako da odredimo decimalne zapise svih šest racionalnih brojeva (zaokružene na dvije decimale ako je decimalan zapis beskonačan periodičan decimalan broj). Dobivamo:

Више

SFERNA I HIPERBOLIČKA TRIGONOMETRIJA IVA KAVČIĆ1 I VEDRAN KRČADINAC2 1. Uvod Osnovna zadaća trigonometrije je odredivanje nepoznatih veličina trokuta

SFERNA I HIPERBOLIČKA TRIGONOMETRIJA IVA KAVČIĆ1 I VEDRAN KRČADINAC2 1. Uvod Osnovna zadaća trigonometrije je odredivanje nepoznatih veličina trokuta SFERNA I HIPERBOLIČKA TRIGONOMETRIJA IVA KAVČIĆ1 I VEDRAN KRČADINAC2 1. Uvod Osnovna zadaća trigonometrije je odredivanje nepoznatih veličina trokuta iz zadanih veličina. U pravokutnom trokutu s katetama

Више

Matematički leksikon

Matematički leksikon OŠ SIDE KOŠUTIĆ RADOBOJ MATEMATIČKI LEKSIKON Radoboj, 2012. OŠ SIDE KOŠUTIĆ RADOBOJ MATEMATIČKI LEKSIKON PROJEKT Predmet : Matematika Mentor: Ivica Švaljek Radoboj, 2012. godina Matematički leksikon OŠ

Више

(Microsoft Word - Dr\236avna matura - svibanj vi\232a razina - rje\232enja)

(Microsoft Word - Dr\236avna matura - svibanj vi\232a razina - rje\232enja) . D. Podijelimo zadanu jednakost s R T, pa dobijemo. D. Pomnožimo zadanu nejednakost sa 6. Dobivamo: p V n =. R T < x < 5. Ovu nejednakost zadovoljavaju cijeli brojevi, 0,,, i 4. i su suprotni brojevi

Више

ŠKOLSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ MATEMATIKE 1. razred srednja škola B varijanta 28. siječnja AKO UČENIK IMA DRUGAČIJI POSTUPAK RJEŠAVANJA ZADATKA,

ŠKOLSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ MATEMATIKE 1. razred srednja škola B varijanta 28. siječnja AKO UČENIK IMA DRUGAČIJI POSTUPAK RJEŠAVANJA ZADATKA, ŠKOLSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ MATEMATIKE 1. razred srednja škola B varijanta 8. siječnja 019. AKO UČENIK IMA DRUGAČIJI POSTUPAK RJEŠAVANJA ZADATKA, POVJERENSTVO JE DUŽNO I TAJ POSTUPAK BODOVATI I OCIJENITI

Више

(Microsoft Word - Dr\236avna matura - svibanj vi\232a razina - rje\232enja)

(Microsoft Word - Dr\236avna matura - svibanj vi\232a razina - rje\232enja) I. ZADATCI VIŠESTRUKOGA IZBORA. C. Broj.5 je racionalan broj (zapisan u decimalnom obliku), ali ne i cijeli broj, pa ne pripada skupu cijelih brojeva Z. Broj je iracionalan broj (ne može se zapisati u

Више

(Microsoft Word - Dr\236avna matura - lipanj vi\232a razina - rje\232enja)

(Microsoft Word - Dr\236avna matura - lipanj vi\232a razina - rje\232enja) . C. Zaokružimo li zadani broj na najbliži cijeli broj, dobit ćemo 5 (jer je prva znamenka iza decimalne točke 5). Zaokružimo li zadani broj na jednu decimalu, dobit ćemo 4.6 jer je druga znamenka iza

Више

(Microsoft Word - Dr\236avna matura - kolovoz ni\236a razina - rje\232enja)

(Microsoft Word - Dr\236avna matura - kolovoz ni\236a razina - rje\232enja) 1. C. Imamo redom: I. ZADATCI VIŠESTRUKOGA IZBORA. B. Imamo redom: 0.3 0. 8 7 8 19 ( 3) 4 : = 9 4 = 9 4 = 9 = =. 0. 0.3 3 3 3 3 0 1 3 + 1 + 4 8 5 5 = = = = = = 0 1 3 0 1 3 0 1+ 3 ( : ) ( : ) 5 5 4 0 3.

