nasilje bez medija 77.indd

Транскрипт

1 MEDIJI BEZ NASILJA?

2 Nsilje u medijim Znnstvenik Willim Jmes Potter definiro je nsilje u medijim ko povredu nečije fizičke i emocionlne dobrobiti. Nsilje je prisutno u svim medijim i medijskim žnrovim: n televiziji, u filmovim i serijm, crtnim filmovim, videoigricm, reklmm, glzbenim spotovim, sportskim prijenosim, n internetu

3 Jeste li znli? 1. D će prosječno dijete do svoje osmneste godine preko medij vidjeti simulirnih nsilnih djel i više od drmtizirnih ubojstv (Trend, 2007.)? 2. D 89 % svih videoigric im nsilne sdržje (Bilić, 2010.)? 3. D se u kcijskim videoigricm svke minute ubije prosječno 2,3 osobe dok se u pucčinm tj broj penje n čk 23,8 osob (Bilić, 2010.)? 4. D je svko peto dijete nekoliko put ili često primlo uvredljive poruke ili komentre putem Fcebook, svko drugo dijete je to doživjelo brem jednput (Poliklinik z zštitu djece Grd Zgreb, Hrbri telefon, 2013.)?

4 K lni s i s n ko utje d r ž j i? s n č u n Ubrzvju otkucje src i ritm disnj. Povećvju krvni tlk i dovode do pojčnog znojenj. Dovode do nvikvnj n nsilje i veće tolerncije prem nsilju. Nsilje se počinje doživljvti normlnim, svkodnevnim ponšnjem i primjerenim nčinom rješvnj sukob. Dovode do smnjene emptije (prije sveg do mnje suosjećnj s žrtvm nsilj). Osobe izložene velikim količinm nsilnih sdržj svijet doživljvju nsilnijim i opsnijim mjestom nego što on uistinu jest. Uzrokuju osjećj strh d i sme ne postnu žrtvom nsilj. Potiču nsilno ponšnje.

5 Izloženost nsilnim sdržjim neće jednko utjecti n sve osobe. Tkvi će sdržji prije sveg imti veći utjecj n djecu, osobito onu mlđu i to više n dječke nego n djevojčice. Nsilni sdržji osobito će imti utjecj n osobe koje su odrsle u nsilnoj obitelji ili okolini, ko i osobe koje se mogu identificirti s nsilnim sdržjim, osobito s nsilnikom / zlostvljčem. Već je vjerojtnost d će osob oponšti sdržje koje vidi u medijim ko počinitelj nsilnog djel nije bio kžnjen, ko nisu prikzne posljedice nsilnih djel, ko se nsilje n bilo koji nčin oprvdv i ko je nsilje u medijim prikzno n vjerodostojn nčin.

6 E J L I NAS VIZIJI E L E T NA

7 1. Većin nsilnih djel n televiziji počinjen su s nmjerom rijetko se prikzuju nesreće ko oblici nsilnih djel. 2. Rijetko se prikzuju posljedice z žrtve nsilnih djel u većini prikz nsilnih sdržj, rijetko se prikzuju bol i ptnj žrtvi nsilnih djel. 7. Počinitelji i žrtve nsilnih djel njčešće su muškrci srednje životne dobi (između 20 i 50 godin). 3. Počinitelji nsilnih djel često prolze nekžnjeno, prikzni su vrlo trktivno i snžnih osobnosti. 6. Nsilje n televiziji njčešće se prikzuje n humorističn nčin. Humoristični prikzi nsilnih sdržj njčešći su u dječjim progrmim. Znčjke nsilnih televizijskih sdržj (Potter, 1999.): 4. Većin nsilnih djel n televiziji oprvdn je iz perspektive počinitelj, li ne i šireg društv. 5. Uz nsiln djel često se prikzuje oružje. Njčešće korišteno oružje n televiziji je pištolj.

