dif_pol_2.key
|
|
- Nik Todorović
- пре 5 година
- Прикази:
Транскрипт
1 Integrirani intenzitet
2 Položaj Intenzitet =??? Braggov zakon: d sinθ = nλ
3 Raspršenje na elektronu Kada rendgenska zraka padne na atom može se desiti: 1. apsorpcija zrake uz emisiju elektrona. raspršenje rendgenske zrake Razmatramo klasičnu teoriju raspršenja: - zraka je elektromagnetski val, s električnim vektorom koji se mijenja sinusuidalno u vremenu i okomit je na smjer propagacije - električno polje djeluje na elektrone u atomu i izaziva njihovo ubrzanje - ubrzani naboj emitira zračenje - ovo zračenje se širi u svim smjerovima i ima istu frekvenciju kao i upadno zračenje i naziva se raspršeno zračenje - u realnom eksperimentu, raspršeno zračenje sastoji se od zračenja koje ima istu frekvenciju kao i upadno, ali i zračenja koje ima različitu frekvenciju (Comptonovo raspršenje).
4 - elektron se nalazi u ishodištu - nepolarizirana zraka se širi u smjeru x - zanima nas intenzitet raspršenog zračenja u točki P - gledamo električni vektor E0 i zatim usrednjimo po svim smjerovima ε 0Y = E 0Y sin(πνt) ε 0Z = E 0Z sin(πνt) Sila koja djeluje na elektron: a Y = f Y m = ee 0Y m sin(πνt) akceleracija ( )! R! ε = µ q a! R! 0' 4π R 3 ε = µ 0 qasinα 4π R el. polje ε XY e E 0Y sin(πν t)cosϕ mr trenutni iznos električnog polja
5 Odnosno: ε XY = E XY sin(πν t) amplituda: E XY e E 0Y mr cosϕ u z-smjeru E Z e E 0Z mr E = E Z + E XY e4 m R ( E 0Z + E 0Y cos ϕ) rezultantna amplituda Gledamo usrednjene vrijednosti: E 0Y + E 0Z = E 0 Osi y i z su ekvivalentne: E 0Y = E 0Z = 1 E 0 E E 0 e 4 m R 1+ cos ϕ U eksperimentu se mjeri intenzitet (energija koja prolazi kroz jedinicu površine u jedinici vremena): I E
6 Thomsonova jednadžba za intenzitet raspršenja na jednom slobodnom elektronu: I I 0 e 4 m R 1+ cos ϕ polarizacijski faktor relativni intenzitet: I = µ 0 I 0 4π e 4 m R 1+ cos ϕ µ 0 4π e 4 m R = 10 7 Vs Am ( As) 4 = ( kg) R m R na udaljenosti 10 cm od uzorka I I mg uzorka sadrži 10 0 elektrona I I
7 Raspršenje na nekoliko centara centri raspršenja ε n = E n cos πνt π X n λ električno polje za svaki od raspršenih valova ε n = E n cos(πνt) cos(π X n λ) + E n sin(πνt) sin(π X n λ) točka promatranja E n cos π X n λ E n sin π X n λ = E cosϕ = E sinϕ Električno polje u točki P: ε = E cos( πνt)cosϕ + sin(πνt)sinϕ = E cos( πνt ϕ) U eksperimentu se mjeri intenzitet: I E E = E n cos π X n λ + E n sin π X n λ moramo izračunati!
8 Prelazimo na kompleksan zapis: ε n = E n e i πνt ( π X n λ ) ( e x = cos x isin x) ε n = e iπνt E n cos π X n λ ie n sin π X n λ zbroj po svim centrima raspršenja: ε = ε n = e iπνt E n cos π X n λ i E n sin π X n λ z = x + iy z = x iy množimo s kompleksno-konjugiranom vrijednošću: εε = E n cos π X n λ + E n sin π X n λ = E
9 Raspršenje na atomu elektroni upadni snop ishodište ε = E 0 cos πνt π X 1 λ trenutna vrijednost el. polja u upadnom snopu koje djeluje na elektron n točka promatranja trenutna vrijednost polja i faza raspršene zrake u P, nastale raspršenjem na elektronu n, dobiva se množenjem gornje jednadžbe s klasičnim faktorom za elektron i za cijeli put X1+X: ε n E 0 e cos πνt π mx λ X + X 1 ( ) aproksimacije: X R, X 1 + X r n s 0 + R r n s = R ( s s 0 ) r n ( ) ε E 0 e νt R λ mr eπi n ( e πi λ )( s s o ) r n zbroj trenutnih vrijednosti električnog polja u točki P
10 elektron razmazan u obliku difuznog oblaka negativnog naboja ρ = gustoća naboja izražena u elektronskim jedinicama ρdv = omjer naboja u volumenu dv i jediničnog naboja elektrona za svaki elektron vrijedi: ρ dv = 1 ( r n ρdv, na položajima r) ( ) ε e E 0 e νt R λ mr eπi ( e πi λ )( s s 0 ) r ρ dv vrijednost električnog polja za nemodificirano raspršenje na položaju R zbog električnog polja elektrona u atomu f e = ( e πi λ )( s s 0 ) r ρ dv faktor raspršenja po elektronu fe - amplituda nemodificiranog raspršenja po elektronu, izražena u elektronskim jedinicama ( s s 0 ) r = sinθ r cosϕ k = 4π sinθ λ f e = π r=0 ϕ=0 e ikr cosϕ ρ( r)π r sinϕ dϕ dr f e = 0 4πr ρ( r) sin(kr) dr kr
11 Za atom koji sadrži nekoliko elektrona, amplituda nemodificiranog raspršenja na atomu je jednostavno zbroj amplituda po elektronu: n n f = f en = 4π r ρ n r o ( ) sin(kr) kr dr f = atomski faktor raspršenja f = amplituda nemodificiranog raspršenja po atomu izražena u elektronskim jedinicama za računanje f dovoljno je poznavanje radijalne gustoće elektrona u atomu, ρ n ( r) n Z = broj elektrona 4π r ρ n ( r)dr = Z n 0 sinθ λ f Z
12 Atomski faktori raspršenja
13 Kristalne osi i recipročna rešetka Kristal je 3D ponavljanje nekog strukturnog motiva periodičnost je definirana s vektorima a1, a, a3 - vektori jedinične ćelije volumen definiran s tim vektorima je najmanji volumen koji svojim ponavljanjem daje kristal volumen jedinične ćelije V a = a 1 a a 3 Millerovi indeksi skup paralelnih ravnina, jedna prolazi kroz ishodište sljedeće odsjecaju odsječke a 1 h, a k, a 3 l hkl - Millerovi indeksi
