Microsoft Word doc

Транскрипт

1 POMOLOGIA CROATICA Vol , br. 2 Izvorni znnstveni člnk Originl scientific pper Fiziološk fz mtičnog stbl ko čimbenik rizogeneze msline Physiologicl phse of mother tree s relevnt rooting fctor of olive tree F. Strikić, Z. Čmelik, Mrij Pecin, M. Poljk SAŽETAK Vrijeme uzimnj reznic msline im znčjnog utjecj n proces rizogeneze. S ciljem utvrđivnj utjecj vremen uzimnj reznic provedeno je istrživnje u kojem smo vrirli tri rok uzimnj reznic: mjesec srpnj, kolovoz i rujn i tri domće sorte Levntinku, Drobnicu i Istrsku bjelicu. Rezultti istrživnj pokzuju d je njbolji uspjeh ukorjenjivnj postignut s reznicm uzetim u rujnu, njslbiji u srpnju. Nije bilo sttistički znčjnih rzlik u broju i duljini korjenčić između rzličitih vremen uzimnj reznic iko je njveć vrijednost zbilježen u rujnu. Ključne riječi: mslin, ukorjenjivnje, koncentrcij, rizogenez ABSTRACT The process of rhisogenesis is highly dependent on pproprite time smpling of olive cuttings. With the im of determining the most convenient time for olive cutting smpling in the rooting process, n experiment with three domestic olive cultivrs: Levntink, Drobnic nd Istrsk bjelic, ws conducted. Their cuttings were collected nd put to root during July, August nd Semptember. The best rooting results were obtined with the cuttings collected during Semptember, but poor results were obtined with cuttings tken in July. There ws no significnt differences in the root number nd length developed from cuttings collected in different time period, lthough the highest vlue ws obtined in Semptember. Key words: Oliv, rooting, concentrtion, rhisogenesis 127

2 UVOD Njstriji nčin vegettivnog rzmnožvnj msline je korijenskim izdncim i izdncim iz debl (Jcoboni, 1989; Mldr et l., 2000). Pored ovog mslin im sposobnost formirnj veom velikog broj rkstih tvore-vin nzvnih guke koje mogu dostići težinu od 5-6 kg (Jcoboni, 1989). Iz guk se pojvljuju izdnci koji se mogu odcijepiti i presditi n stlno mjesto. Nedosttk ovog nčin rzmnožvnj je u dugom juvenilnom stdiju kojim se mslin odlikuje (Rugini, 1986; Jcoboni, 1989). Rzmnožvnje msline reznicm prvi je primijenio Hrtmn, (1946) u SAD-u. Ov tehnik dns je u svijetu poznt ko «mist propgtion» tehnologij. Prve rezultte primjene ove tehnologije u nšoj zemlji objvio je Vlšić, (1964). Ksnije su istrživnj nstvili Vlšić, (1977); Mldr & Kovčević, (1991); Miljković, (1991); Strikić, (1994). Istrživnjim su obuhvćeni mnogi čimbenici koji znčjno utječu n procese ukorjenjivnj. Ov istrživnj proveden su n mnjem broju sort msline ko što su Oblic, Lstovk, Levntink i određenom broju introducirnih sort (Leccino, Pendolino, Ascoln Tener i druge). U nšem uzgojnom području uzgj se oko 40 sort msline (Zec, 1951) te je zbog tog bilo potrebno istržiti mogućnost ukorjenjivnj i ostlih domćih sort msline. Vrijeme uzimnj reznic je veom vžn čimbenik koji utječe n proces ukorjenjivnj. Tijekom mjesec rujn u tkivu msline se ngomil njveć količin ugljikohidrt, uz njihovu pomoć se sintetizirju uksini (Dubrvec & Regul, 1995) koji imju utjecj n rst i rzviće biljk. Nhlvi et l., (1975) su utvrdili mjesec studeni ko njoptimlnije vrijeme uzimnj reznic. Nsuprot ovom Troncoso i surdnici, (1981) i (1984) su utvrdili d je njslbije vrijeme ukorjenjivnj msline u dob cvjetnj i zriobe plod kd je smnjen sdržj dušik, fosfor i klij u listu msline, njoptimlnije vrijeme ukorjenjivnj je mjesec rujn. Njoptimlinije vrijeme uzimnj reznic je vrijeme intenzivne vegetcije (Vlšić, 1977). Ove rezultte je dobio nlizom sdržj škrob u bzlnom dijelu reznice, vrijeme intenzivne vegetcije prem ovom utoru je rzdoblje u rujnu i listopdu. Nsuoprot ovom Cimto & Fiorino, (1980) zključuju d je njbolji uspjeh ukorjenjivnj u rzdoblju od lipnj do listopd. Z procese ukorjenjivnj veom je vžn odnos kore i drv u reznicm, tj odnos je njpovoljniji u mjesecu siječnju kd je i njveći uspjeh ukorjenjivnj reznic (Fbbri, 1980). 128

