Microsoft PowerPoint - ESP6_7_prt.ppt

Транскрипт

1 Onovna obilježja ja Onovna obilježja ja Stato ainkonog toja - ličan kao i tato inkonog toja pibližno jednake nage. Potebno je amo zamijeniti oto. Stato ainkonog toja ima apoeđeni eni namot, najčešće tofazni. Bitna je azlika na otou. Onovna obilježja ja Onovna obilježja ja Sinkoni toj: na otou itaknuti polovi ili cilindični ni oto, namot otoa e napaja iz vanjkog izvoa itomjenom tujom. Potjecanje otoa - itomjeno, vti e otoom. Ainkoni toj: oto bez itaknutih polova, apoeđeni namot na obodu otoa. Namot otoa e ne napaja izi vanjkog izvoa. U vodičima ima otokog namota naponi e induciaju oketnim poljem tatoa. Kad je toj opteećen en poteku tuje. Rotoki namot je višefa efazni. Moa biti katko pojen da bi tekle tuje. Namot otoa može e biti napavljen: od vitaka na jednak način kao i tatoki ili kao kavez (uložni ili lijevani). Po izvedbi otoa e azlikuju vte tih tojeva. Onovna obilježja ja Ainkoni tojevi e najviše koite kao motoi. Ainkoni motoi - jako ašieni u upoabi: jednotavnot i pouzdanot, poizvodnja u velikim eijama, najjeftiniji. zvedbe Sve je veća pimjena u egulianim pogonima.

2 zvedbe ventilato zvedbe oto ležajni štit tatoki namot - paket tatoa 3 - kavezni namot 4 - paket otoa 5 - oovina 6 - ležaj 7 - kućište ležajni štit tato ležaji klin oovine ventilatoka kapa Uzdužni pejek kaveznog ainkonog motoa Onovni dijelovi nikonaponkog ainkonog toja zvedbe zvedbe Stato ainkonog toja e atoji od: tatokog paketa, tatokog namota i kućišta ta. Statoki paket je napavljen u obliku šupljeg valjka. Satavljen je od ptenatih,, međuobno izolianih magnetkih limova debljine.5 ili.63 mm. Uzduž tatokog paketa, u povtu u utoi u koje e tavlja amatuni namot. Statoki je namot višefa efazan imetični ni, najčešće tofazni, pojen u tokut ili zvijezdu. Kod manjih tojeva - napavljen od okugle žice (uipni namot) ) i velikog boja zavoja. Kod većih tojeva tatoki namot ima mali boj zavoja,, i napavljen je od pofilnih vodiča. zvedbe Kućište toja luži kao noač i zaštita željeznog paketa i namota toja. zađuje e od lijevanog željeza, valjanog čelika ili ilumina. S vanjke tane kućište četo ima eba za povećanje povšine hlađenja. Na kućištu motoa e nalazi piključna kutija na kojoj u tezaljke vezane kajevima tatokog namota. zvedbe Roto e atoji od: otokog paketa, namota i oovine. Rotoki paket je napavljen u obliku valjka od međuobno izolianih tankih magnetkih limova. Uzduž otokog paketa otokog namota. u utoi za mještaj Ainkoni motoi e dijele pema vti namota na: kolutne i kavezne.

3 zvedbe zvedbe Kolutni (klizno(klizno-kolutni) moto ima na otou apoeđen apoeđen viš višefazni namot, namot, u pavilu tofazni. tofazni. Poč Počeci namota u najč najčešće pojeni u zvijezdu. zvijezdu. Kavezni moto je duga onovna izvedba ainkonog motoa. motoa. U vakom utou otoa je po jedan vodič vodič u obliku štapa. tapa. Kajevi u izvedeni do kliznih koluta. koluta. Pomoć Pomoću klopa klizni kolutikoluti-četkice mož možemo u eiju a vakom fazom otoa uključ uključiti dodatni otpo. otpo. Pomjenama vanjkih otpoa mijenjamo ukupni adni otpo u fazi otoa. otoa. Štapovi u a vake tane otoa katko pojeni ptenovima i čine viš višefazni otoki namot. namot. Namot izgleda poput kaveza - po tome je ova izvedba motoa dobila ime kavezni moto. moto. zvedbe jaam tatoa zvedbe uto otoa zubi otoa uto tatoa zubi tatoa jaam otoa oto ležajima Lim tatokog i otokog paketa kaveznog ainkonog toja zvedbe Katkopojni pteni kavez Kavezni oto ainkonog motoa zvedbe Boj faza otoa jednak je boju štapova! m Q Boj zavoja otoa jednak je /! Vodiči (štapovi) namota Namot je imetič imetičan. an. Simetič imetični namot mož može imati poiz poizvoljan boj faza. Ovakav namot će u oketnom polju tvoiti imetič imetičan viš višefazni item inducianih napona i tuja koje u nuž nužan uvjet za tvaanje momenta. momenta. zada kaveznog namota je vlo jednotavna: nema namatanja i ne teba izoliati namot. namot. Rotoki kavez ainkonog kaveznog motoa 3

4 zvedbe zvedbe Koite e dvije izvedbei kaveznog namota: uložni i lijevani. Uložni namot e adi od bakenih štapova. Koiti kod motoa ednjih i većih naga. lijevani štap Kod manjih motoa e koiti lijevani kavezni namot. Lijevani kavez e izađuje od aluminija ili ilumina. uložni štap Najčešći oblici otokih utoa i štapova kaveznih ainkonih tojeva Stato viokonaponkog ainkonog motoa (4 kw) u Rijeka Roto viokonaponkog ainkonog motoa (4 kw) u Rijeka Onovni podaci Onovni podaci o ainkonom toju dani u na natpinoj pločici ici. Natpina pločica adži: Onovni podaci onovne podatke o poizvođa đaču, godinu poizvodnje, tipnu oznaku, izvedbeni oblik, poj tatokog namota, klau izolacije i nazivne podatke za koje je toj gađen. 4