14 Recipročni vektori b 1 = a a 3 a 1 a a 3, b = a 3 a 1 a 1 a a 3, b 3 = a 1 a a 1 a a 3 vektor bi je okomit na vektore bj i bk ai bi = 1, ai bj = 0 definiramo vektor H hkl = hb 1 + k b + l b 3 okomit je na ravnine (hkl) vrijedi d hkl = 1 H hkl Kada bismo nacrtali sve vektore Hhkl dobili bismo recipročnu rešetku! Braggov zakon u vektorskom obliku: jer je očito: s s 0 λ s s 0 λ = H hkl = sinθ λ = H hkl = 1 d hkl recipročna rešetka nam daje jednostavan grafički prikaz ispunjavanja Braggovog zakona. za skup ravnina (hkl) moramo nacrtati vektor Hhkl do točke hkl u recipročnoj rešetki. za određenu valnu dužinu tada se konstruira niz mogućih smjerova za primarne i difraktirane zrake koje zadovoljavaju jednadžbu
15 Ewaldova sfera refleksije konstruira se recipročna rešetka nacrta se vektor duljine 1/λ s krajem u ishodištu nacrta se sfera radijusa 1/λ čije središte se podudara s početkom vektora bilo koja točka recipročne rešetke hkl koja se nalazi na površini sfere predstavlja skup ravnina hkl koje zadovoljavaju Braggov zakon d hkl = f ( a 1,a,a 3,α 1,α 3,α 31,h,k,l) Formule za međumrežni razmak 1 Treba raspisati izraz = H hkl d hkl 1 = 1 { h a a 3 + k a 3 a 1 + l a 1 a } + hk( a a 3 ) a 3 a 1 d hkl V a + kl( a 3 a 1 ) ( a 1 a ) + lh( a 1 a ) ( a a 3 ). = ( hb 1 + k b + l b 3 ) ( hb 1 + k b + l b 3 ) ( ) 1 = d hkl 1 ( 1+ cosα cosβ cosγ cos α cos β cos γ ) h sin α + k sin β + l sin γ a b c + kl bc + hk ab ( cosα cosβ cosγ ). ( cosβ cosγ cosα ) + lh ( cosγ cosα cosβ ) ac
16 Formule za međumrežni razmak
17 Difrakcija u malom kristalu upadni snop λ, I0 kristal atom n Trenutna vrijednost električnog polja u P ε p E 0 e mr f cos πνt π n λ x + x 1 ( ) točka promatranja ε p E 0 e mr f { πνt ( π λ) R ( s s n ei 0 ) ( m 1 a 1 +m a +m 3 a 3 +r n ) } Rezultatno polje u P, zbog svih atoma, dobivamo sumacijom po n (svi atomi u jediničnoj ćeliji) a zatim preko svih m1mm3 da bismo obuhvatili sve ćelije. Pretpostavka: kristal ima oblik paralelopipeda sa stranicama N1a1, Na, N3a3 ε p E 0e νt ( R λ) mr eπi N 1 m =0 e ( πi λ )( s s 0 ) m a n N 3 1 m 3 =0 f n e ( πi λ ) s s 0 N 1 1 m 1 =0 ( ) r n e ( πi λ ) s s 0 e ( πi λ )( s s 0 ) m 3 a 3 ( ) m 1 a 1 F = n f n e ( πi λ )( s s 0 ) r n Strukturni faktor Atomski položaji pojavljuju se jedino u strukturnom faktoru!
18 Trenutna vrijednost polja u točki P je: ε p E 0 e mr eπi νt ( R λ) F e ( πi λ) ( s s 0 )N 1 a 1 1 e ( πi λ) ( s s 0 )a 1 1 e ( πi λ) s s 0 ( ) s s 0 e πi λ ( )N a 1 ( )a 1 e ( πi λ) s s 0 ( ) s s 0 e πi λ ( )N 3 a 3 1 ( )a 3 1 Kompleksno-konjugirana vrijednost je: ε p E 0 e mr e πi νt ( R λ) e ( πi λ) ( s s F 0 )N 1 a 1 1 e ( πi λ) ( s s 0 )a 1 1 e ( πi λ) s s 0 ( ) s s 0 e πi λ ( )N a 1 ( )a 1 e ( πi λ) s s 0 ( ) s s 0 e πi λ ( )N 3 a 3 1 ( )a 3 1. I umnožak: ε p ε p E 0e 4 sin ( π λ) ( s s 0 ) N 1 a 1 sin ( π λ) ( s s 0 ) N a m FF R sin ( π λ) ( s s 0 ) a 1 sin ( π λ) ( s s 0 ) a sin ( π λ) ( s s 0 ) N 3 a 3. sin π λ ( ) a 3 ( ) s s 0 Taj umnožak je jednak kvadratu amplitude polja, koja je proporcionalna intenzitetu Napomena: ovaj izvod vrijedi za polariziranu zraku. Kod nepolarizirane dolazi do pojave faktora cos θ. Zatim se izraz mora usrednjiti po svim smjerovima čime se pojavljuje polarizacijski faktor 1+ cos θ
19 Konačni izraz za intenzitet difraktirane zrake: ( I p = I e F sin π λ) ( s s 0 ) N 1 a 1 sin ( π λ) ( s s 0 ) N a sin ( π λ) ( s s 0 ) N 3 a 3, sin π λ ( ) a 1 sin π λ ( ) a sin π λ ( ) a 3 ( ) s s 0 ( ) s s 0 ( ) s s 0 I e I 0 e 4 m R 1+ cos θ Laueove jednadžbe vrijednost intenziteta uvelike ovisi o razlomcima oblika x i = ( π λ) ( s s 0 ) a i max : x = nπ y = sin (Nx) sin x intenzitet je svugdje skoro 0 osim gdje je x=nπ da bi to bilo ispunjeno: ( π λ) ( s s 0 ) a 1 = hπ ( π λ) ( s s 0 ) a = kπ π λ ( ) a 3 = lπ ( ) s s 0 ( s s 0 ) a 1 = hλ ( s s 0 ) a = kλ ( s s 0 ) a 3 = lλ
20 Strukturni faktor za Braggov maksimum strukturni faktor ovisi o položaju atoma u jediničnoj ćeliji zanima nas vrijednost strukturnog faktora za Braggov maksimum hkl xn, yn, zn su frakcijske koordinate rn=xna1+yna+zna3 F hkl = f n e πi ( hb 1+kb +lb 3 ) ( x n a 1 +y n a +z n a 3 ) = fn e πi ( hx n+ky n +lz n ) n ukoliko je Fhkl = 0 za neki hkl maksimum, intenzitet će biti jednak nuli na taj način saznajemo da li je rešetka bazno centrirana, plošno centrirana ili prostorno centrirana Primjer: fcc rešetka za svaki atom xnynzn postoje tri identična atoma s koordinatama x n + 1, y n + 1, z n ; x n + 1, y n, z n + 1 ; x n, y n + 1, z n + 1 n strukturni faktor je tada F hkl = f { n e πi ( hx n+ky n +lz n ) + e πi h x n+1 n 4 ( +k y n +1 +lz n ) + e πi ( h x n+1 +ky n +l z n +1 ) πi hx + e ( n +k y n +1 +l z n +1 ) }
21 Odnosno: F hkl = 1+ e ( πi ( h+k ) + e πi( h+l) + e πi( k+l) ) f n n 4 ( ) e πi hx n+ky n +lz n za svaki cijeli broj m vrijedi e im =(-1) m, odnosno ( ) hkl nemješovito F hkl = 4 f n e πi hx n+ky n +lz n n 4 hkl mješovito F hkl = 0 Za bcc rešetke vrijedi: h+k+l = paran broj F hkl = f n e πi hx n+ky n +lz n h+k+l = neparan broj n F hkl = 0 ( ) Za hcp rešetke vrijedi: h+k = 3n, l = paran h+k = 3n 1, l = neparan h+k = 3n 1, l = paran h+k = 3n, l = neparan F hkl = 4 f F hkl = 3 f F hkl = f F hkl = 0
