VIJESTI KNJIŽNICA MH10SE1E0A0L9SK88 ZM 0BAH.fi. HRVATSKE z. a a r e i P O M O R S K E M E T E O R O L O Š K E S L U Ž B E IZD A JE: POM ORSKI M ETEORO

VIJESTI KNJIŽNICA MH10SE1E0A0L9SK88 ZM 0BAH.fi. HRVATSKE z. r e i P O M O R S K E M E T E O R O L O Š K E S L U Ž B E IZD A JE: POM ORSKI M ETEOROLOŠKI CENTAR SPLIT GODINA XXI LISTOPAD PROSINAC 1975. SADRŽAJ : Iz rd S vjetske m eteorološke orgnizcije: P rogrm SMO z rzdoblje 1976-79. godine K lim tske prilike nših otok otok H vr V rijem e n J d r n u u rzdoblju listopd prosinc 1975. R ezultti jedne usporedbe m eteoroloških osm trnj između nučno-istrživčkih brodov O svrt n m eteorološki rd n brodovim Jugoslvenske trgovčke m ornrice u 1974. godini

Iz r d S v jetsk e m e te o r o lo šk e o rg n iz cije PROGRAM SVJETSKE METEO ROLOŠKE ORGANIZACIJE ZA RAZDOBLJE 1976 79. GODINE N VII kongresu Svjetske m e teorološke orgnizcije, održnom u Ženevi od 28. pril do 23. m j 1975. godine, prihvćen je progrm S vjetske, m eteorološke orgnizcije z rzdoblje od 1976. do 1979. godine. Osnovne znčjke progrm, untoč poteškoć koje u svijetu proizlze iz dost teških finncijskih i ekonom skih prilik, ogledju se u tom e d se ipk pojčju ktivnosti ove orgnizcije n područjim m eteorološke pomoći u proizvodnji hrne, zštite prirodne čovjekove sredine i um jetne modifikcije vremen, dok će se nstojti d se ostle ktivnosti zdrže brem n onom stup n ju do kojeg su doprle u vrem e nu do VII kongres. Izlzi po zv rše n o m tro m je sečju. G odin X X I B ro j 4 LISTOPA D PROSINAC 1975. VIJESTI POMORSKE M ETEOROLOŠKE SLUŽBE T ro m jesečn i list z slu žben e o b v ije sti i u p u te z m eteorološki rd pom orc. U re d n ič k i o d b o r: G rk lić M lden, k p. b. b. u m ir. M odrić Božo, p ro fe so r S tip n ičić V ld im ir, dipl. inž. S tip n o v ić V ld im ir, k p. freg. u m iro v in i G lv n i i odgovorn i u re d n ik : Mlden Grklić Izdvč: P o m o rsk i m eteo ro lo šk i c e n t r S p lit N polju m eteoroloških istrživnj, odlučeno je d se dde p rioritet krtkoročnim i srednjeročnim prognozm vrem en (z rzdoblje od nekoliko sti do nekoliko mjeseci), problem u m odifikcije vremen, globlnoj prognozi prirodnih uvjet životne sredine i klim tskim prom jenm. N stvit će se s izvođenjem loklnih i regionlnih eksperim ent u okv iru Globlnog progrm tm osferskih istrživnj, posebice u polrnim područjim, područjim monsun, i u područjim posebno vžnim z prom jene zrčnih m s. U rzdoblju od 1977 1979. godine ostvriti će se i prvi globlni eksperim ent iz Globlnog progrm tm osferskih istrživ n j (GARP Globl Experim ent). Istrživnj klim tških prom jen su tkođer zuzel u progrmu SMO vžno mjesto. Ovdje se ov svjetsk orgnizcij pojvljuje i ko orgniztor surdnje s odgovrjućim međunrodnim orgnizcijm, isto tko i s rznim ncionlnim znnstvenim tijelim sposobnim d se u k lju če u m eđunrodne ktivnosti u istrživnjim klim tskih prom jen i njihovih utjecj. U tom pogledu, n kongresu je odlučeno d Svjetsk m eteorološk orgnizcij osnuje i posebni progrm z ostvrenje tkvih znnstvenih eksperim ent n području modifikcije vremen, koji treb d odgovori n mnogobrojn, često i proturječn pitnj, d li postoji mogućnost um jetnog m ijenjnj klime, posebice povećvnj oborin. Tj će progrm biti vrlo širokih rzm jer, priprem iti će se vrlo pžljivo, zhvtit će područje od više tisuć četvornih kilom etr i trjti nekoliko godin. Pln Svjetskog meteorološkog bdijenj z rzdoblje od 1976. do 1979. uzim u obzir povećnu ulogu i korištenje meteoroloških stelit. Meteorološki sistem koji će koristiti meteorološke stelite i koji će se već moći uključiti u norm lnu meteorološku djeltnost u rzdoblju između 1977 i 1978. godine, oslnjt će se n pet geostcionirnih m eteoroloških stelit koji će se održvti stlno iznd ekvtor, nekoliko će ih biti u orbitm bliskim zem ljskim polovim. Posebn se vžnost pridje i poboljšnju svjetskog telekom u nikcijskog meteorološkog sistem, boljim povezivnjem telekokom unikcijske mreže sjeverne i južne hemisfere, ko i povećnju efiksnosti ovog sistem z potrebe Svjetskog m eteorološkog bdijenj. Kongres je donio 53 nove rezolucije. Među ovim, nvest ćemo u prvom redu one koje se p retežno odnose n pom orsku m eteorologiju neposredno, ili n surdnju između pomorsko-meteoroloških djeltnosti i onih ocenogrfskih: Rezolucij 16 (Cg-VII)»Koordincij pomorskih ktivnosti«se odnosi n odgovrjuć istrživnj u cilju boljeg rzum ijevnj međusobnog u tjecj zrk i mor, kko bi se rezultti ovog mogli bolje iskoristiti u prktične svrhe niz pom orskih ktivnosti. Rezolucij 17 (Cg-VII)»Učešće SMO u plnirnju Proširenog dugoročnog progrm ocenogrfskih istrživnj«, po kojoj se utvrđuje stln surdnj Svjetske m eteorološke orgnizcije s Me- 2

đuvldinom ocenogrfskom komisijom i FAO n nvedenom progrm u u cjelini i posebice n njegovoj fzi»m eđunrodn decenij ocenogrfskih istrživnj. Rezolucij 18 (Cg-VII)»Svjetski integrirni sistem ocenskih stnic«kojom se nstvlj surdnj SMO s drugim m eđunrodnim orgnizcijm u progrm u prćenj i sprečvnj zgđivn j mor, odnosno ktivnog u k ljučivnj zem lj-člnic ove O r gnizcije u rd n prikupljnju i rzm jeni podtk kroz već osnovne progrm e BATHY i TE- SAC. Donijeto je i nekoliko rezolucij z koje se može reći d im ju pored stručnog i politički krkter, ko: Rezolucij 38 (Cg-VII)»Isključivnje vlde Južnofričke republike iz SMO«. Po ovoj rezoluciji, u skldu s već donijetim odlukm niz specijlizirnih orgnizcij U jedinjenih ncij, koje su izglsne n osnovi odluk Generlne sem bleje UN o uskrćivnju vldi Južnofričke repu blike finncijske, ekonomske, teh ničke i bilo koje druge pomoći ili drugih oblik podrške sve dok se on ne odreče svoje politike rsne diskrim incije i kolonijlnog ugnjetvnj, Svjetsk m eteorološk orgnizcij tkođer isključuje vldu nvedene republike iz svog člnstv. Rezolucij 39 (Cg-VII)»Poziv Svjetu Ujedinjenih ncij Nmibije i pokretim ncionlnog oslobođenj n učešće sstncim Svjetske meteorološke orgnizcije«. S obzirom d su orgnizcije UN i brojne specijlizirnje institucije to već učinile, to je odlučeno d se Svjet UN z Nmibiju, ko i pokreti z ncionlno oslobođenje koje je Orgnizcij U jedinjenih ncij priznl i koje je priznl Lig rpskih držv, ko i O rgnizcij fričkog je dinstv, budu tre tir n i ko prom trči n svkom kongresu i n svim službenim skupnim sstn cim Svjetske m eteorološke o r gnizcije. Rezolucij 40 (Cg-VII)»Sporzum o surdnji između Svjetske meteorološke orgnizcije i Orgnizcije fričkog jedinstv«. S obzirom d je projekt sporzum o surd nji između nvedene dvije orgnizcije prihvtio Svjet m inistr Orgnizcije fričkog jedinstv u Adis Abebi, u feb ruru 1975, to je sd SMO donijel odluku o službenom zključivnju ovog sporzum. Rezolucij 53 (Cg-VII)»Pristup Nrodne demokrtske republike U skupinu dlm tinskih otok spd i jedn od njsunčnijih n nšem Prim orju, otok Hvr. Njeg se često, u propgndno turističke svrhe, nziv jugoslvenskom Mdeirom. Odlikuje s blgom jđrnsko-m editernskom klimom s krkterističnim dlm tinskim tipovim vrem en koji pogoduju primorskoj flori, ndsve osjetljivosti ljudskog i ostlih orgnizm. S trujnj zrk nd otokom uprvo su on koj form irju k- Koreje Svjetskoj meteorološkoj orgnizciji«. N osnovi zhtjev Nrodne demokrtsike republike Koreje z pristup u člnstvo SMO, s obzirom d on već im svoje stlno predstvništvo u UN te d je člnic niz specijlizirnih orgnizcij UN, to je i SMO donijel odluku o njenom prim nju u člnstvo. Prem mterijlim iz»septieme Congres Meteorologique Mondil«(publ. OMM-No 416) priredio K lim tsk e p rilik e n ših o to k - o to k H vr Stp. rkteristine tipove vremen. N crtežu otok H vr, kojeg donosimo s oznčenim sm jerovim loklnih i periodičnih vjetrov, ilu strirne su i vrem enske k rk teristike koji ti vjetrovi donose: Jugo (SE) vlžn vremenski tip: vjetr hldnijeg dijel godine koji donosi oborinu; pojvljuje se i u proljeće, u vrijnti»suh južin«. Učink n moru: njčešće vlovito, vlovi se bijelom pjenom n krestm. 3

