Matematiqki fakultet Univerzitet u Beogradu Neki zadaci sa vebi iz Analize 1 Zlatko Lazovi 21. april verzija 2.1 (zadaci sa oznakom * nisu raeni
|
|
- Danica Smolnikar
- пре 5 година
- Прикази:
Транскрипт
1 Matematiqki fakultet Uiverzitet u Beogradu Neki zadaci sa vebi iz Aalize Zlatko Lazovi april 06 verzija zadaci sa ozakom * isu raei a vebama Sadraj MATEMATIQKA INDUKCIJA NIZOVI 4 Limes iza Svojstva 4 Diferece jedaqie 3 Mootoi izovi Broj e 3 4 Podizovi Taqke agomilava a Gor i i do i es 9 5 Koijev pricip kovergecije 36 6 Razi zadaci 39 3 REALNE FUNKCIJE REALNE PROMEN IVE 49 3 Pojam i svojstva 49 3 Graiqa vredost Svojstva 49 4 Neprekidost 66 4 Lokale osobie eprekidih fukcija 66 4 Globale osobie eprekidih fukcija Fukcioale jedaqie Ravomera eprekidost 8 5 Diferecijali raqu 86 5 Diferecijabilost fukcije 86 5 Osove teoreme diferecijalog raqua Izvodi vieg reda Ispitiva e fukcija Razi zadaci
2 MATEMATIQKA INDUKCIJA Potrebo je dokazati da tvre e A vai za svaki priroda broj 0 0 N Teorema Ako su zadovo ei sledei uslovi: τa 0 = T, za svako 0, ako je τa = T oda je τa + = T, tada vai τa = T za svako 0 Zadatak Dokazati da za svako N vai = 6 Zadatak Berulijeva ejedakost Dokazati da za,,,, +, koji su istog zaka, vai Zadatak 3 Bioma formula Dokazati da za reale brojeve a, b i N vai a + b = a k b k k k=0 Zadatak 4 Jeseova ejedakost Neka je f koveksa fukcija a R Dokazati ejedakost f f + f + + f Specijalo, za koveksu fukciju f = Jeseov ejedakost daje , a za fukciju f = e i za izbor = log y, = log y,, = log y, gde su y, y,, y > 0, dobijamo y y y y + y + + y Neka su,,, pozitivi brojevi Defiiimo sledee sredie: H,,, = Harmoijska sredia A,,, = G,,, = Aritmetiqka sredia Geometrijska sredia K,,, = Kvadrata sredia Zadatak 5 Dokazati da za pozitive brojeve,,, vai H,,, G,,, A,,, K,,, Zadatak 6 Koi-Xvarcova ejedakost Dokazati da za a, a,, a, b,, b R vai a k b k a k b k k= k= k=
3 p q Zadatak 7 Helderova ejedakost Dokazati a k b k a p k b q k, gde k= k= k= su p i q pozitivi brojevi koji zadovo avaju + = i a p q, a,, a, b,, b R 3
4 NIZOVI Limes iza Svojstva Defiicija Za taqku a R kaemo da je es ili graiqa vredost iza a realih brojeva i piemo a = a ako za svaku okoliu U taqke a postoji priroda broj 0 takav da je a U a za sve prirode brojeve vee od 0 Dakle, a = a U a 0 N N > 0 a U U sluqaju kada je a koaqa broj, za iz a kaemo da je kovergeta, a u sluqaju kada je a = ± ili da graiqa vredost e postoji, kaemo da iz a divergira Ako je a R, tada je a = a ε > 0 0 N N > 0 a a < ε Ako je a = +, tada je a = + M R 0 N N > 0 Ako je a =, tada je a = M R 0 N N > 0 a > M a < M Teorema Svaki kovergeta iz je ograiqe Defiicija Ako je = 0, kaemo da je ula-iz Teorema Ako je a = a, b = b, a < b tada je a < b poqev od ekog Specijalo, ako je a = a < b, oda je a < b poqev od ekog Aalogo vai kada se zak < zamei zakom > Teorema 3 Teorema o dva policajca Neka su a, b, c tri iza realih brojeva takva da je: a b c za sve N ili poqev od ekog 0 ; a = c = a R Tada je i b = a Zadatak Na osovu defiicije graiqe vredosti dokazati = Ree e Potrebo je dokazati da za svako ε > 0 postoji priroda broj 0, takav da je + < ε za sve prirode brojeve vee od +4 0, odoso ε > 0 0 N N > < ε 4
5 Posmatrajmo sledei izraz = = < 7 Na osovu ekvivalecije 7 < ε > 7 ε, moemo zak uqiti da ako uzmemo 0 = bie zadovo eo ε > 0 0 N N > < ε [ ] 7 + ε Naime, eka je proizvo o ε > 0 Oda moemo izabrati 0 = [ 7 ε] + tako da za svako N koje zadovo ava > 0 vai > [ ] 7 ε + > 7, pa je ε = = < 7 < ε Zadatak Nai graiqu vredost q u zavisosti od parametra q R Ree e Vai q = +, q > ;, q = ; 0, q < ; divergira, q Zadatak 3 Nai graiqu vredost a k k + a k k + + a + a 0 b m m + b m m + + b + b 0, za k, m N i a k b m 0 Ree e Koristei k = 0 za svako k N imamo a k k + a k k + + a + a 0 = b m m + b m m + + b + b 0 = k a k + a k + + a m b m + b m 0, k < m; a k b k, k = m;, k > m Zadatak 4 Nai Ree e Racioalisa em dobijamo + + b + a k 0 k + b m 0 m = = = = =
6 Zadatak 5 Nai graiqu vredost Ree e Korie em formule kk + = k k + dobijamo = = = + Zadatak 6 Nai graiqu vredost! Ree e Vai sledee 0! = {}}{ 3 = 3 }{{ } 3 Na osovu graiqih vredosti 0 = 0 i = 0 i Teoreme o dva 3 policajca sledi da je! = 0 Zadatak 7 Nai graiqu vredost Ree e Neka je m = [a] Tada vai a, gde je a >! 0 a! = a a a 3 = a a a m a m + a }{{ } m = am a a a m a m m + m a m! m + Na osovu graiqih vredosti 0 = 0 i m! jer je 0 < a m + = a am <, a [a] + m! a m m a = 0 m + je kostata i Teoreme o dva policajca sledi da a je! = 0 Zadatak 8 Nai graiqu vredost Ree e Imamo sledee ejedakosti 0 b = b + = b = b, gde je b > b + b + b + + b 6
7 Na osovu graiqih vredosti 0 = 0 i = 0 i Teoreme o dva b policajca sledi da je b = 0 Zadatak 9 Nai graiqu vredost Ree e Vai k a = a k k, gde je k > 0 i a > a k = uvedemo smeu b = a k > = b k k Na osovu prethodog zadatka = 0, pa je i b = 0 b log k a Zadatak 0 Nai graiqu vredost, gde je k > 0, m > 0 i a > m Ree e log k a m = 0! Zadatak Dokazati = 0 Ree e Primeom Stirligove formule dobijamo!! π e = π e =! π e π e = 0 = 0, pri qemu je π = 0 e Na osovu prethodih zadataka moemo zak uqiti da vai gde su a >, k > 0, b > 0 i q > Zadatak Dokazati = Ree e log k a b q! kada, = = G,,,,, A,,,,, = = + Iz graiqih vredosti = i policajca sledi da je = 7 = + {}}{ = i Teoreme o dva
8 Zadatak 3 Dokazati a = Ree e Posmatrajmo dva sluqaja Ako je a, oda vai a Iz = i Teoreme o policajca sledi da je a = Ako je a <, oda vai a = a Zadatak 4 Dokazati za a, a,, a > 0 i m N = a >, odakle a osovu vai a = = a + a + + a m = ma{a, a,, a m }, Ree e Neka je ma{a, a,, a m } = a Tada je a = a a + a + + a m m a = m a Iz graiqih vredosti a = a i m a = a i Teoreme o dva policajca sledi a + a + + a m = a Zadatak 5 Nai graiqu vredost Ree e Kako su sabirci mootoo opadajui to imamo oceu Iz graiqih vredosti dva policajca sledi + = i = i primeom Teoreme o = + Zadatak 6 Nai a + k, za a > 0, k R 8
9 Ree e Na osovu graiqih vredosti 0, 0 < a < ; a =, a = ; i k = 0, k < 0;, k = 0; +, k > 0 razlikovaemo 9 sluqajeva: +, a > Ako je a 0, i k < 0, oda je a = 0 i k = 0 Xta je vee a ili k kada a? Zbog uutar korea Imamo k = k a = 0 imamo da je k > a za 0, pa emo k izdvojiti a a a + k k + k za k 0 k + = k Odozdo emo ograiqiti a + k k k Iz graiqih vredosti k = i k = i primeom Teoreme o dva policajca sledi a + k = Ako je a 0, i k = 0 oda je a = 0 i k = Odavde se vidi da je vee k od a kada, pa emo k izdvojiti uutar korea i dobijamo a a a + k k + k za k 0 k + = k Odozdo emo ga ograiqiti sa a + k k = k Iz graiqih vredosti k = i k = i primeom Teoreme o dva policajca sledi a + k = 3 Ako je a 0, i k > 0 oda je a = 0 i k = + Odavde se vidi da je k vee od a kada, pa emo k izdvojiti uutar korea, a a a + k k + k za k 0 k + = k Odozdo emo ga ograiqiti sa a + k k = k Iz graiqih vredosti k = i k = i primeom Teoreme o dva policajca sledi a + k = 9
10 4 Ako je a = i k < 0, oda je = i k = 0 + k k za N + Odozdo emo ga ograiqiti a sledei aqi + k Iz graiqih vredosti = i = i primeom Teoreme o dva policajca sledi a + k = a 5 Ako je a = i k = 0, oda je + = = 6 Ako je a = i k > 0, oda je = i k = + Odavde se vidi da je a vee od k kada, pa emo k izdvojiti uutar korea, a + k k + k za N k + = k k Odozdo emo ga ograiqiti a sledei aqi + k k Iz graiqih vredosti k = i k = i primeom Teoreme o policajca sledi a + k = 7 Ako je a > i k < 0, oda je a = + i k = 0 Odavde se vidi da je a vee od k kada, pa emo a izdvojiti uutar korea k k a + k a a + a za 0 a + = a Odozdo emo ga ograiqiti a sledei aqi a + k a = a Iz graiqih vredosti a = a i a = a i primeom Teoreme o dva policajca sledi a + k = a 8 Ako je a > i k = 0, oda je a = + i 0 = Odavde se vidi da je a vee od k kada, pa emo a izdvojiti uutar korea, a + a a + a za N a + = a Odozdo emo ga ograiqiti a sledei aqi a + a = a 0
11 Iz graiqih vredosti a = a i a = a i primeom Teoreme o dva policajca sledi a + k = a 9 Ako je a >, k > 0, oda je a = + i k = + Xta je vee a ili k kada? Zbog k a = 0 zadatak 9 imamo da je a > k za 0, pa emo a izdvojiti uutar korea a + k a + k k a a za 0 a + = a Odozdo emo ga ograiqiti a sledei aqi a + k a = a Iz graiqih vredosti a = a i a = a i primeom Teoreme o dva policajca sledi a + k = a Zak uqak: a + k = {, a 0, ; a, a Zadatak 7 Dokazati: a Zbir dva kovergeta iza je kovergeta iz; b Zbir kovergetog i divergetog iza je divergeta iz; v Proizvod dva kovergeta iza je kovergeta iz Ree e Pogledati u udbeiku "Matematiqka Aaliza I-Zora Kadelburg" Stav 34 Zadatak 8 Navesti: a Primer dva divergeta iza qiji je zbir kovergeta i primer dva divergeta iza qiji je zbir divergeta; b Primer jedog kovergetog i jedog divergetog iza qiji je proizvod kovergeta i primer jedog kovergetog i jedog divergetog iza qiji je proizvod divergeta Ree e a Za izove a = + 4, b = + vai a + b = 3 zadatak 4 Ako je a = + 4 i b = +, oda je a + b = + b Ako je a = i b =, oda je a b = 0 Ako je a = i b =, oda je a b = = + Zadatak 9 Dokazati da je proizvod ula iza i ograiqeog iza ula iz
12 Ree e Neka imamo ula iz a i ograiqe iz b za koji vai b M za svako N Tada vai 0 a b M a, odakle pomou Teoreme o dva policajca iz M a = 0 sledi a b = 0 Zadatak 0 Nai si Ree e Korie em zadatka 9 dobijamo si = si + }{{} a } {{ } b = 0, pri qemu je a ograiqe, a b ula iz Diferece jedaqie Zadatak Nai opti qla Fiboaqijevog iza a =, a =, a + = a + + a Ree e Karakteristiqa jedaqia t = t + ima ree a t Odavde, opti qla je oblika = 5, t = a = C + C Kostate C i C ai emo iz sistema = a = C C, = a = C pa dobijamo C = 5, C = 5 Prema tome, opti qla je a = C + 5, N + 5, Zadatak Reiti diferecu jedaqiu a + = 4a + 4a, a =, a = 7 Ree e Karakteristiqa jedaqia t = 4t 4 ima dvostruko ree e t, =, pa je opti qla oblika a = C + C, N Iz sistema = C + C, 7 = 4C + 8C dobijamo C =, C 4 = 3, pa je a 4 = + 3, N Zadatak 3 Reiti sistem diferecih jedaqia a + = 3a + b, a = b + = a + b, b =, N