22 Utjecaj temperaturnog titranja formule su bile izvedene uz fiksne položaje atoma pri povišenoj temperaturi atomi titraju oko svojih ravnotežnih položaja položaj atoma l sada opisujemo vektorom položaja R l = R l + δ l δl je trenutni pomak izazvan temperaturnim titranjem novi izraz za intenzitet je: ( ) s s 0 ( ) R l +δ l ( ) I = I e f l e πi λ f l l l e ( πi λ) ( s s 0 ) R U eksperimentu se opaža vremenski usrednjena vrijednost: ( ) l +δ l l l I = I e f l f l e ( πi λ) ( s s 0 ) R l R l ( ) e ( πi λ) s s 0 ( ) δ l δ l ( ) ( πi λ) ( s s 0 ) δ l = iku sl, k = 4π sinθ λ usl je komponenta od δl u smjeru s-s0 (u smjeru okomitom na skup difrakcijskih ravnina) prosječna vrijednost je: e ( πi λ) s s 0 ( ) δ l δ l ( ) = e ik ( u sl u s l ) za mali x ili x koji slijedu Gaussovu raspodjelu vrijedi: e ix = e ( 1 ) x e ik ( u sl u s l ) = e 1 ( ) = e 1 ( )k u sl u s l ( )k u sl e 1 ( )k u s l e k u sl u s l
23 Time izraz za intenzitet postaje: l l I = I e f l e M l f l e M l e ( πi λ) ( s s 0 ) R l R l ( ) + I e f l e M l f l e M l e ( πi λ) ( s s 0 ) ( R l R l ) { e k u sl u s l 1}. l l drugi član predstavlja difuzno raspršenje e ( 1 )k u sl = e M l, 1 e uveli smo skračenice time dobivamo: ( )k u s l = e M l ( I = I e F sin π λ) ( s s 0 ) N 1 a 1 sin ( π λ) ( s s 0 ) N a sin ( π λ) ( s s 0 ) N 3 a 3 T, sin π λ ( ) a 1 sin π λ ( ) a sin π λ ( ) a 3 ( ) s s 0 ( ) s s 0 ( ) s s 0 F T = n f n e M n ( eπi hx n+ky n +lz n ) često pišemo M = Bsin θ λ vrijedim = 16π u ( s sin θ ) λ smanjenje intenziteta postaje sve izraženije za visoke temperature (veliki us) i za maksimume s velikim sinθ ( ) λ
24 Integrirani intenzitet Jedinični kristal u realnim situacijama intenzitet nije izravno mjerljiva veličina difrakcijski maksimum uvijek ima određenu širinu pa je intenzitet raspršen stoga razmatramo integrirani intenzitet koji je mjerljiva veličina zraka zatvara Braggov kut za ravnine hkl jedinični kristal se rotira kutnom brzinom ω rotacija ide od 1- s jedne strane Braggovog kuta do 1- s druge strane na taj način se detektira ukupno difraktirano zračenje zanima nas ukupna difraktirana energija Ukupna difraktirana energija: E = I p dt da = I p dt R dβ dγ Kristal (ili snop) rotira brzinom ω, u vremenu dt će prijeći kut dα: dt = dα dω E = R ω I p dα dβ dγ
25 nakon nešto malo matematike E I 0 ω e 4 m λ 3 δvf T V a 1+ cos θ sin θ δv = volumen kristala, Va = volumen jedinične ćelije 1+ cos θ sin θ Lorentzov polarizacijski faktor za jedinični kristal Idealno nepravilan kristal kristali nikad nisu idealni gledamo na kristal kao skup mozaičnih blokova blokovi nastaju zbog npr. dislokacija ili granica među njima svaki blok daje difrakciju nekoherentnu u odnosu na druge gledamo volumen između z i z+dz broj blokova jea 0 dz δv sinθ apsorpscijski faktorexp µz sinθ μ = linearni koefcijent apsorpcije [ ]
26 Ukupna difraktirana energija: E I 0 ω e 4 m λ 3 δvf T V a 1+ cos θ sin θ Z=0 µz sinθ e A 0 dz δv sinθ snaga upadnog snopa P 0 = I 0 A 0 E P 0 ω e 4 m λ 3 F T µv a 1+ cos θ sin θ Polikristalni uzorak snop pada na uzorak koji sadrži veliki broj malih kristalita nasumičnih orijentacija za bilo koji skup ravnina (hkl) koje zatvaraju Braggov kut s upadnim snopom postoji nekoliko kristala koji ispunjavaju taj uvjet difraktirani snop zatvara kut Θ s upadnim snopom ali budući da može biti usmjeren u bilo koji položaj oko upadnog snopa, on opisuje plašt stošca čiji kut je 4Θ Bragg animacija
27 M = broj kristala u uzorku, δv = prosječan volumen kristala, ΘB = Braggov kut za ravnine hkl zanima nas broj kristala čije hkl ravnine zatvaraju kut između Θ+α i Θ+α+dα s upadnim snopom faktor multiplikacije mhkl pokazuje koliko postoji skupova ravnina (hkl) koje imaju isti d i F i zato su ekvivalentne multiplikacijski faktor dobiva se variranjem redoslijeda i predznaka indeksa hkl, a jednak je broju skupova ravnina s jednakim d i F vrijednost ovisi o hkl i simetriji kristala. npr. za kubni kristal Traženi broj kristala je: dm = Mm H 4π H π H cos( θ + α ) dα = Mm H cosθ dα Ukupna difraktirana snaga za maksimum hkl, s elementa površine da: P = I p Mm H cosθ dα R dβ dγ
28 Za snagu po jedinici dužine difrakcijske kružnice na udaljenosti R od ravnog uzorka, koji je simetričan u odnosu na upadni i difraktirani snop, vrijedi: P P 0 16π R e 4 m λ 3 m F H T µv a 1+ cos (θ) sinθ sin(θ) površine difrakcijskih maksimuma razmjerne su P
4.1 The Concepts of Force and Mass
Interferencija i valna priroda svjetlosti FIZIKA PSS-GRAD 23. siječnja 2019. 27.1 Načelo linearne superpozicije Kad dva svjetlosna vala, ili više njih, prolaze kroz istu točku, njihova se električna polja
ВишеZadaci s pismenih ispita iz matematike 2 s rješenjima MATEMATIKA II x 4y xy 2 x y 1. Odredite i skicirajte prirodnu domenu funkcije cos ln
Zadaci s pismenih ispita iz matematike s rješenjima 0004 4 Odredite i skicirajte prirodnu domenu funkcije cos ln f, Arc Izračunajte volumen tijela omeđenog plohama z e, 9 i z 0 Izračunajte ln e d,, ln
Више1 MATEMATIKA 1 (prva zadaća) Vektori i primjene 1. U trokutu ABC točke M i N dijele stranicu AB na tri jednaka dijela. O
http://www.fsb.hr/matematika/ (prva zadać Vektori i primjene. U trokutu ABC točke M i N dijele stranicu AB na tri jednaka dijela. Označite CA= a, CB= b i izrazite vektore CM i CN pomoću vektora a i b..