B ur (NE) Suhi vremenski tip: v jetr zimskog period; pojvljuje se ko vedn i oblčn (»mrčn bur«bur levntd). N m oru stv r reske vlove s rspršenom pjenom (fumre). M estrl (NW) Tip stlno vedrog vremen. K rkterističn z topli dio godine; ljetn i osvježujući vjetr s mor, s njčešće mlo vlovitim morem, krestm stklstog izgled. Pored nprijed nvedenog stru j n j zrk kojim je H vr zhvćen, od ne m nje vžnosti u blneološkom i turističkom pogledu je i obilno sunčevo obsj vn je ovog otok. H vr se ističe vedrinm, one om ogućvju nesm e tno sunčevo obsjvnje. Nešto preko 2700 sti godišnjeg sijnj sunc nm njbolje govori o količini sunčeve energije koju ovj otok kum ulir. Oko 7,5 sti dnevnog prosjek sijnj sunc, s zimskim dnevnim prosjekom od nešto preko 4 st i ljetnim od nešto preko 11 sti, njbolje nm ilustrir osunčnost tog otočnog područj. Uz insolciju, usko je povezn i tem pertu rni režim H vr. Godišnj kretnj tem perture zrk i m or ukzuju nm n sme blgosti podneblj H vr. More koje oplkuje otok, djeluje zgrijvjuće n zrk skoro cijele godine, izuzev ljetnog p eriod i proljetnog m jesec mj. Godišnj m plitud tem perture m or od 10,7 C, zrk 16,6 C ukzuje n veće oscilcije tem per tu re zrk od one m or. U prvo iz tog rzlog, ko i zbog veće specifične toplote m or u odnosu n kopno i zrk, rdi čeg se m ore sporije zgrijv i sporije hldi, djelovnje m or je zgrijvjuće skoro u toku čitve Tempertur zrk i mor godine, što svkko uvelike p ridonosi blgosti podneblj Hvr. N klim tske uvjete nekog k rj velikog utjecj im skupno i istovrem eno djelovnje od nekoliko meteoroloških element. Kompleksni klimtološki pojmovi su uprvo oni koji dju pečt klimtskog stnj pojedinog krj. Jedn od vrlo znčjnih z lju d ski orgnizm je tzv.»suhi indeks ohlđivnj«, bioklim tski pojm koji svojom vrijednošću pokzuje koliko se ohlđuje ljudsko tijelo izloženo istovrem enom utjecju od nekoliko m eteoroloških elem e nt, odnosno njihovoj prom jenljivosti u godišnjim sezonm. Hvr I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God. zrk 8,3 8,8 10,5 13,8 18,1 22,2 24,9 24,4 21,4 16,9 13,4 10,0 16.1 more 13,3 12,5 12,8 14,5 17,2 20,8 22,6 23,2 22,6 20,6 18,1 15,4 17,8 U nšem slučju, te vrijednosti indeks ohlđivnj rezultt su djelovnj tem perture zrk, vlžnosti i vjetr. V rijednosti suhog indeks ohlđivnj po m jesecim z Hvr pružju»osjet toplote«ljudskog orgnizm tokom godine, i to od»svježeg osjet«zimi, preko»blgog«u p roljeće i jeseni, do»toplog«ljeti. O sjeti toplote:»hldn«,»vrlo hldn«i»studen«z H vr uopće ne dolze u obzir, što svkko potvrđuje d je Hvr, prem biološkoj klsifikciji klime, p red stvnik područj optim lnih k lim tskih uvjet. Pored nvedenog, koristimo se s nizom drugih klimtološko kompleksnih pojmov, tko n pr. s»indeksom suše«po De M rtonu, koji se izrčunv prem izrzu koji obuhvć podtke o tem perturi zrk i oborin. V rijednost ovog pojm ukzuje d su n H vru svi ljetni mjeseci, te mj i septem br»ridni«, dok su mjeseci hldnijeg period uglvnom»humidni«. Ndlje, prem klim -digrm u po W lteru, odnosno prem vrijednostim»hidroterm ičkog kvocijent«, rezultti su isti; nime, ko»ridni«mjeseci n H vru dolze tri ljetn mjesec (VI, VII, VIII); u»umjereno ridne«spdju mj i septem br dok su ostli»humidni«. N k r ju nvest ćemo i podtk o isprvnju. Ono je u uskoj vezi s količinom oborin. Po količini isprvnj i visini ple oborine, koj z H vr iznosi godišnje 690 mm, određuju se i klim tske oblsti, tj. ridn, hum idn i perhum idn područj. A nlogno ovome, uporedim o li količinu oborin s isprvnjem u pojedinim mjesecim, može se odrediti, brem orijentciono, pom njknje ili višk vlge. Koristimo li se izrzom Poljkov, koji povezuje m ksim lni i stvrni npon pre, ztim brzinu vjetr i redukcioni fktor, ond ćemo z Hvr dobiti d isprvnje rste od zimskih prem ljetn im m jesecim, d u ju lu dostiže m ksim um i npokon, d sm o u novembru, decem bru i u jnuru. Hvr im veću količinu oborine od isprvnj, dok je u svim ostlim m jesecim isprvnje veće. Iz ovog krtkog klim tskog p rikz možemo zključiti d otok Hvr iz skupine otok srednje Dlmcije, posjeduje vrlo blgu klimu, nročito njegove prisojne pdine i obl, koje ni u zimskim m jesecim nisu izložene sjev ernom vjetru. Rdi se uprvo o jed nom semiridnom području, s velikim brojem sunčnih sti, ugodno visokim tem perturm, osrednjom vlgom zrk, dkle o jednom ekološki optim lno ugodnom m bijentu z rzvoj biljnog plšt m editernskog krkter. Iz istih rzlog, od neprocjenjive vžnosti su njegovi blneološki i turistički uvjeti. Dipl. ing. V. Stipničić 4

V rijem e n J d r n u u r z d ob lju listo p d - p ro sin c 1975. OPĆI PREGLED Uobičjeno jesensko vsrijeme (blgo s dugotrjnim kišm i prevldvjućim južnim v jetrov i m), ko d je izostlo ove sezone n Jdrnu, nročito u prosincu. Ovo trom jesečje bilo je hldnije od prosjek z oko 0,5 C. Količin kiše bil je iznd prosjek z oko 12%, dok je broj kišnih dn, nročito u prosincu, bio ispod prosjek z oko 40%. Jki vjetrovi pojvili su se u p r n vrt (bur sredinom listopd s udrim oko 10 bof, jugo početkom i sredinom prosinc, n udre do 9 bof. Izrziti i k rk teristični vjetr z nšu oblu 1 e- b i ć, što uzrokuje uzburkno more, i plvi oblu, pojvio se sredinom studenog, nročito izržen nd srednjim Jdrnom ). LISTOPAD Početkom ovog mjesec v rijeme je dost stbilno n čitvom Jdrnu, rdi blizine zorske ntioiklone. Oko 10-og ov nticiklon se povlči n jugozpd, pred prodorom svježeg morskog zrk koji je zhvtio i Jdrn. Iz ovog prodor, ponovno se rzvij greben zorske nticiklone nd srednjom Evropom, što je zbog blizine jonske ciklone n Jdrnu prouzrokovlo snžnu li krtk o trjn u buru. Spomenuti greben se je otcjepio od zorske nticiklone i brzo prem jestio nd jugoistočnu Evropu. Nd J d r nom i susjednim m orim zdržlo se depresiono polje uz prisutnost svježeg morskog zrk, što je n Jd rn u podržvlo tip prom jenljivog i nestbilnog vrem en do krj druge dekde. Kroz treću dekdu prevldvlo je nticiklonlno polje uz reltivno svježe i stbilno vrijem e, obilježeno l gnim do um jerenim N i NW vjetrovim koji su krjem dekde prestli. Td se n većem dijelu Jdrn pojvil m gl i sum gbc uz reltivno niske ju trn je tem perture zrk (oko 10 C), tem pertur mor kretl se oko 20 C. STUDENI Stbilno, m irno i suho vrijem e pod uplivom nticiklonlnog polj, s pojvm mgle i sumglice iz krj listopd, nstvlj se i kroz p rv u dekdu studenog. Početkom druge i kroz treću dekdu, vrem enske prilike n Jdrnu uzrdkovne su depresionom ktivnošću nd M editernom. Zbog to g duž Jdrn prevldv veom prom jenljivo vrijem e s čestim kišm i skretnjim v jetr od ju g n buru (vjetrovi nisu bili osobito jki). U m eđuvrem enu zbilježen su krć poboljšnj vrem en. Početkom druge dekde nd Jd rn je prodro veom hldni polrni zrk uz form irnje ciklone, s obilnim kišm, ztim hldnoć (minimlne tem perture ple su do 0 C po erodromim, n plninm je bilo i snijeg). Spomenuti hldni zrk polgno se trnsform iro, ciklon s Jdrn se sporo kretl prem Egejskom moru, dok su se prem sjevernom Jdrnu približvli novi porem ećji s sjeverozpd. PROSINAC U prvoj i drugoj dekdi ovog mjesec vrijem e n Jdrnu je uzrokovno veom čestim prom jenm sinoptičke situcije, odnosno prolscim frontlnih porem ećj niz J d r n od sjeverozpd prem jugoistoku. Zbog tog često je puhlo jugo, povremeno jko, nročito od K vrnerić do srednjeg Jd rn. Iz prolsk ciklone zpuhl bi krtk o trjn bur, odnosno trm untn n otvorenom m oru, što je podržvlo dost teško more. K rjem druge dekde, iz posljednjeg prodor hldnog zrk, koji je donio veom obilne kiše, zpuhl je krtkotrjn, li ne i jk bur, uz ponovni pd tem perture do 1 C n erodromim. Iz ovog prodor zorsk nticiklon ponovo se proširil nd J d r n podržvjući lijepo v rijeme. N smom krju mjesec, uz vedro i tiho vrijeme, nd većim dijelom Jdrn su se pojvile m gle i sumglice. M. B. 5

