Microsoft PowerPoint - ESP_4_5_prt.ppt

Транскрипт

1 Onovn obilježj Odno ng njmnjih inkonih tojev je i njvećih izvedenih Onovn obilježj Stojevi u izvedeni z nge od nekoliko mw do nekoliko GW. jmnji tojevi e de z zličite ite intumente. jveći tojevi u npvljeni z potebe velikih elektoenegetkih utv (elektne). poln ppuč tijelo pol uzdužn o popečn o Onovn obilježj uzbudni nmot uzdužn o popečn o Onovn obilježj uzbudni nmot S S jm tto S S jm tto jm oto S zubi tto utoi tto utoi oto zubi tto utoi tto Pejek mgnetkog kug uzbudnim nmotom 6-polnog inkonog toj itknutim polovim Pejek mgnetkog kug uzbudnim nmotom 4-polnog4 inkonog toj cilindičnim im otoom Onovn obilježj Mgnetko polje, koje tv uzbud n otou, e vti uljed mehničke vtnje oto. ttou je u pvilu tozni mtuni nmot koji je imetično poeđen en u utoim po obodu toj. U vodičim im ttokog nmot e induci npon,, i kd je toj opteećen en poteku tuje. Stuje u ttokom nmotu tvoe oketno potjecnje koje e vti inkono otoom. 1

2 povt tto Stto uobičjenih izvedbi inkonih tojev ličn je z ve izvedbe. Omjei duljine i pomje tto inkonih tojev e zntno zlikuju. Oim ove zlike dugih bitnih zlik nem. jm tto zubi tto utoi tto Sttoki pket inkonog toj Mgnetki kug tto tto inkonog toj je npvljen u obliku šupljeg vljk koji e nziv ttoki pket. Lim ttok ttokogog pket inkonog toj Segment lim Stvljen je od ptentih, međuobno izolinih mgnetkih limov debljine 0.35, 0.5 ili 0.63 mm. Uzduž ttokog pket, u povtu u utoi. U utoe e tvlj dvolojni tozni nmot mtue, koji e njčešće e pj u zvijezdu. Roto inkonog toj pedtvlj njegov uzbudni dio. Stoji e od: oovine, jm oto i polov uzbudnim nmotom. Izvedbe oto tojev itknutim polovim (hidogeneto) i tojev cilindičnim nim otoom (tubogeneto) zntno e zlikuju. otou je mješten uzbudni nmot, koz koji teče itomjen tuj i tko tv mgnetko polje. Uzbudni nmot je tko pojen d e nizmjenično no nlze jeveni i južni mgnetki polovi. U otou je mgnetki tok uzbuđen itomjenom tujom,, p je i on itomjen. Stog vi dijelovi n otou mogu biti od mivnog željez. 2

3 poln ppuč tijelo pol S S uzbudni nmot poln ppuč tijelo pol vodiči i uzbudnog nmot jm oto S ipni mgnetki tok jm oto glvin glvni mgnetki tok Pejek otokog dijel mgnetkog kug uzbudnim nmotom 6-polnog inkonog toj itknutim polovim oovin Onovni dijelovi oto inkonog toj itknutim polovim štpovi pigušnog kvez pket pol eltično izvedeni pojevi ktkopojnog pten poil polnog lim dijelovi ktkopjnog pten pketinje Pol pigušnim kvezom polni lim Pigušni kvezni nmot Shemtki pikz pigušnog nmot četveopolnog toj itknutim polovim Poln ppuč oblikuje zčni po. U polnoj ppuči i e gotovo uvijek izđuju utoi u koje e u uzdužnom mjeu tvljju štpovi, obje tne toj ktko pojeni ptenim. Oni čine pigušni kvez. Kod velikih tojev itknutim polovim je pomje oto jko velik, p je između jm i oovine potebno tviti glvinu i zvijezdu oto Uzdužni pejek dizelkog geneto 1 - ttoki nmot 2 - pket tto 3 - uzbudni nmot 4 - poln ppuč 5 - oovin 6 - ležj 7 - kućište 8 - uzbudni klop 3

4 ttoki nmot 2 - pket tto 3 - uzbudni nmot 4 - pol 5 - jm oto 6 - glvin 7 - kočnic 8 - hldnjk 9 - donji ležj 10 - gonji ležj 11 - oovin 12 - kućište Uzdužni pejek polovice hidogeneto Roto bzohodnog inkonog hidogeneto u montži Kontukcijk izvedb cilindičnog nog oto (tubooto) zntno e zlikuje od kontukcije oto itknutim polovim. Roto tubogeneto (cilindični ni oto, tubooto) izđuje e uvijek iz jednog komd kovnog čelik. Uzbudni nmot je podijeljen u utoe. Tom podjelom potiže e pibližno inuoidln podjel potjecnj duž zčnog po. Roto poohodnog inkonog hidogeneto u montži uzbudni nmot polovi oto ipni mgnetki tok jm oto zubi oto polovi oto S glvni mgnetki tok Pejek otokog dijel mgnetkog kug uzbudnim nmotom 2-polnog inkonog toj cilindičnim im otoom oovin utoi oto Onovni elementi oto tubogeneto bez uloženog nmot 4