5 Onovni podaci ležajni štit ležajni štit piubnica ležajni štit Onovni podaci ležajni štit ipna oznaka je azličita ita kod azličitih itih poizvođača. a. Vta zaštite motoa je definiana tandadima. zvedbeni oblik odeđuje način potavljanja i pajanja adnim mehanizmom. mom. zvedbeni oblici u itematiziani i definiani tandadima. hoizontalna oovina noge ležajni štit hoizontalna oovina M noge ležajni štit ležajni štit ležajni štit M vetikalna vetikalna oovina oovina Najčešći izvedbeni oblici ainkonog motoa M3 piubnica M3 Onovni podaci Onovni podaci Nazivni podaci ainkonog toja u: nazivna naga P n, nazivni napon U n (efektivna vijednot linijkog napona), nazivna tuja n (efektivna vijednot linijke tuje), nazivna fekvencija f n, nazivna bzina vtnje n n, nazivni fakto nage coφ n. Nazivna naga je adna naga na oovini. Važno je da e džimo podataka natpine pločice, pa e toju u pogonu neće ništa dogoditi. Onovno oganičenje na ad pedtavlja zagijanje toja. Zagijanje ne mije pijeći dozvoljenu ganicu! Moto otvoenim otokim namotom L L L3 V L K U tato W oto M Moto otvoenim otokim namotom Ako tatoki namot pojimo na mežu, poteku tuje. apajanje a imetičnim itemom napona daje imetičan item tuja. Stuje u tatokom namotu tvoe oketno potjecanje koje ima amo diektnu komponentu. Spoj tatokog namota na kutu mežu uz otvoen otoki namot 5

6 tuja tatoke faze Moto otvoenim otokim namotom boj zavoja fakto namota Moto otvoenim otokim namotom ΘA π a potjecanje jedne faze boj paalelnih gana boj pai polova k p w potjecanje višefaznog namota Θ m A Θ Rezultantno oketno tatoko potjecanje vti e inkonom bzinom n : 6 fl n p Oketno tatoko potjecanje zatvaa e koz oto. Ono u namotu otoa inducia napone (ako e oto ne vti itom bzinom). Namoti faza tatoa u potono azmaknuti za o. U njima e zbog pomjenljivog magnetkog polja tvaaju elektomotone ile. o A o a položaj namota tato oto o A - t Θ Θ Moto otvoenim otokim namotom ω vektoko-fazoki dijagam Namoti i vektoko-fazoki pikaz ainkonog motoa kod miujućeg otvoenog otoa Omje napona i : k k Fekvencija f inducianog napona u fazi otoa koji miuje: fekvencija napona meže f f f fekvencija napona u otou Moto otvoenim otokim namotom boj zavoja faze otokog namota fakto otokog w namota w boj zavoja faze tatokog namota fakto tatokog namota L fekvencija napona u tatou Stoj je pojen na kutu mežu - napon je talan - i ukupno potjecanje je talno. Stuje u otou nema, nema potjecanja, nema momenta. Moto otvoenim otokim namotom Da bi moto azvijao moment, moaju u otokom namotu teći tuje koje će e tvoiti potjecanje. Potjecanje otoa teba biti imetično no. akvo potjecanje daje imetičan n višefazni item tuja u imetičnom višefaznom namotu. Moment ovii o: iznou otokog potjecanja i o kutu opteećenja enja. Boj faza nije važan an - otoki namot može imati i više faza nego tato. Oketno potjecanje otoa 6

7 Oketno potjecanje minog otoa Oketno potjecanje minog otoa Boj faza tatoa i otoa ne moa biti jednak. Boj polova otoa moa biti jednak boju polova tatoa! lektomagnetka petvoba enegije može e e odvijati amo ako je boj polova otoa i tatoa jednak! Boj polova ainkonog motoa diktia tatoki namot - oto e am pilagodi tome. Oketno potjecanje tatoa inducia u višefaznom imetičnom namotu otoa imetičan item napona. Ako otoki namot katko pojimo ili ga pojimo peko jednakih impedancija, dobit ćemo: imetičan item tuja, imetično potjecanje i moment. o A tato o a oto Θ Oketno potjecanje minog otoa o A - t ϕ Θ ω tuja otoa kani za naponom Oketno potjecanje otoa Stuja u fazi otoa će e kaniti za naponom za kut φ - zbog impedancije otoa. Vekto potjecanja otoa poklopit će e fazoom tuje otoa. Vekto potjecanja otoa Θ zaotaje za naponom za kut φ - bez obzia na položaj otoa. položaj namota vektoko-fazoki pikaz Namoti i vektoko-fazoki pikaz ainkonog motoa kod minog otoa kad e oi namota poklapaju Kut opteećenja enja ainkonog toja iznoi: δ π + ϕ Vtnja otoa i klizanje Relativna bzina otoa n el u odnou na inkonu bzinu n : n n n el Vtnja otoa i klizanje Omje elativne bzine otoa n el i inkone bzine n nazivamo klizanjem : nel n n n n Pi inkonoj bzini (nn ) je klizanje jednako. Klizanje otoa u miovanju iznoi je je n. 7

8 Relativna bzina odeđuje fekvenciju u otou: nel p ( n n) p f f f 6 6 nduciani napon u fazi otoa iznoi: π π Φ f kw Φ f kw nduciani napon otoa u miovanju o je jednak: π π o Φ fo kw Φ f kw nduciani napon u fazi otoa pi klizanju : Vtnja otoa i klizanje o Nadomjena hema otoa Nadomjena hema otoa U otokom kugu e nalaze adni otpo R i aipna eaktancija X σ. Ako nema dodatnih otpoa,, onda je adni otpo faze otoa R jednak adnom otpou namota R te faze: R R o uvijek vijedi za kavezne tojeve! Raipnu eaktanciju otoa definiamo za oto u miovanju (pomoću aipnog induktiviteta otoa L σ i otoke fekvencije f ): X π f L σ π f Lσ Pi nekoj dugoj otokoj fekvenciji f eaktancija X σ* ovii i o toj fekvenciji: X * π f L π f L X σ σ σ Nadomjena hema otoa σ σ tvana Pikladnije je koititi ovu eaktanciju u obliku X σ. Nadomjena hema otoa jx σ jx σ o R o R Kužni dijagam a tane otoa a tane tatoa Nadomjena hema otoa ainkonog motoa 8