Dipl. inž. Sm iljn Visković R ezu ltti jed n e u sp ored b e m e te o r o lo šk ih osm trn j izm eđ u n u čn o - istr živ čk ih b rodov ili O REALNOJ TOČNOSTI MJERENJA METEOROLOŠKIH ELEMENATA NA MORU Nučno istrživčki brodovi kod sudjelovnj u nučnim eksperimentim, neposredno prije početk i nkon zvršetk eksperim ent, obvljju međusobnu usporedbu instrum ent. Usporedb instrum ent se vrši tko d se brodovi skupe n jednoj poziciji (međusobn udljenost njčešće iznosi do oko nekoliko nutičkih m ilj) i ond se istovremeno n svim brodovim vrše osm trnj. Tkve usporedbe obično trju dv do tri dn, osm trnj se vrše svkog st. Cilj usporedbe jeste d se otkriju sistem tske greške instrum ent n pojedinom od brodov, t kođer i nedostci u m etodici m jerenj, položju pojedinih in stru m ent itd. Rzlike izm eđu izm jerenih v rijednosti meteoroloških elem ent n rzličitim nučno-istrživčkim brodovim, koji se nlze u neposrednoj blizini, ukzuju nm n njvišu točnost koj se dns u prksi postiže kod m jerenj m eteoroloških elem ent n moru. Nime, u uvjetim m jerenj n m oru postoje, ko što je poznto, poteškoće kko zbog u tje cj tijel brod n izm jerenu vrijednost (tem perturu, vjetr, tlk zrk), tko i zbog vljnj brod (tlk zrk, vjetr). U prvo ti fktori su i glvni uzrok (ukoliko su instrum enti isprvni) rzlik izm jerenih meteoroloških elem ent n rzličitim brodovim. P ored tog m eteorološki eksperimenti, koji se dns vrše u svijetu su u većini slučjev m e đunrodni, tko d postoje i neke m nje rzlike u metodm m jerenj (viidi ksnije npr. smjer vj etr). Ovdje ćemo ukrtko prikzti neke rezultt jedne od tkvih m eđusobnih usporedbi u toku ekspedicije ATEP-73 (Atlntičeski Tropičeski Eksperim entlni P ro grm, drugi nzivi: TORPEX, GA TE), koj je održn ljeti 1973. u tropskom području A tlntik. U toj usporedbi instrum ent su sudjelovli brodovi:»akdemik Koroloev«,»Ernst Krenkelj«(SSSR),»Resercher«(SAD) i»uribe«(meksiko). M jerenj su izvođen svkog st i to n slijedeći nčin: tlk zrk se n svim brodovim određivo u toku prvih pet m inut svkog st. N sovjetskim brodovim su, možemo spomenuti, bil u upotrebi po dv neroid-brom etr, očitvnje se vršilo n ob, d bi se ko izm jerenu vrijednost tlk uzimo srednjk. tem pertur zrk se n svim brodovim m jeril u toku prve m inute svkog st brzin vjetr se određivl ko srednj vrijednost iz nekoliko osm trnj z prvih deset m i nu t svkog st sm jer vjetr se određivo tko d se uzimo srednjk iz dv m jerenj u toku prvih deset m inut svkog (sovjetski brodovi) ili se pk očitvo u početku svkog st (ostl dv brod). Rezultti usporedbe Niže dti rezultti su dobiveni iz 130 istovrem enih osm trnj. P rom trnjem rzlik izm jerenih vrijednosti izm eđu brodov, ipk se nije moglo zključiti n kojem su brodu, z pojedini meteorološki element, dobiveni njtočniji rezultti, pošto nisu prlelno s osm trnjim n brodu vršen i m jeren j pomoću m e teorološke plutče. Nime, m jerenj pomoću plutče bi trebl dti točnije rezultte zbog tog jer je izbjegnut utjecj tijel brod. Zto su pro m trne m e đusobne rzlike kod svih brodov, te ustnovljene sistem tske greške kod m jerenj slijedećih m eteoroloških elem en t:»akdemik Koroloev«(brzin vjetr),»ernest K renkelj«(sm jer vjetr),»resercher«(tlk zrk),»uribe«(tlk i tem pertur zrk). Ustnovljenjem sistem tskih grešk te njihovim isprvljnjem zvršen je prv i zdtk usporedbe. Nkon tog je vršeno p rom trnje relne točnosti m jerenj, kko bi se sznl stvrn vrijednost podtk dobivenih u toku cijelog eksperim ent. U ovom npisu su prikzni neki rezultti pro m trn j m ksimlnih rzlik kod istovrem enih osm trnj n sv četiri brod (iz 130 istovrem enih osm trnj n četiri brod uzeto je 130 m ksim lnih rzlik). Pritom u ovim rezulttim nisu bil uzet u obzir rnije spom enut m jerenj s sistem tskom greškom, uz izuzetk podtk tlk s brod»resercher«(koj su bil uzet u obzir). U slijedećoj tblici z pojedini element x dti su: srednjk Ax, minimum Axmin i mksimum Axmx tih m ksim lnih rzlik Ax. P cred tog, rdi orijentcije učestlosti m ksim lnih rzlik, dte su x stndrdne devijcije tih m ksim lnih rzlik Podtk stndrdne devijcije nm kzuje d bi se, ukoliko bi bilo i dleko više istovrem enih osm trnj od 130, mksimlne rzlike u 68% slučjev nlzile 6

u području (Ax crax, Ax + crax).* To n prim jeru rzlik tem pertu r iz tblice 1. znči d bi u slučju velikog broj m otrenj m ksim lne rzlike bile u području od 0.1 do 0.9 C (0.5 0.4 = 0.1; 0.5 + 0.4 = 0.9). Tj veći broj osm trn j se ostvruje u toku smog eksperim ent koji, z rzliku od usporedbe instrum ent (trje nekoliko dn), može tr jti i do nekoliko mjeseci. Tko se normlno, iz sme usporedbe, zključuje o točnosti u cijelom rzdoblju eksperim ent ili, kko se to kže u sttistici, iz jednog dovoljno reprezenttivnog uzork, zključuje se o cijelom kolektivu podtk. U tblici 1. su tkođer dt i područj u kojim su se u 95% slučjev nlzile mksimlne rzlike pojedinih meteoroloških element**. Tblic 1. Neke krkteristike rzdiobe m ksim lnih rzlik Ax, kod 130 istovrem enih osm trnj n četiri brod (1). Srednjk mksim lnih rzlik tem pertur suhog term om etr iznosio je 0.5 C, stn drdn devijcij ct,, je bil + 0.4 C, što ukzuje d se reln, norm ln, odnosno uobičjen (68% slučjev) grešk m jerenj kreće od 0.1 do 0.9 C. Te veličine, može se u stv r diti, zntno prelze dozvoljenu grešku (±0.2 C) kod m jerenj tem per tu re zrk upotrebljvnim tipom term om etr (1). Rzlike iznos tem pertu re suhog i mokrog term om etr, kod m jerenj n pojedinim brodovim, im ju z posljedicu rzlike u reltivnoj vlgi. Tko je srednjk m ksim lnih rzlik reltivne točn meteorološk m jerenj n moru, to u stvri znči što više izbjeći utjecj tijel brod ko i efekt veznih uz vljnje brod u toku m jerenj. Ko što smo vidjeli, m ksim lne rzlike tlk su se u 95% slu čjev nlzile u području od 0.2 do l.lm b. Rdi ilustrcije možemo ovdje nvesti i neke p reporuke Svjetske m eteorološke orgnizcije koje se odnose n točnost brodskih neroid-brom etr (2); neroid-brom etr: treb d je kompenzirn protiv upliv tem perture tko, d pri prom jeni tem perture od X u 95% slu - č je v Ax Ax V Ax j e iznosio Axmin Ax mx od do p (mb) 0.6 0.2 0.2 1.1 0.1 1.3 tsuhi ( 0 0.5 0.4 0.0 1.0 0.0 1.3 t»okei < C> 0.4 0.2 0.0 0.8 0.0 1.1 V (m/s) 1.7 1.3 0 4.5 0 5.5 d (stup.) 17 8 0 30 0 45 Ko što je iz prethodne tblice vidljivo, srednjk m ksim lnih rzlik tlk je iznosio 0.6mb, u 95% slučjev te rzlike su se kretle od 0.2 do l.lm b. Te veličine inče ulze u dopuštene v rijednosti grešk kod m jerenj neroid-brom etrom (1). * Uz uvženje pretpostvke d je rzdiob čestin mksimlnih rzlik normln (Gussov). U slučju velikog broj osmtrnj t se pretpostvk u prirodi i ostvruje. ** U slučju velikog broj motrenj tj. ostvrenj normlne rzdiobe, 95 /o mksimlnih rzlik treblo bi se nlziti u intervlu A x - 2 f f 4x, Ax + 2 ffax). Slik 1. - Precizni neroid-brometr»fuess«s okvirom z prigušivnje vibrcij (2) vlge iz 130 osm trnj iznosio 7%, u 95% slučjev te su se rzlike kretle od 0 do 12%. Srednjk m ksim lnih rzlik brzin vjetr bio je 1.7 m/s, dok je stndrdn devijcij < t v bil ± 1.3 m/s. P ored tog, u 95% slučjev te rzlike su se kretle u području od 0 do 4.5 m/s, što znčjno prelzi instrum entlnu grešku upotrebljvnih tipov nemometr. Što se tiče sm jer vjetr, mksim lne rzlike su u 95% slučjev iznosile od 0 do 30 C. Diskusij rezultt usporedbe N prijed izneseni rezu ltti usporedbe, mogli bismo reći, izzivju određeno iznenđenje i u svkom slučju nm konkretno prikzuju koliko je teško vršiti 30 C rzlik u očitnju ne bude već od + 0.5 mb. d pogrešk rzdiobe n bilo kojem m jestu n skli ne bude već od + 0.5 mb. Kod nor- Slik 2. Precizni neroid-brometr s brojčnim pokzteljem izmjerenog tlk (5) 7