3 Kko bismo doprinijeli rzvoju rsdničrstv pokrenuli smo istrživnje ukorjenjivnj reznic uzetih s mtičnih stbl u tri rzličite vegetcijske fze. MATERIJAL I METODE RADA Istrživnje je provedeno n tri sorte mslin Levntink, Drobnic i Istrsk bjelic. Reznice su uzete iz kolekcijskog nsd Institut u Kštelu Strom u kojem su proveodene sve grotehničke mjere uzgoj. Reznice su pripremljene tko d su ostvljen četiri list n terminlnim nodijim. Ko supstrt z ukorjenjivnje koristili smo Agriperlit grnulcije 2-5 mm. Reznice su tretirne fitohormonom, IBA (Indole-3-butyric cid). U istrživnju su primijenjene četiri koncentrcije fitohormon (2000, 3000, 4000 i 5000 ppm) te kontroln vrijnt. Reznice su stvljne n ukorjenjivnje u tri rzličit vremensk rzdoblj i to, početkom mjesec srpnj, kolovoz i rujn. Pokus je postvljen po blok metodi u pet ponvljnj. U svkom ponvljnju bilo je 250 reznic svke sorte (50 kom. x 4 koncentrcije + kontrol) Proces ukorjenjivnj trjo je devedeset dn. Nkon ukorjenjivnj obvljeno je brojenje ukorijenjenih reznic, rezultt je izržen u postotcim, izbrojen je broj korijenj po ukorijenjenoj reznici te njihov duljin izržen u centimetrim. Dobiveni rezultti obrđeni su nlizom vrijnce, rzlike srednjih vrijednosti testirne su Bonfferonijevim testom z prg znčjnosti p = 0,05. Sttističk nliz je obvljen upotrebom softverskog progrm SPSS verzij 9 (Stndrd version SPSS Inc. 1989). REZULTATI RADA I RASPRAVA Utjecj vremen uzimnj reznic n proces rizogeneze Rzličito vrijeme uzimnj reznic pokzlo je rzličiti uspjeh ukorjenjivnj reznic msline (grfikon 1). 129

4 Grfikon 1. Utjecj vremen uzimnj reznic msline n rizogenezu Grph 1. The influence of time smpling of olive cuttings on the rooting srpnj kolovoz rujn c b % ukorjenjenih broj korjenčić duljin korjenčić Njbolji uspjeh ukorjenjivnj zbilježen je u rujnu (33.44%), nešto slbije ukorjenjivnje u kolovozu (25.32%), dok je njslbije u srpnju (15.89%). Istrživnj se poklpju s istrživnjim Vlšić, (1977) koji je utvrdio mjesec rujn ko njbolje vrijeme uzimnj reznic. Cimto i Fiorino, (1980) zključuju d je njbolje vrijeme z ukorjenjivnje rzdoblje od lipnj do listopd, u suprotnosti su s istrživnjim Troncos et l., (1981) koji nvode mjesec studeni ko njbolje vrijeme z ukorjenjivnje reznic msline. Prem nšem istrživnju vegetcijsko rzdoblje mtičnog stbl nije imlo znčjnijeg utjecj n broj korjenčić po ukorijenjenoj reznici ko ni duljinu korjenčić. Njveći broj korjenčić (5.65) zbilježili smo u kolovozu, njmnji (5.31) u srpnju. Njveć duljin korjenčić (3.41) zbilježen je u rujnu dok je njmnj duljin korjenčić (2.97) zbilježen u srpnju. Prem istrživnjim Miljković, (1991) njintenzivniji rst korijen odvij se u proljeće i jesen. Utjecj interkcije sorte mslin i vremen uzimnj reznic n uspjeh ukorjenjivnj Pored fiziološke fze mtičnog stbl i sort im utjecj n uspjeh ukorjenjivnj reznic (grfikon 2). 130

5 Grfikon 2. Utjecj interkcije sort msline i vrijeme uzimnj reznic n uspjeh ukorjenjivnj Grph 2. The influence of olive cultivrs nd time smpling of olive cuttings on the rooting success ukorjenjivnje % ef de bc bc d cd b 10 f f 0 lev. x srpnj lev. x kolovoz lev x rujn I.bj. x srpnj I.bj. x kolovoz I.bj. x rujn Dro. x srpnj Dro.x kolovoz Dro. x rujn kombincije Njbolji uspjeh ukorjenjivnj (61.21%) zbilježen je kod sorte Drobnice u rujnu, njslbiji (5.12%) kod Levntink u srpnju. Sorte Levntink i Drobnic imju njslbije ukorjenjivnje u srpnju, nešto bolje u kolovozu, njbolje u rujnu dok sort Istrsk bjelic im njbolje ukorjenjivnje u kolovozu, njslbije u srpnju. Ovi rezultti pokzuju d sort msline im znčjniji utjecj n uspjeh ukorjenjivnj od fiziološke fze mtičnog stbl. Istrživnje nije pokzlo sttistički znčjnih rzlik u broju i duljini korjenčić po ukorijenjenoj reznici, to ukzuje n činjenicu d interkcij sorte i vremen uzimnj reznic nem utjecj n ove prmetre rizogeneze. Utjecj interkcije vremen uzimnj reznic msline i koncentrcije fitohormon n rizogenezu Znčjn utjecj n rizogenezu im i koncentrcij fitohormon (tblic 1). 131