9 Kužni dijagam - ovinot otoke tuje o klizanju. Rotoka tuja R R + j X σ + j X σ R + j X σ : j X σ R + j X σ j X σ R + j X j X zboj okomitih fazoa σ σ ( ) ne ovii o klizanju o ϕ ϕ k k ϕ K j R Xσ o jx σ Kužni dijagam otoke tuje ainkonog motoa Kužni dijagam R + j X σ tgϕ R X σ X tgϕ k R j X o σ X R σ σ Θ ϕ ϕ δ δ Θ Θ Θ Kužni dijagam Kužni dijagam potjecanja ainkonog motoa u motokom utavu Statoko potjecanje: Rotoko potjecanje: Θ k Θ k Ukupno potjecanje popocionalno je nekoj tuji tatoa : Θ k je ona tuja koja moa teći i u tatokom namotu da tvoi potjecanje Θ tuja paznog hoda. Potjecanje otoke tuje vedene na tato ' : Θ k ' k k ' k m k m k Kužni dijagam w w Kužni dijagam ' ϕ ϕ δ ' Nadomjena hema Kužni dijagam tuja ainkonog motoa 9

10 R jx σ U U R o R Fe o R Fe o jx σ o o ' o ' jx σ ' µ jx m µ jx m jx σ ' ' ' R ' R ' zajednički otoki otpo Nadomjena hema ainkonog motoa R Nadomjena hema ' odvojen tvani otpo u otou napone. tuje, otpoe i eaktancije otoa teba peačunati na tatoku tanu Nadomjena hema Svedene veličine ekundaa k w o' o kw R m k ' m k m k ' w m R k ' w σ Xσ w m kw X m je glavna eaktancija. X w w m k R Fe je nadomjeni otpo za gubitke u željezu tatoa. U otokom kugu je tvani adni otpo R i nadomjeni otpo za mehaničku nagu u otou R (-)/ )/. Nadomjena hema Nadomjena hema R jx σ jx σ ' ' R R jx σ jx σ ' µ ' R U k o R Fe o o ' µ jx m k ' potpuna U R Fe ' jx m R jx σ jx σ ' ' R k k Nadomjena hema ainkonog motoa u paznom hodu U pojednotavljena Nadomjena hema ainkonog motoa u katkom poju negetka bilanca Moto uzima iz meže nagu P in. negetka bilanca Dio e toši na gubitke u tatokom namotu P w i gubitke u željezu tatoa P Fe. Otatak je naga u začnom apou P δ koja e penoi na oto: P P δ in P w P Fe

11 P in negeka bilanca negetka bilanca dodatni gubici P d ad elektična naga naga peneena na oto P δ ( - ) P δ P P δ Pde PFe gubici u namotu tatoa P w gubici u željezu tatoa elektični gubici u otou P P+ P mec P d mec d mec tenje i ventilacija mehanička naga Dijagam toka nage ainkonog toja u motokom adu Na oto e penoi naga P δ : R Pδ m lektični gubici u adnim otpoima otoa u: P de m R P w+ P Rad P δ Mehanička naga na otou P mec : Pmec Pδ Pd m R ( ) P δ Mehanička naga pedtavlja najvećim dijelom koinu nagu na oovini P: P P+ mec P d mec Kaakteitike tuje i momenta Kaakteitika tuje Rotoka impedancija R Z + j X Rotoka tuja tvana vijednot σ Modul otoke impedancije o R + j Xσ o o Z X σ R Z + R + X σ X σ X o σ Kaakteitika tuje R + X σ Kaakteitika tuje tatoka tuja ima ličan oblik, amo što u inkonizmu ima malu vijednot tuje magnetizianja, odnono paznog hoda. n n Kaakteitika tuje otoa ainkonog motoa zno tuje je popocionalan naponu i jako ovii o klizanju. Pi inkonoj bzini () nema inducianog napona u otou, pa je i tuja jednaka nuli.

12 τ polni koak p d π p V lektomagnetki momentm ainkonog toja π e V BΘ inδ τ volumen d π l 4 B p indukcija 4 τ p Moment i kaakteitika momenta otoko potjecanje m Θ π p l f k w kut opteećenja enja π δ + ϕ k w lektomagnetki moment m e ' coϕ Ωm Moment i kaakteitika momenta π e V BΘ inδ τ k ' coϕ Veličine ine k i u kontante,, a coφ pedtavlja u nekom mjeilu veličinu momenta. o je na kužnom dijagamu udaljenot između pomatane adne točke na kužnici i apcie. p ' ϕ ϕ ' ϕ Moment i kaakteitika momenta n M m m k K k Moment u kužnom dijagamu ainkonog motoa ' coϕ Moment i kaakteitika momenta z kužnog dijagama e vidi ovinot momenta o klizanju. Na klizanju je potezni moment k (moment katkog poja). Smanjenjem klizanja moment ate do peketnog (makimalnog) momenta m na klizanju m. S daljnjim manjenjem klizanja moment opada i iščezava kod. Moment i kaakteitika momenta Moment i kaakteitika momenta Moment motoa: k Makimalni (peketni) moment m : k m Peketno klizanje m : X σ X σ R m X R X σ σ X + R σ Kloova jednadžba za moment: m m Raipne eaktancije i otpo tatokog namota ne mijemo zanemaiti. + m