m lnog korištenj ov grešk tre b ostti u grnicm tolerncije u periodim od po njm n je godinu dn. d grešk u očitnju zbog histereze (neelstičnosti m terijl) ne sm ije kod prom jene tlk zrk z 50mb i povrtk n početni tlk biti već od ± 0.5mb. m or biti otporn protiv uobičjenih rizik kod trnsport tko, d se zbog tog u očitnju ne pojvi grešk već od + 0.5mb. D jelovnju ovog fktor odgovr n m oru efekt v ljn j brod. Z nprijed utvrđene rzlike može se, ko što je to npisno u (1), reći d ulze u vrijednosti grešk dozvoljenih kod m jerenj brodskim neroid-brom etrom. Veći iznosi rzlik bili bi ostvreni u slučju kd bi npr. svki od nprijed nvedenih fktor uzrokovo dvije do tri desetinke. Sigurno je, međutim, d su te rzlike, pored dozvoljenih i nedozvoljenih grešk in stru m ent, posljedic djelovnj i drugih fktor. Ko što je poznto, brod koji se nlzi u struji zrk izziv u svojoj okolini porem ećj, tj. prom jenu strujnj (smjer i brzine vjetr). Prom jen brzine vjetr, što se može vidjeti iz Bernoulli- -eve jedndžbe, im z posljedicu prom jenu tl k zrk. Zto može instrum ent i svršeno točno m jeriti tlk zrk, li se ipk dobiv rezultt s određenom greškom, jer se tlk zrlk u okolnoj neporemećenoj stru ji rzlikuje od tlk zrk u poremećenoj struji, tj. u neposrednoj blizini brod. Svki brod, tkođer (što ovisi o veličini, obliku i reltivnom k u r su brod prem vjetru) uzrokuje rzličite prom jene brzine i sm jer vjetr, p se pored ostlih i zbog tog uzrok mogu n rznim brodovim u neposrednoj blizini dobiti rzličiti rezultti. Te rzlike ipk nisu velike, već iznose oko nekoliko desetin m ilibr. Tko možemo spom enuti d prem Bernoulli-evoj jedndžbi, prom jen od ± 5 m /s u struji zrk brzine 10 m/s prouzrokuje prom jenu tlk od 0.75 do +0.45 mb; čk prom jene u brzini od lm /s, pri brzini struje od 10 m/s, uzrokuju prom jenu od O.lmb. Ovdje bi bilo znimljivo dti neke rezultte do kojih je došo N. Thompson (3) proučvjući točnost m jerenj tlk z v rijeme meteorološkog eksperim ent JASIN 72 (Joint Air-Se Interction Experiment) u kojem su učestvovl tri nučno-istrživčk brod, koji je održn u blizini brodske ocenske m eteorološke stnice»j«(52.5 N, 20 W). M jerenj tlk su vršen n svim brodovim s po tri precizn neroiđ-brom etr n svkom. Vidijeve doze neroid-brom etr su se nlzile n rznim točkm brod, s tim d su senzori s elektronskim pokzivčem bili sm ješteni u jednoj prostoriji n komndom mostu. 1019-0 - Tokom m jerenj je n više prim jer ustnovljeno d izm jepomoću tri neroid-brom etr n rznim točkm brod. E ksperim ent je izveden tko d je brod u trjn ju od 48 m inut izvršio jedn puni okret, m jerenj su izvršen u svkih 30 Ko što je vidljivo, m ksim ln rzlik tlk zrk zbog reltivnog kurs brod prem v jetru iznosi 0.2 do 0.3mb. U tkvim eksperim entim zbog u tjecj kurs brod ustnovljene su, možemo spomenuti, i rzlike do 0.7mb. U toku ovog eksperim ent ipk nije bilo moguće ustnoviti koje je m jesto njpodesnije z m jerenje tlk zrk n brodu. Tko N. Thompson sm tr d bi, ukoliko bi se htjelo potpuno izbjeći posredn utjecj tijel brod n izm jerenu vrijednost tlk zrk, treblo m jerenj sm jer i brzine vjetr vršiti i n plutči pored brod. K orekcijom izm jerene b r zine v jetr n brodskom nemom etru (smješten pored neroid- -brom etr) mogl bi se, u p o trebom B em oulli-eve jedndžbe, iz- 60 120 180 240 300 Reltivni sm jer vjetr (u stupnjevim ) Slik 3. Tlk zrk kod rzličitih, u odnosu n smjer vjetr, reltivnih kursev brod. Mjerenje izvršeno 20. IX 1972. od 0800 do 0843 (GMT) pomoću tri neroid-brometr (tri linije n slici) postvljenih n rzličitim mjestim n brodu»wether Adviser«(3) ren vrijednost tlk ovisi o re ltivnom kursu brod prem sm jeru vjetr. N slici 3 su p rikzne vrijednosti tlk izm jerene n brodu»w ether Adviser«vršiti i korekcij izm jerene vrijednosti tlk zrk. U toku eksperim ent JASIN bili su tkođer ispitni i posebni

Kollsmn neroid-brom etri čij se specijlnost sstoji u tome d m jere tlk zrk svke sekunde (s m eđupuzm od pol sekunde). M jerenje trje nekoliko m i nu t i tko se npr. z tri m inute izvrši 120 m jerenj. Instrum ent ko m jerenu vrijednost ispisuje srednjk. Ovkv nčin m jerenj, tj. m jerenje tkvim instrum entom, otkln j grešku koj se može pojviti ko posljedic vljnj brod. Kod običnog neroid-brom etr t se grešk može sm njiti ko se očitvnje vrši dv tri pu t i izrčun srednjk. Što se tiče instrum entlnih grešk neroid-brom etr, mogli bismo spomenuti d je utor ovog npis sudjelovo u eksperim entu ATEP (TROPEX, GATE)-74 n nučno-istrživčkom brodu»prof. Viese«i vršio m eteorološk osm trnj. M jerenj tlk su vršen pomoću dv neroid-brom etr Precizneroid brometr Brogrf među kojim je njčešće rzlik iznosil 0.2, kretl se do 0.4mb. Brom etri su bili iste m rke i nlzili su se jedn pored drugog. Mogli bismo spomenuti d je jedn dio veličine nprijed prom trnih rzlik kod svih m eteoroloških elem ent sigurno posljedic i tog što su m jerenj vršen u iko bliskim, li ipk prostorno rzličitim točkm. Isto to u nekim slučjevim može v rijediti i z vremenski trenutk motren j (npr. kod m jerenj sm jer i brzine vjetr). Treb istknuti d su nprijed prom trne rzlike utvrđene u toku eksperim ent ATEP-73 bile m nje od rzlik utvrđenih u toku usporedbe održne godinu dn rnije prilikom eksperim ent ATEP-72. Pritom se nisu zntno prom ijenile tehničke k rk teristike smih instrum ent, li su n brodovim uvžene neke JPreci2^f>eroid I brometr preporuke Svjetske meteorološke orgnizcije o metodici m jerenj (povoljn položj instrum ent d bi se što više izbjego utjecj tijel brod, po dv očitvnj kod m jerenj nekih m eteoroloških elem ent uz rčunnje srednjk itd.). N tem elju n p rijed prom trnih rezultt usporedbe dte su korisne preporuke z m eteorološk m jerenj n moru, koje su u toku idućeg eksperim ent ATEP-74 i bile uvžene. Neke od tih preporuk su: tlk zrk bi treblo m jeriti pomoću dv neroid-brom etr, ko vrijednost tlk treblo bi uzim ti srednju vrijednost; m jerenje tem perture zrk je pogodno vršiti pomoću spircionog psihrom etr postvljenog n konzoli, tko d instrum ent bude n udljenosti od oko 2.5 m od ivice bok brod. Normlno, n brodu postoje dvije tkve konzole, n svkoj strni po jedn, tem pertur zrk se m jeri n privjetrenoj strni; sm jer i brzinu v jetr treb lo bi, d se što bolje izbjegne utjecj tijel brod, m jeriti pomoću više tj. dv ili četiri nem om etr (po dv bočn nemom etr n prednjem i zdnjem j r bolu) kko bi se u zvisnosti od reltivnog sm jer puhnj vjetr (u odnosu n brod), uključio njpodesniji. Zključk Sve ovo nprijed rečeno nm kzuje koliko je složeno vršiti točn meteorološk m jerenj n m oru tj. što više izbjeći utjecj tijel brod, te utjecj vljnj brod n izm jerenu vrijednost m eteorološkog elem ent. Pokzivo temperture i rosišt Brzin vjetr Slik 4. Suvremen meteorološk stnic»combimet«izrde Friedrichs; ormrić s primčim n mostu (2) Možd će se netko zpitti: ko je svko m jerenje npr. tlk zrk n brodu već unprijed»osuđeno«d bude z nekoliko desetinki krivo, zšto je ond po treb no očitvti n desetinku točno? 9

Sigurno je, međutim, d su tkv očitvnj n desetinku (mb, Cj potrebn uprvo zto, jer ko se već neke greške ne mogu elim i nirti, ond je potrebno što više sm njiti one koje se mogu jednostvno izbjeći, to u ovom slučju znči: vršiti očitvnje m ksim lno moguće točno, tj. n jednu desetinku. LITERATURA: 1. D. P. Besplov, R. G. Timnovskj: Rezultti srvnenij stndrtnoi meteorologičeskoi pprturi v period ekspedicii ATEP-73, Meteorologij i Gidrologij br. 6 1975, Gidrometeoizdt, Moskv. 2. A. Župn: Meteorološki instrumenti z brodove, Vijesti br. 3/67. 3. N. Thompson: Shipbord Pressure Mesurements during JASIN 1972, The Meteorologicl Mgzine, June 1975. 4. S. Visković: GATE i sudjelovnje predstvnik Jugoslvenske Hiddrometeorološke službe u njemu, Vijesti br. 4/1974. 5. J. Dominis: Novi pomorski brometr, Vijesti br. 3/1966. METEOROLOŠKI M O TRITELJI NA BRODOVIMA! OBRATITE PA ŽN JU NA ODRŽAVANJE I ISPRAVNOST VAŠIH M ETEOROLOŠKIH INSTRU M E NATA. NE DOPUSTITE DA VAŠ TRUD I VAŠE ZALAGANJE U METEOROLOŠKOM RADU NA BRODU POSTANU UZALUDNI ZA VAS I ZA METEOROLOŠKU SLUŽBU ZBOG POGREŠNIH POD A TAKA DOBIVENIH NEISPRAVNIM INSTRUM ENTIM A! KORISTITE PR ILIK U KADA VAŠIM BRODOM UPLOVITE U RIJEK U ILI SPLIT DA VAŠE INSTRUMENTE KONTROLIRATE I POPRAVITE U NAŠIM LABORATORIJ AMA, PREKO LUČKIH METEOROLOŠKIH AGENATA. cfčetnu i u&p^e^nu 7976. g.&dinii ŽELIMO SVIM ČITAOCIMA»VIJESTI«, A POSEBICE POMORCIMA KAO I SVIM KORISNICIMA USLUG A POMORSKE METEOROLOŠKE SLUŽBE! P O M O R S K I M E T E O R O L O Š K I C E N T A R 10

