handout.dvi

Величина: px
Почињати приказ од странице:

Download "handout.dvi"

Транскрипт

1 39 Poglavlje 4 Lieve grupe 4.1 Kontinuirane grupe - Konačne grupe imaju binarnu operaciju (tablicu množenja) koja zadovoljava četiri aksioma. - elementima pridružujemo operatore REPs i IREPS moćni teoremi - dokazi teorema o REPs su zasnovani na svojstvu konačnosti grupe - Što ćemo s beskonačnim grupama (rotacija, translacija, Lorentzove transf.)? Pristup: - elementima konačne grupe možemo pridružiti konačan skup točaka u nekom prostoru grupni prostor g 1 g 2 g 3 g n... - za kontinuirane beskonačne grupe grupni prostor je tzv. mnogostrukost tj. prostor lokalno sličan. - Npr. grupa rotacija oko neke osi ima kao grupnu mnogostrukost kružnicu (lokalno slična ) R(0) t 2 (t 1,t 2 ) t 1 R(π) Date: _Lieve_grupe.tex Revision: 1.4

2 40 4. Lieve grupe - Npr. grupa translacija u ravnini:,, ima kao grupnu mnogostrukost ravninu = - Elemente grupe označavamo s realnih brojeva (tzv. parametara) koji odre duju odgovarajuću točku na grupnoj mnogostrukosti, te govorimo o -parametarskoj grupi. - element grupe: (Npr. ) - Aksiomi grupe: 1) Zatvorenost: umjesto tablice množenja imamo funkciju #"%$ & 2) Asocijativnost ' ( ) ' (*,+ ' & ' 3) Identiteta: -./ 0/) 1 / reparametrizacijom mnogostrukosti možemo izabrati 5/ 6, 7 + & 8 4) Inverz: : ) <; - 9 8= >=?" Zasad nismo zatražili nikakvu povezanost izme du grupnih i topoloških svojstava grupe. Definicija 21 (Lieva grupa) Lieva grupa je kontinuirana grupa za koju su funkcije kompozicije ( ) i inverza(= ) analitičke. (Često se još zahtijeva i povezanost s jedinicom.) Zahtjev da su te funkcije analitičke (te da je mnogostrukost analitička) daje Lievim grupama mnoštvo važnih svojstava. g(a) g(a+δa) g[φ(a,b)] g(a+δa) -1 g(a) -1 g[φ(a+δa,b)] g(b) Kontinuiranost grupe (preciznije, analitičnost mnogostrukosti) se ogleda u činjenici da je element blizu dok analitičnost funkcije kompozicije znači da je DAC < blizu tj. te su vrijednosti povezane Taylorovim redom. Revision: 1.4 4_Lieve_grupe.tex Date:

3 / / L F / / 4.2. Lieve algebre Lieve algebre je element -parametarske grupe. Za infinitezimalno male parametre, zahvaljujući analitičnosti možemo razviti oko - generatora ima koliko i parametara const - generatori grupe " #$ - infinitezimalne transformacije - Želimo pokazati kako je struktura i REPs čitave grupe skoro sasvim odre dena generatorima grupe tj. infinitezimalnom okolinom jediničnog elementa (ne gubimo ništa ograničavajući se na generatore, a njih je lakše proučavati). - Ne stignemo sve dokazati već ćemo većinu rezultata samo ilustrirati na primjeru grupe SO(3) - rotacije oko % -osi jednoparametarska podgrupa od SO(3): & ' ( *),+-/ ; < =?> SO(3) ) B+- C - infintezimalna rotacija: ) D ) - Kompozicija E infinitezimalnih rotacija: ) (GF 4 ) 4F IHJ YZ [\ +- C 9:^] KE ) E _ ;NM F MPORQS FUTKV Date: _Lieve_grupe.tex Revision: 1.4