5 Roto tubogeneto u izdi Uzdužni pejek velikog tubogenetot ubogeneto Aktivni dio toj mješten je u kućište koje lu luži ko zštit pket i nmot i ko noč čitvog toj. Kućišt velikih inkonih tojev izvode e dn iključivo ivo ko vene kutijte kontukcije. Veliki tubogenetoi hlde e vodikom pod povećnim tlkom, p kućište mo biti odgovjuće dimenzionino. Tubogenetoi i dizelki genetoi hoizontlne izvedbe. u uvijek Hidogenetoi e njčešće izvode vetiklnom oovinom. Iznimk u hidogenetoi z pogon Pelton tubinom i cijevni genetoi, kod kojih je cijeli geneto zjedno kućištem potopljen u tok vode. Uzbudni itemi Veći genetoi gde e iključivo ivo uzbudom pomoću itomjene tuje. T tuj teče uzbudnim nmotom i nziv e uzbudn tuj. Ko izvoi uzbudne tuje koite e u pki ti onovn ješenj enj: uzbud itomjenim uzbudnikom, ttičk uzbud i bekontktn uzbud. Uzbudni itemi Dn e ve više e koiti uzbud pomoću pemnentnih mgnet, nočito kod moto. 5

6 Uzbudni itemi Uzbudni itemi uzbudni nmot inkonog toj klizni koluti uzbudnik uzbudni nmot uzbudnik Uzbud itomjenim uzbudnikom je njtije ješenje enje koje e uglvnom više ne pimjenjuje. zjedničku oovinu je pigđen itomjeni geneto (uzbudnik) čije u izlzne tezljke pojene uzbudnim nmotom geneto peko četkic i kliznih pten. Regulcij uzbudne tuje e potiže egulcijom uzbude uzbudnik pomoću utomtkog egulto. Uzbudni item itomjenim uzbudnikom Slb je tn ovog ješenj u kolektou uzbudnik koji je i inče njlbij točk itomjenih tojev. Uzbudni itemi Uzbudni itemi uzbudni nmot inkonog toj klizni koluti ipvljč egultoom Dugo, dn četo koišteno ješenje enje je ttičk uzbud. Kod ttičke uzbude je itomjeni geneto zmijenjen ttičkim ipvljčem. Stuj iz izmjeničnog izvo e ipvlj upvljivim tiitokim ipvljčem n koji djeluje egulto uzbudne tuje. Sttičk uzbud Ovo je pouzdniji item od itomjenog uzbudnik, li još uvijek otju klizni pteni i četkice ko mogući izvo poblem. Uzbudni itemi Uzbudni itemi uzbudni nmot inkonog toj otijući ipvljč inkoni uzbudnik mtuom n otou Bekontktn uzbud uzbudni nmot uzbudnik Teće moguće ješenje enje je bekontktn uzbud. Ko uzbudnik luži mli inkoni geneto koji im uzbudu n ttou, mtuni nmot n otou. Roto uzbudnik i ipvljčki ueđj u montini n oovinu geneto i zjedno e vte. Amtu uzbudnik je peko ipvljčkog ueđj izvno pojen uzbudnim nmotom inkonog geneto. 6

7 Uzbudni itemi Regulcij uzbudne tuje e potiže egulcijom uzbude pomoćnog geneto. Pednot je ovkvog ješenj što ne zhtijev ni kolekto ni klizne ptene p tži mnje odžvnj vnj. Koiti e jko četo z uzbudu mnjih geneto koji de motlno n vltitoj meži. Onovni podci Ko izvo z npjnje uzbude uzbudnik koiti e td mli geneto pemnentnim mgnetim n otou. Onovni podci Onovni podci Onovne podtke o izvedenom toju možemo znti ntpine pločice. tpin pločic dži: onovne podtke o poizvođ đču, godinu poizvodnje, tndde po kojim je toj izđen i nzivne podtke z koje je toj gđen. zivni podci inkonog toj u: nzivn ng S n, nzivni npon U n (eektivn vijednot linijkog npon), nzivn tuj I n (eektivn vijednot linijke tuje), nzivn ekvencij n, nzivn bzin vtnje n n, nzivni kto nge coφ n, uzbudn tuj I n i nzivni uzbudni npon U n. Onovni podci Ko nzivn ng e z geneto dje elektičn pividn ng, odeđen dnim i jlovim opteećenjem enjem je opteećenje enje geneto ne mo biti mo dnog kkte. To je vžno zbog zgijvnj toj z što u mjeodvni npon i ukupn tuj, dkle pividn,, ne mo dn ng. čin d pimje,, u lučju čito induktivnog opteećenj enj tuj geneto i zgijvnje mogu popimiti nzivne vijednoti,, dn ng koju pedje je jednk nuli. 7