O svrt n m eteo r o lo šk i rd n b rod ovim J u g o sl v e n sk e tr g o v č k e m o rn rice u 1974. g UVOD D obrovoljnu m eteorološku službu obvlj u svijetu veliki broj brodov niz trgovčkih m ornric, kko bi se omogućio priliv potrebnog broj meteoroloških podtk s velikih m orskih prostrnstv n kojim je nemoguće uspostviti m režu fiksnih m eteoroloških stnic, ko što je to slučj n kopnu. Bez tkvih podtk meteorološke službe ne bi mogle n zdovoljvjući nčin obvljti svoj rd, tj. nlizu vrem enskih prilik nd odgovrjućim prostrnstvim, ne bi mogle p rip rem ti vrem enske prognoze niti upozorenj o nilsku vrem enskih pojv opsnih z pomorsku plovidbu. Brodovi koji vrše dobrovoljn meteorološk m otrenj n tj nčin p rib v ljju veliku količinu meteoroloških podtk, dkko uz uvjet d rezultte m otrenj odm h i prošli jedu ju oblskim stnicm, koje tkve podtke šlju dlje m e teorološkim centrim n iskorištenje. Tko brodsk m eteorološk služb pomže svjetskoj i pomorskoj meteorologiji, ujedno svojim podcim doprinosi sigurnosti plovidbe. 1. jnur 1974. godine bilo je upisno u» Interntionl list of selected, supplem entry nd uxiliry ships«svjetske m eteorološke orgnizcije ukupno 7.052 trgovčk i ribrsk brod, pripdnik preko 40 pomorskih zemlj, dok je 1. jnur 1975. tj broj iznosio 7.272 brod. Nš je zemlj, u surdnji s Svjetskom meteorološkom orgnizcijom, uspostvil tkvu brodsku meteorološku službu 1952. godine, koj dns više nije niti n posve dobrovoljnoj osnovi, već prem nšim propisim predstvlj obvezu trgovčkih brodov koji plove n dužim rutm d ovu službu uredno obvljju. Od nših trgovčkih brodov bilo je upisno 1. jnur 1974. godine u gore nvedenu m eđunrodnu listu 94 brod koji su n zdovoljvjući nčin oprem ljeni m e teorološkim instrum entrijem, dok su 1. jnur 1975. bil 103 tkv brod. Međutim, osim nvedenog broj upisnih nših brodov, još preko 50% više nših trgovčkih brodov obvlj brodsku m eteorološku službu, tko d se može reći d ovu službu obvljju gotovo svi nši prekoocenski brodovi. Pomorski meteorološki centr Hidrometeorološkog zvod SR H rvtske u Splitu, ko pomorsk m eteorološk ustnov, vrši osigurnje pomorskog sobrćj n Jdrnu, istovremeno i n području pomorske meteorološke službe surđuje s Komisijom z pomorsku m eteorologiju Svjetske meteorološke orgnizcije. Osim tog, bvi se i pom orskom klim tologijom Jdrn, p je ko t kv i sm zinteresirn z m eteorološke podtke s brodov. Končno, ko jedin pomorsko-meteorološk ustnov u nšoj zem lji, bvi se i s unpređenjem brodske meteorološke službe, u koju svrhu prikuplj sve brodske m e teorološke dnevnike s brodov nše trgovčke mornrice, ispituje n tj nčin k vn titetu i k v litetu brodskog meteorološkog rd n svkom nšem brodu. METEOROLOŠKA MOTRENJA I IZVJEŠTAJI U 1974. GODINI Do zvrštk ove obrde, Pomorski meteorološki centr je iz 1974. godine prim io brodske m e teorološke dnevnike od ukupno 152 jugoslovensk trgovčk brod. Ove smo godine tkođer u v r štvli u preglede prednih OBS- -METEO izvještj i one brodove koji nisu predli nijednog izvještj, li su bili snbdjevni sredstvim rdio-veze i im li uk rcnog rdiotelegrfistu, p su stog norm lno bili dužni i predvti izvještje. Iz tih su pregled isključeni smo oni brodovi koji nisu predvli izvještje iz rzlog što nem ju rdiotelegrfiste. Ovo se odnosi n 22 brod Lošinjske plovidbe, po 2 brod M editernske i Dlm tinske plovidbe i po 1 brod Prekookenske plovidbe i B rodogrdilišt»cres«. Podci o broju motrenj U 1974. godini su brodovi, od kojih su prim ljeni brodski m eteorološki dnevnici, izvršili ukupno 38.291 m otrenje. P rem 1973. godini, tj je broj z 3.917 m otrenj mnji, iko je broj brodov u 1974. godini bio z 13 brodov veći nego u prethodnoj godini. Prosjek broj motrenj po brodu iznosi 251,9, to je z 51,8 m otrenj m nje nego u 1973. godini. Njbolji prosjek svih brodov pojedinih plovidbi je 384,7 m otrenj, što su postigli brodovi M editernske plovidbe iz Korčule. Tj je prosjek bolji od prošlogodišnjeg z 16,0. Pošto prosjek izvršenih m otrenj svih brodov od kojih su prim ljeni brodski meteorološki dnevnici iznosi 251,9 m otrenj, to su ukupni ndprosječni broj motrenj postigli brodovi Mediterntske plovidbe (384,7) iz Korčule, Jugolinije (302,9) iz Rijeke, Brodogrdilišt»C r e s«(257,0) iz Cres i L o š i njske plovidbe (254,8) iz Rijeke (vidi tbelu 5). Njveći broj motrenj u 1974. godini imo je brod»a g- rum«(1.211) M editernske plovidbe iz Korčule, tj je broj veći od prošlogodišnjeg čk z 453 11

m otrenj, te je istovrem eno drugi po veličini od svih dosdšnjih, tj. od 1959. godine novmo (vidi tbelu 1.) Ističemo tri brod koj su u 1974. dl njveći broj m otrenj: M.b.»Agrum«(1211) Mediternske plovidbe iz Korčule. Zpovjednici: kp. Slobodn M rtić i kp. Šćepo Lončr. I č. plube: kp. Mto Kosović i kp. Stjepo Lončric. II č. plube: Joško Buble. III č. plube: Gorn Botic. K det i v. d. III č. plube: Božo Vljlo. Rdiotelegrfisti: Nikol Miletić, Ozren Gbelić i A leksndr Spsić. Nvedeni brod je i 1969, 1971. i 1972. godine imo njveći broj m otrenj (829, 1.037 i 1480). M.b.»S r b i j «(673) Jugolinije, Rijek. Zpovjednici: kp. Hrvoje Bobnović i kp. Josip K nežević. I č. plube: kp. Ivn Skomeršić i kp. Ljudevit Lnjin. II č. plube: K runoslv Pli, M rijn Polić i Dvor Brozičević, III č. plube: K rešim ir Košuljndić, Miloš Čurlić i Zdrvko Suhor. K det, v. d. III č. plube: Jovn Golubović. Rdiotelegrfisti: Zorn Đurđević, P etr Kržnić i Šime Miš. M.b.»Trepč «(628) Jugolinije, Rijek. Zpovjednici: kp. Zltko Uršičić i kp. Ivo Violić. Godin T belrni pregled izvršenih m o tren j z rzdoblje 1959 1974. Broj svih brodov Broj svih motrenj Prosjek po brodu Njbolji prosjek (plovidb) Njen prosjek po brodu Brod s njviše motrenj TABELA 1 Broj motrenj tog brod 1959. 109 34.951 320,6 Tnkersk 518,2 Aln 979 1960. 122 32.299 264,7 Lošinjsk 372,5 Zelengor 625 1961. 131 34.918 266,5 Lošinjsk 442,0 Rog 677 1962. 145 37.531 258,8 Splošn 401,7 Kordun 614 1963. 161 40.991 254,6 Splošn 357,7 Pirn 699 1964. 163 42.344 259,8 Jugolinij 323,1 Bel Krjin 627 1965. 180 52.185 289,9 Splošn 379,3 Bel Krjin 691 1966. 178 52.255 293,6 Splošn 393,8 Držić 719 1967. 176 54.592 310,2 Jugolinij 421,5 Sumdij 756 1968. 168 61.781 367,8 Jugolinij 486,9 Ljubij 795 1969. 165 52.357 317.3 Jugolinij 393,1 Agrum 829 1970. 157 50.462 321,4 Jugolinij 443,1 Nehj 736 1971. 148 43.585 294,5 Jugolinij 411,4 Agrum 1.037 1972. 137 47.176 344,3 Meditern. 446,6 Agrum 1.480 1973. 139 42.208 303,7 Jugolinij 368,7 Triglv 758 1974. 152 38.291 251,9 Meditern. 384,7 Agrum 1.211 I č. plube: kp. Jurko Krninčić i kp. A lbert Rčić. II č. plube: Vilim Silić, Boris Lencović i Ivn Bbić. III č. plube: B erislv V rnić, Nend Bnov i Mlden Mikuličić. Rdiotelegrfisti: M iln Tišm, Pjo Vidk i Miroslv Mišković. Nvedeni brod je u 1973 godini bio drugi po broju izvršenih motrenj (757). Podci o prednim OBS-METEO izvještjim Od svih brodov čiji su brodski meteorološki dnevnici iz 1974. godine prim ljeni i pregledni, 28 brodov nije imlo rdiotelegrfske, tko d oni nisu mogli vršiti predju OBS-METEO izvještj. Ostlih 124 brodov je bilo dužno predvti izvještje. Ukupno je predno 8.699 izvješ M/b»Agrum«, Mediternske plovidbe Korčul. Brod koji je u 1974. godini do njveći broj meteoroloških motrenj (1211). On je ujedno bio drugi po broju prednih OBS-METEO izvještj (294), tkođer drugi po ukupnoj ocjeni meteorološkog rd. 12