4 42 4. Lieve grupe (Ovo smo eksplicitno eksponencirali na vježbama.) konačni (dakle svaki) element jednoparametarske podgrupe od SO(3) dobivamo eksponencijacijom generatora - Nadalje, svaka SO(3) rotacija pripada nekoj jednoparametarskoj podgrupi (podgrupu čine sve rotacije oko te iste osi, cf. Eulerov teorem iz mehanike) svi elementi SO(3) mogu se dobiti eksponencijacijom generatora -,, $) =? ovise o parametrizaciji grupnog prostora - Mogli bismo konstruirati opći element SO(3) grupe kao kompoziciju tri Eulerove rotacije i onda deriviranjem po 3 Eulerova kuta dobiti tri generatora grupe. No, ima i lakši put koji će olakšati traženje generatora drugih Lievih grupa koje se pojavljuju u fizici. (Usput, pristup preko Eulerovih rotacija je problematičan jer su one singularne oko jedinice.): SO(3) je grupa svih 3$ 3 matrica sa svojstvima i Y < + U + je antisimetrična 3$ 3 matrica (čime je uvjet Y automatski ispunjen - vidi Y 7 Tr W sa vježbi - skup svih antisimetričnih 3 $ 3 matrica generira grupu SO(3) - No, taj skup je i vektorski prostor: dim( )=3 - Uobičajenu bazu čine generatori jednoparametarskih podgrupa rotacija oko, i % osi +- C,+- C ) B+- C - Vektorski prostor je bogatija struktura od grupe što generatore čini zanimljivijim nego same elemente grupe. - No postoji i dodatno važno svojstvo: Neka su. D( # C D( + ( - Dakle, je zatvoren ne samo obzirom na linearne kombinacije već i obzirom na komutatore svojih elemenata Lieva algebra Definicija 22 (Lieva algebra) Lieva algebra je vektorski prostor na kojem je definiran Liev produkt dvaju elemenata ( (ne mora biti komutator) sa svojstvima 1) zatvorenost: ( 2 Revision: 1.4 4_Lieve_grupe.tex Date:

5 & 4.2. Lieve algebre 43 2) distributivnost: 3) antisimetrija: D( 4#( 4) Jacobijev identitet: ( ( ( ( 4 (*( ( D( ( kompleksna L.a. Za vektorske prostore matrica, gdje je Liev produkt definiran kao komutator (, svojstva 2 4 su automatski ispunjena. Teorem (Ado): Svaka apstraktna Lieva algebra je izomorfna nekoj Lievoj algebri matrica s komutatorom kao Lievim produktom. (Bez dokaza.) - Lieve algebre ponekad označavamo isto kao i Lieve grupe, ali malim slovima:, i ) su baza Lieve algebre so(3). $ 4 D dim - baza vektorskog prostora + 4( + 4 ( dim - strukturne konstante Primjer 27 (strukturne konstante od SO(3)) $ 7 ( za 7 <( ) 7 ) ( ) 7 (B ako su bilo koja dva indeksa ista ) ) ) ) ) ) D C Digresija: Levi-Civita tenzor Levi-Civita ili totalno antisimetrični tenzor trećeg reda definiran je svojim komponentama tako da je ' ( ako je parna permutacija od 4 C ako je je neparna permutacija od inače, tj. ako su dva ili sva tri indeksa ista Npr. ), ) C,, itd. Pomoću Levi-Civita tenzora, komutacijske relacije algebre SO(3) pišemo 4 ( Date: _Lieve_grupe.tex Revision: 1.4

6 44 4. Lieve grupe Levi-Civita tenzor je od velike pomoći u računima (vidi vježbe). Za definiciju pojma tenzor vidi slijedeće poglavlje, no tenzorsko svojstvo Levi-Civita tenzora će nam u praksi biti nebitno. Lieva algebra je homomorfna Lievoj algebri ako postoji operator " tako da je ( ( 2 # Ako je još i bijekcija i su izomorfne. Primjer 28 (Lieva algebra grupe SU(2)) čine je sve antihermitske 2$ 2 matrice s tragom nula Baza je U U U ) gdje su Q Q ) tri Paulijeve matrice: H L H U L ) H C L Ova tri generatora zadovoljavaju iste komutacijske relacije kao i matrice SO(3) algebre U U U ) itd. pa je $ U ( ) izomorfizam. so(3)=su(2). (D.Z. Uvjerite se da je su(2) realna Lieva algebra, dakle algebra nad poljem, premda su elementi matrica općenito kompleksni.) Pojmovi REP i IRREP za Lieve grupe imaju isto značenje kao i za konačne grupe (dakle to je grupa operatora na nekom vektorskom prostru homomorfna grupi). Lievim algebrama možemo tako der pridijeliti njihove vlastite reprezentacije. Zapravo, cijela dosadašnja diskusija je i bila o reprezentacijama grupe/algebre SO(3) na 3D euklidskom vektorskom prostoru. Definicija 23 Casimirov operator Ako su 4 * baza Lieve algebre onda se polinom u koji komutira sa svim elemetnima te algebre naziva Casimirov operator. Primjer 29 ) 2 Schurova lema (vrijedi i za Lieve grupe) traži da Casimirov operator bude proporcionalan jediničnom što je onda zgodno za označavanje IRREPSa. 4.3 Veza Lievih grupa i Lievih algebri U slučaju grupe SO(3) smo, zahvaljujući Eulerovom teoremu, vidjeli da svaki element grupe možemo prikazati kao eksponencijal jednog elementa iz Lieve algebre so(3). Revision: 1.4 4_Lieve_grupe.tex Date:

7 ] 4.3. Veza Lievih grupa i Lievih algebri 45 Pitanje je da li se ovo poopćava na proizvoljnu Lievu grupu. Odgovor je: Skoro, ali ne sasvim. Vrijedi (bez dokaza): 1) Svakoj Lievoj grupi jednoznačno pripada neka Lieva algebra. Svaki se svaki element iz neke male (ne nužno infinitezimalne) okoline jediničnog elementa grupe može prikazati u obliku 7 W element te Lieve algebre. gdje je realni parametar, a 2) Ako je Lieva grupa kompaktna, onda se "mala okolina" proširuje na čitavu komponentu povezanosti jedinice. kompaktna = parametri variraju po zatvorenim intervalima Npr. SO(3) je kompaktna, a grupa translacija nije. SO(n) i SU(n) su kompaktne, a najzanimljivije su nam za QM. komponenta povezanosti jedinice = svi elementi grupe koji se kontinuiranom linijom u grupnoj mnogostrukosti mogu povezati s jediničnim elementom Npr. sve obične rotacije su u komponenti povezanosti jedinice, dok refleksije nisu. Što se strukture grupe tiče tj. njene tablice množenja, važnu ulogu ima formula 7 7 YZ [\? D( (. ( (B (Baker-Campbell-Hausdorff ili BCH formula) (4.1) Ovaj red konvergira u odre denoj okolini jedinice (ne nužno infinitezimalnoj) u kojoj onda algebra potpuno odre duje grupu. (D.Z. Provjerite BCH formulu.) Pitanje: Da li istoj Lievoj algebri mogu pripadati različite Lieve grupe? Primjer grupa SO(3) i SO(2) koje imaju istu algebru sugerira da je to moguće. (Ako SO(3) i SU(2) nisu izomorfne grupe, a vidjet ćemo na vježbama da nisu.) Da bismo precizno opisali vezu izme du Lievih grupa s istom algebrom, treba nam pojam povezanosti Definicija 24 (Povezanost) Neka je G povezana grupa. Promotrimo skup svih zatvorenih krivulja u grupnoj mnogostrukosti. Podijelimo skup na klase ekvivalencije koje čine krivulje koje se mogu kontinuirano deformirati jedna u drugu. Broj takvih klasa zovemo povezanost grupe G. Ako postoji samo jedna klasa kažemo da je grupa jednostavno ili jednostruko povezana. Primjer 30 (U(1)) ^ + ^0+ + grupna mnogostrukost je kružnica. (Usput, U(1)=SO(2). D.Z.: Prona dite izomorfizam.) Za zatvorene krivulje promjena kuta duž krivulje je,. Krivulje s različitim pripadaju različitim klasama povezanosti U(1) je beskonačno povezan. Date: _Lieve_grupe.tex Revision: 1.4

8 46 4. Lieve grupe... φ=0 φ=2π φ=4π Digresija: Moguće je na prirodan način definirati zbrajanje (klasa) krivulja obzirom na koje skup ovih klasa čini grupu tzv. fundamentalnu grupu ili prvu grupu homotopija. Ovdje <. Primjer 31 (SO(3)) Kako izgleda parametarski prostor od SO(3)? Element od SO(3) je definiran smjerom osi rotacije i iznosom kuta rotacije pa se grupna mnogostrukost može prikazati kao puna lopta promjera s identificiranim nasuprotnim točkama površine sfere: Rotacija oko x-osi za π/2 e Rotacija oko z-osi za π Svaka rotacija je u pozitivnom smjeru. Rotacije se dobiju suprotno usmjerenim osima. Identifikacija nasuprotnih točaka je posljedica činjenice da je su rotacije za oko suprotno usmjerenih osi identične. A nije u istoj klasi s A B A B =A A B A =B Dakle, SO(3) je dvostruko povezana. Primjer 32 (SU(2)) Grupna mnogostrukost od SU(2) je 3-sfera tj. generalizacija uobičajene sfere (2-sfere) na četverodimenzionalni prostor. (Vidi vježbe za ovo.) Može se pokazati da je svaka -sfera s jednostavno povezana. Revision: 1.4 4_Lieve_grupe.tex Date:

9 4.3. Veza Lievih grupa i Lievih algebri 47 Ako postoji homomorfizam s povezane Lieve grupe G na povezanu Lievu grupu H s diskretnom jezgrom K onda kažemo da grupa G pokriva grupu H onoliko puta koliko elemenata ima K. Tako der, Lieve algebre tih grupa su izomorfne. Primjer 33 (SO(3) i SU(2)) SO(3) i SU(2) su homomorfne. Sam homomorfizam ćemo konstruirati na vježbama gdje ćemo vidjeti da je on 2-1 s SU(2) na SU(3) tj. jezgra K ima dva elementa. Teorem 6 Me du grupama koje pokrivaju povezanu Lievu grupu G, postoji jedinstvena grupa koja je jednostavno povezana univerzalna grupa pokrivanja. Broj pokrivanja jednak je povezanosti od G. (Bez dokaza) Npr. SU(2) je univerzalna grupa pokrivanja za SO(3). Prema teoremu o izomorfizmu SU(2)/2 C =SO(3). SU(2) su(2) SO(3) so(3) homomorfizam grupa izomorfizam algebri grupa -> algebra Općenita situacija je UCG K 1 K 2 K n G 1 G 2... G n ucg g 1 g 1 g n gdje je UCG/ =G. Pronalaženjem svih diskretnih invarijantnih podgrupa od UCG možemo naći sve grupe njoj lokalno izomorfne. Bliska povezanost grupe SU(2) s grupom rotacija SO(3) sugerira da bi ona mogla imati i fizikalni značaj. Trikovi s pojasom 1 ili konobarevim pladnjem pokazuju da rotacije za 360 zaista nisu uvijek u svakom pogledu identične rotaciji za 0, dok one za 720 stupnjeva to jesu. Tako der, Hamiltonova demonstracija da se komponiranje rotacija prirodnije izvodi pomoću kvaterniona (skup kvaterniona je ekvivalentan SU(2) grupi) dodatno sugerira da ta grupa nije sasvim apstraktna. I stvarno, pokazuje se da se neki sustavi u prirodi (tzv. fermionski sustavi) trasformiraju pri rotacijama kao reprezentacije SU(2) grupe (vidi 6. poglavlje) i to je i eksperimentalno potvr deno u eksperimentima s neutronskom interferometrijom. 1 Zakretanjem originalno vodoravnog pojasa držanjem za kopču kreiramo jednu putanju u grupi SO(3): kut i smjer su dani zakrenutošću pojedinog intervala pojasa. Kopča mora biti vodoravna kao i zavezani drugi kraj pojasa da bi oba kraja odgovarala identiteti. Jednom zakrenuti pojas nikakvim kontinuiranim transformacijama (koje drže kopču vodoravnom) ne možemo izravnati pojas; dvaput zakrenuti pojas možemo izravnati prebacivanjem remena preko kopče. Date: _Lieve_grupe.tex Revision: 1.4

10 48 4. Lieve grupe Zadaci za vježbe 4.1 Primjeri eksponenciranja matrica. 4.2 Bit će pobrojani primjeri nekih kontinuiranih grupa, njihove oznake i broj parametara. 4.3 Pokažite da Levi-Civita tenzor ima slijedeća svojstva:?a A A A (a) A (b) (c) $ (d) Y (e) 4.4 Uporabom svojstava Levi-Civita tenzora pokažite da je za vektore, i $ $ D 4.5 Pokažite da Paulijeve matrice imaju slijedeća svojstva: D (a) (b) Y C (c) (d) ( (e) A (f) A (g)?a (h) 7 ; (i) Pokažite da je grupa SU(2) homomorfna grupi SO(3) i da je homomorfizam 2 na 1 (dvama elementima iz SU(2) je pridružen jedan element iz SO(3)). 4.7 Pokažite da je grupna mnogostrukost grupe SU(2) hipersfera u četverodimenzionalnom prostoru (tzv. 3-sfera) definirana jednadžbom 4.8 Pokažite da je #" %$ D < univerzalna grupa pokrivanja za grupu SO(2). Revision: 1.4 4_Lieve_grupe.tex Date:

UAAG Osnovne algebarske strukture 5. Vektorski prostori Borka Jadrijević

UAAG Osnovne algebarske strukture 5. Vektorski prostori Borka Jadrijević Osnovne algebarske strukture 5. Vektorski prostori Borka Jadrijević Osnovne algebarske strukture5. Vektorski prostori 2 5.1 Unutarnja i vanjska množenja Imamo dvije vrste algebarskih operacija, tzv. unutarnja

Више

Elementarna matematika 1 - Oblici matematickog mišljenja

Elementarna matematika 1 - Oblici matematickog mišljenja Oblici matematičkog mišljenja 2007/2008 Mišljenje (psihološka definicija) = izdvajanje u čovjekovoj spoznaji odre denih strana i svojstava promatranog objekta i njihovo dovo denje u odgovarajuće veze s

Више

Skripte2013

Skripte2013 Chapter 2 Algebarske strukture Preslikivanje f : A n! A se naziva n-arna operacija na skupu A Ako je n =2, kažemo da je f : A A! A binarna operacija na A Kažemo da je operacija f arnosti n, u oznaci ar