8 čin d Sinkoni tojevi njčešće e e izvode i ko tozni genetoi, dv ili više polov. o nmot ze A o A čin d Z kvlittivn teoetk pomtti mo dv pol. zmtnj dovoljno Fizikln lik (mgnetko polje, nmot) identičn n je z vki p polov. Z kvntittivne čune teb uzeti u obzi tvni boj polov, boj z, boj plelnih gn, boj zvoj, oblik nmot i otle veličine ine. je z A o nmot ze B mještj vodič z A o nmot ze C o B pojednotvljeni pikz nmot Shemtki pikz 3-znog ttokog nmot o C čin d Rotcijko mgnetkom polje induci u nmotim pojedinih z npone koji e vemenki mijenjju kontntnom ekvencijom: n p = = 60 Zbog potonog poed nmot u inducini nponi vemenki pomknuti z 120o el. (2π/3 /3). e e 0 A= A mx e B co ωt = mx B 2π co ωt 3 e C T 2 π C = mx čin d 4π co ωt 3 1 n p = = T 60 T t 2π ωt Punom oketu oto odgov inducinog npon n ttou. cijel peiod Inducini nponi u pojedinim zm 3-znog inkonog toj A Vektoko-zoki dijgm o nmot Vektoko-zoki dijgm B vekto indukcije oti otoom S položj oto O nmot ze A i položj oto u tenutku inducinj mkimlnog npon 8

9 Vektoko-zoki dijgm Indukcij B u zčnom pou je potono inuno poeđen đen,, i možemo je pedtviti potonim imboličkim vektoom. Vekto potjecnj uzbudnog nmot e poklp vektoom indukcije. Možemo pikzivti mo vektoe,, p e u odnou n ttičnu o ze A vektoi indukcije i potjecnj oto vte inkonom bzinom ulijevo. U pomtnom tenutku inducini npon u zi A. immo mkimln Stuj tv pozitivno potjecnje tto. Vektoko-zoki dijgm Mkimum ttokog potjecnj je u edini nmot, poklp e oi nmot. tuj ttoke ze 2 2I 1 ΘA = k π p boj plelnih gn boj pi polov boj zvoj kto nmot boj z ttokog nmot ttokog nmot w potjecnje višeznog nmot m Θ = A 2 Θ U tom lučju e ove veličine ine zoim: = - j I = I Vektoko-zoki dijgm Vemenki pomjenljive veličine ine (npone, tuje) možemo pikzti imbolički pomoću zo. Tenutne vijednoti npon e i tuje i u jednoj zi ttokog nmot u dne izzim: e = mx mx co ω t= 2 co ωt ( ωt ϕ ) = 2 I co( ω ϕ ). i = I co t e ϕ mogu, pikzti ti o t t= 0 ϕ ω I - j Fzoki pikz vemenki pomjenljivog npon i tuje u zi ttokog nmot I = e = I Vektoko-zoki dijgm j0 e ϕ Vektoko-zoki dijgm Vektoko-zoki dijgm Uzimmo d u zoi nepomični, i, vemenk o oti udeno kužnom ekvencijom ω. Pojekcij zo neke veličine ine n vemenku o (koj oti) dje tenutnu vijednot te veličine ne. Ovdje koitimo zoe eektivnih vijednoti npon i tuje. Pojekciju tih zo n vemenku o tebmo pomnožiti 2 d dobijemo njihove tenutne vijednoti. Stujni oblog, potjecnje i indukcij pedtvljju po obodu toj poeđene veličine. ine. Ako pomtmo mo onovni potoni hmonik, ond e te veličine mogu pedtviti vektoim. Pi tome mtmo d e položj odgovjućeg vekto poklp položjem mkimum pipdne veličine. ine. 9