13 Moment i kaakteitika momenta m Moment i kaakteitika momenta m k m m + m m * k k * R X σ R >, X σ > m n n Kaakteitika momenta ainkonog motoa m m * n n Kaakteitike momenta ainkonog motoa bez i utjecajem impedancije tatoa Podučja ada ainkonog toja Ainkoni toj može e aditi kao: moto, geneato ili kočnica. Režimi ada: motoki ad (od do ), geneatoki ad (<( <) ) i potutujno kočenje (>( >). Podučja ada ainkonog toja Ainkoni toj e am pilagođava ava teetu, i to pomjenom bzine vtnje. Podučja ada ainkonog toja Podučja ada ainkonog toja < ϕ O g ' ' g A m n A < M G m K k gm < B B > motoki ad geneatoki ad potutujno kočenje > kočenje (> ) m potutujno k motoki ad (> > ) m n n gm geneatoki ad (< ) gm Kužni dijagam ainkonog motoa za azne ežime ada Kaakteitika momenta ainkonog motoa u cijelom podučju ada 3

14 Utjecaj otoke impedancije na moment Moment motoa će otati iti ako je iti omje R /: Utjecaj otoke impedancije na moment k X σ o znači da će n-puta veći otpo u otokom kugu dati iti moment kod n-puta većeg eg klizanja. R X σ X + R σ o je u kaakteitici momenta ekvivalentno atezanju gafa uzduž apcine oi. k m d) d m Utjecaj otoke impedancije na moment c) d) R 5Ro d 5 Utjecaj povećanja otpoa u otokom kugu na kaakteitiku momenta ainkonog motoa b) a) b o n a) R R o o b) R Ro b c) k m R 3.5 R o o o Utjecaj otoke impedancije na moment to tako tuja e neće pomijeniti ako e itovemeno poveća jednakim faktoom i adni otpo otoa i klizanje: Z o X o σ R + X σ Kao i kod momenta, to je ekvivalentno atezanju gafa tuje uzduž apcine oi. Utjecaj otoke impedancije na moment Utjecaj otoke impedancije na moment c) b) a) a) R R o b c o b) R 5Ro 5 o c) R Ro o Dodavanjem vanjkog otpoa pi poketanju klizno- kolutnih motoa e: povećava potezni moment i manjuje potezna tuja. Sličan efekt e kod kaveznih motoa potigne izboom oblika pejeka štapa kaveznog namota. c b o Utjecaj povećanja adnog otpoa u otokom kugu na kaakteitiku tuje otoa ainkonog motoa Pojava koja e pitom koiti je potikivanje tuje ili kin-efekt efekt. 4

15 Ainkoni geneato < Ako ainkoni toj pojimo na kutu mežu u i vtimo ga vanjkim momentom, adit će nadinkono i pedavati elektičnu enegiju u mežu. Ainkoni geneato o O ' a < A Radna točka ainkonog geneatoa Ainkoni geneato Stoj uzima induktivnu jalovu enegiju iz meže za upotavu magnetkog polja. Ainkonom toju moamo oiguati izvo jalove enegije ako teba aditi kao geneato. Potebnu induktivnu tuju možemo dobiti i iz kondenzatoa - amouzbudni ainkoni geneato. Kod ainkonog geneatoa nemamo mogućnoti uzbudom mijenjati eaktivnu nagu. C C C tatoki namot piključak kondenzatoa na tatoki namot U c U ωl c pincip amouzbude Samouzbudni ainkoni geneato Ainkoni geneato c ωc c Ainkoni geneato Poteban kapacitet (uz z poznati induktivitet toja L) - iz avnotežne ne točke ke: ωl c c ωc LC ω Za fekvenciju f5hz je LC - 5. Nakon što e geneato uzbudi, možemo ga teetiti. Pi induktivnom opteećenju enju će e napon padati, a pi kapacitivnom ati. Pi opteećenju će e e i fekvencija malo mijenjati. Ainkoni geneato Ainkoni geneato 4AZ6L-4 za taktoki pogon: nazivna naga: nazivni napon: nazivna tuja: 65 VA 38 V 5 A nazivna bzina vtnje: 48 o/min Smješten je na kolicima i kadankom pojkom e poji pogonom. Uzbuda geneatoa - paalelni poj kondenzatoa: 3 x 5 µf F (kondenzato( od 5 µf je veličine ine cca φ4xmm) 3 x 5 µf 3 x 5 µf Potebni u i dodatni kondenzatoi za opteećenje, enje, te klop za uključivanje/iklju ivanje/iključivanje kondenzatoa. 5

16 Ainkoni geneato Ainkoni geneato - ezevni izvo elektične enegije u lijedećim im djelatnotima: fama pilića - valionica pilića, vinjogojka fama - pogon pumpi za hanjenje, fama kava - za mužnju, navodnjavanje polja - pogon pumpe za vodu, ječa šume - pogon elektične pile itd. UPRAVLJANJ BRZNOM VRNJ Poketanje zvijezda - tokut Poketanje zvijezda- tokut Pi poketanju ainkonih motoa nemamo poblema kao kod inkonih motoa. Ako je moment teeta manji od poteznog momenta motoa, piključkom kom na mežu moto će kenuti i ubzati do bzine koja odgovaa avnoteži i momenata. m kaakteitika momenta motoa UPRAVLJANJ BRZNOM VRNJ Poketanje zvijezda- tokut Poketanje može e tvaati teško koće e zbog velike potezne tuje. k kaakteitika momenta teeta Potezna tuja može e biti višetuko veća a od nazivne, - ukopčanja motoa mogu uzokovati nedoputive tujne udace na mežu. adna točka avnoteža momenata n n m Kaakteitike momenta ainkonog motoa i teeta Jedan od načina da e udaci na mežu u manje je poketanje zvijezda-tokut tokut. U V W U V W Poketanje zvijezda- tokut UPRAVLJANJ BRZNOM VRNJ Poketanje zvijezda- tokut U L L L3 V W W U V U V W L L L3 zvijezda U V W L L L3 W U V U V W L L L3 tokut poj namota...i tezaljki Pivemeno, za vijeme poketanja moto možemo pojiti u zvijezdu. U zvijezda a poju naponi pojedinih faza u 3 puta manji, pa će fazna tuja biti 3 puta manja i jednaka linijkoj tuji. Kod poja u tokut je linijka tuja 3 puta veća a od fazne u poju tokut, odnono 3 puta veća a od fazne (i linijke) u zvijezda poju. Pivemenim pajanjem tatokog namota u zvijezdu možemo manjiti poteznu tuju 3 puta! 6