13 Ree e Iz sistema dobijamo a + = 3a + +b + = 3a + a +b = 3a + a +a + 3a = 4a + 4a, a =, a = 7, a to je lieara difereca jedaqia drugog reda qije je ree e zadatak a = + 3, N Iz prve jedaqie sistema moemo ai b, b = 3 a + a = 3 3 Mootoi izovi Broj e , N Defiicija 3 Za iz a realih brojeva kaemo da je rastui ako vai a a + za svako N, a da je strogo rastui ako je a < a + Aalogo se defiiu opadajui i strogo opadajui izovi Jedim imeom takve izove zovemo mootoim izovima Teorema 4 a Ako je iz rastui i ograiqe odozgo, oda je kovergeta b Ako je iz opadajui i ograiqe odozdo, oda je kovergeta Zadatak 4 Neka su dati izovi a = + i b = + + a Niz a je rastui, a iz b je opadajui i vai + < + + b Niz a je ograiqe odozgo, a iz b je ograiqe odozdo v Nizovi a i b kovergiraju ka istoj graiqoj vredosti Graiqu vredost ozaqimo sa e, 788 Ree e Na osovu Berulijeve ejedakosti imamo > =, tj a = + > = + = a Za dokaz ograiqeosti posmatrajmo drugi iz b = +, > Oqigledo je a < b, =, 3, Za iz b se, aalogo prethodom, dokazuje da je opadajui: iz + > + > + sledi b = > + + = b + Na taj aqi je iz a odozgo ograiqe a primer, brojem b = 4, te postoji a Toj graiqoj vredosti prema Ojleru dajemo posebo ime Zadatak 5 * 3
14 a Dokazati e = +! +! + 3! + +! b Dokazati e +! +! + 3! + +! <! za svako N v Dokazati da je broj e iracioala g Dokazati da je + a a = e, gde je a = ± Ree e a Neka je = + i y = +! +! + 3! + +! Tada je = + k ! k! = ! 3! 4! +! Odavde sledi da je < = y! 3!!, odoso e y Zatim, vai > k,! 3! k! odakle "puta em esa" dobijamo e > = y! 3! k! k za svako k N, a odatle e y Prema tome, y = e b Vai y +m y = odakle "puta em esa" kada m dobijamo = = +! + +! + + m +! + +! ! + + <!, e y <! v Pretpostavimo da je e = m, gde su m, N Tada vai m = +! + 3! + +! + q, q 0,! Moe em jedakosti sa! dobijamo m! =! +! + 3! + +! + q, q 0, Leva straa je ceo broj, a desa ije, pa smo dobili kotradikciju Broj e je iracioala g Sledi iz graiqe vredosti fukcije + + = e koju emo dokazati u sledeem poglav u zadatak 36 Zadatak 6 Dokazati ejedakosti < l + + < 4
15 Ree e Na osovu zadatka 4 imamo ejedakosti + < e < + +, odakle logaritmova em dobijamo < l + + < Zadatak 7 Dokazati da iz a = l kovergira 3 Ree e Dokazaemo da je iz opadajui i ograiqe odozdo Posmatrajmo razliku susedih qlaova a + a = l l = + l + < 0 Posled u ejedakost smo dobili a osovu zadatka 6 Time smo dokazali da je iz a opadajui Zatim, l > l + + l l + l = l l = l + l > 0, pa smo dokazali da je ograiqe odozdo Na osovu Teoreme 4 sledi da je iz a kovergeta i a = γ 0, 57 Ojlerova kostata za koju e zamo da li je racioala broj Zadatak 8 Izraquati Ree e Na osovu zadatka 7 sledi = [ = l ] l + l l = l l + l = γ γ + l = l Zadatak 9 Dokazati da iz a = kovergira Ree e Dokazaemo da je iz rastui i ograiqe odozgo Niz je pozitiva dokazuje se matematiqkom idukcijom Posmatrajmo koliqik susedih qlaova odakle je a rastui iz a + = + >, a + 5
16 Da e, l a = l + + l l + < = = <, a odavde a < e za svako N Na osovu Teoreme 4, sledi da je iz a kovergeta Teorema 5 Xtolcova Posmatrajmo y Ako su zadovo ei sledei uslovi: y + > y y = + 3 postoji + y + y u R, + tada vai = y y + y Zadatak 30 Nai graiqu vredost Ree e Primeom Xtolcove teoreme dobijamo = 5 = + {}}{ = , y = 5 y + = + 5 > 5 = y y = + {}}{ }{{} 5 y y }{{} + 4 = = = = = Zak izad jedakosti am ozaqava da je jedakost uslova, odoso da vai ako postoji + u R osobia 3 kod Teoreme 5 y + y S obzirom da postoji ta graiqa vredost i da je jedaka, oda zak moemo 5 skloiti i dobijamo da je = 5 5 Zadatak 3 Nai graiqu vredost p + p + + p p+, p N 6
17 Ree e Koristei Xtolcovu teoremu imamo = = p p = p+ + {}}{ p + p + + p + + p = p p, y = p+ y + = + p+ > p+ = y y = + {}}{ p + p + + p }{{} p+ y y + + p+ }{{} + p = p+ + p + p + + p+ = p + p p p + + p + + p Graiqa vredost + y + y zak jedakosti kod = + p p + p + + = + p p + + p + + p = p + postoji u R osobia 3 kod Teoreme 5, pa vai a Zadatak 3 Nai graiqu vredost + a + + a, gde iz a kovergira ka a Ree e Primeom Xtolcove teoreme dobijamo = a + a + + a = = y = y + = + > = y y = + a + + = a = = = a, + = a + jer je = a + a + + a = a a a + + a + a + a a + Graiqa vredost + postoji u R osobia 3 kod Teoreme 5, pa vai y + y zak jedakosti kod = Zadatak 33 Koijev stav Ako je a = a, oda je a + a + + a = a 7
18 Ree e Primeom Xtolcove teoreme dobijamo a +a ++a = = a + a + + a, y = y + = + > = y y = + = a + a + + a + a + a + a + + a + = a + Graiqa vredost + postoji u R osobia 3 kod Teoreme 5, pa vai y + y zak jedakosti kod = Zadatak 34 Neka je a pozitiva iz i a = a > 0 Dokazati da je a a a = a Ree e Ako iskoristimo ejedakosti H G A imamo a + a + + a Zatim, imamo sledee graiqe vredosti a + a + + a a a a a + a + + a = a Koijev stav, = a + ++ a a a = = =, y = a + a + + a y + > y iz a je pozitiva y = + a > 0 + a + a + + a + a + a + a + + a = a + = a Pomou Teoreme o dva policajca zak uqujemo da je a a a = a Graiqa vredost + postoji u R osobia 3 kod Teoreme 5, pa vai y + y zak jedakosti kod = Zadatak 35 Ako je iz pozitiva i postoji, oda je Ree e = 3 Zadatak 36 Nai graiqu vredost = = Zadatak 34 =! 8
19 Ree e Prvi aqi! = Zadatak 35 = = + = e =! + = ++ +! = + + +!! = π Drugi aqi Primeom Stirligove formule e =! π e! π e = π e!! = dobijamo e = e π = e 4 Podizovi Taqke agomilava a Gor i i do i es Defiicija 4 Neka je : N N strogo rastui iz prirodih brojeva, tj eka je < < < < i eka je a : N A iz elemeata skupa A Za iz a : N A sa qlaovima a k k =,, kaemo da je podiz iza a Teorema 6 Ako iz a realih brojeva ima graiqu vredost a, tada i bilo koji egov podiz a k ima graiqu vredost a Defiicija 5 Za taqku a R kaemo da je taqka agomilava a iza realih brojeva a ako postoji podiz a k tog iza koji tei ka a kada k Defiicija 6 Za taqku a R kaemo da je taqka agomilava a skupa A R ako u svakoj okolii taqke a postoji beskoaqo mogo taqaka skupa A, ili, ekvivaleto, ako u svakoj okolii taqke a postoji bar jeda taqka skupa A razliqita od same taqke a Defiicija 7 Najvea taqka agomilava a iza a zove se gor i es ili es superior iza a i ozaqava sa sup a ili a Aalogo se defiie do i es ili es iferior iza a koji se ozaqava sa if a ili a Zadatak 37 Neka podizovi i iza kovergiraju ka a, odoso b Ako je a b, oda je T = {a, b}, gde je T skup taqaka agomilava a iza U sluqaju da je a = b iz kovergira Ree e Dokazaemo da e postoji podiz koji ima graiqu vredost razliqitu od a i od b Ako je b podiz iza a, oda emo ga ozaqiti sa a p b, a ako postoji zajediqki podiz izova a i b, ozaqiemo sa a p b Neka je k k = c Tada postoji podiz km takav da je p k = km ili p k = km Ako je p k = km, oda je km p i km p k, a odatle m km = a i m km = c, jer svaki podiz kovergira ka istoj graiqoj vredosti 9
20 gde i iz Odavde, a osovu jedistveosti graiqe vredosti, sledi a = c Ako je p k = km, oda je km p i km p k, a odatle m km = b i m km = c, odoso b = c Dokazali smo da skup T sadri samo a i b Zadatak 38 Neka podizovi k, k,, k k+ iza kovergiraju ka a 0, a,, a k, oda je T = {a 0, a,, a k }, gde je T skup taqaka agomilava a iza Ree e Ree e ovog zadatka je sliqo kao i ree e zadatka 37 Zadatak 39 Neka podizovi, i 7 iza kovergiraju Ispitati kovergeciju iza Ree e Neka je = a, = b i 7 = c Tada je p 7 = 4 i p 7 = 4 7 Iz 4 p i 4 p 7 sledi 4 = = a i 4 = 7 = c, a odavde a = c Iz 4 7 p i 4 7 p 7 sledi 4 7 = = b i 4 7 = 7 = c, a odavde b = c Dokazali smo da je a = c = b, te a osovu zadatka 37 sledi da iz kovergira Zadatak 40 Nai sve taqke agomilava a iza = + + cos π, kao i sup i if, =, 5, 9,, = 4k 3; Ree e Imamo cos π = 0, =, 6, 0, 0, = 4k ; =, = 3, 7,,, = 4k ; 0, = 4, 8,, 0, = 4k, k N Posmatrajmo podizove 4k 3, 4k, 4k i 4k i izraquajmo ihove graiqe vredosti 4k 3 = + 4k 3 4k 3π cos k k 4k 3 + 4k = + 4k 4k π cos k k 4k + 4k = + 4k k k 4k π cos 4k + 4k = + 4k 4kπ cos k k 4k + = + k = + 0 =, = + 4k = + = 0, k 4k = + 0 =, 4k 4k + = + = Na osovu zadatka 38 skup taqaka agomilava a je T = {0,, }, odakle je = i = 0 0
21 Zadatak 4 Nai sve taqke agomilava a iza = kao i sup i if Ree e Oqigledo je da vai = {, = k;, = k i si π 3 = 3 3, = 3k ;, = 3k ; 0, = 3k,k N si π 3, Zbog NZS, 3 = 6 posmatraemo podizove 6k 5, 6k 4, 6k 3, 6k, 6k i 6k i izraquati ihove graiqe vredosti 6k 5 = 6k 5 + 6k 5 + 6k 5 6k 5π si k k 6k 5 6k = + 6k 5 + 6k k 6k 5 6k 4 = e +, 6k 4 = 6k 4 + 6k 4 + 6k 4 6k 4π si k k 6k 4 6k = + 6k 4 + 6k k 6k 4 6k 3 = e 6k 3 = 6k 3 + 6k 3 + 6k 3 k k = k 6k = 6k k k = k + 6k = 6k k k = k 6k = 6k k k = k 6k 3π si 6k 3 6k k 3 + 6k 3 6k 3 6k 0 = e, + 6k + 6k 6k π si 6k 6k + 3 6k + 6k 3 3 6k 6k = e +, + 6k + 6k 6k π si 6k 6k k + 6k 3 3 = e 6k 6k, 6k + 6k + 6k + 6k 6k + 6k + 6k 6k + 0 = e, si 6kπ 3 Na osovu zadatka 38 skup taqaka agomilava a je T = { e +, e, e, e +, e, e} odakle je sup = e + 3 i if = e 3 π Zadatak 4 Nai taqke agomilava a iza = si 3 +
22 Ree e Zbog π 3 + π 3 = 3 π 3 π π = π posmatraemo sledee podizove 6k 5, 6k 4, 6k 3, 6k, 6k, 6k Vai π 6k 5π 6k 5 = si 96k = 3, 6k 5 6k 4 = si 6k 3 = si 6k = si 6k = si 6k = si π 96k k 4 π 96k k 3 π 96k k π 96k k π 54k + + kπ = 0, k 6k 4π 3 6k 3π 3 6k π 3 6k π 3 = = 0, = 0, 3, =, pa je T = { 3,, 0,, 3 } = 3, Zadatak 43 Nai taqke agomilava a iza = + + l + cos π 3 Ree e Skup taqkaka agomilava a iza je T = {,,, } Zadatak 44 Dokazati da za ograiqee izove i y vai: a + y + y + y + y + y b y y y y y,, y 0 Ree e a Neka je + y = c, pri qemu je k + y k = c Ako posmatramo ograiqe podiz k, moemo zak uqiti da ima koaqa do i es k = k kl = a S obzirom da je kl + y kl p k + y k, vai kl + y kl = c, a odavde l l y kl = c a Dobili smo l + y kl + y kl = a + c a = c = + y Dokazali smo prvu ejedakost Ako u prvu ejedakost umesto izova i y stavimo + y i y dobijamo + y + y Korie em jedakosti = imamo + y y, odakle je + y + y