10 B v ω vekto indukcije oti otoom o A Vektoko-zoki dijgm Vektoki pikz indukcije pi vtnji eeentne oi udeno (pikz u otokim koodintm) ω S iti eekt dobijemo ko oto toji, tto e vti u upotnom mjeu Vektoko-zoki dijgm Poton o ze A e vti udeno itom bzinom ko vemenk o u zokom dijgmu. Stog zoki dijgm npon i tuje i vektoki dijgm indukcije i potjecnj možemo tviti u jedn zjednički vektoko-zoki dijgm. Pitom immo zjedničku vemenku i eeentnu potonu o, o A-t, koj e vti elektičnom kutnom bzinom ω udeno. B o A - t t= 0 ωt ω e ( t ) 2 1 Vektoko-zoki dijgm o A - t t= t 1 t= 0 e = 2 Vektoko-zoki dijgm Stuj u zi A može biti vemenki pomknut u odnou n npon, n pimje može kniti z kut φ. Potjecnje tto će imti mkimum u mjeu oi ze A ond kd je tuj u zi A mkimln, odnono kd e o A-t poklopi zoom tuje I. Zto je u zjedničkom vektoko-zokom dijgmu mje vekto mtunog potjecnj jednk mjeu zo tuje u zi ttokog nmot. Zjednički vektoko-zoki dijgm indukcije i npon o A - t ω Vektoko-zoki dijgm Stuj mtue kni u zi z nponom Θ v B v I ϕ Stuj mtue u zi nponom = 0 B v o A - t ϕ I ω Θ v Pzni hod Zjednički i vektokov ektoko-zoki dijgm indukcije, inducinog npon, mtunog potjecnj i tuje u zi tto 10

11 Pzni hod Pzni hod uzbudni nmot oto ttoki nmot ω Shem poj inkonog geneto u pznom hodu Mgnetki tok ovii o potjecnju Φ=( (Θ) n nčin koji je odeđen en mgnetkom kkteitikom. Zbog željez u mgnetkom kugu t je kkteitik nelinen. Inducini npon je popocionln mgnetkom toku po polu Φ - njegov eektivn vijednot je: 2π = Φ 2 k w Φ[ V] [ V] 0 2π = Φ 2 Θ = Θ = Θ 0 I = I 0 [ A] Mgnetk kkteitik (kkteitik pznog hod) inkonog geneto Pzni hod k w [ A] ( Θ) B Θ = o A - t Θ 0 Zjednički i vektokov ektoko-zoki dijgm indukcije, inducinog npon i uzbudnog potjecnj (pzni hod) ω Pzni hod Pzni hod Vektoi uzbudnog potjecnj i indukcije niu popocionlni - međuobno ovie u kldu kkteitikom mgnetizinj, li imju iti mje. Ovj lučj odgov nzivmo pzni hod. pogonkom tnju koje Opteećenje Sttokim nmotom ne teku nikkve tuje,, p je potjecnje mtue Θ =0. 11

12 Opteećenje enje Opteećenje enje Pi opteećenj enju teku u ttokim nmotim tuje. One tvju potjecnje Θ. Potjecnje Θ e vektoki zbj potjecnjem oto Θ i tvoi potjecnje Θ: Θ= Θ + Θ Rezulttno potjecnje odeđuje mje potonog vl indukcije kojeg pedtvljmo vektoom. Inducini npon je okomit n tj vekto indukcije, veličin in mu je odeđen en kivuljom =( (Θ). Stuj u zi A ztv nponom kut φ odeđen impedncijom teet. koji je ( Θ) B Θ o A - t ω ϕ I Θ Opteećenje enje Dijgm pokzuje d je: Opteećenje enje z jednko ezultntno potjecnje momo povećti uzbuduu u odnou n pzni hod, i kut između otokog potjecnj i inducinog npon povećn z kut opteećenj enj δ. δ Θ Θ Vektoko-zoki dijgm inkonog toj pod opteećenjem enjem Pikzni lučj pedtvlj dno-induktivno opteećenj enje geneto. Ktki poj U pogonkom tnju pznog petvobe enegije (mehničke obnuto). hod nije bilo u elektičnu ili Ktki poj S enegetkog tjlišt potoji još jedno tkvo pogonko tnje,, to je ktki poj. U ktkom poju inkonog geneto u tezljke ttokog nmot ktko pojene. 12