17 UPRAVLJANJ BRZNOM VRNJ Poketanje zvijezda- tokut UPRAVLJANJ BRZNOM VRNJ Poketanje zvijezda- tokut d) e) a) tuja u poju zvijezda b) moment u poju zvijezda Moment motoa je popocionalan kvadatom faznog napona manjit će e e ti puta. a) b) c) c) moment teeta d) tuja u poju tokut e) moment u poju tokut Poketanje je mogu guće amo ako je moment teeta u miovanju manji od momenta koji moto azvija pi niženom naponu. o je četo lučaj za pogone koje pokećemo emo bez teeta (np. pogoni u dvnoj indutiji i lično). n Kaakteitike ainkonog motoa pi poketanju zvijezda-tokut n Nakon što e moto zaleti na pibližno nazivnu bzinu vtnje, pepojimo ga u tokut. UPRAVLJANJ BRZNOM VRNJ UPRAVLJANJ BRZNOM VRNJ Poketanje kolutnih motoa Pi poketanju kolutnih motoa koiti e utjecaj otpoa u otokom kugu na kaakteitike tuje i momenta motoa. Poketanje kolutnih motoa Povodi e pomoću pomjenljivog otponika pojenog peko kliznih ptena na otoki namot. Četo je onovna o namjena ovog otponika upavo poketanje motoa, pa e on naziva upušta tač ili poketač. UPRAVLJANJ BRZNOM VRNJ Poketanje kolutnih motoa UPRAVLJANJ BRZNOM VRNJ Poketanje kolutnih motoa R R R 5R manjena potezna tuja pi povećanju otpoa otokog kuga R 5R R R povećani potezni moment pi povećanju otpoa otokog kuga R R R R Utjecaj povećanja adnog otpoa u otokom kugu na kaakteitiku tuje otoa ainkonog motoa Utjecaj povećanja otpoa u otokom kugu na kaakteitiku momenta ainkonog motoa 7

18 UPRAVLJANJ BRZNOM VRNJ UPRAVLJANJ BRZNOM VRNJ Kočenje ainkonim motoom U elektomotonim pogonima je zahtjev za kočenjem vlo čet. ipični takvi pogoni u pogoni dizalice i dizala. Kočenje ainkonim motoom Ainkoni toj ima dva podučja gdje može e aditi kao kočnica nica: potutujno kočenje i geneatoki ad. m UPRAVLJANJ BRZNOM VRNJ Kočenje ainkonim motoom UPRAVLJANJ BRZNOM VRNJ Kočenje ainkonim motoom potutujno kočenje (> ) k motoki ad (> > ) m n n gm geneatoki ad (< ) gm U oba lučaja kočnog ada ainkoni toj pima mehaničku u enegiju peko oovine. Geneatoko kočenje je ekonomično enegetkog tanovišta. ta. Znatan dio mehaničke enegije e vaća a u mežu petvoen u elektičnu enegiju. Stoj adi kao geneato. Kaakteitika momenta ainkonog toja u cijelom podučju ada P elektična naga UPRAVLJANJ BRZNOM VRNJ P w Kočenje ainkonim motoom UPRAVLJANJ BRZNOM VRNJ Kočenje ainkonim motoom P Fe Potutujno kočenje je enegetkog tanovišta znatno nepovoljnije od geneatokog kočenja. P δ ( - ) P δ P δ P de P d mec Dijagam toka nage ainkonog toja u geneatokom adu Pi potutujnom kočenju toj uzima elektičnu nagu iz meže e i mehaničku a oovine. Sva e ta naga petvaa u gubitke,, odnono u toplinu. P in mehanička naga 8

19 UPRAVLJANJ BRZNOM VRNJ Kočenje ainkonim motoom UPRAVLJANJ BRZNOM VRNJ Kočenje ainkonim motoom P in e elektična naga P δ mehanička naga P in mec P d mec ( - ) P δ P δ P Fe P w Dijagam toka nage ainkonog toja kod potutujnog kočenja Najviše e gubitaka tvaa u otokom kugu zbog gubitaka: u otokom namotu P w i na dodatnim otpoima P Rad. Dakle, potutujno kočenje je nepovoljno zbog: P Rad P w velikih gubitaka i zagijanja toja, poebno otoa. UPRAVLJANJ BRZNOM VRNJ UPRAVLJANJ BRZNOM VRNJ Revezianje Pomjena mjea vtnje (evezianje) je najjednotavniji zahtjev za upavljanjem. Revezianje Za pomjenu mjea vtnje motoa teba pomijeniti mje oketnog magnetkog polja. Kod tofaznog motoa e to potigne zamjenom edoljeda dviju faza tatokog namota. UPRAVLJANJ BRZNOM VRNJ Revezianje UPRAVLJANJ BRZNOM VRNJ L L L3 U V W Višebzinki motoi Revezianje tofaznog ainkonog motoa 9