23 Dokazali smo drugu ejedakost Ako u prvu ejedakost umesto i y stavimo i y dobijamo Odavde imamo odoso + y y + y y, + y + y Dokazali smo treu ejedakost Ako u prvu ejedakost umesto i y stavimo i y dobijamo odoso odakle dobijamo qetvrtu ejedakost + y y, y + y, + y + y b Neka je y = c, pri qemu je k y k = c Ako posmatramo ograiqe k podiz k, moemo zak uqiti da ima koaqa do i es k = kl = a l U sluqaju da je a = 0 prva ejedakost je trivijala Ako je a 0, oda imajui u vidu da je kl y kl odavde y kl = c l a Dobili smo y kl y kl p k y k, vai l kl y kl = c, a = a c a = c = + y Dokazali smo prvu ejedakost Ako u prvu ejedakost umesto i y stavimo y i y dobijamo drugu ejedakost Ako u prvu ejedakost umesto i y stavimo i y dobijamo treu ejedakost Ako u prvu ejedakost umesto i y stavimo i y dobijamo qetvrtu ejedakost Zadatak 45 * Neka je > 0 i = Dokazati da iz kovergira Zadatak 46 Ispitati kovergeciju iza = si, Ree e Pretpostavimo da iz kovergira i da je si = Tada, a osovu jedakosti si = 4 si cos i si 3 = 3 si 4 si 3, kada "pustimo es" dobijamo da je ree e sistema jedaqia = 4, = 3 4 3, odoso {0, 3, 3 } i {0,, } Odavde vidimo da moe biti samo 0, tj = 0 3
24 Iz jedakosti si + = si cos + cos si, kada "pustimo es" dobijamo 0 = 0 cos + cos si, odakle je i cos = 0, a to je emogue jer je si + cos = Prema tome, iz divergira Zadatak 47 Ispitati kovergeciju rekuretog iza + = 4+ +3, = Ree e Niz kovergira jer je rastui i ograiqe odozgo sa Vai = Zadatak 48 Ispitati kovergeciju rekuretog iza + =, + R Ree e Dokazaemo da je za svako Sledi iz sledeih ekvivalecija + + Posmatrajmo razliku susedih qlaova + = + + 0, 0 = 3 + = + + Odavde vidimo da mootoost zavisi od pozitivosti iza, jer je izraz + + eegativa za Posmatrajmo sledee sluqajeve Ako je > 0, tada je > 0, To se moe jedostavo dokazati matematiqkom idukcijom Tada je iz rastui i ograie odozgo,, pa a osovu Teoreme 4 iz kovergira Neka je =, oda "puta em esa" u rekuretu vezu dobijamo = qije je ree e {, 0, } Zbog pozitivosti iza, zak uqujemo da je = Ako je < 0, tada je < 0,, to se dokazuje matematiqkom idukcijom Tada je iz opadajui i ograiqe odozdo,, pa a osovu Teoreme 4, + iz kovergira Kao i u sluqaju, iz egativosti iza zak uqujemo da je = 3 Ako je = 0, tada je = 0,, pa je = 0 Zadatak 49 Ispitati kovergeciju iza + =, 0 = Ree e Izraquajmo ekoliko prvih qlaova = 0 = = 05 04, = = Moe se dokazati da prvih ekoliko qlaova ima oblik = 06 Naime, ako je = 06 tada je 05 + = = = = = Prema tome, qla 04 = i 05 e postoji Niz ije dobro defiisa i ema smisla posmatrati kovergeciju 4
25 Zadatak 50 Neka su dati rekureti izovi + = +y, y + = y, = a+b, y = ab, gde je a > b > 0 Ispitati kovergeciju izova i y Ree e Matematiqkom idukcijom se moe dokazati da za svako N vai > 0, y > 0 i korie em ejedakosti izmeu aritmetiqke i geometrijske sredie vai y Odatle + = + y + = 0, y + y = y y y y y = 0, pa je iz opadajui, a iz y sledi da je i ograiqe odozdo sa 0, a iz y rastui i ograiqe odozgo sa Na osovu Teoreme 4 sledi da su izovi i y kovergeti i =, y = y Ako "pustimo es" u prvu rekuretu vezu dobijamo jedaqiu = +y, odakle je = y Zadatak 5 Ispitati kovergeciju rekureto zadatog iza 0,, + = si Ree e Dokazaemo matematiqkom idukcijom da za svako N vai 0 0, 0, + = si 0, Koristili smo sledee implikacije 0, si 0, si 0, Ispitujemo mootoost + = si = si < 0, odakle je iz opadajui, a zamo da je ograiqe, pa pomou Teoreme 4 iz kovergira Graiqu vredost emo ai ako "pustimo es" u rekuretu vezu, pa dobijamo da je ree e jedaqie = si Ova jedaqia ima ree a = 0, = ± kπ, k N Imajui u vidu da se elemeti iza alaze izmeu 0 i, graiqa vredost je = 0 Zadatak 5 Neka je > 0 i + = + 3 a Dokazati = + b Nai 3 v Nai 3 l N Ree e a Pomou matematiqke idukcije dokazaemo da je > 0 za svako N Vai > 0 > 0 + = + 3 > 0, pa je iz pozitiva Odavde sledi da je iz dobro defiisa Zatim, ispitajmo mootoost + = > 0 3 Ovim smo dokazali da je iz rastui 5
26 Pretpostavimo da postoji = "Pustimo es" u jedaqiu + = +, odoso 3 + = + i dobijamo = + Ree e posled e 3 3 jedaqie e postoji, pa e postoji i, ako uzmemo u obzir da smo dokazali da je iz rastui, oda je = + b Korie em Xtolcove teoreme dobijamo 3 = = = y = y + = + > = y y = = = = = Graiqa vredost + postoji u R osobia 3 kod Teoreme 5, pa vai y + y zak jedakosti kod = v Korie em Xtolcove teoreme dobijamo 3 l = y = l y + > y y = + l = 6 l = = l e = 3 = l + l = l = = l l + Graiqa vredost + y + y zak jedakosti kod = g postoji u R osobia 3 kod Teoreme 5, pa vai z + z = 3 l l 3 3 = + 3 l l 3 3 = + l + + l Zadatak 53 Neka je > 0 i + = a Dokazati = 0 b Nai = + + N 6
27 v Nai l = Ree e a Matematiqkom idukcijom dokazujemo da je iz sa pozitivim qlaovima: > 0, > 0 + = + + > 0 Prema tome, iz je dobro defiisa Da e, + = + + = = = = pa je iz opadajui Niz je i ograiqe odozdo > 0, i iz Teoreme 4 sledi da iz kovegira = Kada u rekuretoj vezi "pustimo es" dobijamo jedaqiu =, qija su ree a = 0 i = S obzirom a to da je ++ iz opadajui i da se moe matematiqkom idukcijom dokazati da je, sledi da je = 0 b Primeom Xtolcove teoreme dobijamo y = = + = + Graiqa vredost + y + y zak jedakosti kod = v Vai sledee l Zbog l = y + = + > = y y = + iz je opadajui + + < 0, = = + postoji u R osobia 3 kod Teoreme 5, pa vai = l y = l y + = l + > l = y y = = l + l = = l = l + = l + l l + = = i =, vai = = l Graiqa vredost + postoji u R osobia 3 kod Teoreme 5, pa vai y + y zak jedakosti kod = Zadatak 54 * Data je fukcija f = e π + cos Defiiimo iz a +3 + = fa, gde je a R proizvo o a Pokazati da vai f + za sve R b Pokazati da je iz a mooto v Da li je iz a ograiqe? 7
28 Zadatak 55 * Dat je iz a N a = α , α R a Odrediti taqke agomilava a iza a N u zavisosti od α R b Da li je iz a N ograiqe? v Da li postoji α R za koje iz a N kovergira? Ree e a Posmatrajmo podizove a i a Imamo a = α Zatim, α 3 = Dobili smo +, α > 0 0, α = 0, α < 0 a = Sliqo radimo kod podiza a, i + 6 = +, α > 0, α = 0, α < 0 a = α = α + 6 { {α + 6}, α 0 Prema tome, skup taqaka agomilava a je T a = {6, }, α = 0 b Niz je ograiqe akko α = 0 v Ne postoji α za koje iz a kovergira To sledi iz toga to je iz ograiqe samo ako je α = 0, a za takvo α imamo dve taqke agomilava a Zadatak 56 * Neka je b > 0 zadati parametar i eka je dat iz a = k k b b k, N k k a Dokazati da je a = e b b!, za svako N b Odrediti sve vredosti parametra b za koje u izu a ima jedakih uzastopih qlaova v Za koje vredosti parametra b qla a 3 je ajvei qla iza a N? 8
29 k! Ree e a Koristei Stirligovu formulu k πk k e k k k gde je b Iz k = dobijamo b b k k! = k k k!k! b k + = k b = k! k b πk k k e k! πk k k e k πk πk e b k k k k k + k b + k b = b! e e e b = e b b,! k + b kk b = e b k i k = e k k k k b k b b kk k b b kk k b b kk a + = a e b b + +! = e b b b = +! sledi da za b N \ {} qlaovi a b i a b su jedaki Ako b / N \ {}, oda su uzastopi qlaovi razliqiti v Imamo a + > a e b b + +! > e b b < b! Potrebo je da vai a 3 > a za svako N Da bi to bilo ispu eo mora da vai < b i 3 > b, odoso b 3, 4 Zadatak 57 * Neka je dat iz a = si, N Nai a Ree e Koristei jedakosti l + = + o i si = + o kada 0, dobijamo a = si = el si = e l si = e l +o = e l +o 6 = e +o 6 = e +o 6 = Zadatak 58 Neka je A = { m+ m+ m, N} Odrediti supremum i ifimum skupa A Da li postoje maksimum i miimum skupa A? Ree e Vae sledee ejedakosti 0 < m+ za svako m, N m+ Prva ejedakost je trivijala, a druga sledi iz m 0 Za m = = dobijamo da A, pa je sup A = ma A = Dokaimo da je if A = 0 Pretpostavimo if A = ε > 0 Tada postoji m N tako da je < ε Fiksirajmo takvo m i posmatrajmo iz m = m+ egova graiqa m+ m+ vredost je = =, odakle postoji qla m+ m 0 0, ε, pa smo time doli do kotradikcije Prema tome if A = 0, a miimum e postoji 9
30 +5a Zadatak 59 Izraquati +a, a 0 +a +a 3 Ree e S obzirom da je a = a = a 3 = 0, a [0,, a = +, a > imamo sledee sluqajeve: Za a 0, postoji 0 takvo da za svako 0 vai a + a a + a, 3 odakle primeom b = b 0 i Teoreme o dva policajca sledi Za a = imamo 3 Za a > imamo + + za 0 {}}{ = ; + 5a + a + a + a 3 = + 5a + a = ; + a + a3 za 0 {}}{ a a a a a = a a 3 a + + odakle primeom b = b 0 i Teoreme o dva policajca sledi Prema tome + 5a + a + a + a = 3 a { + 5a + a, a [0, ] + a + a = 3, a > a, a 3 + a + a + 5 a + Zadatak 60 * Za reala iz N vai = 0, = a, = b U zavisosti od a, b R ispitati kovergeciju iza N Ree e = 4a+b + a+b 4 Zadatak 6 * a Izraquati +3 ++, > 0 + b Izraquati , > 0 30
31 Ree e a Prime ujui Xtolcovu teoremu dobijamo = = = = , y = + y + = + + > + = y y = = o = o = + S obzirom da postoji ta graiqa vredost i da je jedaka, oda zak moemo + skloiti i dobijamo da je = + + b Neka je a = Tada se Xtolcovom teoremom dokazuje a = Imamo Vai + a a = a = + a = + a a a a = = e i = = = , y = = y + > y y = + = + y + y = + Posled u graiqu vredost razdvojiemo + + = + + = = o o + o + + o = + o 3
32 i = = , y = + y + > y y = + = = + 4 = + o o o + + o = + o + o = S obzirom da postoji ta graiqa vredost i da je jedaka, oda zak moemo + skloiti i dobijamo da je + =, a odatle + a = + Dobili smo = e Zadatak 6 a Dokazati! = e b Ako je a = + +!! opti qla iza, odrediti a i v Nai + +!! Ree e a Pogledati zadatak 36 b Korie em dela pod a dobijamo a = a l a + +!! = a v Korie em! = + +! +! l + a =, = e 0 + deo pod a i + +!! =!a = pri qemu je l a = = l e e a l a = =, l + = = deo pod b dobijamo a l a! l a = f = l je eprekida = l a + +! [ +!] + = l = l!! [ +! = l![ +!] + = l + + +! 3 a l a l a = e = e, [ +!] + +! = pod a = l e =
33 Zadatak 63 * Dat je iz a = + + +, N a Odrediti a b Odrediti sup{a N} v Odrediti a + qa + q a + + q a, gde je q < Ree e a Vai a = = = = = b Niz a = je rastui, odakle je sup{a N} = v Neka je S = a + qa + q a + + q a Tada je S + S = a + + qa + q a + + q a a qa q a q a = a + a + qa a + + q a a + q a > 0, pa je S rastui iz Ograiqeost sledi iz sledeeg S = a +qa +q a + +q a < + q+ q + + q = q q < q Niz S kovergira jer je mooto i ograiqe Zatim, S + = a + + qa + q a + + q a = a + + qa + qa + q a + + q a = a + + qs Ako je S = S, tada "puta em esa" u S + = a + + qs dobijamo S = + qs, a odavde S = q Zadatak 64 * Neka je dat iz a, takav da je a = 0 a Odrediti graiqu vredost + + a b Neka je za a defiisa iz b = p cos π + a + a, 0 Odrediti b i b u zavisosti od realih parametara a i p Ree e a Iz a = 0 sledi a = o, odakle je + + a = b Posmatrajmo podizove b = = e l + + o + +o = e +o = e = e l + +o = e +o p +a+a i b = p +a+a 33