tj, što je z 969 izvještj m nje nego u 1973. godini (vidi t belu 2.) Prosjek prednih izvještj po brodu iznosi 70,1, što je z 13,2 m nje nego u 1973. godini. Ukupni ndprosječni broj izvještj po brod u imle su: J u g o 1 i n i j, Rijek, (87,0), Splošn plovi d- b, Pirn (85,5), Jugooceni- ], Kotor (80,9) i Mediternsk plovidb, Korčul (75,0), dok su sve ostle plovidbe bile ispod prosjek. Njveći broj zveštj je predo brod»krs«, Splošne plovbe, i to ukupno 365 izvještj m nje od njboljeg brod u 1973. godini. Njbolji prosjek prednih depeš po plovidbm iml j ejugolinij, Rijek, s 87,0, što je slbije od svih prošlih godin osim 1962. i 1966. godine. Tri brod koj su predl u 1974. godini njveći broj OBS- -METEO izvještj jesu: M.b.»K r s«(365) Splošne plovbe, Pirn. Zpovjednici: kp. Alojz Duh, kp. N orbert Petrović i kp. B rnko Petrović. I č. p lu be: kp. Jožef Klus i kp. Jože Močnik. II č. plube: Brnko Bobovnik, Vojislv M rković i Jo- Godin TABELA 2. T belrni pregled p red tih izv ještj z rzdoblje 1958 1974. Broj svih brodov Broj svih izvještj Prosjek po brodu Njbolji prosjek (plovidb) Njen prosjek po brodu Brod s njviše izvještj Broj izvještj tog brod 1958. 114 12.252 109,8 Tnkersk 299,4 Petk 535 1959. 123 10.792 87,7 Tnkersk 310,5 Aln 508 1960. 136 8.219 60,4 Tnkersk 197,6 Aln 444 1961. 138 8.644 62,6 Tnkersk 103,4 Aln 452 1962. 164 6.995 42,6 Tnkersk 73,7 Iž 352 1963. 110 7.843 71,3 Jugorečno 250,0 Iž 441 1964. 120 8.401 70,0 Tnkersk 128,8 Zletovo 465 1965. 133 8.979 67,5 Tnkersk 151,2 Zletovo 511 1966. 127 7.612 59,9 Prekook. 86,7 Bočn 368 1967. 102 8.085 79,3 Meditern. 225,0 Velebit 524 1968. 127 10.489 82,6 Meditern. 341,7 Plod 695 1969. 119 12.321 103,5 Meditern. 215,0 Romnij 692 1970. 117 12.326 105,4 Jugoocen. 148,7 Mkedonij 503 1971. 110 10.536 95,8 Splošn 128,5 Grobnik 488 1972. 114 10.217 89,6 Jugolinij 122,7 Kosovo 644 1973. 116 9.668 83,3 Jdroslob. 111,1 Pul 413 1974. 124 8.699 70,1 Jugolinij 87,0 Krs 365 zo Bučić. III č. plube: Zv<x ko Škrobr i Miroslv Koželj. Rdiotelegrfisti: Zvonko Plninić i M ilenko Milinović. Npominjemo d je ovj brod i prethodne godine bio drugi po broju prednih OBS-METEO izvještj (305). A.b.»A g r u m«(294) M editernske plovidbe, Korčul. Im en zpovjednik, čsnik plube i rdiotelegrfist nveden je već rnije, jer je tj brod ujedno bio i prvi po broju m otrenj. M.b.»M rko Mrulić«(263) Jdroslobodne, Split. Zpo- M/b»Krs«, Splošne plovbe Pirn. Brod koji je u 1974. godini do njveći broj OBS-METEO izvještj (365), drugi je po redu u odnosu broj motrenj i prednih izvještj (73,74 /o od 495 motrenj) 13

vjednici: Kp. Miho Kusijnović i kp. Zvonim ir Vids. I č. plu be: kp. Josip Žižić i kp. Ivoslv Šunduric. II č. plube: Igor Čurković i Jerko Nzor. III č. plube: Antonio Plninšek i Tonči Repnić. Kdet: Vojko Kozulić. Rdiotelegrfisti: Ante Burić i Mrko Mrković. Odnos broj motrenj i prednih OBS-METEO izvještj Kolikogod velik količin dobro obvljenih m otrenj predstvlj pokztelj dobrog i m rljivog rd brodskih m eteoroloških m otrilc, t količin nije sm sebi svrh. V rijednost obvljenih m otrenj se zist i ostvruje, ko podci tih m otrenj n vrijem e stignu do meteoroloških službi rdi njihovog iskorištvnj, tj. ko se oni blgovremeno OBS-METEO izvještjim p redju s brod n dljnje iskorištenje u sinoptičke svrhe. Pošto je prvenstven svrh brodskog m e teorološkog rd d se on iskoristi uprvo u sinoptičke svrhe, ond nm jedino odnos broj prednih izvještj prem broju izvršenih m otrenj pokzuje s tu pnj efiksnosti ukupnog m eteorološkog rd n brodu, ujedno je to i indiktor stupnj surdnje rdiotelegrfist i brodskih m e teoroloških m otritelj; drugim riječim, to je i pokztelj zlgnj rdiotelegrfist u tom rdu. Zto, d bi se zorno prikzo ovj fktor, sstvljen je i»sttistički pregled prednih OBS-METEO izvještj«(tbel 3.) u kojem u je sdržn i postotk onih m otrenj koj su zist bil blgovremeno predn putem izvještj. Treb ipk npom enuti d smo brojčn vrijednost ovog postotk ne dje stvrnu sliku cjelokupne efektivnosti brodskog m eteorološkog r d, ukoliko se on posm tr odvojeno od broj izvršenih m otrenj, jer veliki postotk odslnih izvještj koji proizlzi iz inče mlog bro j m otrenj ne p red stvlj stv rn i uspjeh m eteorološke službe n brodu. Ipk, slično ko i z rnije iznijete podtke, donosimo i podtke o posto tku prednih depeš: Njveći postotk prednih depeš u odnosu n broj izvršenih m otrenj ostvril su slijedeć tri brod: M.b.»Zet«(88,61% od 202 m otrenj) Jugoocenije, Kotor. Zpovjednik: kp. Miodrg Koprivic. I č. plube: kp. Neđelko Zmukić. II č. plube: Zoroslv Milinović i Nikol Kovčević. III č. plube: G rcij Mrović. Kdet, v. d. III č. plube: Mlden Muk. Rdiotelegrfist: Josip Dobrec. M.b.»Split«(73,81% od 126 m otrenj) Jdroslobodne, Split. Zpovjednici: kp. Filip Ruić i kp. Nikol Zec. I č. plube: kp. A nte Serdr, i kp. Rnko Zunić. II č. plube: kp. Slobodn Kijc, Vlstim ir Mch, Ju re Lzić i Mlden Russo. III č. plube: Ognjen Mimic, Jdrn M rinković i Srećko Čepić. Rdiotelegrfisti: Dinko Lovrić i Ilij Ččij. Ovj brod je i prošle godine imo njveći postotk prednih depeš (90,32% od 124 m otrenj). M.b.»Krs«(73,74% od 495 motrenj), Splošne plovbe, Pirn. Im en zpovjednik, čsnik p lube i rdiotelegrfist ovog b rod su već nveden rnije, pod brodovim koji su predli n j veći broj OBS-METEO izvještj. Uz nvedene brodove iznosimo još nekoliko brodov koji su im li dost visok postotk prednih izvještj, i s reltivno povoljnim brojem izvršenih m otrenj: M. b.»m k r s k «(73,68% od 209 m otrenj) Jdroslobodne, Split; M.b.»Klek«(69,08% od 207 m otrenj) Jugolinije, Rijek; M.b.»M rko Mrulić«(68,84 % od 382 m otrenj) Jdroslobodne, Split; M. b.»v i š e v i c «(62,96% od 351 m otrenj) Jugolinije, Rijek; M. b.»b o k «(59,51% od 331 m otrenj) Jugoocenije, Kotor i M. b.»a u- gust Cesrec«(57,74% od 336 m otrenj) Jugolinije, Rijek. UKUPNA OCJENA RADA Iz brodskih m eteoroloških dnevnik z 1974. godinu može se, ko prvo, kon sttirti d su količin izvršenih m otrenj i broj prednih OBS-METEO izvještj sm njeni u odnosu n prethodnu godinu; posebno je uočljivo zbrinjvjuće sm njenje broj odslnih OBS-METEO izvještj, što ukzuju n veliki podbčj rd brodskih rdiotelegrfist. Ov je činjenic to više čudn, jer smo se gotovo u svkom zvršnom broju»vijesti«(br. 4) obrćli bš uvijek n nedovoljno zlgnje rdiotelegrfist oko urednog otprem nj izvještj. N žlost, pozivnj n njihovu obvezu rd su ostl bez odziv. Tko je ove godine, untoč zist zntnom poboljšnju kvlitete m eteoroloških m otrenj (do sd n j boljoj kvliteti m otriteljskog r d), ukupn ocjen brodskog m e teorološkog rd spl n zbrinjvjuću rzinu. Što se tiče rd rdiotelegrfist n brodovim s smo jednim rdiotelegrf istom (što je slučj n nšim brodovim), nitko ne poriče poteškoće koje ov okolnost uvjetuje. To je bil tem i nekoliko sstnk Kom isije z pom orsku m eteorologiju Svjetske m eteorološke orgnizcije, ko i odgovrjućih diskusij o ovom pitnju. No ipk, ni n tkvim brodovim ne bi bilo nužno d ukupni meteorološki rd u stvri podbci i postne neefektivn rdi tog rzlog. Ne vjerujem o, s druge strne, d je pozivnje n pridržvnje odredb nših zkonskih propis n jprikldniji p u t u nvođenju r diotelegrfist z njihov doprinos zštiti i sigurnosti pom orskog sobrćj, je r je to i problem osobnog shvćnj dužnosti, i solidrnosti. K d bi se rdiotelegrfisti pridržvli smo onog nčel koje je Svjetsk m eteorološk orgnizcij postvil z otprem - nje OBS-METEO izvještj, sigurni smo d bi i tj problem, koji se iz godine u godinu ponvlj, bio rješen. D li je zist nemoguće udovoljiti tkvom nčelu koje glsi:»n sjevernom Atlntiku 14