20 UPRAVLJANJ BRZNOM VRNJ Višebzinki motoi UPRAVLJANJ BRZNOM VRNJ Višebzinki motoi Oim evezianja elativno četo potavlja e zahtjev za pogonom više e diketnih bzina. Najjednotavniji pimjei takvih pogona u: toj za panje ublja, klaična dizala i ventilatoi. akvi e pogoni ješavaju višebzinkim motoima. Višeb ebzinki motoi e izvode obično više e namota na tatou. Svaki od namota ima azličiti iti boj polova. Ovi namoti mogu biti mješteni u ite utoe ili u poebne utoe za vaki namot. Duga je mogućnot izade višebzinkih motoa izvedba polno pepojivim namotom. Rotoki namot je uvijek kavezni ni. akav oto e pilagođava ava boju polova tatoa. UPRAVLJANJ BRZNOM VRNJ 8-polni namot 6-polni namot polni namot n [o / min] Višebzinki motoi ventilacijki moment teeta kontantni moment teeta Kaakteitike momenta tobzinkog ainkonog motoa UPRAVLJANJ BRZNOM VRNJ Višebzinki motoi Uz jednaku indukciju u začnom apou bi nazivni momenti za azličite ite bzine takvih motoa tebali biti jednaki. Stoga bi nage za azličite ite bzine tebale biti popocionalne boju oketaja. o je teško potići i zbog oganičenog potoa za mještaj namota pa e ade kompomii. Stoj e pojektia tako da e za vaki polaitet dobiju zadovoljavajuće e kaakteitike, koje ne moaju nužno no biti i najpovoljnije. UPRAVLJANJ BRZNOM VRNJ Upavljanje bzinom pomjenom otpoa u otokom kugu Dodavanjem otpoa u otokom kugu kolutnih motoa mijenja e kaakteitika momenta. Upavljanje bzinom pomjenom otpoa u otokom kugu ime e mijenja i bzina vtnje za odeđeni teet. Ovakvo upavljanje je jednotavno, ali ima dva velika nedotatka: neekonomičnot not i netabilnot adne točke pi malim teetima.

21 d c Upavljanje bzinom pomjenom otpoa u otokom kugu b n 3 a) b) c) d) moment motoa e) f) moment teeta Upavljanje bzinom vtnje dodavanjem otpoa u otoki kug a n n za male teete i bzinu vtnje adna točka potaje netabilna n e f n Upavljanje bzinom pomjenom otpoa u otokom kugu Uzok neekonomičanoti je u tome što e povećanjem otpoa povećava i klizanje motoa. Pi povećanom klizanju imamo povećane elektične gubitke u otokom kugu u omjeu: P de P mec Pimje: kod klizanja,5 gubici u otokom otpou iznoe koliko i azvijena mehanička naga! UPRAVLJANJ BRZNOM VRNJ Upavljanje bzinom pomjenom napona zno momenta ainkonog motoa ovii o kvadatu napona,, pi čemu e oblik kaakteitike momenta ne mijenja. Upavljanje bzinom pomjenom napona Ako je poznat moment uz napon U,, onda moment uz novi napon U iznoi: U' ' U Upavljanje bzinom pomjenom napona moment motoa uz nazivni napon Upavljanje bzinom pomjenom napona Dukčije je ako kaakteitika nema izaženi makimalni moment (tzv. otpona kaakteitika). moment motoa uz niženi napon moment teeta akvu kaakteitiku možemo dobiti kod kaveznih motoa odgovaajućim izboom oblika i dimenzija otokog kaveza (duboki uto). n n n n Sniženjem napona e adna točka pemjeti, pi čemu e poveća klizanje motoa. Kaakteitika momenta ainkonog motoa pi pomjeni napona

22 moment motoa uz nazivni napon Upavljanje bzinom pomjenom napona Upavljanje bzinom pomjenom napona S povećanjem klizanja atu gubici u elektičnom kugu otoa. moment motoa uz niženi napon moment teeta Jednako kao kod kolutnog motoa i kod kaveznog će gubici u otokom namotu kod klizanja,5 biti jednaki mehaničkoj nazi. n n n Kaakteitika momenta pogodna za pomjenu napona n Kod kaveznog motoa nemamo vanjke otpoe, i vi ovi gubici e tvaaju na otou. Diektno zagijavaju toj, pa ih tebamo otoa i odveti. Upavljanje bzinom pomjenom napona Uz to e a manjenjem bzine pogošava hlađenje motoa je moto hladimo u pavilu ventilatoima na itoj oovini. UU n Upavljanje bzinom pomjenom napona moment teeta pak je za mnoge pogone ovakav način upavljanja pogodan. Jedna od mogućih pimjena je upavljanja bzinom vtnje pogona ventilatoa. Pogon ventilatoa pedtavlja pibližno kvadatičnu kaakteitiku momenta teeta. U.7U n U.5U n n 3 n n n Upavljanje bzinom pomjenom napona u pogonu ventilatoa n UPRAVLJANJ BRZNOM VRNJ Upavljanje bzinom pomjenom fekvencije Svi doad opiani načini upavljanja bzinom vtnje u imali neki nedotatak. Upavljanje bzinom pomjenom fekvencije Upavljanje pomjenom fekvencije napajanja tatokog namota nema gotovo nijedan nedotatak - oim cijene. Snaga motoa limitiana je zagijanjem namota i željeza, pa zagijanje moa otati jednako i pi pomjeni fekvencije.

23 Upavljanje bzinom pomjenom fekvencije Upavljanje bzinom pomjenom fekvencije Uz jednako dobo hlađenj enje možemo u toju zadžati ati iti magnetki tok i itu gutoću u tuje ako fekvenciju i napon mijenjamo itovemeno. z izaza za induciani napon napajanja f poizlazi magnetki tok: Φ π f k w kont. uz fekvenciju Pi pomijenjenoj fekvenciji f magnetki tok teba otati jednak: ' Φ π f ' k zjednačenjem enjem pethodna dva izaza poizlazi: pomjenom fekvencije moa e i napon mijenjati u omjeu: ' f f ' w Pi pomjeni fekvencije teba odžavati avati: f Upavljanje bzinom pomjenom fekvencije kont. moment motoa uz niženi napon U i fekvenciju f Upavljanje bzinom pomjenom fekvencije moment motoa uz napon U i fekvenciju f U tom lučaju će toj zadžati ati pibližno jednaki moment. Snaga na oovini će e e mijenjati popocionalno bzini vtnje,, odnono fekvenciji: P Ω m U f kont. Kaakteitike momenta ainkonog motoa u ovinoti o klizanju pi pomjeni fekvencije Upavljanje bzinom pomjenom fekvencije Sa manjenjem fekvencije makimalni moment opada, a potezni ate. Razlog tome je utjecaj padova napona na tatokim adnim i induktivnim otpoima. U 3, f 3 Upavljanje bzinom pomjenom fekvencije U, f n n 3 U, f n n U > U >U 3 U f moment teeta kont. Kaakteitike momenta ainkonog motoa u ovinoti o bzini vtnje pi pomjeni fekvencije 3