13 Ktki poj Ktki poj ttoki nmot Rzmtmo idelni lučj j: vnjki otpoi pojev tezljki jednki nuli, oto toj nem ni dnih otpo, ni ipnih ektncij, uzbudni nmot ω Shem poj inkonog geneto u ktkom poju toj nem gubitk. Ktki poj Ktki poj Ktki poj - elizcij: tezljke ktko pojimo, uključimo uzbudu i oto vtimo ili uzbuđeni toj ktko pojimo. [ V] ( Θ) pon U između tezljki je jednk nuli (U=0). dn točk U toju e upotvi tkvo mgnetko (indukcij) d je inducini npon =0. tnje Pem kkteitici pznog hod je dn točk u ihodištu tu. 0 Θ[ A] Rdn točk inkonog geneto u ktkom poju Ktki poj Ktki poj Inducini npon je jednk nuli mo ko je ukupno (ezultntno) potjecnje jednko nuli : To znči d vektoki zboj uzbudnog i mtunog potjecnj mo biti jednk nuli: Θ Iz tog poizlzi d je: Θ= 0 + Θ = Θ= 0 Θ = Θ Ako povećmo uzbudu, poveć e mtun tuj. Inducini npon je i dlje jednk nuli. Ukupni mgnetki tok je jednk nuli. em pojve zićenj enj,, p je ovinot mtune tuje o uzbudnoj tuji I k = (I ) linen. Teoetki je kkteitik ktkog poj I k = (I ) linen z bilo koji izno uzbudne tuje. 13

14 I k ( ) Θ Ktki poj I n Sinkon ektncij 0 I k I Θ ( ) Kkteitik ktkog poj inkonog geneto Kkteitiku mgnetkog kug lineizimo pvcem od ihodišt do tvne dne točke ke. Pi tome je tokut potjecnj ličn tokutu npon: Θ= Θ + Θ = + Sinkon ektncij Zbog nelinene kkteitike mgnetizinj odnoi npon i tuj u toju niu lineni. Ako e, međutim, zdžimo n itom mgnetkom toku, koji odgov nzivnom nponu, mgnetku kkteitiku možemo lineiziti. ( Θ) lineizin kkteitik pznog hod Θ Θ Θ Θ δ δ ϕ Θ I Sinkon ektncij Θ= Θ + Θ = + Θ Θ Θ Fzoki dijgm inkonog toj uz lineizinu kkteitiku pznog hod Sinkon ektncij pon je popocionln tuji pedtvlj pd npon n iktivnoj ektnciji X : X = jx I pon n tezljkm je: + = jx I = e nziv inkon ektncij. Stoj e ponš ko izvo koji im neku unutšnju nju ektnciju X. I k Ik = 0 I 0 I ( ) I I = ( ) k I X = I Sinkon ektncij k ( I 0) ( I ) 0 14

15 domjen hem Pomoću X mo inkonog toj. deinili unutnju ektnciju domjen hem Možemo nctti jednotvnu ndomjenu hemu inkonog toj. U hemi je znemen dni otpo ze ttokog nmot,, ipn ektncij je pibojen inkonoj ektnciji. Peko ove ndomjene heme možemo nliziti pilike u ktkom poju. d domjen hem domjen hem jx I jx I k Z ph = 0 Θ = 0 Θ I k domjen hem inkonog toj = jx I k je onj npon koji bi e inducio u mtunom nmotu u pznom hodu ko bi vijedil linen kkteitik pznog hod. ndomjen hem vektoko zoki dijgm Ktki poj inkonog toj Momentn kkteitik Momentn kkteitik lektomgnetki moment izmjeničnog nog toj iznoi: π T e = V BΘ inδ τ p Uz čvte iznoe indukcije B i uzbudnog potjecnj Θ kut opteećenj enj δ e m podei tko d zvijeni elektomgnetki moment odgov mehničkom momentu n oovini. 15

16 Momentn kkteitik π π 2 motoki d δ 2 ' T T mx1 T mx2 T pm δ 1 ' 0 T L δ1 δ2 genetoki d π 2 Θ 1 Θ 2 π Kkteitik moment u ovinoti o kutu opteećenj enj δ Izz z moment možemo npiti i ko: T = T mx in δ Mkimlni moment iznoi: π T mx = V BΘ τ p Momentn kkteitik Mkimlni moment ovii o indukciji B (dkle nponu) ) i uzbudnom potjecnjuθ. Ako je npon kontntn, ond je mkimlni moment popocionln uzbudnom potjecnju. δ = ± π 2 Momentn kkteitik Rzvijeni elektomgnetki moment je jednk mkimlnom T=T mx kd je kut opteećenj enj: To je netbiln ttičk dn točk. Ako kut δ deinimo pozitivnim z genetoki d, ond je podučje tbilnog d z: 0< δ < U motokom ežimu d je kut δ negtivn, p je podučje tbilnog d z: π < δ 2 < 0 π 2 Ako toj potjemo n oovini,, oto će e e m potviti u tkv položj d toj zvije odgovjući elektomgnetki moment T e potebn d dži vnotežu u pogonkom momentu T pm : T e = T pm Stoj td di ko geneto. Momentn kkteitik Momentn kkteitik Ako toj mehnički opteetimo n oovini,, oto će zotti z kut δ tkv d je zvijeni elektomgnetki moment T e jednk momentu n oovini T L : T e = T L RAD A KRUTOJ MRŽI Stoj td di ko moto. 16