Више

Matrice. Algebarske operacije s matricama. - Predavanje I

Matrice. Algebarske operacije s matricama. - Predavanje I Matrice.. Predavanje I Ines Radošević inesr@math.uniri.hr Odjel za matematiku Sveučilišta u Rijeci Matrice... Matrice... Podsjeti se... skup, element skupa,..., matematička logika skupovi brojeva N,...,

Више

Slide 1

Slide 1 0(a) 0(b) 0(c) 0(d) 0(e) :: :: Neke fizikalne veličine poput indeksa loma u anizotropnim sredstvima ovise o iznosu i smjeru, a nisu vektori. Stoga se namede potreba poopdavanja. Međutim, fizikalne veličine,

Више

Microsoft Word - 15ms261

Microsoft Word - 15ms261 Zadatak 6 (Mirko, elektrotehnička škola) Rješenje 6 Odredite sup S, inf S, ma S i min S u skupu R ako je S = { R } a b = a a b + b a b, c < 0 a c b c. ( ), : 5. Skratiti razlomak znači brojnik i nazivnik

Више

Linearna algebra Mirko Primc

Linearna algebra Mirko Primc Linearna algebra Mirko Primc Sadržaj Poglavlje 1. Polje realnih brojeva 5 1. Prirodni i cijeli brojevi 5 2. Polje racionalnih brojeva 6 3. Polje realnih brojeva R 9 4. Polje kompleksnih brojeva C 13 5.

Више

Konacne grupe, dizajni i kodovi

Konacne grupe, dizajni i kodovi Konačne grupe, dizajni i kodovi Andrea Švob (asvob@math.uniri.hr) 1. veljače 2011. Andrea Švob (asvob@math.uniri.hr) () Konačne grupe, dizajni i kodovi 1. veljače 2011. 1 / 36 J. Moori, Finite Groups,

Више

Microsoft Word - predavanje8

Microsoft Word - predavanje8 DERIVACIJA KOMPOZICIJE FUNKCIJA Ponekad je potrebno derivirati funkcije koje nisu jednostavne (složene su). Na primjer, funkcija sin2 je kompozicija funkcija sin (vanjska funkcija) i 2 (unutarnja funkcija).

Више

JMBAG IME I PREZIME BROJ BODOVA 1. (ukupno 6 bodova) MJERA I INTEGRAL 1. kolokvij 4. svibnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori n

JMBAG IME I PREZIME BROJ BODOVA 1. (ukupno 6 bodova) MJERA I INTEGRAL 1. kolokvij 4. svibnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori n 1. (ukupno 6 bodova) MJERA I INTEGRAL 1. kolokvij 4. svibnja 2018. (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!) (a) (2 boda) Definirajte (općenitu) vanjsku mjeru. (b) (2 boda) Definirajte

Више

Sadržaj 1 Diskretan slučajan vektor Definicija slučajnog vektora Diskretan slučajan vektor

Sadržaj 1 Diskretan slučajan vektor Definicija slučajnog vektora Diskretan slučajan vektor Sadržaj Diskretan slučajan vektor Definicija slučajnog vektora 2 Diskretan slučajan vektor Funkcija distribucije slučajnog vektora 2 4 Nezavisnost slučajnih vektora 2 5 Očekivanje slučajnog vektora 6 Kovarijanca

Више

knjiga.dvi

knjiga.dvi 1. Vjerojatnost 1. lgebra dogadaja......................... 1 2. Vjerojatnost............................. 9 3. Klasični vjerojatnosni prostor................. 14 4. eskonačni vjerojatnosni prostor...............

Више

1 MATEMATIKA 1 (prva zadaća) Vektori i primjene 1. U trokutu ABC točke M i N dijele stranicu AB na tri jednaka dijela. O

1 MATEMATIKA 1 (prva zadaća) Vektori i primjene 1. U trokutu ABC točke M i N dijele stranicu AB na tri jednaka dijela. O http://www.fsb.hr/matematika/ (prva zadać Vektori i primjene. U trokutu ABC točke M i N dijele stranicu AB na tri jednaka dijela. Označite CA= a, CB= b i izrazite vektore CM i CN pomoću vektora a i b..

Више

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Ivana Šore REKURZIVNOST REALNIH FUNKCIJA Diplomski rad Voditelj rada: doc.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Ivana Šore REKURZIVNOST REALNIH FUNKCIJA Diplomski rad Voditelj rada: doc. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Ivana Šore REKURZIVNOST REALNIH FUNKCIJA Diplomski rad Voditelj rada: doc.dr.sc. Zvonko Iljazović Zagreb, rujan, 2015. Ovaj diplomski

Више

s2.dvi

s2.dvi 1. Skup kompleksnih brojeva 1. Skupovibrojeva.... Skup kompleksnih brojeva................................. 6. Zbrajanje i množenje kompleksnih brojeva..................... 9 4. Kompleksno konjugirani

Више

JMBAG IME I PREZIME BROJ BODOVA MJERA I INTEGRAL završni ispit 6. srpnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!) 1.