8

9 Kko bi se djecu zštitilo od neprimjerenih sdržj n televiziji, prije sveg nsilnih, uveden je ktegorizcij sdržj koji se objvljuju n televiziji. Nime, progrmi koji bi mogli ugroziti fizički, mentlni ili morlni rzvoj mloljetnik ( to podrzumijev sve vrste progrm s prizorim grubog nsilj) morju biti jsno oznčeni ko tkvi pomoću dobnih oznk koje se nlze u desnom gornjem kutu ekrn. Ktegorij 12 prozirni krug s upisnom zelenom brojkom 12 - progrmi s dobnom oznkom 12 ne smiju se prikzivti u vremenu od 7 do 21 st. Ktegorij 15 Ktegorij 18 prozirni krug s upisnom nrnčstom brojkom 15 - progrmi s dobnom oznkom 15 ne smiju se prikzivti u vremenu od 7 do 22 st. prozirni krug s upisnom crvenom brojkom 18 - progrmi s dobnom oznkom 18 ne smiju se prikzivti u vremenu od 7 do 23 st. Imjte n umu kko ove oznke dodjeljuju isključivo televizijski knli, p se često ne možemo osloniti n nvedene oznke.

10 NASILJE U CRTANIM FILMOVIMA Crtni filmovi su jedn od njomiljenijih nčin n koji se djec zbvljju i provode slobodno vrijeme. Ukoliko se prisjetimo strijih crtić, poput Popj ili Tom i Jerryj, uočit ćemo d su prepuni nsilnih scen čije su posljedice prikrivene velikom dozom humor. Humor se u crtićim koristi kko bi se ublžile posljedice nsilnog ponšnj i kko se nsilje ne bi treblo shvtiti preozbiljno. No, u suvremenijim crtićim, nsilje se često prikzuje sve relnije uz pomoć nimirnih likov i posljedice nsilj sve se mnje pokušvju ublžiti. Njčešće je riječ o kcijskim crtićim, poput Btmn i Spidermn ili crtić jpnske proizvodnje, ko što je Beyblde. Crtni filmovi i njihovi glvni likovi sstvni su dio dječjeg odrstnj. No, svki crtni film dobro je gledti s obitelji ili prijteljim te s njim komentirti njznimljivije, li i nsilne scene.

11 d se k i n v ih filmo nom životu n t r c iz stvr u i Nsilje t r i t imi im. d b u j e l r t m ne i n r ni s stv n crtni film b ne litet jsnu pouku i. v k i k Sv o imti nsilne scene b e r t krju ti smo m i o bi treb

12 E J L I S A A M N A R G I O E D I UV Zšto je nsilje problem u videoigrm? Sustv ngrđivnj nsilj u videoigri dodtni bodovi, novi život Sustv kžnjvnj zbog nedosttk nsilj u videoigri gubitk život, ispdnje iz igre Neke od njpopulrnijih videoigr među djecom i mldim prepune su nsilj i nsilnih scen, ko što je slučj u videoigrm Cll of Duty i Grnd Theft Auto vnim likom Identifikcij s glvnim h nsilnih n početku brojnih videoigr igrč izrvno bir čiju će ulogu uzeti u igri i n tj se m nčin s izmišljenim likom identificir te se bori i ubij u njegovo ime.

13 Istrživnje o poveznosti igrnj nsilnih videoigr i nsilj u stvrnom životu među djecom i mldim u Hrvtskoj (Bilić, 2010.) Prevelik izloženost djece i mldih nsilnim videoigrm može izrvno utjecti n povećnje gresivnosti, otupljivnje n nsilje u stvrnom životu, li i n bol i ptnju žrtve nsilj te n učvršćivnje gresivnog ponšnj i stvov. Videoigre koje se s nsilj i nsilnih sc stoje isključivo od z provođenje slobo en nisu dobr odbir ko ih se igr bez ndnog vremen, posebice druge odrsle osodbzeor roditelj ili neke kojoj vjerujemo. Videoigre mogu biti zbvn nčin provođenj slobodnog vremen ko se ne igrju često i ko se uz pomoć odrsle osobe odberu kvlitetne videoigre. N hrvtskom i strnom tržištu postoji velik broj rzličitih videoigr od kojih je potrebno prepoznti kvlitetnu, zbvnu i eduktivnu videoigru s jsno nznčenom dobi z koju je nmijenjen.