17 RAD A KRUTOJ MRŽI RAD A KRUTOJ MRŽI Dv u onovn nčin n koje inkoni geneto može opkbljivti voje potošče: vltit mež (otočni d) ) i kut mež. Pimjei otočnog d u mle meže e jednim genetoom i više potošč: : bod, ezevni geneto u obnoj kući, polovnoj zgdi, viokoj tmbenoj zgdi i lično no. Kut mež u pvilu pedtvlj veliku mežu, puno piključenih geneto, koj im kontntn (čvt) npon i ekvenciju. Pojedinčni ni geneto koji piključimo imo pktički ki ne utječe ni n npon, ni n ekvenciju meže, e, bez obzi n pogonko tnje u kojem e nlzi. Pimje kute meže je elektoenegetki item jedne zemlje. RAD A KRUTOJ MRŽI RAD A KRUTOJ MRŽI Dv u onovn uvjet koj geneto mo ipunjvti pi du n kutu mežu: npon geneto U mo biti kontntn i jednk nponu meže U L (po veličini ini i po zi): U = U L ekvencij npon geneto mo biti kontntn i jednk ekvenciji meže L : = L Rvnotež npon Ako ov dv uvjet niu ipunjen, inkoni geneto ne može tjno diti pojen n mežu. RAD A KRUTOJ MRŽI Rvnotež npon RAD A KRUTOJ MRŽI Rvnotež npon Iz zhtjev d npon bude kontntn po iznou i po zi poizlzi d toj mo imti kontntno potjecnje. ( Θ) U ph Pomtmo idelni lučj z koji je: = U Z pzni hod vijedi: = Θ = U ph Θ 0 Potjecnj mtue nem: Θ = 0 B Θ = Θ o eopteećeni eni geneto pi du n kutoj meži 17

18 RAD A KRUTOJ MRŽI RAD A KRUTOJ MRŽI Rvnotež potjecnj Pem nije ečenom enom,, npon n geneto mo biti kontntn i odeđen je nponom meže. e. Rvnotež potjecnj Stog i ezultntno potjecnje u toju mo biti kontntno. Vekto indukcije, koji leži i u itom mjeu ko i vekto potjecnj, tkođe mo imti čvt položj i izno. Vekto potjecnj je vektok um potjecnj uzbude i potjecnj mtue i mo biti kontntn: Θ Θ + Θ = kont. = RAD A KRUTOJ MRŽI Rvnotež potjecnj RAD A KRUTOJ MRŽI vekto potjecnj uzbude možemo djelovti dvojko: pomjenom uzbudne tuje mijenjmo veličinu inu vekto uzbudnog potjecnj, pomjenom moment n oovini vekto uzbudnog potjecnj. mijenjmo Ukupno potjecnje mo otti kontntno. položj Bilo koj od ovih pomjen će izzvti pomjenu tuje i potjecnj mtue, i to tko d ukupno potjecnje otne kontntno. Rvnotež ekvencij RAD A KRUTOJ MRŽI Sinkon bzin je veznv uz ekvenciju meže e : 60 n= n = p Rvnotež ekvencij Zhtjev z kontntnom ekvencijom odeđuje - toj e mo vtjeti kontntnom, inkonom bzinom n. Sinkone bzine vtnje z zne politete toj pi ekvenciji 50 Hz 2p n [o/min] L RAD A KRUTOJ MRŽI Utjecj moment n oovini Sinkone bzine vtnje z zne politete toj pi ekvenciji 60 Hz 2p n [o/min]