Више

ŽUPANIJSKO NATJECANJE IZ MATEMATIKE 28. veljače razred - rješenja OVDJE SU DANI NEKI NAČINI RJEŠAVANJA ZADATAKA. UKOLIKO UČENIK IMA DRUGAČIJI

ŽUPANIJSKO NATJECANJE IZ MATEMATIKE 28. veljače razred - rješenja OVDJE SU DANI NEKI NAČINI RJEŠAVANJA ZADATAKA. UKOLIKO UČENIK IMA DRUGAČIJI ŽUANIJSKO NATJECANJE IZ MATEMATIKE 8. veljače 09. 8. razred - rješenja OVDJE SU DANI NEKI NAČINI RJEŠAVANJA ZADATAKA. UKOLIKO UČENIK IMA DRUGAČIJI OSTUAK RJEŠAVANJA, ČLAN OVJERENSTVA DUŽAN JE I TAJ OSTUAK

Више

(Microsoft Word - Dr\236avna matura - rujan osnovna razina - rje\232enja)

(Microsoft Word - Dr\236avna matura - rujan osnovna razina - rje\232enja) I. ZADATCI VIŠESTRUKOGA IZBORA. B. Broj je cijeli broj, tj. pripada skupu cijelih brojeva Z. Skup cijelih brojeva Z je pravi podskup skupa racionalnih brojeva Q, pa je i racionalan broj. 9 4 je očito broj

Више

Zadaci s rješenjima, a ujedno i s postupkom rada biti će nadopunjavani tokom čitave školske godine

Zadaci s rješenjima, a ujedno i s postupkom rada biti će nadopunjavani tokom čitave školske godine Zadaci s rješenjima, a ujedno i s postupkom rada biti će nadopunjavani tokom čitave školske godine. Tako da će u slijedećem vremenskom periodu nastati mala zbirka koja će biti popraćena s teorijom. Pošto

Више

Elementi praćenja i ocjenjivanja za nastavni predmet Matematika u 4. razredu Elementi praćenja i ocjenjivanja za nastavni predmet Matematika u 4. razr

Elementi praćenja i ocjenjivanja za nastavni predmet Matematika u 4. razredu Elementi praćenja i ocjenjivanja za nastavni predmet Matematika u 4. razr Elementi praćenja i ocjenjivanja za nastavni predmet Matematika u 4. razredu ODLIČAN (5) navodi primjer kuta kao dijela ravnine omeđenog polupravcima analizira i uspoređuje vrh i krakove kuta analizira

Више

(Microsoft Word - VI\212ESTRUKI INTEGRALI zadaci III deo)

(Microsoft Word - VI\212ESTRUKI INTEGRALI zadaci III deo) VIŠESTRUKI INTEGRALI - ZAACI ( III EO) Izčunvnje povšine u vni pimenom dvostukog integl Povšin olsti u vni O može se nći po fomuli: P = dd Pime. Izčunj povšinu ogničenu sledećim linijm: =, =, i =. Njpe

Више

(Microsoft Word - Rje\232enja zadataka)

(Microsoft Word - Rje\232enja zadataka) p. D. Tražimo p R takav da je 568 = 6. Riješimo tu jednadžbu na uobičajen 00 način: Dakle, 75% od 568 iznosi 6. p 568 = 6, / 00 00 p 568 = 6 00, / : 568 6 00 600 p = = = 75. 568 568. B. Označimo traženi

Више

0255_Uvod.p65

0255_Uvod.p65 1Skupovi brojeva Skup prirodnih brojeva Zbrajanje prirodnih brojeva Množenje prirodnih brojeva U košari ima 12 jaja. U drugoj košari nedostaju tri jabuke da bi bila puna, a treća je prazna. Pozitivni,

Више

Algebarski izrazi (4. dio)

Algebarski izrazi (4. dio) Dodatna nastava iz matematike 8. razred Algebarski izrazi (4. dio) Aleksandra-Maria Vuković OŠ Gornji Mihaljevec amvukovic@gmail.com 12/21/2010 SADRŽAJ 7. KVADRATNI TRINOM... 3 [ Primjer 18. Faktorizacija

Више

Microsoft Word - Pripremni zadatci za demonstrature

Microsoft Word - Pripremni zadatci za demonstrature poglavlje: KOMPLEKSNI BROJEVI Napomena: U svim zadacima koristi se skraćena oznaka: cis ϕ := cos ϕ + i sin ϕ. 1 3 z1 = x y i, z = 3 3 i 1 i z 3 = z Odredite x, y R tako da vrijedi jednakost z 1 = z. 1.