14 ILJE S A N NIČKO O R T ELEK G N I Y L L U B R CYBE _G! o č l up De b e l si!; )!: i s n R už _! i s n d J :(

15 Nsilje n internetu sve je češć pojv među djecom i mldim, posebice kd je riječ o populrnim društvenim mrežm. Što je cyberbullying? Elektroničko nsilje ili cyberbullying svki je oblik gresivnog i nsilnog postupk koji počini grup ili pojedinc elektroničkom poštom, sms porukom ili porukom poslnom preko bilo koje društvene mreže s ciljem vrijeđnj ili npdnj žrtve koj se ne može obrniti. 6. Osobe koje se ponšju nsilno mogu ostti nonimne. Zšto je nsilje putem novih medij opsnije od nsilj u stvrnom životu? 1. Nsilje može biti prisutno 24 st, svih 7 dn u tjednu. 2. Izloženost nsilju i uznemirvnju kod kuće i n drugim mjestim Bez fizičkog kontkt s žrtvom ili publikom osobe teže rzumiju štetu koju njihove riječi mogu nnijeti. 4. Publik i svjedoci su mnogobrojni, njihov broj se vrlo brzo povećv. Kod nsilj n internetu postoji sng pisne riječi jer žrtv može svki put ponovno pročitti što je nsilnik o njoj npiso.

16

17 1. Prečesto objvljivnje fotogrfij. 6. Prihvćnje utomtskih postvki. 2. Objv drese i broj telefon ili mobitel n profilu. NAŠE NAJČEŠĆE POGREŠKE: 5. Znemrivnje prvil korištenj. 3. Stlno objvljivnje trenutne lokcije. 4. Prihvćnje nepozntih ljudi z prijtelje. Tko mi može pomoći ukoliko se elektroničko nsilje dogđ meni ili mojim prijteljim? Policij 192 Aplikcij Red Button n Roditelji, nstvnici, školski psiholozi - svi su spremni pomoći

18 E J L I NAS A B Z A I GL

19 Velik broj gotovo svih glzbenih prvc u svojim tekstovim sdrži nsilje koje je dns postlo dijelom nekih od njpopulrnijih pjesm. Nek istrživnj, do sd proveden, pokzl su kko hevy metl i rp svojim tekstovim mogu bitno utjecti n rzmišljnje i ponšnje djece i mldih koji slušju te glzbene prvce. Nžlost, nek su istrživnj dokzl kko mldi koji slušju nsilne tekstove mogu rzviti gresivne stvove ili postti nsilni prem svojoj okolini.

20 Većin pjesm dnšnjice u svojim tekstovim koristi seksulne konotcije, koje su tkođer postle dijelom nekih glzbenih hitov. Osim tekstov, u glzbi su sporni i spotovi pjevč koji su često uzori djeci i mldim. Njčešće u svojim spotovim koriste seksulne scene i nsilje, što se može vidjeti n primjerim spotov populrne pjevčice Ldy Gge ili mlde Miley Cyrus. Djec i mldi skloni su oponšti svoje idole ne smo u glzbi nego i u nčinu odijevnj. Njpopulrniji pjevči 21. stoljeć često nisu svjesni koliko ih djece i mldih voli i prti p se nerijetko dogđ d njihov umjetnički rd postne sporedn stvr koju zmijeni neprimjereno ponšnje, izjve ili nsilni tekstovi pjesm koje postnu svjetski hitovi.