19 RAD A KRUTOJ MRŽI Momentom n oovini podešvmo odnono petvobu dne enegije: mehničke u elektičnu (geneto) ili elektične u mehničku (moto). Utjecj moment n oovini pijeno, Ako momentom djelujemo u mjeu vtnje, dovodimo mehničku enegiju, odnono ngu: P = T mec Stoj di ko geneto to. mec Ω m RAD A KRUTOJ MRŽI v v v v Θ = Θ + Θ = Θ P= mi kontntno B v Θ v coϕ v v Θ = 0 Θ 0 δ o A - t Θ v v v Θ = Θ 0 ϕ I Utjecj moment n oovini ω = U ph popocionlno dnoj nzi toj di ko geneto Povećnje moment n oovini bez pomjene uzbude RAD A KRUTOJ MRŽI Utjecj moment n oovini Ako djelujemo momentom upotno mjeu vtnje, kočimo oto. Stoj di ko moto. Uzim elektičnu ngu iz meže e i pedje n oovini mehničku ngu: P= T Ω m Ako uz kontntn moment n oovini povećmo uzbudu, toj će e uzimtiu iz meže dnu ngu, li će dvti u mežu u induktivnu ektivnu ngu. Stoj e m pilgođv v mehničkom momentu i uzbudi. novim uvjetim: RAD A KRUTOJ MRŽI v v v v Θ = Θ + Θ = Θ 0 P= m coϕ Θ I kontntno Θ Θ = Θ 0 = U ph δ Θ I ϕ Utjecj moment n oovini toj di ko moto popocionlno dnoj nzi I P coϕ Sinkoni toj u motokom ežimu d - opteećenje enje n oovini bez pomjene uzbude RAD A KRUTOJ MRŽI RAD A KRUTOJ MRŽI Sinkoni moto Ako inkoni toj pojen n kutu mežu opteetimo momentom, umjeto d g tjemo pogonkim tojem,, on počinje diti ko moto. Sinkoni moto Bzin n je tln i jednk: 60 n= p L Svojtv moto e pikzuju kivuljom moment u ovinoti o bzini vtnje. 19

20 RAD A KRUTOJ MRŽI T T mx π T mx = V BΘ τ p Sinkoni moto RAD A KRUTOJ MRŽI Moment moto oovini. je jednk momentu Sinkoni moto teet n Time je odeđen dn ng koju moto uzim iz meže: e: P in = m I coϕ 0 n n Uz čvti npon je time odeđen en komponent tuje tto. i dn Kkteitik moment inkonog moto Vekto indukcije mo otti čvt je je deinin nponom meže. ' Θ ' Θ Θ Θ Θ = ' = U ph δ δ Θ 0 Θ I ϕ ' ϕ ' Θ RAD A KRUTOJ MRŽI Sinkoni moto I ' I coϕ P = kont. Vektoko-zoki dijgm inkonog moto pi pomjeni uzbude RAD A KRUTOJ MRŽI Pomjenom uzbudne tuje e mijenj opteećenj enj i jlov komponent tuje. Sinkoni moto kut Uz jednk moment n oovini pi pomjeni uzbude e mijenj jlov komponent mtune tuje, dok dn komponent te tuje otne it. Sinkoni motoi mogu pomjenom uzbude diti ko kompenztoi jlove enegije (obično induktivne). Pomjenom uzbude u e može e podeiti d toj di ktoom nge coφ =1,, ko čiti dni teet. RAD A KRUTOJ MRŽI = U ph Sinkoni moto RAD A KRUTOJ MRŽI Sinkoni moto Θ Θ Θ = Θ o δ Θ Vektoko-zoki dijgm inkonog moto uz čito dno opteećenje enje (potpuno kompenzin jlov ng) I ϕ =0 linij kontntnog moment I coϕ P = kont. linij nge kontntne Sinkoni moto nem moment u ktkom poju, pi bzini vtnje n = 0 (zkočen oto). Sinkoni moto u ktkom poju i nije inkoni toj! Kod inkonih moto e jvlj poblem poketnj. Potoji nekoliko mogućih ješenj enj: inkoni zlet, inkoni zlet i pomoćni moto. 20

21 RAD A KRUTOJ MRŽI Sinkoni moto Ainkoni zlet e izvodi pomoću u pigušnog kvez ugđenog u polne ppuče. Sinkoni zlet e izvodi pomoću dugog geneto ili ttičkog petvč. KARAKTRISTIK Teće e ješenje enje je zlet pomoćnim motoom ( pony moto) koji je mehnički pojen inkonim motoom i luži i mo z zlet. ISPITIVAJA I KARAKTRISTIK ISPITIVAJA I KARAKTRISTIK Kkteitik pznog hod Kkteitik pznog hod pedtvlj ovinot npon n tezljkm o uzbudnoj tuji geneto u pznom hodu, uz odžvnje kontntne bzine vtnje: Kkteitik pznog hod U = ( I ), n=kont. Geneto je u pznom hodu ko e vti kontntnom bzinom (obično nzivnom), uz neki izno uzbudne tuje i bez opteećenj enj n ttou (otvoene tezljke). V U V W ISPITIVAJA I KARAKTRISTIK Kkteitik pznog hod ISPITIVAJA I KARAKTRISTIK Mjeimo: npon n tezljkm, ekvencij tog npon, uzbudn tuj i Kkteitik pznog hod inkoni geneto uzbud bzin vtnje toj. Ω m A Shem mjeenj kkteitike pznog hod Kkteitik pznog hod e nim: uz povećnje uzbudne tuje od 0 A do neke vijednoti koj dje npon veći od nzivnog i potom uz mnjenje uzbudne tuje do nule. 21