ВишеSlide 1
0(a) 0(b) 0(c) 0(d) 0(e) :: :: Neke fizikalne veličine poput indeksa loma u anizotropnim sredstvima ovise o iznosu i smjeru, a nisu vektori. Stoga se namede potreba poopdavanja. Međutim, fizikalne veličine,
ВишеMicrosoft Word - 6ms001
Zadatak 001 (Anela, ekonomska škola) Riješi sustav jednadžbi: 5 z = 0 + + z = 14 4 + + z = 16 Rješenje 001 Sustav rješavamo Gaussovom metodom eliminacije (isključivanja). Gaussova metoda provodi se pomoću
Више(Microsoft Word - Rje\232enja zadataka)
1. D. Svedimo sve razlomke na jedinstveni zajednički nazivnik. Lako provjeravamo da vrijede rastavi: 85 = 17 5, 187 = 17 11, 170 = 17 10, pa je zajednički nazivnik svih razlomaka jednak Tako sada imamo:
ВишеI Koeficijent refleksije Površinski plazmoni II Valovodi Rezonantne šupljine Mikrovalna mjerenja #13 Raspršenje elektromagnetskih valova na kristalima
#13 Raspršenje elektromagnetskih valova na kristalima I Dipolno zračenje II Raspršenje vidljive svjetlosti i X zraka predavanja 20** Mjerenje koeficijenta refleksije Površinski plazmoni Valovodi Rezonantne
ВишеC2 MATEMATIKA 1 ( , 3. kolokvij) 1. Odredite a) lim x arctg(x2 ), b) y ( 1 2 ) ako je y = arctg(4x 2 ). c) y ako je y = (sin x) cos x. (15 b
C2 MATEMATIKA 1 (20.12.2011., 3. kolokvij) 1. Odredite a) lim x arctg(x2 ), b) y ( 1 2 ) ako je y = arctg(4x 2 ). c) y ako je y = (sin x) cos x. 2. Izračunajte osjenčanu površinu sa slike. 3. Automobil
Више7. predavanje Vladimir Dananić 14. studenoga Vladimir Dananić () 7. predavanje 14. studenoga / 16
7. predavanje Vladimir Dananić 14. studenoga 2011. Vladimir Dananić () 7. predavanje 14. studenoga 2011. 1 / 16 Sadržaj 1 Operator kutne količine gibanja 2 3 Zadatci Vladimir Dananić () 7. predavanje 14.
ВишеBS-predavanje-3-plinovi-krutine-tekucine
STRUKTURA ČISTIH TVARI Pojam temperature Porastom temperature raste brzina gibanja plina, osciliranje atoma i molekula u kristalu i tekućini Temperatura izražava intenzivnost gibanja atoma i molekula u
ВишеMicrosoft Word - 24ms221
Zadatak (Katarina, maturantica) Kružnica dira os apscisa u točki (3, 0) i siječe os ordinata u točki (0, 0). Koliki je polumjer te kružnice? A. 5 B. 5.45 C. 6.5. 7.38 Rješenje Kružnica je skup svih točaka
ВишеDvostruki integrali Matematika 2 Erna Begović Kovač, Literatura: I. Gusić, Lekcije iz Matematike 2
vostruki integrali Matematika 2 Erna Begović Kovač, 2019. Literatura: I. Gusić, Lekcije iz Matematike 2 http://matematika.fkit.hr Uvod vostruki integral je integral funkcije dvije varijable. Oznaka: f
Више(Microsoft Word - Dr\236avna matura - lipanj osnovna razina - rje\232enja)
1. D. Prirodni brojevi su svi cijeli brojevi strogo veći od nule. je strogo negativan cijeli broj, pa nije prirodan broj. 14 je racionalan broj koji nije cijeli broj. Podijelimo li 14 s 5, dobit ćemo.8,
Више(Microsoft Word doma\346a zada\346a)
1. Napišite (u sva tri oblika: eksplicitnom, implicitnom i segmentnom) jednadžbu tangente i jednadžbu normale povučene na graf funkcije f u točki T, te izračunajte njihove duljine (s točnošću od 10 5 )
Више8. predavanje Vladimir Dananić 17. travnja Vladimir Dananić () 8. predavanje 17. travnja / 14
8. predavanje Vladimir Dananić 17. travnja 2012. Vladimir Dananić () 8. predavanje 17. travnja 2012. 1 / 14 Sadržaj 1 Izmjenični napon i izmjenična struja Inducirani napon 2 3 Izmjenični napon Vladimir
ВишеAnaliticka geometrija
Analitička geometrija Predavanje 4 Ekscentricitet konusnih preseka i klasifikacija kvadratnih krivih Novi Sad, 2018. Milica Žigić (PMF, UNS 2018) Analitička geometrija predavanje 4 1 / 15 Ekscentricitet
ВишеMicrosoft Word - Dopunski_zadaci_iz_MFII_uz_III_kolokvij.doc
Dopunski zadaci za vježbu iz MFII Za treći kolokvij 1. U paralelno strujanje fluida gustoće ρ = 999.8 kg/m viskoznosti μ = 1.1 1 Pa s brzinom v = 1.6 m/s postavljana je ravna ploča duljine =.7 m (u smjeru
ВишеSveučilište J.J. Strossmayera Fizika 2 FERIT Predložak za laboratorijske vježbe Cilj vježbe Određivanje specifičnog naboja elektrona Odrediti specifič
Cilj vježbe Određivanje specifičnog naboja elektrona Odrediti specifični naboja elektrona (omjer e/me) iz poznatog polumjera putanje elektronske zrake u elektronskoj cijevi, i poznatog napona i jakosti
Вишеs2.dvi
1. Skup kompleksnih brojeva 1. Skupovibrojeva.... Skup kompleksnih brojeva................................. 6. Zbrajanje i množenje kompleksnih brojeva..................... 9 4. Kompleksno konjugirani
ВишеSveučilište u Splitu Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Zavod za fiziku Pripremni tečaj za studente prve godine INTEGRAL
Sveučilište u Splitu Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Zavod za fiziku Pripremni tečaj za studente prve godine INTEGRALI Sastavio: Ante Bilušić Split, rujan 4. 1 Neodredeni
Више(Microsoft Word - Dr\236avna matura - kolovoz ni\236a razina - rje\232enja)
1. C. Imamo redom: I. ZADATCI VIŠESTRUKOGA IZBORA. B. Imamo redom: 0.3 0. 8 7 8 19 ( 3) 4 : = 9 4 = 9 4 = 9 = =. 0. 0.3 3 3 3 3 0 1 3 + 1 + 4 8 5 5 = = = = = = 0 1 3 0 1 3 0 1+ 3 ( : ) ( : ) 5 5 4 0 3.
ВишеŠKOLSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ MATEMATIKE 1. razred srednja škola B varijanta 28. siječnja AKO UČENIK IMA DRUGAČIJI POSTUPAK RJEŠAVANJA ZADATKA,
ŠKOLSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ MATEMATIKE 1. razred srednja škola B varijanta 8. siječnja 019. AKO UČENIK IMA DRUGAČIJI POSTUPAK RJEŠAVANJA ZADATKA, POVJERENSTVO JE DUŽNO I TAJ POSTUPAK BODOVATI I OCIJENITI
Више(Microsoft Word - Dr\236avna matura - kolovoz osnovna razina - rje\232enja)
I. ZADATCI VIŠESTRUKOGA IZBORA. C. Zadani broj očito nije niti prirodan broj niti cijeli broj. Budući da je 3 78 3. = =, 00 5 zadani broj možemo zapisati u obliku razlomka kojemu je brojnik cijeli broj
ВишеImpress
Mogu li se sudari super-ljuski vidjeti pomoću teleskopa LOFAR? Marta Čolaković-Bencerić1, Vibor Jelić2 Fizički odsjek, PMF, Sveučilište u Zagrebu, Bijenička cesta 32, 10000 Zagreb, Hrvatska 1 Institut
ВишеPrimjena neodredenog integrala u inženjerstvu Matematika 2 Erna Begović Kovač, Literatura: I. Gusić, Lekcije iz Matematike 2
Primjena neodredenog integrala u inženjerstvu Matematika 2 Erna Begović Kovač, 2019. Literatura: I. Gusić, Lekcije iz Matematike 2 http://matematika.fkit.hr Uvod Ako su dvije veličine x i y povezane relacijom
ВишеMATEMATIKA viša razina MATA.29.HR.R.K1.24 MAT A D-S MAT A D-S029.indd :30:29
MATEMATIKA viša razina MAT9.HR.R.K.4.indd 9.9.5. ::9 Prazna stranica 99.indd 9.9.5. ::9 OPĆE UPUTE Pozorno pročitajte sve upute i slijedite ih. Ne okrećite stranicu i ne rješavajte zadatke dok to ne odobri
Више(Microsoft Word - Dr\236avna matura - lipanj osnovna razina - rje\232enja)
1. C. Zaokružimo li zadani broj na najbliži cijeli broj, dobit ćemo 5 (jer je prva znamenka iza decimalne točke 5). Zaokružimo li zadani broj na jednu decimalu, dobit ćemo 4.6 jer je druga znamenka iza
Више(Microsoft Word - Dr\236avna matura - svibanj vi\232a razina - rje\232enja)
. D. Podijelimo zadanu jednakost s R T, pa dobijemo. D. Pomnožimo zadanu nejednakost sa 6. Dobivamo: p V n =. R T < x < 5. Ovu nejednakost zadovoljavaju cijeli brojevi, 0,,, i 4. i su suprotni brojevi
Више(Microsoft Word - Dr\236avna matura - svibanj vi\232a razina - rje\232enja)
I. ZADATCI VIŠESTRUKOGA IZBORA. C. Broj.5 je racionalan broj (zapisan u decimalnom obliku), ali ne i cijeli broj, pa ne pripada skupu cijelih brojeva Z. Broj je iracionalan broj (ne može se zapisati u
ВишеMicrosoft Word - Elektrijada_V2_2014_final.doc
I област. У колу сталне струје са слике када је и = V, амперметар показује I =. Одредити показивање амперметра I када је = 3V и = 4,5V. Решење: а) I = ) I =,5 c) I =,5 d) I = 7,5 3 3 Слика. I област. Дата
Више(Microsoft Word - Dr\236avna matura - studeni osnovna razina - rje\232enja)
1. C. Imamo redom: I. ZADATCI VIŠESTRUKOGA IZBORA 9 + 7 6 9 + 4 51 = = = 5.1 18 4 18 8 10. B. Pomoću kalkulatora nalazimo 10 1.5 = 63.45553. Četvrta decimala je očito jednaka 5, pa se zaokruživanje vrši
ВишеToplinska i električna vodljivost metala
Električna vodljivost metala Cilj vježbe Određivanje koeficijenta električne vodljivosti bakra i aluminija U-I metodom. Teorijski dio Eksperimentalno je utvrđeno da otpor ne-ohmskog vodiča raste s porastom
Више(Microsoft Word - Dr\236avna matura - kolovoz osnovna razina - rje\232enja)
5 5: 5 5. B. Broj.5 možemo zapisati u obliku = =, a taj broj nije cijeli broj. 0 0 : 5 Broj 5 je iracionalan broj, pa taj broj nije cijeli broj. Broj 5 je racionalan broj koji nije cijeli broj jer broj
ВишеMicrosoft Word - Rjesenja zadataka
1. C. Svi elementi zadanoga intervala su realni brojevi strogo veći od 4 i strogo manji od. Brojevi i 5 nisu strogo veći od 4, a 1 nije strogo manji od. Jedino je broj 3 strogo veći od 4 i strogo manji
Више8. razred kriteriji pravi
KRITERIJI OCJENJIVANJA MATEMATIKA 8. RAZRED Učenik će iz nastavnog predmeta matematike biti ocjenjivan usmeno i pismeno. Pismeno ocjenjivanje: U osmom razredu piše se šest ispita znanja i bodovni prag
Више(Microsoft Word - Dr\236avna matura - svibanj osnovna razina - rje\232enja)
I. ZADATCI VIŠESTRUKOGA IZBORA 1. A. Svih pet zadanih razlomaka svedemo na najmanji zajednički nazivnik. Taj nazivnik je najmanji zajednički višekratnik brojeva i 3, tj. NZV(, 3) = 6. Dobijemo: 15 1, 6
ВишеPLAN I PROGRAM ZA DOPUNSKU (PRODUŽNU) NASTAVU IZ MATEMATIKE (za 1. razred)
PLAN I PROGRAM ZA DOPUNSKU (PRODUŽNU) NASTAVU IZ MATEMATIKE (za 1. razred) Učenik prvog razreda treba ostvarit sljedeće minimalne standarde 1. SKUP REALNIH BROJEVA -razlikovati brojevne skupove i njihove
Више(Microsoft Word - Dr\236avna matura - svibanj vi\232a razina - rje\232enja)
I. ZADATCI VIŠESTRUKOGA IZBORA. D. Skup svih realnih brojeva koji su jednaki ili manji od je interval, ]. Skup svih realnih brojeva koji su strogo veći od je interval, +. Traženi skup tvore svi realni
ВишеNAPREDNI FIZIČKI PRAKTIKUM 1 studij Matematika i fizika; smjer nastavnički SLOBODNO I PRISILNO TITRANJE
NAPREDNI FIZIČKI PRAKTIKUM 1 studij Matematika i fizika; smjer nastavnički SLOBODNO I PRISILNO TITRANJE studij Matematika i fizika; smjer nastavnički NFP 1 1 ZADACI 1. Odredite period titranja i karakterističnu
ВишеТЕСТ ИЗ ФИЗИКЕ ИМЕ И ПРЕЗИМЕ 1. У основне величине у физици, по Међународном систему јединица, спадају и следеће три величине : а) маса, температура,
ТЕСТ ИЗ ФИЗИКЕ ИМЕ И ПРЕЗИМЕ 1. У основне величине у физици, по Међународном систему јединица, спадају и следеће три величине : а) маса, температура, електрични отпор б) сила, запремина, дужина г) маса,
ВишеCIJELI BROJEVI 1.) Kako još nazivamo pozitivne cijele brojeve? 1.) Za što je oznaka? 2.) Ispiši skup prirodnih brojeva! 3.) Kako označavamo skup priro
CIJELI BROJEVI 1.) Kako još nazivamo pozitivne cijele brojeve? 1.) Za što je oznaka? 2.) Ispiši skup prirodnih brojeva! 3.) Kako označavamo skup prirodnih brojeva? 4.) Pripada li 0 skupu prirodnih brojeva?
ВишеMicrosoft Word - 24ms241
Zadatak (Branko, srednja škola) Parabola zadana jednadžbom = p x prolazi točkom tangente na tu parabolu u točki A? A,. A. x + = 0 B. x 8 = 0 C. x = 0 D. x + + = 0 Rješenje b a b a b a =, =. c c b a Kako
ВишеSKUPOVI TOČAKA U RAVNINI 1.) Što je ravnina? 2.) Kako nazivamo neomeđenu ravnu plohu? 3.) Što je najmanji dio ravnine? 4.) Kako označavamo točke? 5.)