24 Upavljanje bzinom pomjenom fekvencije Upavljanje bzinom pomjenom fekvencije Kaakteitike e nešto mijenjaju, ali onovni je oblik zadžan an. Velika je pednot upavljanja fekvencijom što moto otaje aditi malim klizanjima. Dakle, moto adi u vom optimalnom ežimu ada, pa nema povećanih gubitaka u otokom namotu. Za ovakvo upavljanje moamo imati odgovaajući ueđaj aj. o je izvo napajanja pomjenljivom fekvencijom i naponom. Dana je to bez iznimke petvaač fekvencije. napona i Upavljanje bzinom pomjenom fekvencije Cijene takvih izvoa napajanja u još nedavno bile vioke. Međutim, cijena elektoničkih kih elemenata naglo opada, i dana je cijena petvaača a upoediva cijenom motoa. KARAKRSK S ekonomkog tanovišta ovakva ješenja enja za upavljanje bzinom vtnje ainkonog motoa potaju ve pihvatljivija za azličite ite potebe. SPVANJA KARAKRSK KARAKRSK Kaakteitike paznog hoda V f Poku paznog hoda je lako izveti je pitom ne teetimo toj mehanički. Kaakteitike paznog hoda Ωm A U V A A W W W W ainkoni moto Uz pomjenu napona na motou U mjeimo tuju i nagu P koju moto uzima iz meže. e. Shema mjeenja kaakteitika paznog hoda ainkonog motoa 4

25 SPVANJA KARAKRSK Kaakteitike paznog hoda SPVANJA KARAKRSK Kaakteitike paznog hoda f ( U) coϕ coϕ f ( U) pavac magnetizianja začnog apoa U n U Kaakteitika zaićenja ainkonog motoa U n Fakto nage u paznom hodu u ovinoti o naponu U P ukupni gubici paznog hoda P f ( U) P P ' uži gubici paznog hoda Kaakteitike paznog hoda gubici u namotu tatoa P w P + Fe ( P ) U dad U n Gubici u paznom hodu u ovinoti o naponu gubici u željezu tatoa gubici tenja i ventilacije P dmec SPVANJA KARAKRSK Kaakteitike paznog hoda Mjeeni gubici ovie pibližno o kvadatu nainutog napona. Gubici paznog hoda e dijele na: gubitke u tatokom namotu P w, gubitke u željezu tatoa P Fe (zajedno dodatnim gubicima paznog hoda P dad ) i gubitke tenja i ventilacije P dmec. Kaakteitike paznog hoda Kaakteitike paznog hoda Gubici u tatokom namotu: P R w, 5 L izmjeeni otpo namota tatoa R L (otpo među tezaljkama) Uži gubici paznog hoda P : P' P P w P Fe+ Pdad+ Pdmec gubici u željezu dodatni gubici paznog hoda izmjeena tuja paznog hoda gubici tenja i ventilacije Bzina vtnje je pibli ibližno kontantna - gubici tenja i ventilacije u paktički ki kontantni. Gubitke tenja i ventilacije dobijemo ektapolacijom kivulje ukupnih gubitaka do točke U. Obično e gubici u željezu i dodatni gubici zajedno označuju P Fe : P Fe P ' P dmec 5

26 SPVANJA KARAKRSK SPVANJA KARAKRSK Kaakteitike katkog poja Bilo koji elektični moto je u katkom poju ako je: oto zakočen (u miovanju), tato piključen na izvo napona. Kaakteitike katkog poja U elektomotonim pogonima tot e e javlja uvijek pi poketanju. Svojtva elektičnog motoa u katkom poju zato u izuzetno važna, pa e u pavilu ipituju. Poku e naziva pokuom katkog poja. SPVANJA KARAKRSK Kaakteitike katkog poja Kaakteitike katkog poja U pokuu katkog poja mjeimo: ulaznu elektičnu nagu P k, napon U, tuju k i V f Kaakteitike katkog poja u: f ( U) k coϕ f ( U) k k f ( U) n o / min moment na oovini k. lektički ki dio heme mjeenja za poku katkog poja je jednak kao i za mjeenje paznog hoda. Zakočenje otoa e može e izveti mehaničkom kočnicom uzu mjeenje ile ili dinamo-vagom. A A A W W W U V W n o/min ainkoni moto Mjeenje e povodi nižavanjem napona od makimalne vijednoti pema nuli, da e manje poblemi a zagijavanjem. Shema mjeenja kaakteitika katkog poja ainkonog motoa SPVANJA KARAKRSK Kaakteitike katkog poja coϕ moment Kaakteitike katkog poja k fakto nage Stuje u katkom poju mogu biti jako velike, veliki u i gubici toj e bzo zagijava. k Većina ainkonih tojeva e hladi vlatitim pigađenim ventilatoom, pa hlađenja u katkom poju gotovo i nema. Situacija a zagijavanjem je time dodatno otežana. n o tuja U U k U n Mjeene kaakteitike katkog poja 6