treb d se brodski meteorološki izvještji dostvljju što je m o guće prije, njksnije do 12 sti iz stndrdnog termin m otrenj. N južnoj hemisferi i s ostlih područj odkle se s brodov prim mli broj izvještj, brodski meteorološki izvještji se mogu predvti do 12 sti iz termin motrenj. Bolje je d se podci o motrenju prime i s izvjesnim zkšnjenjem, nego d se ne prime nikko.«ni ove godine se nijedn brod nije mogo ocijeniti odličnom ocjenom z cjelokupn meteorološki rd, li su dobru ocjenu zslužil slijedeć tri brod: M. b.»frno Šupilo«(527- -115-21,28)* Jugolinije, Rijek. Zpovjednici: kp. Vldim ir Bbić i kp. A ntun Nvrin. I č. plube: kp. D vor Brozičević, kp. M lden Sobol i kp. M itr Botic. II č. plube: N end M endril, M ili- broj OBS-METEO izvještj, p prem tome ni postotk odslnih depeš u odnosu n broj m otrenj, d je kvlitet rd njegovih m o tritelj njbolj, d izrzito odskče od kvlitete n svim ostlim brodovim, p je on utjecl n tko visoku ukupnu ocjenu. M. b.»agrum«(1211-294- -24,28) M editernske plovidbe, Korčul. Im en zpovjednik, čsnik plube i rdiotelegrfist dt su već prethodno kod brodov s njvećim brojem m otrenj i kod brodov s njvećim brojem prednih OBS-METEO izvještj. Kod ovog brod se zpž ngli skok kvlitete rd meteoroloških m otrenj, kko je po bro ju motrenj zuzeo prvo mjesto i po broju prednih izvještj drugo mjesto, to je sve ovo utjeclo n njegovu visoku ocjenu ukupnog m eteorološkog rd. stekli tkođer dobru ocjenu su slijedeći; M. b.»s 1 o v e n i j «(318-152- -47,80) Jugolinije, Rijek; M. b.»titogrd«(221-117-52,94) Ju golinije, Rijek; M. b. Mrko Mrulić (382-263-68,84) Jdroslobodne, Split; M. b.»v o 1 o s k o«(528-232-43,94) Jugolinije, Rijek; M. b.»kumrovec«331-166- -50,15) Jugolinije, Rijek i M. b.»august C e s r e c«(336- -294-57,74) Jugolinije, Rijek. I ove godine se kod nekih brodov uočv vrlo dobr rd m eteoroloških m otrilc, li uz reltivno vrlo m len broj odslnih OBS-METEO izvještj. U tom pogledu izrziti tkvi brodovi su: M. b.»luk B o t i ć«(394-0-0) Jdroslobodne, Split; M. b.»podgor«(359-0-0) Jdroslobodne, Split; M. b.»p u p n t«(302-6-1,99) M editernske plovidbe, Korčul; M. b.»r b«(220-0-0) Jugolonije, > M/t>»Frno Šupilo«, Jugolinije Rijek. Ovj brod je njbolje ocjenjen z cjelokupn meteorološki rd u 19T4. godini. voj Ostović i M rijn Polić. III č. plube: Miljenko Tdić, Zvonimir Ristić, Nikol Rndić, Ivn Psković i Zeljko Glvn. R diotelegrfisti: Štipn Koleg, Šime Miš i Boris Frnčić (vježbenik RTG). K rkteristično je kod ovog brod, iko on nije imo velik * B ro jk e u z g rd m o zn č v ju : b ro j iz v rše n ih m o tre n j, b ro j o d sln ih OBS- -M ETEO iz v je št j i p o sto t k k o ji iz tog proizlzi. M. b.»v e 1 e b i t«(563-235- -41,74) Jugolinijje Rijek. Zpovjednici; kp. Nikol Turin i kp. Vilim Gunčić. I č. plube: kp. Sergio Dešković, kp. Alfons Mohović i kp. Zeljko Krin. II č. plube: kp. M te Prun. III č. plube: Siniš Frnčeski, Drko Subt i Tomislv Pvletić. Rdiotelegrfist: Ljubo Frničević. Ostli brodovi koji su svojim ukupnim m eteorološkim rdom Rijek; M. b.»t r e ć i M j«(302- -43-14,24) Jugolinije, Rijek; M. b. «T r i g 1 v«(582-115-19,76) Jugolinije, Rijek; M. b.»bk r«(550-151-27,45) Jugolinije, Rijek; M. b.»p i o n i r«(234-74-31,62) Ju golinije, Rijek i M. b.»jesen i- c e«(384-132-34,37) Jugolinije, Rijek. Ovom prilikom treb istknuti izuzetn prim jer M.b.»Optij e«, Jugolinije, Rijek, ili bolje rečeno slučj rdiotelegrfist Frne Rupčić, koji se je i 15

STA TISTIČK I PODACI PREDANIH OBS-METEO IZV JEŠTA JA Plovidbe su poredne prem prosjeku pred nih izvještj TABELA 3. Izvještji predni: domćim rdiostnicm, b strnim, c ukupno svih izvještj. % = postotk motrenj prednih OBS-METEO izvještjim. Brodovi tiskni msnijim slovim predli su izndprosječn broj izvještj. Jugolinij b c % R ijek A. Cesrec 3 191 194 57,74 B kr 151 151 27,45 Bltik 31 31 27,68 B šk 5 71 76 26,12 Bosn 2 98 100 36,63 Crikvenic 7 122 129 36,54 Crn Gor 2 34 36 Drežnic 17,73 _ F. Šupilo 2 113 115 21,82 G. Kovčić 22 22 5,71 Grobnik _ Hrvtsk 30 30 10,79 I. M žurnić 77 77 58,78 Jesenice. 132 132 34,37 Kstv 44 44 15,33 K lek 4 139 143 69,08 Kosovo 89 89 26,89 Kostren 30 30 16,57 K rljevic 1 102 103 36,01 K rnjčević 103 103 23,46 K um rovec 166 166 50,15 K v rner 147 147 45,94 Lik 44 44 18,18 Lošinj 98 98 25,13 Lovćen 2 83 85 19,95 M kedonij 3 110 113 34,98 M. Lginj 3 39 42 16,54 N ehj 90 90 26,24 N. Tesl 2 25 27 16,98 N. Vinodolski 74 74 30,83 O ptij 97 97 43,11 Pg 34 34 15,25 Pzin P ionir 1 73 74 31,62 P rim orje 1 101 102 38,20 Pul 11 65 76 Rb. 37,07 Rijek 2 42 44 17,60 Srjevo 22 74 96 39,83 Senj 118 118 45,91 Skopje 32 32 30,48 Slovenij 1 151 152 47,80 Srbij 38 38 5,65 T itogrd 21 96 117 52,94 Treći mj 43 43 14,24 Trepč 1 84 85 13,53 T riglv 2 113 115 19,76 Trst 70 70 37,84 Tuhobić 2 102 104 33,55 Uljnik 31 31 30,69 b c % b c % V elebit 2 233 235 41,74 Jdroslobodn Split Viševic 5 216 221 62,96 Volosko _ 232 232 43,94 Alk 10 97 107 58,47 Zdr 19 29 48 30,57 Biokovo 60 60 40,27 Zgreb 2 50 52 36,11 Cstel Zvir _ 163 163 57,19 Jdro 55 55 32,25 Luk Botić Sveg: 128 4.742 4.870 28,71 M krsk 11 143 154 73,68 P rosjek: 87,0 M. M rulić 1 262 263 68,84 M. Gubec 18 18 11,18 Splošn P irn M. Pijde 42 42 12,39 N. Nodilo 1 1 0,55 Bočn 58 58 27,36 Omiš Borovnic 2 89 91 43,75 Podgor _ B rnik 1 72 73 33,80 Slone _ 4 4 1,63 Brežice 45 45 14,95 Split 1 92 93 73,81 Gornk 10 10 3,30 Uskok 52 52 27,96 Koper 3 3 5,45 K rs 11 354 365 73,74 Sveg: 23 826 849 25,10 Liti j 61 61 35,06 Krpn 22 22 8,66 P rosjek: 56,6 L jutom er 1 196 197 34,97 L jub ljn 6 165 171 54,11 - Z dr Ju g otnker Logtec 1 13 14 24,14 Portorož 115 115 56,65 Posvin 61 61 59,80 Postoj n _ 42 42 19,27 Trbovlje _ 16 16 9,82 R. Kotri Sli 76 18 94 38,21 Silb 5 49 54 22,78 Sveg: 22 1.261 1.283 34,30 Vinjerc 1 46 47 58,02 P rosjek: 85,5 Zletovo 55 55 28,35 Jugoocenijr. K otor Sveg: 82 229 311 33,58 P rosjek: 51,8 Bnt 2 53 55 71,43 Bok 4 193 197 59,51 Jd ro lin ij -- R ijek D urm itor.. Moslvin 1 56 57 21,27 Brtstvo 15 13 28 22,22 Slvonij 78 78 25,08 Slobod 7 38 45 35,43 Sumdij _. Z et 1 178 179 88,61 Sveg: 22 51 73 28,85 Prosjek: 36,5 Sveg: 8 558 566 33,37 P rosjek: 80,9 Slobodn plovidb Šibenik M editernsk K orčul Kprije 3 12 15 9,04 A grum 26 268 294 24,28 Ploče 25 25 17,99 Mljet Primošten 3 42 45 24,73 Pobjed _ Promin 62 62 30,69 Pupnt. 6 6 1,99 Šubićevc 96 96 39,83 Vodice 5 5 8,33 Sveg: 26 274 300 8,28 Zlrin 1 4 5 6,25 P rosjek: 75,0 Sveg: 7 246 253 23,65 L ošinjsk plovidb R ijek Prosjek: 36,1 Bug A tlntsk D ubrovnik Tih 2 18 20 12,20 Urs Cvtt 26 26 28,89 Gundulić Sveg: 2 18 20 5,00 17.17 20,73 Korčul 10 27 37 35,24 P rosjek: 66,7 Krgujevc Kruševo 16