SKUPOVI TOČAKA U RAVNINI 1.) Što je ravnina? 2.) Kako nazivamo neomeđenu ravnu plohu? 3.) Što je najmanji dio ravnine? 4.) Kako označavamo točke? 5.) U kakvom međusobnom položaju mogu biti ravnina i točka?
ВишеPonovimo Grana fizike koja proučava svijetlost je? Kroz koje tvari svjetlost prolazi i kako ih nazivamo? IZVOR SVJETLOSTI je tijelo koje zr
Ponovimo Grana fizike koja proučava svijetlost je? Kroz koje tvari svjetlost prolazi i kako ih nazivamo? IZVOR SVJETLOSTI je tijelo koje zrači svjetlost. Primarni: Sunce, zvijezde, Sekundarni: Mjesec,
ВишеДРУШТВО ФИЗИЧАРА СРБИЈЕ МИНИСТАРСТВО ПРОСВЕТЕ И СПОРТА РЕПУБЛИКЕ СРБИЈЕ Задаци за републичко такмичење ученика средњих школа 2006/2007 године I разред
ДРУШТВО ФИЗИЧАРА СРБИЈЕ МИНИСТАРСТВО ПРОСВЕТЕ И СПОРТА РЕПУБЛИКЕ СРБИЈЕ Задаци за републичко такмичење ученика средњих школа 006/007 године разред. Електрични систем се састоји из отпорника повезаних тако
ВишеMatrice. Algebarske operacije s matricama. - Predavanje I
Matrice.. Predavanje I Ines Radošević inesr@math.uniri.hr Odjel za matematiku Sveučilišta u Rijeci Matrice... Matrice... Podsjeti se... skup, element skupa,..., matematička logika skupovi brojeva N,...,
ВишеMATEMATIKA - MATERIJALI Sadržaj Matematika 1 3 Kolokviji drugi kolokvij,
MATEMATIKA - MATERIJALI Sadržaj Matematika 3 Kolokviji........................................................... 4 drugi kolokvij, 8.2.2003............................................... 5 drugi kolokvij,
ВишеSkalarne funkcije više varijabli Parcijalne derivacije Skalarne funkcije više varijabli i parcijalne derivacije Franka Miriam Brückler
i parcijalne derivacije Franka Miriam Brückler Jednadžba stanja idealnog plina uz p = nrt V f (x, y, z) = xy z x = n mol, y = T K, z = V L, f == p Pa. Pritom je kodomena od f skup R, a domena je Jednadžba
Више(Microsoft Word - MATA - ljeto rje\232enja)
. A. Izračunajmo najprije prvi faktor. Dobivamo:! 0 9 8! 0 9 0 9 0 9 = = = = = 9 = 49. 4! 8! 4! 8! 4! 4 3 Stoga je zadani brojevni izraz jednak 4 8 49 0.7 0.3 = 49 0.40 0.000066 = 0.007797769 0.0078. Znamenka
ВишеRavno kretanje krutog tela
Ravno kretanje krutog tela Brzine tačaka tela u reprezentativnom preseku Ubrzanja tačaka u reprezentativnom preseku Primer određivanja brzina i ubrzanja kod ravnog mehanizma Ravno kretanje krutog tela
ВишеSVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Ivana Šore REKURZIVNOST REALNIH FUNKCIJA Diplomski rad Voditelj rada: doc.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Ivana Šore REKURZIVNOST REALNIH FUNKCIJA Diplomski rad Voditelj rada: doc.dr.sc. Zvonko Iljazović Zagreb, rujan, 2015. Ovaj diplomski
ВишеJednadžbe - ponavljanje
PRIMJENE NA PRAVOKUTNI TROKUT sin = sin β = cos = cos β = tg kuta tg = tg β = ctg kuta ctg = ctg β = c = p + q Ako su kutovi u trokutu 30 i 60 onda je hipotenuza dva puta veća od kraće katete (c = 2a ili
Више9. : , ( )
9. Динамика тачке: Енергиjа, рад и снага (први део) др Ратко Маретић др Дамир Мађаревић Департман за Техничку механику, Факултет техничких наука Нови Сад Садржаj - Шта ћемо научити (1) 1. Преглед литературе
ВишеUvod u obične diferencijalne jednadžbe Metoda separacije varijabli Obične diferencijalne jednadžbe Franka Miriam Brückler
Obične diferencijalne jednadžbe Franka Miriam Brückler Primjer Deriviranje po x je linearan operator d dx kojemu recimo kao domenu i kodomenu uzmemo (beskonačnodimenzionalni) vektorski prostor funkcija
ВишеMicrosoft Word - 09_Frenetove formule
6 Frenet- Serret-ove formule x : 0,L Neka je regularna parametrizaija krivulje C u prostoru parametru s ) zadana vektorskom jednadžbom: x s x s i y s j z s k x s, y s, z s C za svaki 0, L Pritom je zbog
Више(Microsoft Word - Dr\236avna matura - lipanj vi\232a razina - rje\232enja)
. C. Zaokružimo li zadani broj na najbliži cijeli broj, dobit ćemo 5 (jer je prva znamenka iza decimalne točke 5). Zaokružimo li zadani broj na jednu decimalu, dobit ćemo 4.6 jer je druga znamenka iza
ВишеElementarna matematika 1 - Oblici matematickog mišljenja
Oblici matematičkog mišljenja 2007/2008 Mišljenje (psihološka definicija) = izdvajanje u čovjekovoj spoznaji odre denih strana i svojstava promatranog objekta i njihovo dovo denje u odgovarajuće veze s
ВишеMicrosoft Word - predavanje8
DERIVACIJA KOMPOZICIJE FUNKCIJA Ponekad je potrebno derivirati funkcije koje nisu jednostavne (složene su). Na primjer, funkcija sin2 je kompozicija funkcija sin (vanjska funkcija) i 2 (unutarnja funkcija).