21

22 Kko su nstl Djec medij? Desetk mldih i ngžirnih student odlučilo je godine dti svoj doprinos medijskom opismenjvnju djece i mldih u svojoj zjednici. Dns okupljmo više od 60 mldih stručnjk koji su u pet godin postojnj uspješno opismenili više od 3500 djece, mldih, školskih djeltnik i roditelj u Zgrebu, Osijeku, Vukovru, Sisku, Velikoj Gorici, Hrvtskom Leskovcu i drugim hrvtskim grdovim. Tri glvne ktivnosti kojim se Djec medij bve su eduktivn predvnj i rdionice, rdijske emisije i internetsk strnic djecmedij.org. Eduktivn interktivn predvnj i rdionice: prilgođen djeci, mldim, roditeljim i školskim djeltnicim Cyberbullying nsilje putem novih medij Kko se zštititi od nsilj n Fcebooku? Senzcionlizm u medijim Medijski prikz ljepote Crtni filmovi Utjecj videoigr n djecu i mlde Mediji i oglšvnje Projekti Od medijske kulture do nensilj i Rzotkrivnje, prepoznvnje i prevencij nsilnih sdržj u medijim (Velik Goric) Internetsk strnic: Rdijske emisije: Rdio Mrij, Hrvtsk zbilj Medijsko opismenjvnje Krittivno djelovnje Volontirnje i mldi Znimljivi tekstovi o ktulnostim iz svijet medij Medijsk svkodnevic Publikcije Istrživnj Roditeljski kutk Dječji kutk i mnoge druge zbvno-eduktivne sdržje pročitjte n Cjeloživotno učenje i medijsk pismenost i mnoge druge teme poslušjte svkog prvog utork u mjesecu n 96,4 ili 106,8 MHz

23 Znnstveno-istrživčke ktivnosti: Temtsk sjednic Medijsk pismenost z sigurnost djece u svijetu medij i internet u Hrvtskom sboru Zbornik Djec medij od mrginlizcije do senzcije Orgnizirnje znnstvenog simpozij Mediji i djec Eduktivne brošure z djecu i mlde: Dobrodošli u svijet internet. Sigurni uz Djecu medij te Mediji bez nsilj Surdnj s EAVI (Europen Assocition for Viewer s Interest) te dptcij eduktivnog crtnog film Put u svijet medijske pismenosti Stln surdnj s Uredom prvobrniteljice z djecu i Mticom hrvtskom Međunrodn surdnj s srodnim institucijm i projektim Istrživnj n području medijskog odgoj Sudjelovnje n mnifestciji Noć knjige Posjetite ns n Internetsk strnic: Fcebook: Djec medij Twitter: djec_medij Pišite nm E-pošt Društv z komunikcijsku i medijsku kulturu: info@dkmk.hr E-pošt projekt Djec medij: info@djecmedij.org Adres: Kordunsk 1, Zgreb Predsjednik Društv z komunikcijsku i medijsku kulturu: prof. dr. sc. Dnijel Lbš Djec medij u brojkm: Održli smo više od 350 predvnj i rdionic z više od 3500 djece, mldih, roditelj i školskih djeltnik. Emitirli smo više od 40 rdijskih emisij n temu medijskog odgoj n Rdio Mriji. Objvili smo više od 900 prilog n službenoj strnici Više od pregled nše strnice dok je u proteklih godinu dn zbilježeno čk 70 % novih posjetitelj. Nš Fcebook strnic skupil je više od 2000 ljkov. N Twitteru ns prti više od 400 prtitelj. Impressum: Izdvč: Društvo z komunikcijsku i medijsku kulturu (DKMK), Kordunsk 1, Zgreb Nkld: 2500 Tisk: Mrkulin d.o.o. Autori: Ln Ciboci i Leli Osmnčević Lektur: Jelen Gzivod Dizjn i grf. priprem: Andro Škerlj Tiskno uz potporu Grd Velik Goric Fotogrfije: com/2013/02/violent-video-gmes.jpg f95db2c98e8bd7856e28e7f7260d098.jpeg ZeldWllpper1024.jpg

24 w ww