b c % b c % b c % Petk _ Ulcinj Lošinjsk 2 18 20 5,00 Titov Veles 93 93 51,67 Sveg: 1 1 0,84 Jdroslob. 23 826 849 25,10 Jugotnker 82 229 311 33,58 Sveg: 10 163 173 19,73 P rosjek: 0,5 Jđrolinij 22 51 73 28,85 P rosjek: 24,7 ZBIRN I PREGLED Slobodn 7 246 253 23,65 A tlntsk 10 163 173 19,73 Prekookensk B r Jđrolinij 128 4.742 Splošn 22 1.261 Br 1 Jugoocenij 8 558 1 12,50 M editernsk 26 274 4.870 1.283 566 300 28,71 34,30 33,37 8,28 Prekooken. 1 1 0,84 Ukupno: P rosjek: 331 8.368 8.699 70,2 27,90 TABELARNI PREGLED PREDANIH OBS-M ETEO IZV JEŠTA JA (DEPEŠA) TABELA 4 Plovidbe su poredne prem prosjeku pred nih izvještj Plovidb Ukupn broj 3 Broj i postotk brodov koji su predli depeše 73 X «O <-< 3, O br. % br. % br. % br. % m P, brodov depeš do 100 101--200 201 300 preko 300 Jugolinij, Rijek 56 4.870 87,0 35 62,50 18 32,14 3 5,36 Splošn, Pirn 15 1.283 85,5 11 73,33 3 20,00 1 6,67 Jugoocenij, Kotor 7 566 80,9 5 71,43 2 28.57 Mediternsk, Korčul 4 300 75,0 3 75,00 1 25,00 Lošinjsk, Rijek 3 20 66,7 3 100,00 Jdroslobodn, Split 15 849 56,6 12 80,00 2 13,33 1 6,67 Jugotnker, Zdr 6 311 51,8 6 100,00 Jđrolinij, Rijek 2 73 36,5 2 100,00 Slobodn, Šibenik 7 253 36,1 7 100,00 Atlntsk, Dubrovnik 7 173 24,7 7 100,00 Prekookensk, Br 2 1 0,5 2 100,00 Ukupno: 124 8.699 70,2 93 75,00 25 20,16 5 4,03 1 0,81 N pom en: Ukupni broj brodov u Tbeli 1. i 2. odnosno u tbeli 3. i 4. se rzlikuju zto što 28 brodov (Lošinjske, Mediternske, Dlmtinske, Brodogrdilišt»Cres«i Prekookenske) nemju rdiotelegrfist, p zto ti brodovi nisu mogli predvti depeše. Ostli brodovi bili su dužni predvti depeše. inče istico ko vrijed n i svjestn. Riječ je o slijedećem: nvedeni rdiotelegrfist je po svom već pozntom rdu odslo depeše o svim m otrenjim bez izuzetk. Kd tkv rd nije bio moguć, uredno je unosio u brodski meteorološki dnevnik prijedbu:»predjnik rdiostnice u kvru«. D nije bilo k v r pred jn i k, vjerojtno je d bi i ove godine svojim prim jernim rdom osiguro svom brodu visoku ocjenu u ukupnom m eteorološkom rdu. ZAKLJUČAK K ko smo već i rnije npom e nuli, kvlitet meteorološkog rd m otritelj n nšim trgovčkim brodovim je u 1974. godini n jbolj do sd. O rzlogu sm njenj količine m otrenj se ne može pouzdno govoriti, je r smo ustnovili d veliki broj brodov koji u toku svojih putovnj rijetko dotiču nše luke ne dostv lj n vrijem e ispunjene listove brodskih m eteoroloških dnevnik. O rdu brodskih rdiotelegrfist s sigurnošću možemo konsttirti d je podbcio i d je gotovo njlošiji do sd. Ovo nesum njivo p red stv lj zbrinjvjuću činjenicu, uz to i drstično u m nju je uspjeh cjelokupnog m e teorološkog rd n brodovim. Sd, kd je postignut zdovoljvjuć kvlitet rd m otritelj (njihov obučenost je dosegl u prosjeku dobru rzinu), velik je štet što je stvrn efiksnost meteorološkog rd brodov, p tko i k r jn j svrh ovog, neoprostivo sm njenj. Telegrf istim nije z njihov udio u m eteorološkom rdu potrebn nikkv posebn meteorološk obučenost; već sm im osjećjem odgovornosti, svjesnošću i potrebnom solidrnošću koj u plovidbi morem treb d bude uvijek prisutn, doprinose općim nporim u postiznju veće i efiksnije sigurnosti pomorskog sobrćj. Kp. B. GJIRLIĆ 17

BROJ MOTRENJA UPISANIH U BMD U 1974. PO POJEDINIM BRODOVIMA TABELA 5 0 5-4 > o TS O P o 5h 42 o co X 0 W) O P p p (U *-4 0 P CO TS 0 5-< O 0 42 > o» o Od Od IO o CD O > > 0 5 CO H <M<M<M CO P p OS 42 >N 0 : L h W H 0 C-I J co-h*-5 0 03^ 5!h +3 w N h P fcjo^ S S O. 03 Eh W n n 2 pqcg CO cst o co t-h C - CD m c o i > c<5 i > t > t^ O C < I t-h O 't f lo C O i < O I> lo C O 0 5 CO CO c o t r - t > i > c d 1 0 <N<Moq (MCl (NMMM 10 lo Tf -^cocvicsicsjcgooo <M C<1 OJ C3 CM C>1CV1 (MC<1C<1 (M CS1 (M CO CO _ I»H 2 13 S K* 4* o CO*rH &0 P O TJ O g rt." H C C5 co co ^ P P co r>5 0.P.r-t $-1 U 4*5 -*-> 4h P> N P -»A»co w 03 > 0 CO o «'«> «C o _o ^ 13 2 co cq u > i, Jš 5 E <3 vh co^_;'o-2 ^ ^ I3i pq NMOfflftKž ck^m^'^oanhkm.o l O T f O CO H 00 CD t-h r I co o co o CO CO CD IO IO ^ CO CO CO N N H H co co co CO co co co co co co co co co I o o CO 5h-SvO k > S ^ j, uo r O o Oi,s 0 d H» P P 42 c w 8 SiorS«12^L)SS^(sj>^ ;. b > ćf 2 o 2 S $-40 <d n o o. osh C.s«!. O 3 «-A > o p j o ;o^ ouc>s <:ww 'SWwehe 0 5 CD I IO CO C l CD ^ r^ CO I p Z? 0 P 'U.o p 'p > w > s3 N CO O CO I> CO CD IO c q (M IO IO IO IO IO l i l 0 P O. Eh > pq > o o CO IO IO <M <M c <u B S 00 Od ^ ^ So. p (NN^irdOOCO N O d C S C D l O ^ C M O i C O i l i-h t-h t-h t-h i I i O u u C.2 So jjj 5 "3 i! s-i sh r p 03 co V5 > o pq t> H K P D ^ ^10 05 10 I> C O C D I O ^ H CD CM CM CM CM CM CM 0 _ P P +j COo _ t-* co 4*5 -P P o ^ j CO TJ ^ CO : p t i p P O O m O «M H O C O O C C O ^ M C O cooocoinin^nhho co co c o c o c o c o c o c o c o c o p 4*! c/j p co T3 co ts p p ni w - 0 - k P 4*5 C/3 4-4 0uo CO> ^ o P o * WfflOQwOOJOO co I co IO 1 IO CO CO H O (M O CD CD CO p Sh tuo < ^ P P >o 42 0 i-t kn W E-i co 42 'd N > o CO 4* copp 5-4 CO w 0»zj -*-> P 43 > u o P CO 5 Ph 0 73 Jh Su u W) vt rs P3 ^CL) O th h o CQ» co 4d r-> CO P 4^ >w O -P5 18

Prosjek 249,40 Ukupn broj brod. m otrenj 3.741 242,29 225,47 154,33 152,86 126,50 15 1.696 3.382 125,29 926 108,50 77,00 251,90 r> UD i i CD <N (M 00 1.070 253 877 C t-h cg Ispod 100 Logtec 58 Koper 05 113 231 38.291 152 Bnt 77 Durmitor 61 "l38 Vinjerc 81 Rvni Kotri 66 ^47 Zlrin 80 Vodice 60 140 Cvtt 90 Gundulić 82 Krgujevc 58 230 Plitvine 41 41 Br 8 8 16 brod. 980 Ti CTi rh C r c l t> H ti Ti C 4 L5 c Liti j 174 Trbovlje 163 337 Krpn 254 Postojn 218 Brnik 216 Bočn 212 Borovnic 208 Portorož 203 1.311 00 C'7 : O i C~- <N<N cd > cd 3 <n Uskok 186 Alk 183 N. Nodilo 181 Omiš 179 Jdro 170 M. Gubec 161 Biokovo 149 Split 126 Cstel 120 1.455 Slone 244 Mkrsk 209 153 Zletovo 194 Posvin 102 296 OO CO; CO (NM k1 cd cd Ti Ifl l/l <N Oi ( C*- COCD00 i 1» i i 00 r-1 ^ P 0 -r=; 0 e o.>o s «fu, Wk Subićevc 241 Promin 202 443 Slobod 127 Brtstvo 126 253 Titov Veles 180 Petk 152 Korčul 105 437 Kruševo 210 T 1 0 t- i D- T (. T 1 p p 1 i CB > Tr 112 Ulcinj 111 223 41 brod 6.189 00 t-h 1 1 r I U rp 400 499 300 399 Ljubljn 316 Gornk 303 Brežice 301 "920 Bok 331 Slvonij 311 "642 L. Botić 394 M. Mrulić 382 Podgor 359 Moš Pijde 339 1.474 35 br. 11.902 Krs 495 495 CD CD ^ I ^ 1^ cd i > TJ cd s p 5 brod. 2.259 Ti cti li "i c1 e3 u0 Plovidb Splošn, Pirr Jugoocenij, Kotor Jdroslobodn, Split Ljutomer 565 565 Jugotnker, Zdr Slobodn, Šibenik Jđrolinij, Rijek 6. brod. 3.315 Atlntsk, Dubrovnik Dlmtinsk, Vel Luk Prekookensk, Br UKUPNO: 600 i više 3 brod 2.512 19

Uredništvo: Split, Prilz VIII korpus broj U Poštnski pretinc 102 Telefon: 44-760 List se dostvlj bespltno pomorskim ustnovm, poduzećim, brodovim i surdnicim Rukopisi se ne vrćju Člnci se ne honorirju Tisk: Vojn štmprij Split