34 Ako je a > 0 i p 0, oda postoji ε > 0 za koje vai a > ε i 0 b = p + a + a = p + a + a p + a ε Stepea fukcija sporije tei ka beskoaqosti od ekspoecijale za p = 0 imamo oblik, pa vai p = 0, + a ε a odatle b = 0 Za drugi podiz vai b = p + a + a = = 0 Niz b kovergira ka 0 i to je jedia taqka agomilava a Ako je a > 0 i p < 0, oda postoji ε > 0 za koje vai a > ε i b = p + a + a = p + a + a = = 0 Za drugi podiz postoji ε > 0 za koje vai a > ε i 0 b = p + a + a + = p p + a + a + a ε Stepea fukcija sporije tei ka beskoaqosti od ekspoecijale za p = 0 imamo oblik, pa vai p = 0, + a ε a odatle b = 0 Niz b kovergira ka 0 i to jedia taqka agomilava a 3 Ako je a < i p 0, oda postoji ε > 0 za koje vai + a ε < i 0 b = p + a + a = p + a + a p + a ε = + Stepea fukcija sporije tei ka beskoaqosti od ekspoecijale za p = 0 imamo oblik, pa vai p = 0, + a ε a odatle b = 0 Za drugi podiz vai b = p + a + a = = 0 Niz b kovergira ka 0 i to jedia taqka agomilava a 34
35 4 Ako je < a < 0 i p 0, oda za dovo o veliko vai < + a + a < i b = p + a + a p + = = + a + a 0 + = + Za drugi podiz vai b = + a + a + p Stepea fukcija sporije tei ka beskoaqosti od ekspoecijale za p = 0 imamo oblik ±, pa vai b = ±, + kada a,, kada a, Niz b ema taqku agomilava a u R 4 Ako je a =, oda imamo b = p +a i b = p +a Iz i + a = a a a = e 0 = + a = a a a = e 0 = dobijamo da je b = +, p > 0, p = 0 0, p < 0 i b = +, p > 0, p = 0 0, p < 0 Prema tome, T b = {} za a =, p = 0,T b = { } za a =, p = 0 i T b = {0} za a =, p < 0 Zadatak 65 * Neka je iz zadat rekureto + = > 0 Odrediti i Zadatak 66 * Izraquati m, u zavisosti od m N m Ree e Koristei Stirligovu formulu imamo m =! m m!m! = m = π π m e m 3 +, N i eka je 3 π e π m m m e m! m m m m m! = m!, gde je m = e m m m Zadatak 67 * Nai taqke agomilava a iza k 3k l k + k, = k; a = k k k + k, = k 35
36 Ree e Opti qla iza moemo predstaviti a sledei aqi m 3 m lm + m, = 4m; m 4m + m a =, = 4m ; m 3 m lm + m, = 4m ; m 4m + m, = 4m 3 pa emo posmatrati podizove a 4m, a 4m, a 4m i a 4m 3 Imamo Zatim, iz a 4m = a 4m = 3 l + = 3 m m + = e l + = e l = e l 4 +o = e 4 +o = e 4 8 +o imamo da je a 4m = e 4 i a 4m 3 = e 4 m m Dobili smo skup taqaka agomilava a T a = {3, e 4, e 4 } 5 Koijev pricip kovergecije Defiicija 8 Za iz realih brojeva kaemo da je Koijev ako zadovo ava sledee ε > 0 0 N, p N > 0 +p < ε Odavde sledi da iz ije Koijev ako zadovo ava sledee ε > 0 0 N, p N > 0 +p ε Teorema 7 Reala iz kovergira akko je Koijev Zadatak 68 Ispitati kovergeciju iza = Ree e Dokazaemo da je iz Koijev Neka je ε > 0 proizvo o Zbog +p = p < p + p = + p < uzeemo 0 = [ ε] + Tada za svako > 0 i p N vai +p < ε Prema tome, iz kovergira Zadatak 69 Ispitati kovergeciju iza = + si + si si 36
37 Ree e Dokazaemo da je iz Koijev Neka je ε > 0 proizvo o Zbog +p = si + si + si + p p < si si si + p +p < = p +p + < izaberimo 0 = ma{ [ log ε] +, } Tada za svako > 0 i p N vai +p < ε Prema tome, iz kovergira Zadatak 70 Ispitati kovergeciju iza = Ree e Dokazaemo da iz ije Koijev Za, p N vai +p = p = uzeemo p = = > = Prema tome, za ε = i za svako 0 N postoji p = > 0 tako da je Dokazali smo da je iz divergeta +p > ε Zadatak 7 Neka je dat rekureta iz a + = + a, a = a Dokazati ejedakost a + za svako N b Dokazati a + a e za svako N v Ispitati kovergeciju iza a Ree e a Opti qla iza je a = + a = = a = a Matematiqkom idukcijom se moe dokazati da za svako N vai a = + + a Korie em ejedakosti izmeu geometrijske i aritmetiqke sredie dobijamo a = = + + b Korie em ejedakosti pod a i ejedakosti + e zadatak 4 dobijamo a + a = + a a = a + e 37
38 v Dokazaemo da je iz a Koijev Neka je proizvo o ε > 0 Tada je a +p a = a +p a +p + a +p a +p + + a + a a +p a +p + a +p a +p + + a + + a e + e +p + + e +p = e < e p Uzeemo 0 = ma{, [ ] e log ε +} i tada za svako > 0 vai a +p a < e < ε Zadatak 7 * Neka je dat iz kod kojeg vai N Ispitati kovergeciju iza Ree e Nejedakost moemo zapisati u sledeem obliku N 4 + N Dokazaemo da je iz Koijev Neka je ε > 0 proizvo o Tada vai a +p a = a +p a +p + a +p a +p + + a + a a +p a +p + a +p a +p + + a + a + p + + p + + < + p + p + + p + p = + p < Izborom 0 = [ ε ] +, dobijamo za svako > 0 i p N vai a +p a < ε Zadatak 73 Neka je a reala iz takav da zadovo ava sledee: ε > 0 m, N m a m a ε a Da li iz a moe da ima kovergeta podiz? b Da li iz a moe biti ograiqe? Ree e a Pretpostavimo da postoji kovergeta podiz a k Tada je podiz a k Koijev, pa za svako ε > 0 postoji k 0 N tako da za svako k > k 0 i p N vai a k a k+p < ε Prema tome, ako uzmemo ε = ε, oda postoje dva qlaa a k, a k+p iza a za koje vai a k a k+p < ε, to dovodi kod kotradikcije Niz a e moe imati kovergeta podiz b Iz qi eice da svaki ograiqe iz ima kovergeta podiz sledi da iz a ije ograiqe Zadatak 74 * Neka je reala fukcija f eprekida a svom domeu D f i N Koijev iz u D f a Ako je D f = [a, b], dokazati da je f N Koijev iz b Ako je D f = a, b, da li f N mora biti Koijev iz? Obrazloiti odgovor 38
39 v Neka je proizvo a reala broj i a egova priblia vredost sa decimala Ispitati kovergeciju iza b = arctg e a Zadatak 75 Neka za iz a vai a + a kada a Dokazati da je a rastui iz poqev od ekog qlaa b Dokazati da postoji 0 N takvo da je za sve 0, a + a < v Ako je m > 0, dokazati da je a m a < g Dokazati da iz a kovergira 6 Razi zadaci + Zadatak 76 Neka je dat iz i izovi y = + + i z = + +4 Ako izovi y i z kovergiraju, dokazati da i iz kovergira Ree e Iz kovergecije izova y i z sledi i kovergecija iza z y = +4 +, odoso iza t = +3 Iz +3 + = = y + y + + y sledi i kovergecija iza p = +3 + Oduzima em kovergetih izova p i t dobijamo da iz kovergira Zadatak 77 Nai graiqe vredosti: si3 + cos + + ; l a b Ree e a Niz = si 3 + cos + + je ograiqe 3, pa je b Imamo si 3 + cos + + = 0 l = 3 Ovde smo koristili 0 l+ = 0, = l , = 0, l = 0 = 0 i 3 = 0 Zadatak 78 * Izraquati + a α + b α, u zavisosti od a, b, α R 39
40 Ree e Koristei jedakost + α = + α + o kada 0 imamo + aα + b α = α + α + b α = α + aα + o + bα + o a bα = α + o = a bα α + o α = Zadatak 79 Neka je reala iz defiisa sa + = + a Dokazati da su podizovi i mootoi b Ispitati kovergeciju iza 0, α < a bα, α = sg aα bα, α > Zadatak 80 * Neka je dat iz a za koji vai a + a = + o a Izraquati a 3 b Izraquati a i > 0, za Zadatak 8 * Nai graiqu vredost l! H H, gde je H = Ree e Koristei Stirligovu formulu l! = l +Ol i H l = γ zadatak 7, gde je γ Ojlerova kostata, dobijamo l! H l l +O e H l H l l +Ol H H = e l l l H+H +O H l l H +O H l + H H H l! = l eh H = = e = e l l H +O H H = e = e l l H +O +o H l H +O l +o l H +O l = e γ Koristili smo O l = 0 i o l H + O l = 0 Zadatak 8 * Neka je dat iz = cos, N a Dokazati da iz divergira b Dokazati da za svaki iterval a, b [, ] postoji takvo da je a, b Zadatak 83 * Nai supremum i ifimum skupa A = { + + N} N} { 0+ Zadatak 84 * Odrediti supremum i ifimum skupa A = { 0 3 N} Da li +3 postoje maksimum i miimum skupa A? 40
41 Zadatak 85 * Odrediti supremum i ifimum skupa A = { + 3m m, N} Da m+ li postoje maksimum i miimum skupa A? Zadatak 86 a U sluqaju da postoje, ai sup A, if A, ma A i mi A, gde je { + A = 3 5 4m } m m, N b Da li vai sup{a N} sup{b N} = sup{a b N} za bilo koja dva reala iza a N i b N? Obrazloiti odgovor Ree e a Neka je B = { + m N} i C = { 4m N} Iz 4m = elemete 3 5 m m m skupa C moemo poreati u iz qiji je opti qla c = Ovaj iz je rastui, m pa je sup C = m m = i if C = mi C = 3 za m = Zbog b = + = = imamo da je b = i iz b, je opadajui Prema tome, sup B = ma B = 3 za = i if B = mi B = Dobili smo sup A = 6 i if A =, a ma A i mi A e postoje b Ne vai jedakost Ako posmatramo izove a =,, a = i a =,, a = imamo sup{a N} =, sup{b N} = i sup{a b N} = Zadatak 87 Odrediti supremum i ifimum skupa A = { +m+m+ +8m 4m 9 m, N} Da li postoje maksimum i miimum skupa A? Ree e Skup se moe zapisati a sledei aqi { } m + + A = m 9 + m, N = { m + m } + 9 m, N Neka je B = { m+ m N} i C = { + N} Iz m+ = m +5 = m 9 m m + 5 m elemete skupa B moemo poreati u iz qiji je opti qla a = + 5 m Ovaj iz je rastui, pa je sup B = m + 5 m = i if B = mi B = 3za m = Zbog c = + = 9+ = imamo da je c =, c 7 = 3, c 5 3 = 4, c 3 4 = 5 i iz c, 5 je opadajui Prema tome, sup C = ma C = 6 za = 5 i if C = mi C = 5 Dobili smo sup A = ma A = 5 = 5, m = i if A = mi A = 8 m =, = 5 Zadatak 88 * Odrediti supremum i ifimum skupa { m A = + 4 } m, N, m < 0 m Da li postoje maksimum i miimum skupa A? { m Zadatak 89 * Odrediti supremum i ifimum skupa A = + } m, N Da li 3m +m postoje maksimum i miimum skupa A? Zadatak 90 * Izraquati + 5 +, 0 l+ l! Zadatak 9 * Izraquati + 4
42 Ree e Koristei Stirligovu formulu l! = l + Ol dobijamo l + l! + l + l + + Ol = + l + = + + Ol = + l + + Ol = Kod posled e jedakosti iskoristili smo sledee graiqe vredosti l + + = 0, + =, Ol + = Ol l l + = 0 Zadatak 9 Ispitati kovergeciju iza = a +b u zavisosti od parametara +a a, b > 0 Ree e S obzirom da je a = Za a > i a b imamo 0, a 0,, a = +, a > a + b a + b = = a + a a + a Za a > i a < b imamo a + b = = + a 3 Za a = imamo b a b + a a + imamo ekoliko sluqajeva = = + b = + = + b a + b a + a = + a b + a + = + 4 Za a 0, imamo a = 0 i a = 0, pa graiqa vredost zavisi od b i dobijamo a + b = = + a Graiqa vredost iza je = Zadatak a, b > 0 0, b 0,, b = +, b > 0, a, b 0,, a 0,, b = +, iaqe 93 Ispitati kovergeciju iza = +a +b u zavisosti od parametara 4