27 SPVANJA KARAKRSK Kaakteitike katkog poja SPVANJA KARAKRSK Magnetko polje je malo - tuja katkog poja tebala bi oviiti lineano o naponu. Moment napona. je pibližno popocionalan kvadatu Za a veće e vijednoti napona zbog velikih tuja dolazi do zaićenja aipnih magnetkih puteva: tuja počne naglo ati povećanjem napona, Kaakteitike opteećenja enja moment ne lijedi potpuno kvadatičnu ovinot, nego ate nešto poije. SPVANJA KARAKRSK Kaakteitike opteećenja enja SPVANJA KARAKRSK Kaakteitike opteećenja enja Većina ainkonih tojeva adi kao motoi na meži kontantnog napona i fekvencije. pitivanja pi nazivnom naponu u važna - nazivaju e mjeenjem opteećenja enja. Dobivene kaakteitike - kaakteitike opteećenja enja. Pi ipitivanju opteećenja enja napon i fekvencija meže odžavaju na kontantnoj vijednoti. Mjei e elektična naga P in koju moto uzima iz meže,, uz azličita ita opteećenja enja na oovini. Veličine, ine, koje e odeđuju pokuom opteećenja, enja, u: naga na oovini P, moment na oovini, tuja, fakto nage coφ, bzina vtnje n, klizanje, tupanj djelovanja η i gubici P d. SPVANJA KARAKRSK Kaakteitike opteećenja enja u: P f f f coϕ n f f η f P d ( Pin) ( Pin) ( Pin) f( Pin) ( Pin) ( Pin) ( Pin) f( P ) in Kaakteitike opteećenja enja U kont., f kont. P U kont. coϕ η n n η P d coϕ η m Kaakteitike opteećenja enja P m coϕ P P in Kaakteitike opteećenja ainkonog motoa P m P d 7

28 SPVANJA KARAKRSK SPVANJA KARAKRSK Mjeenje momenta Moment na oovini možemo mjeiti diektno ili indiektno. Diektno mjeimo moment pomoću dinamo-vage vage. Mjeenje momenta ndiektno mjeenje momenta: moto teetimo tojem za teećenje enje (to je najčešće elektični geneato), mjeimo ulaznu elektičnu nagu motoa i od ulazne elektične nage odbijemo ve gubitke. Ovaj je način mjeenja manje točan od diektnog mjeenja momenta. SPVANJA KARAKRSK ndiektno mjeenje momenta eetimo moto na oovini mehaničkim momentom - mjeimo tuju, ulaznu nagu P in i bzinu n ili klizanje. Od ulazne nage oduzmemo ve gubitke u motou. gubici u željezu P Fe gubici tenja i ventilacije P d mec gubici u tatokom namotu P R w, 5 iz pokua paznog hoda L izmjeeni otpo namota tatoa R L (otpo među tezaljkama) Mjeenje momenta izmjeena tuja SPVANJA KARAKRSK naga koja pelazi na oto P P P δ in elektični gubici u otou ukupni gubici d de w P w Fe P P P P P + P + P + P w Fe izmjeeni gubici u željezu gubici u tatokom namotu izmjeena naga koju moto uzima iz meže δ de dmec gubici tenje i ventilacije gubici u tatokom namotu elektični gubici u otou izmjeeni gubici u željezu naga na oovini moment na oovini P P in P d Mjeenje momenta n n n 3 P π n klizanje SPVANJA KARAKRSK Mjeenje momenta očniji moment dobijemo diektnim mjeenjem pomoću dinamo-vage vage. Dinamo-vaga je elektični geneato čije je kućište montiano na ležaje tako da e lobodno može pomicati. Rad dinamo-vage e zaniva na međuobnom djelovanju tatoa i otoa. Roto djeluje na tato jednakim momentom kao što djeluje tato na oto,, ali upotnog mjea. moto ipitivani toj pomični tato tato dinamo-vage je montian na ležaje i može e oketati pincip djelovanja pojka geneato dinamo-vaga Pincip ada dinamo-vage mehanička veza oto n ležaji tatoa Mjeenje momenta l Fl kak F vaga 8

29 SPVANJA KARAKRSK SPVANJA KARAKRSK Kaakteitika momenta Kaakteitika momenta je vanjka kaakteitika vakog motoa. Kaakteitika momenta o je ovinot momenta na oovini o bzini vtnje, odnono klizanju: f f ( n) ( ) U kont., f kont. Najčešće e nima je točku po točku pomoću dinamo-vage. SPVANJA KARAKRSK kaakteitike dinamo-vage Kaakteitika momenta kaakteitika motoa tabilna adna točka SPVANJA KARAKRSK Kaakteitika momenta Dinamo-vaga moa imati takvu kaakteitiku da može tabilno aditi u bilo kojoj točki kaakteitike ipitivanog motoa. Kao dinamo vaga e najčešće e koiti kolektoki toj - omogućuje uje podešavanje kaakteitike momenta. n Snimanje kaakteitike momenta n pitivani toj pi tome adi dulje vijeme u temički nepovoljnim ežimima (uz velika klizanja). pitivanje e obično moa pekidati i toj hladiti. SPVANJA KARAKRSK Mjeenje zagijavanja SPVANJA KARAKRSK Ainkoni motoi e najčešće e gade za tajne pogone. Mjeenje zagijavanja Uz nazivno opteećenje enje toj e ne mije zagijavati iznad i ganice dopuštene za koištenu klau izolacije i tempeatuu okoline od 4 o C. dozvoljena nadtempeatua toja P ϑ nadtempeatua toja nazivna naga toja P n ϑ max ϑ P naga toja t ajni pogon toja 9

30 SPVANJA KARAKRSK Mjeenje zagijavanja Mjeenje zagijavanja - toj e opteeti nazivnom nagom dovoljno dugo da tempeatua u vim dijelovima toja tagnia. Fekvencija, napon i naga e cijelo vijeme moaju odžavati na kontantnoj vijednoti. Zagijanje e odedi indiektno iz izmjeenih vijednoti otpoa tatokog namota pije i nakon pokua zagijavanja. SPVANJA KARAKRSK Otpo toplog namota ( ) R ϑ R a + α ϑ otpo namota izmjeen pije pokua zagijavanja (na tempeatui okoline) Mjeenje zagijavanja povišenje tempeatue namota u odnou na tempeatuu okoline tempeatuni koeficijent mateijala namota Potebno je izmjeiti otpoe tezaljki pije i nakon pokua zagijavanja. Povišenje tempeatue namota R ϑ ϑ α R a 3