ВишеMicrosoft Word - Mat-1---inicijalni testovi--gimnazija
Inicijalni test BR. 11 za PRVI RAZRED za sve gimnazije i jače tehničke škole 1... Dva radnika okopat će polje za šest dana. Koliko će trebati radnika da se polje okopa za dva dana?? Izračunaj ( ) a) x
ВишеXIII. Hrvatski simpozij o nastavi fizike Ogib na pukotini: teorija i pokusi Velimir Labinac 1, Luka Zurak 1, Marin Karuza 1,2,3,4 1 Odjel za fiziku, S
Ogib na pukotini: teorija i pokusi Velimir Labinac 1, Luka Zurak 1, Marin Karuza 1,,3,4 1 Odjel za fiziku, Sveučilište u Rijeci Centar za mikro i nano znanosti i tehnologije, Sveučilište u Rijeci 3 Fotonika
ВишеNumeričke metode u fizici 1, Projektni zadataci 2018./ Za sustav običnih diferencijalnih jednadžbi, koje opisuju kretanje populacije dviju vrs
Numeričke metode u fizici, Projektni zadataci 8./9.. Za sustav običnih diferencijalnih jednadžbi, koje opisuju kretanje populacije dviju vrsta životinja koje se nadmeću za istu hranu, dx ( dt = x x ) xy
ВишеMicrosoft Word - Matematika_kozep_irasbeli_javitasi_0611_horvatH.doc
Matematika horvát nyelven középszint 0611 ÉRETTSÉGI VIZSGA 006. május 9. MATEMATIKA HORVÁT NYELVEN MATEMATIKA KÖZÉPSZINTŰ ÍRÁSBELI ÉRETTSÉGI VIZSGA PISMENI ISPIT SREDNJEG STUPNJA JAVÍTÁSI-ÉRTÉKELÉSI ÚTMUTATÓ
Више4.1 The Concepts of Force and Mass
Kinematika u dvije dimenzije FIZIKA PSS-GRAD 11. listopada 017. PRAVOKUTNI KOORDINATNI SUSTAV U RAVNINI I PROSTORU y Z (,3) 3 ( 3,1) 1 (0,0) 3 1 1 (x,y,z) x 3 1 O ( 1.5,.5) 3 x y z Y X PITANJA ZA PONAVLJANJE
Више(Microsoft Word - Dr\236avna matura - lipanj osnovna razina - rje\232enja)
1. C. Interval, tvore svi realni brojevi strogo manji od. Interval, 9] tvore svi realni brojevi strogo veći od i jednaki ili manji od 9. Interval [1, 8] tvore svi realni brojevi jednaki ili veći od 1,
ВишеMinistarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske Agencija za odgoj i obrazovanje Hrvatsko matematičko društvo OPĆINSKO/ŠKOLSKO NATJECANJE IZ MATEMAT
Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske Agencija za odgoj i obrazovanje Hrvatsko matematičko društvo OPĆINSKO/ŠKOLSKO NATJECANJE IZ MATEMATIKE 1. razred srednja škola B kategorija 9. siječnja
ВишеMicrosoft Word - Elektrijada_2008.doc
I област. У колу сталне струје са слике познато је: а) када је E, E = и E = укупна снага 3 отпорника је P = W, б) када је E =, E и E = укупна снага отпорника је P = 4 W и 3 в) када је E =, E = и E укупна
ВишеSveučilište J.J. Strossmayera Fizika 2 FERIT Predložak za laboratorijske vježbe Lom i refleksija svjetlosti Cilj vježbe Primjena zakona geometrijske o
Lom i refleksija svjetlosti Cilj vježbe Primjena zakona geometrijske optike (lom i refleksija svjetlosti). Određivanje žarišne daljine tanke leće Besselovom metodom. Teorijski dio Zrcala i leće su objekti
Више(Microsoft Word - Rje\232enja zadataka)
p. D. Tražimo p R takav da je 568 = 6. Riješimo tu jednadžbu na uobičajen 00 način: Dakle, 75% od 568 iznosi 6. p 568 = 6, / 00 00 p 568 = 6 00, / : 568 6 00 600 p = = = 75. 568 568. B. Označimo traženi
ВишеNatjecanje 2016.
I RAZRED Zadatak 1 Grafiĉki predstavi funkciju RJEŠENJE 2, { Za, imamo Za, ), imamo, Za imamo I RAZRED Zadatak 2 Neka su realni brojevi koji nisu svi jednaki, takvi da vrijedi Dokaži da je RJEŠENJE Neka
Више4.1 The Concepts of Force and Mass
Električna potencijalna energija i potencijal FIZIKA PSS-GRAD 20. prosinca 2017. 19.1 Potencijalna energija W AB = m g h B m g h A = m g Δ h W AB = E p B E p A = Δ E p (a na lo p gi ja onav l s gr janj
Више4.1 The Concepts of Force and Mass
UVOD I MATEMATIČKI KONCEPTI FIZIKA PSS-GRAD 4. listopada 2017. 1.1 Priroda fizike FIZIKA je nastala iz ljudske težnje da objasni fizički svijet oko nas FIZIKA obuhvaća mnoštvo različitih pojava: planetarne
ВишеДинамика крутог тела
Динамика крутог тела. Задаци за вежбу 1. Штап масе m и дужине L се крајем А наслања на храпаву хоризонталну раван, док на другом крају дејствује сила F константног интензитета и правца нормалног на штап.
Вишеvjezbe-difrfv.dvi
Zadatak 5.1. Neka je L: R n R m linearni operator. Dokažite da je DL(X) = L, X R n. Preslikavanje L je linearno i za ostatak r(h) = L(X + H) L(X) L(H) = 0 vrijedi r(h) lim = 0. (5.1) H 0 Kako je R n je
ВишеAnaliticka geometrija
Analitička geometrija Predavanje 8 Vektori u prostoru. Skalarni proizvod vektora Novi Sad, 2018. Milica Žigić (PMF, UNS 2018) Analitička geometrija predavanje 8 1 / 11 Vektori u prostoru i pravougli koordinatni
Више48. РЕПУБЛИЧКО ТАКМИЧЕЊЕ ИЗ ФИЗИКЕ УЧЕНИКА СРЕДЊИХ ШКОЛА ШКОЛСКЕ 2009/2010. ГОДИНЕ I РАЗРЕД Друштво Физичара Србије Министарство Просвете Републике Ср
I РАЗРЕД Друштво Физичара Србије Министарство Просвете Републике Србије ЗАДАЦИ ГИМНАЗИЈА ВЕЉКО ПЕТРОВИЋ СОМБОР 7.0.00.. На слици је приказана шема електричног кола. Електромоторна сила извора је ε = 50
ВишеPitanja za pripremu i zadaci za izradu vježbi iz Praktikuma iz fizike 1 ili Praktikuma iz osnova fizike 1, I, A za profesorske
Pitanja za pripremu i zadaci za izradu vježbi iz Praktikuma iz fizike 1 ili Praktikuma iz osnova fizike 1, I, A za profesorske smjerove Opće napomene: (i) Sva direktna (neovisna) mjerenja vrijednosti nepoznatih
Више(Microsoft Word - MATB - kolovoz osnovna razina - rje\232enja zadataka)
. B. Zapišimo zadane brojeve u obliku beskonačno periodičnih decimalnih brojeva: 3 4 = 0.7, = 0.36. Prvi od navedenih četiriju brojeva je manji od 3 4, dok su treći i četvrti veći od. Jedini broj koji
Више(Microsoft Word - Dr\236avna matura - lipanj osnovna razina - rje\232enja)
1. D. Aproksimirajmo svaki od navedenih razlomaka s točnošću od : 5 = 0.71485 0.71, 7 4. = 0.4 0.44, 9 = 0.90 0.91. 11 Odatle odmah zaključujemo da prve tri nejednakosti nisu točne, kao i da je točna jedino
ВишеMinistarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske Agencija za odgoj i obrazovanje Hrvatsko matematičko društvo OPĆINSKO/ŠKOLSKO NATJECANJE IZ MATEMAT
Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske Agencija za odgoj i obrazovanje Hrvatsko matematičko društvo OPĆINSKO/ŠKOLSKO NATJECANJE IZ MATEMATIKE. razred srednja škola A kategorija 9. siječnja
ВишеSeminar peti i ²esti U sljede a dva seminara rije²avamo integrale postavljene u prosturu trostruke integrale. Studenti vjeºbom trebaju razviti sposobn
Seminar peti i ²esti U sljede a dva seminara rije²avamo integrale postavljene u prosturu trostruke integrale. Studenti vjeºbom trebaju razviti sposobnost vizualizacije dijela prostora i skiciranja dvodimenzionalnih
ВишеMicrosoft Word - Pripremni zadatci za demonstrature
poglavlje: KOMPLEKSNI BROJEVI Napomena: U svim zadacima koristi se skraćena oznaka: cis ϕ := cos ϕ + i sin ϕ. 1 3 z1 = x y i, z = 3 3 i 1 i z 3 = z Odredite x, y R tako da vrijedi jednakost z 1 = z. 1.