43 Ree e Ako je a > b >, oda je + a = + b = a + a b + = b Ako je a = b >, oda je Ako je b > a >, oda je + a = + a = + a = + b = a + a b + = b Ako je 0 a, oda je Ako je b =, a >, oda je + a = + b = 0 a b + a + = a + a = + = + Ako je a >, 0 b, oda je Prema tome, + a = + b = a + a + b = = Zadatak 94 * Izraquati a + b + a b a 0, b > a > ili a [0, ], a = b > +, iaqe k k k= a + b + = + = 0 + a + b = + Ree e Prime ujui Xtolcovu teoremu dobijamo k k k y = k= k = = y + = + + > = y k= y = + = + + = + + = + + = + + o + + o = + o = S obzirom da postoji graiqa vredost i da je jedaka, oda zak moemo skloiti i dobijamo da je k k = k= 43
44 Zadatak 95 * Nai u zavisosti od parametra > 0 Zadatak 96 Dat je pozitiva iz a Ako je + a + a >, dokazati da je a = a Ree e Ako je + a >, tada postoji ε > 0 tako da je a + a > + ε za svako 0, pa je a a 0 + ε 0, 0 Iz divergecije iza a desoj strai sledi i divergecija iza a, to jest a = + Zadatak 97 * Dat je iz = +a a Ako je y = l za 0, dokazati da je y = a a a + o, kada b U zavisosti od realog parametra a, odrediti Ree e a Pomou razvoja za fukciju l + dobijamo y = + a l = + a + l = + l + a = + l + a o = + l + a a = a 3 0 3a + + a 3 0 3a + + o a 3 = 0 3a + + a 6a o a 3 = a o = a 3 + a + a 3 + o = a a a + o b Iz trasformacije = e l, 0 i eprekidosti fukcije g = e imamo = e l = e y = e y = +, a > 3 0, a < 3 e, a = 3 Zadatak 98 Izraquati graiqu vredost siπ + 44
45 Ree e Koristei trigoometrijsku formulu si + π = si i pozati razvoj si = + o kada 0 dobijamo siπ + = siπ + π + π = siπ + π = si π + π π + + π π + π = π si + + = π o π = 0 ++ Zadatak 99 Neka su dati izovi a = a + b gde su a, b eki reali brojevi l i b = a + a + + a a +, a Nai sve taqke agomilava a iza a + b N, u zavisosti od parametara a i b b Za koje vredosti a i b iz a + b N kovergira? Ree e Naimo taqke agomilava a iz a Posmatrajmo podizove a k i a k Vai a k + b a k = l k + k 4 + i a a + k b k = k lk + k 4 + Ako je a > 0, oda je a k = k k Ako je a < 0, oda je a k = k k Ako je a = 0, oda je k a k = k Za drugi podiz vai a k + b = + l k+k 4 + a k +kb = l k+k 4 + kb = l k+k 4 + 0, b < 4, b = 4 +, b > 4 a a + k b 0, b < 4 k = k k k l k + k 4 + =, b = 4 +, b < 4 Prema tome, za b < 4, a = 0 skup taqaka agomilava a iza a u R je T a = {0}, a za b = 4, a = 0 imamo T a = {} Kovergecija iza b sledi iz b a + a + + a = = a + = = + a = + a + a + + a + a + = + = a a + + o = a + 45 = a + a + + a, y = a + y + = + a + > a + = y y = + a + a a + + a + + a + a + + o
46 Graiqa vredost + postoji u R osobia 3 kod Teoreme 5, pa vai y + y zak jedakosti kod = Skup taqaka agomilava a iza b je T b = { } a + Za b < 4, a = 0 skup taqaka agomilava a iza a + b je T a + b = {}, a za b = 4, a = 0 imamo T a = {} b Niz a + b kovergira za a = 0, b 4 Zadatak 00 Nai graiqu vredost iza 3 + +, gde je >
47 3 REALNE FUNKCIJE REALNE PROMEN IVE 3 Pojam i svojstva Defiicija 3 Za skup A R kaemo da je simetriqa ako za svako A broj takoe pripada A Fukcija f : A R defiisaa a simetriqom skupu A je para ako za svako A vai f = f, a epara ako je za svako A ispu eo f = f Defiicija 3 Za fukciju reale prome ive f : A R kaemo da je periodiqa ako postoji pozitiva broj T koji se aziva periodom fukcije f, takav da vai A + T A i f + T = f Najma i pozitiva broj T ako postoji za koji vai avedeo svojstvo aziva se osovim periodom fukcije f Defiicija 33 Neka je B A R Fukcija f : A R je: a rastua a B ako je, B f f ; b strogo rastua a B ako je, B < f < f ; v opadajua a B ako je, B f f ; g strogo opadajua a B ako je, B < f > f Defiicija 34 Za fukciju f : A R kaemo da je ograiqea odozgo odoso ograiqea odozdo, ograiqea a A ako je takav skup eih vredosti {f A}, tj ako postoji M R, takvo da je za sve A ispu eo f < M odoso f > M, f < M 3 Graiqa vredost Svojstva Defiicija 35 Neka je f : A R fukcija reale prome ive i a R taqka agomilava a skupa A Kaemo da je b R graiqa vredost es fukcije f u taqki a i piemo f = b ako za svaku okoliu V b taqke b postoji okolia a Ua taqke a, takva da odoso A Ua, a f V b, f = b, b R V b Ua Ua\{a} f V b a Posmatrajmo sluqaj koaqih, odoso beskoaqih a i b f = b, a, b koaqi a ɛ > 0 δ > 0 A 0 < a < δ f b < ɛ, f = +, a koaqa M δ > 0 A 0 < a < δ f > M, a + f = b, b koaqa ɛ > 0 M A > M 0 < f b < ɛ, f = + M N A > N f > M + 47
48 Teorema 3 Graiqa vredost fukcije f : A R u taqki a R jedaka je b R ako i samo ako za svaki iz, takav da je A\{a} i = a, vai f = b Teorema 3 Ako fukcija f ima es u taqki a, oda je jedozaqo odree Teorema 33 Ako fukcija f ima koaqu graiqu vredost u taqki a, oda postoji okolia Uataqke a, takva da je fukcija f ograiqea a skupu Ua\{a} Teorema 34 Neka su f, g, h : A R tri fukcije reale prome ive, a taqka agomilava a skupu A i eka je f g h a ekoj okolii Ua\{a} taqke a Ako je a f = a h = b R, tada je i a g = b Teorema 35 Ako za dva iza i koja kovergiraju ka a vai f = b, f = c, b c, oda graiqa vredost a f e postoji Zadatak 3 Na osovu defiicije graiqe vredosti dokazati da je = 4 Ree e Potrebo je dokazati da za svako ε > 0 postoji δ > 0 tako da za svako koje zadovo ava 0 < < δ vai 4 < ε, odoso ε > 0 δ > 0 R 0 < < δ 4 < ε Vai 4 = + < δ + Iz δ < > δ sledi δ < < + δ Ako uzmemo δ, oda je < < 3, odoso 3 < + < 5 Prema tome, 4 < δ + < 5δ Ako izaberemo δ = mi {, ε 5}, dobijamo 4 < ε Zadatak 3 Dokazati da je + = 0 Ree e Iz ejedakosti [] < [] + sledi <, gde je [] ceo deo od []+ [] Zamo da je = = 0, pa je a osovu Teoreme 34 = 0 + [] + []+ + Zadatak 33 Dokazati da je Zadatak 34 Dokazati da je a > 0, ako je a < 0 Zadatak 35 Dokazati da je a + a + + a + a 0 = + + a + a + + a + a 0 = ±, + ako je + a + a + + a + a 0 = + b m + b m m + + b + b 0 Zadatak 36 a Dokazati da je + = e + b Dokazati da je + = e v Dokazati da je 0 + = e, > m; a b, = m; 0, < m 48
49 Ree e a Iz [] < [] + sledi da je [] Pozato je da je + + []+ = = e b Uvoe em smee t = + dobijamo + []+ + = t = t + t t + = t + + t [] < + []+ < + [] + [] []+ = e, pa je a osovu Teoreme t t t + t t t = t + = e = e t v Uvoe em smee t =, imajui u vidu da je + = + + = e, dobijamo 0 + = e Zadatak 37 Nai graiqu vredost Ree e Vai = = t 3+ + = e 7, pri qemu je = 7 3+ Zadatak 38 Dokazati da e postoji 0 si Ree e Za izove = π + π i = π vai = = 0 i f =, f = 0 Na osovu Teoreme 35 dobijamo da 0 si e postoji Zadatak 39 Dokazati da e postoji 0 cos Ree e Za izove = π + π i = π vai = = 0 i f = 0, f = Na osovu Teoreme 35 dobijamo da 0 cos e postoji 49
50 Defiicija 36 Kaemo da je fukcija f beskoaqo mala u odosu a fukciju g kad a i piemo f = og a ako postoji okolia U taqke a, takva da je f = αg za U\{a}, gde je α = 0 a Defiicija 37 Kaemo da je fukcija f veliko O od fukcije g kad a i piemo f = Og a ako postoji okolia U taqke a, takva da je f = βg za U\{a}, gde je β ograiqea a U\{a} Defiicija 38 Kaemo da je fukcija f asimtotski poaa kao fukcija g kad a i piemo f g a ako postoji okolia U taqke a, takva da je f = γg za U\{a}, pri qemu je γ = a Zadatak 30 f a Ako je a g = 0, tada je f = og kada a b Ako je f g f v Ako je a g ograiqea a Ua\{a}, tada je f = Og kada a = a, tada je f g kada a Zadatak 3 Neka a i a > b > 0 Dokazati da za fukcije f i g i kostatu c vae sledee osobie: a ocf = c of = of; b o 0; v of + of = of; g of og = ofg; d f og = ofg; Ako je f g, oda je of = og Ree e Ree e se moe ai u k izi "Matematiqka aaliza I ", Zora Kadelburg, stav 484 Zadatak 3 Neka 0 i a > b > 0 Dokazati: a o a + o b = o b ; b a o b a se moe zameiti sa o b ; v o a o b o a se moe zameiti sa o b ; 50
51 o Ree e a Iz a +o b 0 b b Iz a 0 b = :b : b = 0 o a b +o = 0 i a osovu zadatka 30 sledi o a + o b = o b = :b = a b = 0 i a osovu zadatka 30 sledi : b 0 a = o b, odoso a se moe zameiti sa o b Obruto e vai Ne moemo uvek o b zameiti sa a o v Iz a = :b o = a b = 0 i a osovu zadatka 30 sledi 0 b : b 0 o a = o b, odoso a se moe zameiti sa o b Obruto e vai Ne moemo uvek o b zameiti sa o a Zadatak 33 Neka + i a > b > 0 Dokazati: a o a + o b = o a ; b b o a ; v o b o a Ree e Sliqa kao zadatak 3 Zadatak 34 Neka je + i a > b > 0 Dokazati: a o a + o b = o b ; b a o b ; v o a o b Ree e Sledi a osovu zadatka 3 kada uzmemo smeu t = 0 si Zadatak 35 Dokazati da je 0 = Vai si 0, odoso si = + o 0 cos Zadatak 36 Dokazati da je = 0 Vai cos 0, odoso cos = + o 0 log Zadatak 37 Dokazati da je a + = log 0 a e Vai log a + log a e 0, odoso log a + = log a e + o 0 Ree e Zbog eprekidosti fukcije f = log a i 0 + log a + 0 = 0 log a + = loga e = e imamo 5
52 l + Zadatak 38 Dokazati da je = 0 Vai l + 0, odoso l + = + o 0 Ree e Sledi a osovu zadatka 37 za a = e a Zadatak 39 Dokazati da je = l a 0 Vai a + l a 0, odoso a = + l a + o 0 Ree e Uvoe em smee t = a 0 i korie em zadatka 37 dobijamo a 0 = t 0 t log a t + = t 0 t log a t + = log a e e Zadatak 30 Dokazati da je = 0 Vai e + 0, odoso e = + + o 0 Ree e Sledi a osovu zadatka 39 kada je a = e = l a + Zadatak 3 Dokazati da je α = α 0 Vai + α + α 0, odoso + α = + α + o 0 Ree e Na osovu zadatka 30 imamo + α 0 = 0 e α l+ e α l+ l + = α 0 α l + si 5 si 3 Zadatak 3 Nai graiqu vredost 0 Ree e Koristei razvoj si 5 = 5 + o5 = 5 + o i si 3 = 3 + o3 = 5 + o kada 0 dobijamo si 5 si 3 0 = o 3 + o Zadatak 33 Nai graiqu vredost 0 cos si Ree e Koristei sledee razvoje = 0 + o = α = α : : = + o 0 cos = + o 0, si = + o = + o + oo = + o + o = + o 0 dobijamo cos 0 si = + o 0 + o = + o 0 + o = : : = + o 0 + o = 5
53 Zadatak 34 Dokazati + o = + o kada 0 Ree e Ako iskoristimo biomu formulu dobijamo + o = + o + + o = + o + + o = + o Kod graiqih vredosti moemo koristiti sledee Makloreove formule gde je ostatak dat u Peaovom obliku 0 si = 3 3! + 5 5! 7 7! ! + o+ 0 cos =! + 4 4! !! + o+ 0 l + = o α α α 0 + α = + α o, gde je 3 α αα α + =! 0 e = + +! + 3 3! + +! + o 0 artg = arcsi = + o o+ Zadatak 35 Nai graiqu vredost 0 lcos 5 lcos 7 Ree e Koristei razvoj cos t = t + ot i l + t = t + ot kada t 0 dobijamo lcos 5 lcos 7 l 5 = + o l 49 + o = + o 49 + o 0 = 0 + o = : : = 0 Zadatak 36 Nai graiqu vredost 0 cose cose 3 + o = 53
Matematiqki fakultet Univerzitet u Beogradu Iracionalne jednaqine i nejednaqine Zlatko Lazovi 29. mart 2017.