22 U [ V] mnjenje uzbudne tuje ISPITIVAJA I KARAKTRISTIK Kkteitik pznog hod ISPITIVAJA I KARAKTRISTIK Kkteitik pznog hod U n I bez uzbudne tuje immo n tezljkm npon emnencije ili emnentni npon. ziv e npon emnencije ili emnentni npon. U em 0 I 0 povećnje uzbudne tuje I [ A] Mjeen kkteitik pznog hod On je poljedic hiteeze mgnetkog mteijl od kojeg je npvljen oto. ISPITIVAJA I KARAKTRISTIK ISPITIVAJA I KARAKTRISTIK Kkteitik ktkog poj Kkteitik ktkog poj Z geneto kžemo d je u ktkom poju ko e vti kontntnom bzinom (obično nzivnom), uz neki izno uzbudne tuje i uz ktko pojene tezljke ttokog nmot. Kkteitik ktkog poj pedtvlj ovinot tuje koz ktko pojene tezljke geneto o uzbudnoj tuji, uz odžvnje kontntnog boj oketj oto: I = ( I ), n=kont. k A A A U V W ISPITIVAJA I KARAKTRISTIK Kkteitik ktkog poj I I n ISPITIVAJA I KARAKTRISTIK Kkteitik ktkog poj inkoni geneto uzbud 1 kkteitik ktkog poj je pvc Ω m A 0 1 I I n Shem mjeenj kkteitike ktkog poj Mjeen kkteitik ktkog poj 22

23 ISPITIVAJA I KARAKTRISTIK ISPITIVAJA I KARAKTRISTIK Kivulje egulcije U ekplotciji inkonih tojev vžno je poznvnje uzbudne tuje z zdni teet i kto nge. Kivulje egulcije Podtk o tome dobivmo iz kivulj egulcije. Kivulje egulcije pikzuju ovinot uzbudne tuje o opteećenju enju (ttokoj linijkoj tuji), z zličite ite ktoe nge coφ : I = ( I), coϕ = kont. U = Un = kont. n= n = kont. n uzbudn tuj I I n co ϕ = 0 ind co ϕ = 0. 5 ind co ϕ = 0. 8 ind coϕ =1 co ϕ = 0. 9 kp Kivulje egulcije ISPITIVAJA I KARAKTRISTIK I 0 podučje mogućeg d co ϕ = 0. 5 kp V-kivulje 0 co ϕ = 0 kp I n Kivulje egulcije mtun tuj I ISPITIVAJA I KARAKTRISTIK V-kivulje V-kivulje pikzuju ovinot tuje tto o uzbudnoj tuji z zličite ite ktoe nge,, uz ite dne nge: I= ( I ) P in = kont. coϕ kont. U= U n =kont. n= n n =kont. mtun tuj I I n 0 co coϕ =0 kp kp podučje mogućeg d gnic gnic tbilnoti tbilnoti P in '' P in ' P in co P mec =0 ind coϕ =0 ind coϕ = 1 gnic zgijnj otokog nmot I 0 I n I V - kivulje inkonog geneto V-kivulje gnic zgijnj ttokog nmot uzbudn tuj 23

24 ISPITIVAJA I KARAKTRISTIK V-kivulje ISPITIVAJA I KARAKTRISTIK Z vki pividni teet potoji točk z koju je tuj mtue njmnj. To o je točk z koju je kto nge coφ =1. Pogonk kt Minimumi V-kivulj V leže e vi n egulcionoj kivulji z coφ =1. ISPITIVAJA I KARAKTRISTIK Pogonk kt Pogonk kt odeđuje dopušteno podučje d inkonog toj. pcii je jlov ng, n odinti dn.. Podučje d ogničvju vju: zgijnje ttokog nmot, zgijnje otokog nmot, gnic tbilnoti, minimum uzbudne u tuje, zgijnje čeonog poto i mkimln ng pogonkog toj i minimln ng pogonkog toj (tehnološki minimum). teoetk gnic ttičke tbilnoti Q kp tbilnoti pktičn gnic ttičke tbilnoti P gnic zgijnj čeonog poto dno podučje gegt gnic minimum uzbudne tuje Pogonk kt dn ng mkimln ng tubine minimln imln ng tubine nzivn dn točk geneto poduzbuđen geneto nduzbuđen Q ind jlov ng Pogonk kt inkonog geneto tbilnoti pktičn gnic ttičke tbilnoti P mkimln ng tubine P P 10 5 P Pogonk kt minimln imln ng tubine Q kp Q ind Pogonk kt inkonog geneto z zličite ite pitike hldnog plin 24