JMBAG IME I PREZIME BROJ BODOVA MJERA I INTEGRAL završni ispit 6. srpnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!) 1. MJERA I INTEGRAL završni ispit 6. srpnja 208. (Knjige bilježnice dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!). (8 bodova) Kao na predavanjima za d N sa P d : a b ] a d b d ] : a i b i R a i b i za i

Више

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKI FAKULTET FIZIČKI ODSJEK Antonija Bošnjak REPREZENTACIJE POINCARÉOVE GRUPE I LANDAU - YANGOV TEOREM Dip

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKI FAKULTET FIZIČKI ODSJEK Antonija Bošnjak REPREZENTACIJE POINCARÉOVE GRUPE I LANDAU - YANGOV TEOREM Dip SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKI FAKULTET FIZIČKI ODSJEK Antonija Bošnjak REPREZENTACIJE POINCARÉOVE GRUPE I LANDAU - YANGOV TEOREM Diplomski rad Zagreb, 2015. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKI

Више

Skalarne funkcije više varijabli Parcijalne derivacije Skalarne funkcije više varijabli i parcijalne derivacije Franka Miriam Brückler

Skalarne funkcije više varijabli Parcijalne derivacije Skalarne funkcije više varijabli i parcijalne derivacije Franka Miriam Brückler i parcijalne derivacije Franka Miriam Brückler Jednadžba stanja idealnog plina uz p = nrt V f (x, y, z) = xy z x = n mol, y = T K, z = V L, f == p Pa. Pritom je kodomena od f skup R, a domena je Jednadžba

Више

Microsoft Word - 09_Frenetove formule

Microsoft Word - 09_Frenetove formule 6 Frenet- Serret-ove formule x : 0,L Neka je regularna parametrizaija krivulje C u prostoru parametru s ) zadana vektorskom jednadžbom: x s x s i y s j z s k x s, y s, z s C za svaki 0, L Pritom je zbog

Више

Neprekidnost Jelena Sedlar Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Jelena Sedlar (FGAG) Neprekidnost 1 / 14

Neprekidnost Jelena Sedlar Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Jelena Sedlar (FGAG) Neprekidnost 1 / 14 Neprekidnost Jelena Sedlar Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Jelena Sedlar (FGAG) Neprekidnost 1 / 14 Jelena Sedlar (FGAG) Neprekidnost 2 / 14 Definicija. Jelena Sedlar (FGAG) Neprekidnost

Више

Vektorske funkcije i polja Mate Kosor / 23

Vektorske funkcije i polja Mate Kosor / 23 i polja Mate Kosor 9.12.2010. 1 / 23 Tokom vježbi pokušajte rješavati zadatke koji su vam zadani. Ova prezentacija biti će dostupna na webu. Isti format vježbi očekujte do kraja semestra. 2 / 23 Danas

Више

JMBAG IME I PREZIME BROJ BODOVA MJERA I INTEGRAL 2. kolokvij 29. lipnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!) 1. (

JMBAG IME I PREZIME BROJ BODOVA MJERA I INTEGRAL 2. kolokvij 29. lipnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!) 1. ( MJERA I INTEGRAL. kolokvij 9. lipnja 018. (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni! 1. (ukupno 6 bodova Neka je (, F, µ prostor s mjerom, neka je (f n n1 niz F-izmjerivih funkcija

Више

Newtonova metoda za rješavanje nelinearne jednadžbe f(x)=0

Newtonova metoda za rješavanje nelinearne jednadžbe f(x)=0 za rješavanje nelinearne jednadžbe f (x) = 0 Ime Prezime 1, Ime Prezime 2 Odjel za matematiku Sveučilište u Osijeku Seminarski rad iz Matematičkog praktikuma Ime Prezime 1, Ime Prezime 2 za rješavanje

Више

Sveučilište J.J.Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Preddiplomski studij matematike Margareta Tvrdy Banachovi prostori Završni rad Osijek, 2013

Sveučilište J.J.Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Preddiplomski studij matematike Margareta Tvrdy Banachovi prostori Završni rad Osijek, 2013 Sveučilište J.J.Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Preddiplomski studij matematike Margareta Tvrdy Banachovi prostori Završni rad Osijek, 2013. Sveučilište J.J.Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku

Више

Zadaci s pismenih ispita iz matematike 2 s rješenjima MATEMATIKA II x 4y xy 2 x y 1. Odredite i skicirajte prirodnu domenu funkcije cos ln