Matematiqki fakultet Univerzitet u Beogradu 29. mart 2017. Matematiqki fakultet 2 Univerzitet u Beogradu Glava 1 Iracionalne jednaqine i nejednaqine 1.1 Teorijski uvod Pod iracionalnim jednaqinama podrazumevaju
ВишеDM
CHAPTER. KOMBINATORNA PREBRAJANJA.4 Rekurete relacije izova.5 Geeratore fukcije Ako je broji iz zadat rekuretom relacijom, kao alat za rešavaje uvodimo pojam geeratore fukcije. Geeratora fukcija iza je
ВишеTitle
. Numerički izovi i redovi Često u svakodevom govoru koristimo termie iz i red, a da pri tome i e razmišljamo o jihovom kokretom začeju. Kada kažemo iz, podrazumijevamo skupiu objekata uredeih po pricipu
ВишеOsječki matematički list 13 (2013), 1-13 O nultočkama polinoma oblika x n x 1 Luka Marohnić Bojan Kovačić Bojan Radišić Sažetak U članku se najprije z
Osječki matematički list 3 03), -3 Luka Marohić Boja Kovačić Boja Radišić Sažetak U člaku se ajprije za svaki priroda broj pokazuje da poliom π x) = x x ima jedistveu pozitivu realu ultočku ϕ. Zatim se
ВишеJMBAG IME I PREZIME BROJ BODOVA MJERA I INTEGRAL 2. kolokvij 28. lipnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!) 1. (
MJER I ITEGRL 2. kolokvij 28. lipja 29. (Kjige, bilježice, dodati papiri i kalkulatori isu dozvoljei!). (ukupo 6 bodova) eka je (, F, µ) prostor mjere. (a) ( bod) Što to zači da je izmjeriva fukcija f
ВишеJMBAG IME I PREZIME BROJ BODOVA 1. (ukupno 6 bodova) MJERA I INTEGRAL 1. kolokvij 5. svibnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori n
1. (ukupo 6 bodova) MJERA I INTEGRAL 1. kolokvij 5. svibja 2017. (Kjige, bilježice, dodati papiri i kalkulatori isu dozvoljei!) (a) (2 boda) Defiirajte općeitu vajsku mjeru i izmjerivi skup obzirom a dau
Више24. REPUBLIQKO TAKMIQE E IZ MATEMATIKE UQENIKA SRED IH XKOLA REPUBLIKE SRPSKE Ba a Luka, 22. april ZADACI PRVI RAZRED 1. Dat je razlomak 2a27, g
4. REPUBLIQKO TAKMIQE E IZ MATEMATIKE UQENIKA SRED IH XKOLA REPUBLIKE SRPSKE Ba a Luka,. april 07. ZADACI PRVI RAZRED. Dat je razlomak a7, gdje su a i b cifre za koje je b a =. Ako se 7b egovom brojiocu
ВишеUNIVERZITET U ZENICI
8 GRUPA A UNIVERZITET U ZENICI MAŠINSKI FAKULTET PISMENI ISPIT IZ MATEMATIKE Riješiti matriču jedačiu: ( A+ B) AX = A, gdje matrice A i B zadovoljavaju: A =, B = y + z Naći tačku simetriču tački M(,-,)
ВишеPopoviciujeva nejednakost IZ NASTAVNE PRAKSE Popoviciujeva nejednakost Radomir Lončarević 1 Rumunjski matematičar Tiberie Popoviciu ( ) doka
IZ NASTAVNE PRAKSE Radomir Ločarević Rumujski matematičar Tiberie Popoviciu (906. 975.) dokaao je 965. poatu ejedakost i područja kovekse aalie (vidi [.]), koja ima primjee, medu ostalim, u brojim adatcima
ВишеAuditorne vjezbe 6. - Jednadzbe diferencija
Sigali i sustavi Auditore vježbe 6. Jedadžbe diferecija Koriste se u opisu diskretog sustava modelom s ulazo-izlazim varijablama. Određivaje odziva sustava svodi se a problem rješavaja jedadžbi diferecija.
ВишеMicrosoft Word - MATRICE ZADACI III deo.doc
MATRICE ZADACI ( III DEO) SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI MATRICE Postupak tražeja sopstveih vredosti je sledeći: i) Za datu kvadratu matricu ( recimo matricu A) odredimo matricu A λi, gde je I
Више1. GRUPA Pismeni ispit iz MATEMATIKE Prezime i ime broj indeksa 1. (15 poena) Rexiti matriqnu jednaqinu 3XB T + XA = B, pri qemu
1. GRUPA Pismeni ispit iz MATEMATIKE 1 0.0.01. Prezime i ime broj indeksa 1. (15 poena) Rexiti matriqnu jednaqinu XB T + XA = B, 1 4 pri qemu je A = 6 9 i B = 1 1 0 1 1. 4 4 4 8 1. Data je prava q : {
ВишеKvadratna jednaqina i funkcija 1. Odrediti sve n N takve da jednaqina x3 + 7x 2 9x + 1 x 2 bar jedno celobrojno rexee. = n ima 2. Ako za j-nu ax 2 +bx
Kvadratna jednaqina i funkcija 1. Odrediti sve n N takve da jednaqina x3 + 7x 2 9x + 1 x 2 bar jedno celobrojno rexee. = n ima 2. Ako za j-nu ax 2 +bx+c = 0, a, b, c R, a 0, vai 5a+3b+3c = 0, tada jednaqina
Више1 I N Ž E N J E R S K A M A T E M A T I K A 2 Onaj koji cijeni praksu bez teorijskih osnova sličan je moreplovcu koji ulazi u brod bez krme i busole n
I N Ž E N J E R S K A M A T E M A T I K A Oaj koji cijei praksu bez teorijskih osova sliča je moreplovcu koji ulazi u brod bez krme i busole e zajući kuda se plovi. ( LEONARDO DA VINCI ) P r e d a v a
ВишеZADACI ZA VJEŽBU 1. Dokažite da vrijedi: (a) (A \ B) (B \ A) = (A B) (A C B C ), (b) A \ (B \ C) = (A C) (A \ B), (c) (A B) \ C = (A \ C) (B \ C). 2.
ZADACI ZA VJEŽBU. Dokažite da vrijedi: (a) (A \ B) (B \ A) = (A B) (A C B C ), (b) A \ (B \ C) = (A C) (A \ B), (c) (A B) \ C = (A \ C) (B \ C).. Pomoću matematičke indukcije dokažite da za svaki n N vrijedi:
ВишеMicrosoft Word - ELEMENTARNE FUNKCIJE.doc
ELEMENTARNE FUNKCIJE GRAFICI Osov lmtar fukcij su : - Kostat fukcij - Stp fukcij - Ekspocijal fukcij - Logaritamsk fukcij - Trigoomtrijsk fukcij - Ivrz trigoomtrijsk fukcij - Hiprboličk fukcij Elmtarim
ВишеPowerPoint Presentation
REALNA FUNKCIJA Fukciju f čiji je skup vrijedosti V podskup skup R relih brojev zovemo relom fukcijom. Ako je, pritom, oblst defiisosti D eki podskup skup R uređeih -torki relih brojev, kžemo d je f rel
ВишеMy_P_Red_Bin_Zbir_Free
БИНОМНА ФОРМУЛА Шт треба знати пре почетка решавања задатака? I Треба знати биному формулу која даје одговор на питање чему је једнак развој једног бинома када га степенујемо са бројем 0 ( ) или ( ) 0!,
Више(Microsoft Word - Dr\236avna matura - rujan vi\232a razina - rje\232enja)
. C. Prva ejedakost ije istiita. Dijeljejem očite ejedakosti 5 > 7 strogo pozitivim 5 7 brojem 7 dobivamo ejedakost > =. 7 7 Druga ejedakost ije istiita. Razlomci i imaju jedake brojike (oi izose 5 7 ),
ВишеParticije prirodnog broja druga-0.1 verzija: Duxan uki 1 Uvod Particija prirodnog broja n je predstavljanje n u obliku zbira nekoliko prirodn
Particije prirodnog broja druga-0. verzija: 7..03. Duxan uki Uvod Particija prirodnog broja n je predstavljanje n u obliku zbira nekoliko prirodnih brojeva, pri qemu je redosled sabiraka nebitan. Sa p(n)
ВишеMicrosoft Word - Metoda neodredjenih koeficijenata
Metoda eodredjei oeficijeata Pisali ste am da vam ova metoda ije baš ajjasija, u smislu ao izabrati fuciju za artiularo rešeje. Poušaćemo u ovom fajlu da vam a eolio rimera objasimo to. Da se odsetimo:
ВишеRokovi iz Matematike 1 za studente Fakulteta za fiziqku hemiju Ivan Dimitrijevi, Tijana Xukilovi 1. Rexiti jednaqinu z 4 + i 1 i+1 = 0. MATEMATIKA 1 {
Rokovi iz Matematike za studente Fakulteta za fiziqku hemiju Ivan Dimitrijevi, Tijana Xukilovi Rexiti jednaqinu z 4 + i i+ = MATEMATIKA { septembar 5godine x Odrediti prodor prave p : = y = z kroz ravan
ВишеMicrosoft Word - PARNOST i NEPARNOST FUNKCIJE.PERIODICNOST
PARNOST i NEPARNOST FUNKCIJE PERIODIČNOST FUNKCIJE PARNOST i NEPARNOST FUNKCIJE Ako je f ( ) = f ( ) funkcija je parna i tada je grafik simetričan u odnosu na y osu Ako je f ( ) = f ( ) funkcija je neparna
ВишеMicrosoft Word - INTEGRALI.doc
INTEGRALI ZADAI (I DEO) Ako je f() eprekid fukcij i F `() f() od je f ( ) d F( ) +, gde je proizvolj kostt. Morte učiti tblicu osovih itegrl:.. d +. d + jčešće se koristi... d. d l + ili d vs e zbui l
ВишеMicrosoft PowerPoint - 07 PEK EMT Optimizacija 2 od 4-Tolerancije (2012).ppt [Compatibility Mode]
Oseg u kome se alazi vredost odziva aziva se toleracia odziva F < F < F i 2... m i i i F i Fi Doa toleracia odziva Gora toleracia odziva Izračuavae toleracia i Fi Fi < 0 za Fi > 0 Doi rirašta odziva Δ
Више1. Vrednost izraza jednaka je: Rexenje Direktnim raqunom dobija se = 4 9, ili kra e S = 1 ( 1 1
1. Vrednost izraza 1 1 + 1 5 + 1 5 7 + 1 7 9 jednaka je: Rexenje Direktnim raqunom dobija se 1 + 1 15 + 1 5 + 1 6 = 4 9, ili kra e S = 1 1 1 2 + 1 1 5 + 1 5 1 7 + 1 7 1 ) = 1 7 2 8 9 = 4 9. 2. Ako je fx)
ВишеMATEMATIČKA ANALIZA I primjeri i zadaci Ante Mimica 8. siječnja 2010.
MATEMATIČKA ANALIZA I primjeri i zadaci Ante Mimica 8 siječnja 00 Sadržaj Funkcije 5 Nizovi 7 3 Infimum i supremum 9 4 Neprekidnost i es 39 3 4 SADRZ AJ Funkcije 5 6 FUNKCIJE Nizovi Definicija Niz je
ВишеMatematka 1 Zadaci za vežbe Oktobar Uvod 1.1. Izračunati vrednost izraza (bez upotrebe pomoćnih sredstava): ( ) [ a) : b) 3 3
Matematka Zadaci za vežbe Oktobar 5 Uvod.. Izračunati vrednost izraza bez upotrebe pomoćnih sredstava): ) [ a) 98.8.6 : b) : 7 5.5 : 8 : ) : :.. Uprostiti izraze: a) b) ) a b a+b + 6b a 9b + y+z c) a +b
ВишеPRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET U NIŠU DEPARTMAN ZA MATEMATIKU I INFORMATIKU ZADACI SA REŠENJIMA SA PRIJEMNOG ISPITA IZ MATEMATIKE, JUN Odrediti
PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET U NIŠU DEPARTMAN ZA MATEMATIKU I INFORMATIKU ZADACI SA REŠENJIMA SA PRIJEMNOG ISPITA IZ MATEMATIKE, JUN 0. Odrediti moduo kompleksnog broja Rešenje: Uočimo da važi z = + i00
ВишеVISOKA TEHNI^KA [KOLA STRUKOVNIH STUDIJA MILORADOVI] MIROLJUB M A T E M A T I K A NERE[ENI ZADACI ZA PRIJEMNI ISPIT AGRONOMIJA, EKOLOGIJA, E
VISOKA TEHNI^KA [KOLA STRUKOVNIH STUDIJA PO@AREVAC MILORADOVI] MIROLJUB M A T E M A T I K A NERE[ENI ZADACI ZA PRIJEMNI ISPIT AGRONOMIJA, EKOLOGIJA, ELEKTROTEHNIKA, MA[INSTVO PO@AREVAC 007 OBAVEZNO PRO^ITATI!