Више(Microsoft Word - Dr\236avna matura - rujan osnovna razina - rje\232enja)
I. ZADATCI VIŠESTRUKOGA IZBORA. B. Broj je cijeli broj, tj. pripada skupu cijelih brojeva Z. Skup cijelih brojeva Z je pravi podskup skupa racionalnih brojeva Q, pa je i racionalan broj. 9 4 je očito broj
ВишеMicrosoft Word - 15ms261
Zadatak 6 (Mirko, elektrotehnička škola) Rješenje 6 Odredite sup S, inf S, ma S i min S u skupu R ako je S = { R } a b = a a b + b a b, c < 0 a c b c. ( ), : 5. Skratiti razlomak znači brojnik i nazivnik
Више(Microsoft Word - Dr\236avna matura - prosinac vi\232a razina - rje\232enja)
I. ZADATCI VIŠESTRUKOGA IZBORA. A. Prema definiciji, interval a, b] je skup svih realnih brojeva koji su strogo veći od a, a jednaki ili manji od b. Stoga je interval 3, ] skup svih realnih brojeva koji
ВишеVektorske funkcije i polja Mate Kosor / 23
i polja Mate Kosor 9.12.2010. 1 / 23 Tokom vježbi pokušajte rješavati zadatke koji su vam zadani. Ova prezentacija biti će dostupna na webu. Isti format vježbi očekujte do kraja semestra. 2 / 23 Danas
ВишеSveučilište J.J. Strossmayera Fizika 2 FERIT Predložak za laboratorijske vježbe Određivanje relativne permitivnosti sredstva Cilj vježbe Određivanje r
Sveučilište J.J. Strossmayera Fizika 2 Predložak za laboratorijske vježbe Cilj vježbe Određivanje relativne permitivnosti stakla, plastike, papira i zraka mjerenjem kapaciteta pločastog kondenzatora U-I
ВишеMicrosoft PowerPoint - 5. Predavanje-w2.pptx
Proizvodnja podržana računalom CAM 6. sem: IIM, PI, RI 5. predavanje 2018/2019 Zagreb, 3. travnja 2019. Proizvodnja Podjele i promjene proizvodnje Megatrendovi "Big Four" : Deloitte, PwC, EY, ikpmg. Promjena
Вишеgt3b.dvi
r t. h en m le w.e w w 7 VEKTORI U svijetu oko nas lako ćemo prepoznati mnoge veličine čija se vrijednost izražava brojem. To su primjerice duljina, površina, obujam, temperatura, tlak, masa, energija,
ВишеТРОУГАО БРЗИНА и математичка неисправност Лоренцове трансформације у специјалној теорији релативности Александар Вукеља www.
ТРОУГАО БРЗИНА и математичка неисправност Лоренцове трансформације у специјалној теорији релативности Александар Вукеља aleksandar@masstheory.org www.masstheory.org Август 2007 О ауторским правима: Дело
Више(Microsoft Word - Dr\236avna matura - rujan vi\232a razina - rje\232enja)
. B. Primijetimo da vrijedi jednakost I. ZADATCI VIŠESTRUKOGA IZBORA, =, 4 4. Stoga zadanom skupu pripadaju svi cijeli brojevi jednaki ili veći od, a strogo manji od. 4 Budući da nije cijeli broj, zadanom
Више1. GRUPA Pismeni ispit iz MATEMATIKE Prezime i ime broj indeksa 1. (15 poena) Rexiti matriqnu jednaqinu 3XB T + XA = B, pri qemu
1. GRUPA Pismeni ispit iz MATEMATIKE 1 0.0.01. Prezime i ime broj indeksa 1. (15 poena) Rexiti matriqnu jednaqinu XB T + XA = B, 1 4 pri qemu je A = 6 9 i B = 1 1 0 1 1. 4 4 4 8 1. Data je prava q : {
ВишеMAT B MATEMATIKA osnovna razina MATB.38.HR.R.K1.20 MAT B D-S
MAT B MATEMATIKA osnovna razina MAT38.HR.R.K. Prazna stranica 99 OPĆE UPUTE Pozorno pročitajte sve upute i slijedite ih. Ne okrećite stranicu i ne rješavajte zadatke dok to ne odobri dežurni nastavnik.
ВишеMicrosoft PowerPoint - fizika2-kinematika2012
ФИЗИКА 1. Понедељак, 8. октобар, 1. Кинематика тачке у једној димензији Кинематикакретањаудведимензије 1 Кинематика кретање свејеустањукретања кретање промена положаја тела (уодносу на друга тела) три
ВишеMicrosoft Word - TAcKA i PRAVA3.godina.doc
TAČKA i PRAVA Najpre ćemo se upoznati sa osnovnim formulama i njihovom primenom.. Rastojanje izmeñu dve tače Ao su nam date tače A( x, y i B( x, y, onda rastojanje izmeñu njih računamo po formuli d( A,
Више18 1 DERIVACIJA 1.3 Derivacije višeg reda n-tu derivaciju funkcije f označavamo s f (n) ili u Leibnizovoj notaciji s dn y d x n. Zadatak 1.22 Nadite f
8 DERIVACIJA.3 Derivacije višeg reda n-tu derivaciju funcije f označavamo s f (n) ili u Leibnizovoj notaciji s dn y d x n. Zadata. Nadite f (x) ao je (a) f(x) = ( + x ) arctg x (b) f(x) = e x cos x (a)
Више(Microsoft Word - Dr\236avna matura - lipanj vi\232a razina - rje\232enja)
I. ZADATCI VIŠESTRUKOGA IZBORA 1. D. Zadatak rješavamo koristeći kalkulator. Izračunajmo zasebno vrijednost svakoga izraza: log 9 0.95509987590055806510 log 9 = =.16995 (ovdje smo primijenili log 0.0109995669811951788979
Више(Microsoft Word - Dr\236avna matura - lipanj vi\232a razina - rje\232enja)
. D. Zadatak najbrže možemo riješiti tako da odredimo decimalne zapise svih šest racionalnih brojeva (zaokružene na dvije decimale ako je decimalan zapis beskonačan periodičan decimalan broj). Dobivamo:
ВишеMicrosoft PowerPoint - fizika 9-oscilacije
Предиспитне обавезе Шема прикупљања поена - измене Активност у току предавања = 5 поена (са више од 3 одсуствовања са предавања се не могу добити) Лабораторијске вежбе = 10 поена обавезни сви поени односно
ВишеANALITIČKA GEOMETRIJA Željka Milin Šipuš i Mea Bombardelli verzija Uvod i povijesni osvrt Analitička geometrija bavi se proučavanjem (klasične)
ANALITIČKA GEOMETRIJA Željka Milin Šipuš i Mea Bombardelli verzija 1.0 1 Uvod i povijesni osvrt Analitička geometrija bavi se proučavanjem (klasične) euklidske geometrije ravnine i prostora koristeći algebarske
ВишеUDŽBENIK 2. dio
UDŽBENIK 2. dio Pročitaj pažljivo Primjer 1. i Primjer 2. Ova dva primjera bi te trebala uvjeriti u potrebu za uvo - denjem još jedne vrste brojeva. Primjer 1. Živa u termometru pokazivala je temperaturu
Више