Zadaci s pismenih ispita iz matematike 2 s rješenjima MATEMATIKA II x 4y xy 2 x y 1. Odredite i skicirajte prirodnu domenu funkcije cos ln Zadaci s pismenih ispita iz matematike s rješenjima 0004 4 Odredite i skicirajte prirodnu domenu funkcije cos ln f, Arc Izračunajte volumen tijela omeđenog plohama z e, 9 i z 0 Izračunajte ln e d,, ln

Више

ANALITIČKA GEOMETRIJA Željka Milin Šipuš i Mea Bombardelli verzija Uvod i povijesni osvrt Analitička geometrija bavi se proučavanjem (klasične)

ANALITIČKA GEOMETRIJA Željka Milin Šipuš i Mea Bombardelli verzija Uvod i povijesni osvrt Analitička geometrija bavi se proučavanjem (klasične) ANALITIČKA GEOMETRIJA Željka Milin Šipuš i Mea Bombardelli verzija 1.0 1 Uvod i povijesni osvrt Analitička geometrija bavi se proučavanjem (klasične) euklidske geometrije ravnine i prostora koristeći algebarske

Више

(Microsoft Word vje\236ba - LIMES FUNKCIJE.doc)

(Microsoft Word vje\236ba - LIMES FUNKCIJE.doc) Zadatak Pokažite, koristeći svojstva esa, da je ( 6 ) 5 Svojstva esa funkcije u točki: Ako je k konstanta, k k c c c f ( ) L i g( ) M, tada vrijedi: c c [ f ( ) ± g( ) ] c c f ( ) ± g( ) L ± M c [ f (

Више

ФАКУЛТЕТ ОРГАНИЗАЦИОНИХ НАУКА

ФАКУЛТЕТ  ОРГАНИЗАЦИОНИХ  НАУКА Питања за усмени део испита из Математике 3 I. ДИФЕРЕНЦИЈАЛНЕ ЈЕДНАЧИНЕ 1. Појам диференцијалне једначине. Пикарова теорема. - Написати општи и нормални облик диференцијалне једначине првог реда. - Дефинисати:

Више

Algebarske strukture Boris Širola

Algebarske strukture Boris Širola Algebarske strukture Boris Širola UVOD Cilj ovog kratkog uvoda je prvo, neformalno, upoznavanje sa pojmovima i objektima koji su predmet proučavanja ovog kolegija, od kojih je centralan pojam algebarske

Више

Microsoft Word - 24ms241

Microsoft Word - 24ms241 Zadatak (Branko, srednja škola) Parabola zadana jednadžbom = p x prolazi točkom tangente na tu parabolu u točki A? A,. A. x + = 0 B. x 8 = 0 C. x = 0 D. x + + = 0 Rješenje b a b a b a =, =. c c b a Kako

Више

Uvod u obične diferencijalne jednadžbe Metoda separacije varijabli Obične diferencijalne jednadžbe Franka Miriam Brückler

Uvod u obične diferencijalne jednadžbe Metoda separacije varijabli Obične diferencijalne jednadžbe Franka Miriam Brückler Obične diferencijalne jednadžbe Franka Miriam Brückler Primjer Deriviranje po x je linearan operator d dx kojemu recimo kao domenu i kodomenu uzmemo (beskonačnodimenzionalni) vektorski prostor funkcija

Више

CIJELI BROJEVI 1.) Kako još nazivamo pozitivne cijele brojeve? 1.) Za što je oznaka? 2.) Ispiši skup prirodnih brojeva! 3.) Kako označavamo skup priro

CIJELI BROJEVI 1.) Kako još nazivamo pozitivne cijele brojeve? 1.) Za što je oznaka? 2.) Ispiši skup prirodnih brojeva! 3.) Kako označavamo skup priro CIJELI BROJEVI 1.) Kako još nazivamo pozitivne cijele brojeve? 1.) Za što je oznaka? 2.) Ispiši skup prirodnih brojeva! 3.) Kako označavamo skup prirodnih brojeva? 4.) Pripada li 0 skupu prirodnih brojeva?

Више

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Igor Sušić LOKALNA IZRAČUNLJIVOST Diplomski rad Voditelj rada: doc.dr.sc.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Igor Sušić LOKALNA IZRAČUNLJIVOST Diplomski rad Voditelj rada: doc.dr.sc. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Igor Sušić LOKALNA IZRAČUNLJIVOST Diplomski rad Voditelj rada: doc.dr.sc. Zvonko Iljazović Zagreb, lipanj 015. Ovaj diplomski

Више

1 Polinomi jedne promenljive Neka je K polje. Izraz P (x) = a 0 + a 1 x + + a n x n = n a k x k, x K, naziva se algebarski polinom po x nad poljem K.