ВишеMinistarstvo prosvete, nauke i tehnoloxkog razvoja Druxtvo matematiqara Srbije DRЖAVNO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE UQENIKA SREDNjIH XKOLA 10. mart Pr
Prvi razred A kategorija 1. Za prirodan broj n oznaqimo sa x n broj koji se dobije uzastopnim zapisivanjem svih prirodnih brojeva od 1 do n jedan iza drugog (npr. x 14 = 1234567891011121314). Neka je funkcija
Више2. Globalna svojstva realnih funkcija Denicija 2.1 Za funkciju f : A kaemo da je:! R; A R ome dena odozgor ako postoji M 2 R takav da je (8x 2 A) (f (
2. Globalna svojstva realnih funkcija Denicija 2.1 Za funkciju f : A kaemo da je:! R; A R ome dena odozgor ako postoji M 2 R takav da je (8 2 A) (f () M) ; ome dena odozdol ako postoji m 2 R takav da je
ВишеOkruzno2007ZASTAMPU.dvi
4. RAZRED 1. Koliko ima trouglova na slici? Navesti te trouglove. D E F C A 2. Na koliko naqina Voja, Rade i Zoran mogu da podele 7 jednakih klikera, tako da svaki od Φih dobije bar jedan kliker? 3. TravΦak
Вишеrjeshenja.dvi
16. REPUBLIQKO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE UQENIKA SREDNjIH XKOLA REPUBLIKE SRPSKE Banja Luka, 11.04.2009. ZADACI PRVI RAZRED 1. Neka su a, b, c pozitivni brojevi. Dokazati da iz a 2 + b 2 = c 2 slijedi a 2
ВишеUniverzitet u Nixu Prirodno-matematiqki fakultet Departman za matematiku Neke poznate krive u ravni i prostoru Master rad Mentor: Prof. dr Mia Stankov
Univerzitet u Nixu Prirodno-matematiqki fakultet Departman za matematiku Neke poznate krive u ravni i prostoru Master rad Mentor: Prof. dr Mia Stankovi Student: Duxan Mijajlovi broj indeksa 156 Nix, 2018.
ВишеAuditorne vjezbe 6. - Jednadzbe diferencija
Sigali i sustavi Auditore vežbe 6. Jedadžbe diferecia Koriste se u opisu diskretog sustava modelom s ulazo-izlazim variablama. Određivae odziva sustava svodi se a problem rešavaa edadžbi diferecia. Načie
Више2. Globalna svojstva realnih funkcija Denicija 2.1 Za funkciju f : A kaemo da je:! R; A R ome dena odozgor ako postoji M 2 R takav da je (8x 2 A) (f (
2. Globalna svojstva realnih funkcija Denicija 2.1 Za funkciju f : A kaemo da je:! R; A R ome dena odozgor ako postoji M 2 R takav da je (8x 2 A) (f (x) M) ; ome dena odozdol ako postoji m 2 R takav da
ВишеMicrosoft Word - 15ms261
Zadatak 6 (Mirko, elektrotehnička škola) Rješenje 6 Odredite sup S, inf S, ma S i min S u skupu R ako je S = { R } a b = a a b + b a b, c < 0 a c b c. ( ), : 5. Skratiti razlomak znači brojnik i nazivnik
ВишеMicrosoft Word - ASIMPTOTE FUNKCIJA.doc
ASIMPTOTE FUNKCIJA Naš savet je da najpre dobro proučite granične vrednosti funkcija Neki profesori vole da asimptote funkcija ispituju kao ponašanje funkcije na krajevima oblasti definisanosti, pa kako
ВишеJMBAG IME I PREZIME BROJ BODOVA MJERA I INTEGRAL 2. kolokvij 29. lipnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!) 1. (
MJERA I INTEGRAL. kolokvij 9. lipnja 018. (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni! 1. (ukupno 6 bodova Neka je (, F, µ prostor s mjerom, neka je (f n n1 niz F-izmjerivih funkcija
ВишеMicrosoft Word LA-Matr-deter-03-sed
III -23- MATRICE Defiicije:. Neka je N k = {,2,.,., k} N, k N, tada svako preslikavaje A: N m xn K, (, m N), () gdje je K običo eko polje, azivamo matricom A formata (ili tipa) (m, ) iz polja K. Tu čijeicu
ВишеGEOMETRIJA 2 zadaci po kojima se dre vebe PODUDARNOST 1. (Sreda linija trougla) Ako su B 1 i C 1 sredixta dui CA i BA trougla ABC, onda su prave BC i
GEOMETRIJA 2 zadaci po kojima se dre vebe PODUDARNOST 1. (Sreda linija trougla) Ako su B 1 i C 1 sredixta dui CA i BA trougla ABC, onda su prave BC i B 1 C 1 paralelne i vai B 1 C 1 = 1 2 BC. 2. Ako su
Више25. REPUBLIQKO TAKMIQE E IZ MATEMATIKE UQENIKA SRED IH XKOLA REPUBLIKE SRPSKE Istoqno Sarajevo, 14. april ZADACI PRVI RAZRED 1. Na xahovskom tur
5. REPUBLIQKO TAKMIQE E IZ MATEMATIKE UQENIKA SRED IH XKOLA REPUBLIKE SRPSKE Istoo Sarajevo 14. aril 018. ZADACI PRVI RAZRED 1. Na xahovsom turiru odigrao je uuo 100 artija. Dva igraa su austila turir.
ВишеMy_P_Trigo_Zbir_Free
Штa треба знати пре почетка решавања задатака? ТРИГОНОМЕТРИЈА Ниво - Основне формуле које произилазе из дефиниција тригонометријских функција Тригонометријске функције се дефинишу у правоуглом троуглу
ВишеПРИРОДА И ЗНАК РЕШЕЊА 2 b ax bx c 0 x1 x2 2 D b 4ac a ( сви задаци су решени) c b D xx 1 2 x1/2 a 2a УСЛОВИ Решења реална и различита D>0 Решења реалн
ПРИРОДА И ЗНАК РЕШЕЊА ax x c 0 x x D 4ac a ( сви задаци су решени) c D xx x/ a a УСЛОВИ Решења реална и различита D>0 Решења реална D Двоструко решење (реална и једнака решења) D=0 Комплексна решења (нису
ВишеVjezbe 1.dvi
Matematia I Elvis Baraović 0 listopada 08 Prirodno-matematiči faultet Univerziteta u Tuzli, Odsje matematia, Univerzitetsa 75000 Tuzla;http://pmfuntzba/staff/elvisbaraovic/ Sadržaj Sup realnih brojeva
ВишеDODATAK-A
Dodatak - ačuae sa približim broevima. Osovi pomovi Približi bro, e bro koi se ezato razlikue od tače vredosti i koi zameue u račuau. ezultati merea su uvek približi broevi. Međurezultati i rezultati proračua
Вишеhomotetija_ddj.dvi
Homotetija verzija.0: 16.10.016. uxan uki efinicija. Homotetija H O,k sa centrom O i koeficijentom k je preslikavanje ravni koje slika svaku taqku X u taqku X takvu da je OX = k OX. Homotetiju zovemo pozitivnom
Више1 Polinomi jedne promenljive Neka je K polje. Izraz P (x) = a 0 + a 1 x + + a n x n = n a k x k, x K, naziva se algebarski polinom po x nad poljem K.
1 Polinomi jedne promenljive Neka je K polje. Izraz P (x) = a 0 + a 1 x + + a n x n = n a k x k, x K, naziva se algebarski polinom po x nad poljem K. Elementi a k K su koeficijenti polinoma P (x). Ako
ВишеSkripte2013
Chapter 2 Algebarske strukture Preslikivanje f : A n! A se naziva n-arna operacija na skupu A Ako je n =2, kažemo da je f : A A! A binarna operacija na A Kažemo da je operacija f arnosti n, u oznaci ar
ВишеSREDNJA ŠKOLA MATEMATIKA
SREDNJA ŠKOLA MATEMATIKA UPUTSTVO ZA TAKMIČARE Vrijeme za ra: 0 miuta. Rješeja zaataa eophoo je etaljo obrazložiti. Rješeja oja e buu aržala potreba ivo obrazložeja eće biti razmatraa. Rapojela poea: Zaata....
ВишеP1.1 Analiza efikasnosti algoritama 1
Analiza efikasnosti algoritama I Asimptotske notacije Master metoda (teorema) 1 Asimptotske notacije (1/2) Služe za opis vremena izvršenja algoritma T(n) gde je n N veličina ulaznih podataka npr. br. elemenata
Вишеdiplomski završno v2
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Ema Šimo ERGODSKI TEOREM I STACIONARNI PROCESI Diplomski rad Voditelj rada: Doc.dr.sc. Vjekoslav Kovač Zagreb, ruja, 206 Ovaj
ВишеLOKALNI EKSTREMUMI FUNKCIJE TRI PROMENLjIVE Rexeni primeri i zadaci za veжbu Dragan ori Funkcije tri promenljive Funkcija f : X R, gde je X R 3 otvoren
LOKALNI EKSTREMUMI FUNKCIJE TRI PROMENLjIVE Reeni primeri i zadaci za veжbu Dragan ori Funkcije tri promenljive Funkcija f : X R, gde je X R 3 otvoren skup, ima u taqki (a, b, c) X lokalni minimum (maksimum)
ВишеPRVI KOLOKVIJUM Odrediti partikularno rexee jednaqine koje zadovo ava uslov y(0) = 0. y = x2 + y 2 + y 2xy + x + e y 2. Odrediti opxte rexee
PRVI KOLOKVIJUM 1992. 1. Odrediti partikularno rexee jednaqine koje zadovo ava uslov y(0) = 0. y = x2 + y 2 + y 2xy + x + e y 2. Odrediti opxte rexee jednaqine y 2y + 5y = 2e t + 3t 1. 3. Rexiti sistem
ВишеDRŽAVNO NATJECANJE IZ MATEMATIKE Poreč, ožujka razred - rješenja OVDJE SU DANI NEKI NAČINI RJEŠAVANJA ZADATAKA. UKOLIKO UČENIK IMA DR
DRŽAVNO NATJECANJE IZ MATEMATIKE Poreč, 8. 30. ožujka 019. 5. razred - rješeja OVDJE SU DANI NEKI NAČINI RJEŠAVANJA ZADATAKA. UKOLIKO UČENIK IMA DRUGAČIJI POSTUPAK RJEŠAVANJA, ČLAN POVJERENSTVA DUŽAN JE
ВишеTest iz Linearne algebre i Linearne algebre A qetvrti tok, U zavisnosti od realnog parametra λ rexiti sistem jednaqina x + y + z = λ x +
Test iz Linearne algebre i Linearne algebre A qetvrti tok, 2122017 1 U zavisnosti od realnog parametra λ rexiti sistem jednaqina x + y + z = λ x + λy + λ 2 z = λ 2 x + λ 2 y + λ 4 z = λ 4 2 Odrediti inverz
ВишеMicrosoft Word - Ispitivanje toka i grafik funkcije V deo
. Ispitati tok i skicirati grafik funkcije y= arcsin + Oblast definisanosti (domen) Podsetimo se grafika elementarnih funkcija i kako izgleda arcsin funkcija: y - y=arcsin Funkcija je definisana za [,]
Више{ Rexe a Tipovi zadataka za drugi kratki test { 1. Odrediti normalizovanu jednaqinu prave p koja sadri taqku P (2, 1) i qiji je normalni vektor # «n p
{ Ree a Tipovi adataka a drugi kratki test { Odrediti normaliovanu jednaqinu prave p koja sadri taqku P, i qiji je normalni vektor # «n p =, 4 + 4 + = Odrediti jediniqni vektor pravca prave = i taqku te
Више6-8. ČAS Celobrojno programiranje Rešavamo sledeći poblem celobrojnog programiranja: Gde pretpostavljamo da je A celobrojna matrica dimenzije,. Takođe
6-8. ČAS Celobrojno programiranje Rešavamo sledeći poblem celobrojnog programiranja: Gde pretpostavljamo da je A celobrojna matrica dimenzije,. Takođe, očekuje se da su koordinate celobrojne. U slučaju
ВишеJMBAG IME I PREZIME BROJ BODOVA 1. (ukupno 6 bodova) MJERA I INTEGRAL 1. kolokvij 4. svibnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori n
1. (ukupno 6 bodova) MJERA I INTEGRAL 1. kolokvij 4. svibnja 2018. (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!) (a) (2 boda) Definirajte (općenitu) vanjsku mjeru. (b) (2 boda) Definirajte
ВишеMicrosoft Word - GRAFICI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA-II deo.doc
GRAFICI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA (II deo U prethodnom fajlu ( grafici trigonometrijskih funkcija I deo smo proučili kako se crtaju grafici u zavisnosti od brojeva a,b i c. Sada možemo sklopiti i ceo
ВишеKonstrukcija i analiza algoritama Nina Radojičić februar Analiza algoritama, rekurentne relacije 1 Definicija: Neka su f i g dve pozitivne fun
Konstrukcija i analiza algoritama Nina Radojičić februar 2018. 1 Analiza algoritama, rekurentne relacije 1 Definicija: Neka su f i g dve pozitivne funkcije od argumenta n iz skupa N prirodnih brojeva.