6 Tblic 1. Tble 1. Utjecj interkcije vremen uzimnj reznic i koncentrcije fitohormon n uspjeh ukorjenjivnj reznic msline The influence of time smpling nd phytohormone concentrtion on rooting success of olive cuttings Interkcij rujn x 2000 ppm kolovoz x 2000 ppm rujn x 5000 ppm rujn x 3000 ppm rujn x 4000 ppm kolovoz x 4000 ppm kolovoz x 3000 ppm srpnj x 2000 ppm kolovoz x 5000 ppm srpnj x 4000 ppm srpnj x 5000 ppm srpnj x 3000 ppm rujn x kont. kolovoz x kont. srpnj x kont. % ukorijenjenih 46,01 39,21 b 38,86 b 38,54 b 36,14 b 29,19 bc 26,61 bc 26,54 bc 26,39 bc 18,99 cd 16,26 cd 14,01 cd 7,66 d 5,01 d 3,61 d Koncentrcij fitohormon i vrijeme uzimnj reznic imju znčjn utjecj n ukorjenjivnje. Njbolji uspjeh ukorjenjivnj zbilježen je kod reznic uzetim u rujnu (46.01%) i koncentrciji fotohormon od 2000 ppm. I druge koncentrcije firohormon u ovom rzdoblju pokzle su zdovoljvjući uspjeh ukorjenjivnj. Njslbiji uspjeh ukorjenjivnj dobili smo u svim tretmnim tijekom srpnj. Ovo istrživnje pokzuje d uspjeh ukorjenjivnj znčjnije ovisi o vremenu uzimnj reznic nego o primijenjenoj koncentrciji fitohormon. Dobiveni rezultti znčjno se poklpju s rezulttim Vlšić, (1977) i Troncoso et l., (1984). 132

7 Broj i duljin korjenčić po ukorijenjenoj reznici nije pokzo sttistički oprvdne rzlike između rzličitih vremen uzimnj i rzličitih tretmn fitohormon. Koncentrcij fitohormon nem utjecj n broj i duljinu korijenčić, to potvrđujemo činjenicom d se kod rzličitih koncentrcij fitohormon broj i duljin korijenčić nisu sttistički znčjno rzlikovli. LITERATURA Cimto, A., Fiorino, P. (1980) L moltipliczione dell` olivo con l tecnic dell nebulizzzione. L` informtore grrio Dubrvec, K., Regul, I. (1995) Fiziologij bilj. Zgreb. Fbri, A. (1980) Influenz di lcuni crtteri ntomici sull rdiczione di tlee di olivo cv «Frgivento». Rivist Ortoflorofrutificultur Itlin 4: Hrtmn, H.T. (1946) The use of root-promoting substnce in the propgtion of olive by soft-wood cuttings. Proc. Am. Soc. Hort. Sci. 48: Jcoboni, N. (1989) Propgtion. Oliov 25. Miljković, I. (1991) Suvremeno voćrstvo. Znnje Zgreb. Mldr, N., Kovčević, I. (1991) Proizvodnj sdnog mterijl msline metodom mist. Institut z jdrnske kulture Split (rukopis) Mldr, N., Strikić, F., Rošin, J. (2000) Obnov strih mslinik. Zbornik sžetk Znnstvenog skup «Unpređenje poljoprivrede i šumrstv n kršu» Split. Rugini, E. (1986) Olive (Ole europe L.) Biotehnology in Agriculture nd Forestry 1: Tress 1. Berlin. Strikić, F. (1994) Proizvodnj sdnog mterijl msline metodom mist. Izlgenj n znnstvenom skupu «100 objetnic znnstveno-istrživčkog rd po0ljodjelsko prehrmbenog sustv i šumrstv meditern RH» Split. Troncoso, A., Brtolini, G., Mzuelos, C., Nicols, A., (1981) Rdiczione di tlee dio liv cv «Frgivento» provenienti d diversi mbienti 2. Relzione con ls tto nutrizionle dell tlee. Rivist ortoflorofrutificultur Itlin 3: Vlšić, A. (1964)Ukorjenjivnje reznic metodom mist utjecj supstrt. Agronomski glsnik

8 Vlšić, A. (1977) Rzmnožvnje msline ukorjenjivnjem reznic. Jugoslvensko voćrstvo Zec, J. (1951) Sortiment msline u Dlmciji. Poljoprivredno nkldni zvod Zgreb. Adrese utor Authors ddresses: Primljeno - Received: Dr. sc. Frne Strikić Institut z jdrnske kulture i meliorciju krš Split Put Duilov Split e-mil Frne.Strikic@krs.hr Prof. dr. sc. Zltko Čmelik Prof. dr. sc. Mrij Pecin Prof. dr. sc. Miln Poljk Agronomski fkultet Sveučilišt u Zgrebu Svetošimunsk Zgreb, Hrvtsk 134