Више

ŽUPANIJSKO NATJECANJE IZ MATEMATIKE 1. razred srednja škola A varijanta 28. veljače AKO UČENIK IMA DRUGAČIJI POSTUPAK RJEŠAVANJA ZADATKA, POVJER

ŽUPANIJSKO NATJECANJE IZ MATEMATIKE 1. razred srednja škola A varijanta 28. veljače AKO UČENIK IMA DRUGAČIJI POSTUPAK RJEŠAVANJA ZADATKA, POVJER ŽUPANIJSKO NATJECANJE IZ MATEMATIKE 1. razred srednja škola A varijanta 8. veljače 011. AKO UČENIK IMA DRUGAČIJI POSTUPAK RJEŠAVANJA ZADATKA, POVJERENSTVO JE DUŽNO I TAJ POSTUPAK BODOVATI I OCIJENITI NA

Више

os07zup-rjes.dvi

os07zup-rjes.dvi RJEŠENJA ZA 4. RAZRED OVDJE JE DAN JEDAN NAČIN RJEŠAVANJA ZADATAKA. UKOLIKO UČENIK IMA DRUGA- ČIJI POSTUPAK RJEŠAVANJA, ČLAN POVJERENSTVA DUŽAN JE I TAJ POSTUPAK OCI- JENITI I BODOVATI NA ODGOVARAJUĆI

Више

PLB146 Manual

PLB146 Manual SRPSKI PLB-146M Uputstvo z montžu UPUTE ZA OTVARANJE PAKIRANJA! Pžljvo otvorite kutiju, izvdite njezin sdržj i rsporedite g n krton ili neku drugu zštitnu površinu (d biste izbj egli oštedenj).! Prem popisu

Више

Zadaci s pismenih ispita iz matematike 2 s rješenjima MATEMATIKA II x 4y xy 2 x y 1. Odredite i skicirajte prirodnu domenu funkcije cos ln

Zadaci s pismenih ispita iz matematike 2 s rješenjima MATEMATIKA II x 4y xy 2 x y 1. Odredite i skicirajte prirodnu domenu funkcije cos ln Zadaci s pismenih ispita iz matematike s rješenjima 0004 4 Odredite i skicirajte prirodnu domenu funkcije cos ln f, Arc Izračunajte volumen tijela omeđenog plohama z e, 9 i z 0 Izračunajte ln e d,, ln

Више

(Microsoft Word - Dr\236avna matura - lipanj osnovna razina - rje\232enja)

(Microsoft Word - Dr\236avna matura - lipanj osnovna razina - rje\232enja) 1. C. Interval, tvore svi realni brojevi strogo manji od. Interval, 9] tvore svi realni brojevi strogo veći od i jednaki ili manji od 9. Interval [1, 8] tvore svi realni brojevi jednaki ili veći od 1,

Више

Slide 1

Slide 1 DINAMIKA Dinmički sistem - pogon s motorom jednosmerne struje: N: u u f Dinmički sistem Ulzi Izlzi (?) i, ϕ[ i ], ωθ, m m f f U opštem slučju ovj dinmički sistem je NELINEARAN MATEMATIČKI MODEL POGONA

Више

(Microsoft Word - RE\212AVANJE SISTEMA JEDNACINA _metoda det._)

(Microsoft Word - RE\212AVANJE SISTEMA JEDNACINA _metoda det._) EŠAVANJE SISTEMA JENAČINA ( METOA ETEMINANTI) U prethodni fjlovi so govorili kko se rešvju sistei upotrebo tric. U ovo fjlu ćeo pokušti d v objsnio kko se prienjuju deterinnte n rešvnje siste linernih

Више