ВишеGeometrija I–smer - deo 4: Krive u ravni
UNIVERZITET U BEOGRADU MATEMATIQKI FAKULTET Geometrija I{smer deo 4: Krive u ravni Tijana Xukilovi 3. decembar 2018 Konus Neka su i i s dve prave u prostoru koje se seku u taqki T. Kruni konus sa temenom
ВишеСТРАХИЊА РАДИЋ КЛАСИФИКАЦИJА ИЗОМЕТРИJА И СЛИЧНОСТИ Према књизи [1], свака изометриjа σ се може представити ком позици - jом неке транслациjе за векто
СТРАХИЊА РАДИЋ КЛАСИФИКАЦИJА ИЗОМЕТРИJА И СЛИЧНОСТИ Према књизи [1], свака изометриjа σ се може представити ком позици - jом неке транслациjе за вектор a (коjи може бити и дужине нула) и неке изометриjе
ВишеMicrosoft Word - 11ms201
Zdtk (Sr, gimzij) + + Riješi jeddžu: = 6 4 Rješeje m + m m m =, =, = ( ), =, ( ) = f ( ) g ( ) = f = g + + = 6 = 6 4 4 4 9 9 8 = 6 = 6 = 6 4 6 4 6 4 48 8 8 8 = 6 = 6 = 6 / = 6 = 6 4 8 4 8 4 8 4 4 = 6 (
ВишеPEDAGOŠKI ZAVOD TUZLA u saradnji s UDRUŽENJEM MATEMATIČARA TUZLANSKOG KANTONA Takmičenje učenika srednjih škola Tuzlanskog kantona iz MATEMATIKE Tuzla
PEDAGOŠKI ZAVOD TUZLA u saradnji s UDRUŽENJEM MATEMATIČARA TUZLANSKOG KANTONA Takmičenje učenika srednjih škola Tuzlanskog kantona iz MATEMATIKE Tuzla, 3. mart/ožujak 019. godine Prirodno-matematički fakultet
Вишеvjezbe-difrfv.dvi
Zadatak 5.1. Neka je L: R n R m linearni operator. Dokažite da je DL(X) = L, X R n. Preslikavanje L je linearno i za ostatak r(h) = L(X + H) L(X) L(H) = 0 vrijedi r(h) lim = 0. (5.1) H 0 Kako je R n je
ВишеMicrosoft Word - KVADRATNA FUNKCIJA.doc
KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: = a + b+ c Gde je R, a i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije = a + b+ c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako izgleda
ВишеТалесова 1 теорема и примене - неки задаци из збирке Дефинициjа 1: Нека су a и b две дужи чиjе су дужине изражене преко мерне jединице k > 0, тако да
Талесова 1 теорема и примене - неки задаци из збирке Дефинициjа 1: Нека су и две дужи чиjе су дужине изражене преко мерне jединице k > 0, тако да jе m k и n k, где су m, n > 0. Тада кажемо да су дужи и
Више(Microsoft Word - Dr\236avna matura - kolovoz ni\236a razina - rje\232enja)
1. C. Imamo redom: I. ZADATCI VIŠESTRUKOGA IZBORA. B. Imamo redom: 0.3 0. 8 7 8 19 ( 3) 4 : = 9 4 = 9 4 = 9 = =. 0. 0.3 3 3 3 3 0 1 3 + 1 + 4 8 5 5 = = = = = = 0 1 3 0 1 3 0 1+ 3 ( : ) ( : ) 5 5 4 0 3.
ВишеMicrosoft Word - IZVODI ZADACI _2.deo_
IZVODI ZADACI ( II deo U ovom del ćemo pokšati da vam objasnimo traženje izvoda složenih fnkcija. Prvo da razjasnimo koja je fnkcija složena? Pa, najprostije rečeno, to je svaka fnkcija koje nema tablici
Више314 STATISTIČKA KONTROLA KVALITETE - STATISTIKA sustavna upotreba tih metoda započela poslije prvoga svjetskog rata. Nagli razvoj tih metoda ostvaren
314 STATISTIČKA KONTROLA KVALITETE - STATISTIKA sustava upotreba tih metoda započela poslije prvoga svjetskog rata. Nagli razvoj tih metoda ostvare je za vrijeme drugoga svjetskog rata, pogotovo u razdoblju
ВишеMicrosoft Word - 6ms001
Zadatak 001 (Anela, ekonomska škola) Riješi sustav jednadžbi: 5 z = 0 + + z = 14 4 + + z = 16 Rješenje 001 Sustav rješavamo Gaussovom metodom eliminacije (isključivanja). Gaussova metoda provodi se pomoću
ВишеMatematički fakultet Univerzitet u Beogradu Elementarne funkcije i preslikavanja u analizi Master rad Mentor: dr Miodrag Mateljević Student: Marija Vu
Matematički fakultet Univerzitet u Beogradu Elementarne funkcije i preslikavanja u analizi Master rad Mentor: dr Miodrag Mateljević Student: Marija Vujičić 1045/2015 Beograd, 2018. Sadržaj 1 Uvod 2 2 Stepena
ВишеPRIRODNO MATEMATIČKI FAKULTET U NIŠU DEPARTMAN ZA RAČUNARSKE NAUKE Utorak, godine PRIJEMNI ISPIT IZ INFORMATIKE 1. Koja od navedenih ekste
PRIRODNO MATEMATIČKI FAKULTET U NIŠU DEPARTMAN ZA RAČUNARSKE NAUKE Utorak, 5.06.019. godine PRIJEMNI ISPIT IZ INFORMATIKE 1. Koja od navedenih ekstenzija se najčešće koristi za tekstualne datoteke? a)
ВишеPITANJA I ZADACI ZA II KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE I Pitanja o nizovima Nizovi Realni niz i njegov podniz. Tačka nagomilavanja niza i granična vrednost(l
PITANJA I ZADACI ZA II KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE I Pitanja o nizovima Nizovi Realni niz i njegov podniz. Tačka nagomilavanja niza i granična vrednost(limes) niza. Svojstva konvergentnih nizova, posebno
ВишеNatjecanje 2016.
I RAZRED Zadatak 1 Grafiĉki predstavi funkciju RJEŠENJE 2, { Za, imamo Za, ), imamo, Za imamo I RAZRED Zadatak 2 Neka su realni brojevi koji nisu svi jednaki, takvi da vrijedi Dokaži da je RJEŠENJE Neka
ВишеMicrosoft Word - predavanje8
DERIVACIJA KOMPOZICIJE FUNKCIJA Ponekad je potrebno derivirati funkcije koje nisu jednostavne (složene su). Na primjer, funkcija sin2 je kompozicija funkcija sin (vanjska funkcija) i 2 (unutarnja funkcija).
ВишеОсень 5 ТЕ Ы ЕРА: 5 Ф о о, о а о а а. а о о ма ког а как о ч м ам а. а - ко м чак а, ч о а а о о м м к ма ог а а. о как м м м м агам ч ко а - га о, ч
Осень 5 ТЕ Ы ЕРА: 5 Ф о о, о а о а а. а о о ма ког а как о ч м ам а. а - ко м чак а, ч о а а о о м м к ма ог а а. о как м м м м агам ч ко а - га о, ч а а, го о о о о- мо о а о м ам ач м о ч о ч - а. ка
Више3. КРИВОЛИНИЈСКИ ИНТЕГРАЛ
УНИВЕРЗИТЕТ У БАЊОЈ ЛУЦИ МАШИНСКИ ФАКУЛТЕТ МАТЕМАТИКА 3- ПРЕДАВАЊА Aкадемска 207/208 6. ИНТЕГРАЦИЈА ФУНКЦИЈА КОМПЛЕКСНЕ ПРОМЈЕНЉИВЕ 6.. Интеграл функције комплексне промјенљиве 6.2. Кошијева интегрална
Више2.7 Taylorova formula Teorem 2.11 Neka funkcija f : D! R; D R m ; ima na nekoj "-kugli K(T 0 ; ; ") D; T 0 x 0 1; :::; x 0 m neprekidne derivacije do
2.7 Taylorova formula Teorem 2.11 Neka funkcija f : D! R; D R m ; ima na nekoj "-kugli K(T 0 ; ; ") D; T 0 x 0 1; :::; x 0 m neprekidne derivacije do ukljucivo (n + 1) vog reda, n 0; onda za svaku tocku
Више(Microsoft Word - Dr\236avna matura - lipanj osnovna razina - rje\232enja)
1. D. Prirodni brojevi su svi cijeli brojevi strogo veći od nule. je strogo negativan cijeli broj, pa nije prirodan broj. 14 je racionalan broj koji nije cijeli broj. Podijelimo li 14 s 5, dobit ćemo.8,
ВишеЗАДАЦИ ИЗ МАТЕМАТИКЕ ЗА ПРИПРЕМАЊЕ ЗАВРШНОГ ИСПИТА
ЗАДАЦИ ИЗ МАТЕМАТИКЕ ЗА ПРИПРЕМАЊЕ ЗАВРШНОГ ИСПИТА p m m m Дат је полином ) Oдредити параметар m тако да полином p буде дељив са б) Одредити параметар m тако да остатак при дељењу p са буде једнак 7 а)
ВишеCelobrojno programiranje Rešavamo sledeći poblem celobrojnog programiranja: min c T x Ax = b x 0 x Z n Gde pretpostavljamo da je A celobrojna matrica
Celobrojno programiranje Rešavamo sledeći poblem celobrojnog programiranja: min c T x Ax = b x 0 x Z n Gde pretpostavljamo da je A celobrojna matrica dimenzije m n, b Z m, c Z n. Takođe, očekuje se da
ВишеAV13-OE2_stručni TRANSFORMATOR mr.sc. Venco Ćorluka 13. TRANSFORMATOR Realni transformator sa željeznom jezgrom Odnosi u transformatoru: U I N ; ( ) (
3. TRANFORATOR Reali trasformator sa željezom jezgrom Odosi u trasformatoru: U N ; ( ) (3-) U U VA U N Rade sage a primaru i trošilu: P U cos( ); P U cos( ) ( W) (3-) Gubici trasformatoru: U Pg PCu PFe
ВишеIErica_ActsUp_paged.qxd
Dnevnik šonjavka D`ef Kini Za D`u li, Vi la i Gran ta SEP TEM BAR P o n e d e l j a k Pret po sta vljam da je ma ma bi la a vol ski po no - sna na sa mu se be {to me je na te ra la da pro - {le go di ne
ВишеMicrosoft Word - IZVOD FUNKCIJE.doc
IZVOD FUNKCIJE Predpotavimo da je funkcija f( definiana u nekom intervalu (a,b i da je tačka iz intervala (a,b fikirana. Uočimo neku proizvoljnu tačku iz tog intervala (a,b. Ova tačka može da e pomera
ВишеSVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Ivana Šore REKURZIVNOST REALNIH FUNKCIJA Diplomski rad Voditelj rada: doc.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Ivana Šore REKURZIVNOST REALNIH FUNKCIJA Diplomski rad Voditelj rada: doc.dr.sc. Zvonko Iljazović Zagreb, rujan, 2015. Ovaj diplomski
ВишеMicrosoft Word - Algebra i funkcije- napredni nivo doc
Algebra i funkcije napredni nivo 01. Nenegativna znači da je vrednost izraza pozitivna ili je jednaka 0. ( 1) ( 1)( 1) 0 razlika kvadrata (( x) + x 1+ 1 ) (( x) 1 ) 0 ( + + 1) ( 1) 0 x x+ x x+ x x x +
Вишеres_gradsko_2010.dvi
REXEƫ ZTK OKRUЖNOG TKMIQEƫEƫ IZ MTEMTIKE UQENIK SREƫIH XKOL, 0.000. Prvi razred, kategorija Kako je xyz > 0, sledi x > y,z, odakle je 4x > (y + z) = x, tj. x < Iz x = (y + z) sledi x, pa mora biti x =
ВишеTitle
1. Realni brojevi Prirodno bi bilo konstruisati skup realnih brojeva korak po korak, od prirodnih brojeva preko cijelih, racionalnih i na kraju iracionalnih. Medutim, mi ćemo tom problemu ovdje pristupiti
ВишеMicrosoft Word - IZVODI ZADACI _I deo_.doc
. C =0 Tablica izvoda. `=. ( )`=. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`=. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0). (sin)`=cos (ovde je >0 i a >0). (cos)`= - sin π. (tg)`= + kπ cos. (ctg)`= kπ
ВишеMy_ST_FTNIspiti_Free
ИСПИТНИ ЗАДАЦИ СУ ГРУПИСАНИ ПО ТЕМАМА: ЛИМЕСИ ИЗВОДИ ФУНКЦИЈЕ ЈЕДНЕ ПРОМЕНЉИВЕ ИСПИТИВАЊЕ ТОКА ФУНКЦИЈЕ ЕКСТРЕМИ ФУНКЦИЈЕ СА ВИШЕ ПРОМЕНЉИВИХ 5 ИНТЕГРАЛИ ДОДАТАК ФТН Испити С т р а н а Лимеси Одредити
ВишеMLADI NADARENI MATEMATIČARI Marin Getaldic Uvod u nejednakosti Nejednakosti su područje koje je u velikoj mjeri zastupljeno na matematički
MLADI NADARENI MATEMATIČARI Mri Getldic Uvod u ejedkosti..05. Nejedkosti su područje koje je u velikoj mjeri zstupljeo mtemtičkim tjecjim, li se u sredjoškolskom grdivu jedv spomije. Tkvi zdtci mogu stvrti
Више(Microsoft Word - Dr\236avna matura - studeni osnovna razina - rje\232enja)
1. C. Imamo redom: I. ZADATCI VIŠESTRUKOGA IZBORA 9 + 7 6 9 + 4 51 = = = 5.1 18 4 18 8 10. B. Pomoću kalkulatora nalazimo 10 1.5 = 63.45553. Četvrta decimala je očito jednaka 5, pa se zaokruživanje vrši
ВишеLINEARNA ALGEBRA 2 Popravni kolokvij srijeda, 13. velja e Zadatak 1. ( 7 + 5=12 bodova) Zadan je potprostor L = {(x 1, x 2, x 3, x 4 ) C 4 : x 1
Zadatak 1. ( 7 + 5=12 bodova) Zadan je potprostor L = {(x 1, x 2, x, x 4 ) C 4 : x 1 + x 2 + x = 0, x 1 = 2x 2 } unitarnog prostora C 4 sa standardnim skalarnim produktom i vektor v = (2i, 1, i, ) C 4.
Више1996_mmo_resenja.dvi
37. ME UNARODNA MATEMATIQKA OLIMPIJADA Mumbaj, Indija sreda, 10. jul 1996. 1. Neka je ABCD pravougaona tabla sa AB = 20 i BC = 12. Tabla je razloжena na 20 12 jediniqnih kvadrata. Neka je r prirodan broj.
Више