1 Polinomi jedne promenljive Neka je K polje. Izraz P (x) = a 0 + a 1 x + + a n x n = n a k x k, x K, naziva se algebarski polinom po x nad poljem K. 1 Polinomi jedne promenljive Neka je K polje. Izraz P (x) = a 0 + a 1 x + + a n x n = n a k x k, x K, naziva se algebarski polinom po x nad poljem K. Elementi a k K su koeficijenti polinoma P (x). Ako

Више

Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Sveučilišni preddiplomski studij matematike Ana Vilić Unitarni operatori Završni rad Osije

Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Sveučilišni preddiplomski studij matematike Ana Vilić Unitarni operatori Završni rad Osije Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Sveučilišni preddiplomski studij matematike Ana Vilić Unitarni operatori Završni rad Osijek, 2018. Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Odjel

Више

Analiticka geometrija

Analiticka geometrija Analitička geometrija Predavanje 8 Vektori u prostoru. Skalarni proizvod vektora Novi Sad, 2018. Milica Žigić (PMF, UNS 2018) Analitička geometrija predavanje 8 1 / 11 Vektori u prostoru i pravougli koordinatni

Више

LINEARNA ALGEBRA 2 Popravni kolokvij srijeda, 13. velja e Zadatak 1. ( 7 + 5=12 bodova) Zadan je potprostor L = {(x 1, x 2, x 3, x 4 ) C 4 : x 1

LINEARNA ALGEBRA 2 Popravni kolokvij srijeda, 13. velja e Zadatak 1. ( 7 + 5=12 bodova) Zadan je potprostor L = {(x 1, x 2, x 3, x 4 ) C 4 : x 1 Zadatak 1. ( 7 + 5=12 bodova) Zadan je potprostor L = {(x 1, x 2, x, x 4 ) C 4 : x 1 + x 2 + x = 0, x 1 = 2x 2 } unitarnog prostora C 4 sa standardnim skalarnim produktom i vektor v = (2i, 1, i, ) C 4.

Више

Grafovi 1. Posmatrajmo graf prikazan na slici sa desne strane. a) Odrediti skup čvorova V i skup grana E posmatranog grafa. Za svaku granu posebno odr

Grafovi 1. Posmatrajmo graf prikazan na slici sa desne strane. a) Odrediti skup čvorova V i skup grana E posmatranog grafa. Za svaku granu posebno odr Grafovi 1. Posmatrajmo graf prikazan na slici sa desne strane. a) Odrediti skup čvorova V i skup grana E posmatranog grafa. Za svaku granu posebno odrediti njene krajeve. b) Odrediti sledeće skupove: -

Више

My_ST_FTNIspiti_Free

My_ST_FTNIspiti_Free ИСПИТНИ ЗАДАЦИ СУ ГРУПИСАНИ ПО ТЕМАМА: ЛИМЕСИ ИЗВОДИ ФУНКЦИЈЕ ЈЕДНЕ ПРОМЕНЉИВЕ ИСПИТИВАЊЕ ТОКА ФУНКЦИЈЕ ЕКСТРЕМИ ФУНКЦИЈЕ СА ВИШЕ ПРОМЕНЉИВИХ 5 ИНТЕГРАЛИ ДОДАТАК ФТН Испити С т р а н а Лимеси Одредити

Више

(Microsoft Word - Dr\236avna matura - kolovoz ni\236a razina - rje\232enja)

(Microsoft Word - Dr\236avna matura - kolovoz ni\236a razina - rje\232enja) 1. C. Imamo redom: I. ZADATCI VIŠESTRUKOGA IZBORA. B. Imamo redom: 0.3 0. 8 7 8 19 ( 3) 4 : = 9 4 = 9 4 = 9 = =. 0. 0.3 3 3 3 3 0 1 3 + 1 + 4 8 5 5 = = = = = = 0 1 3 0 1 3 0 1+ 3 ( : ) ( : ) 5 5 4 0 3.

Више

(Microsoft Word - 1. doma\346a zada\346a)

(Microsoft Word - 1. doma\346a zada\346a) z1 1 Izračunajte z 1 + z, z 1 z, z z 1, z 1 z, z, z z, z z1 1, z, z 1 + z, z 1 z, z 1 z, z z z 1 ako je zadano: 1 i a) z 1 = 1 + i, z = i b) z 1 = 1 i, z = i c) z 1 = i, z = 1 + i d) z 1 = i, z = 1 i e)

Више

vjezbe-difrfv.dvi

vjezbe-difrfv.dvi Zadatak 5.1. Neka je L: R n R m linearni operator. Dokažite da je DL(X) = L, X R n. Preslikavanje L je linearno i za ostatak r(h) = L(X + H) L(X) L(H) = 0 vrijedi r(h) lim = 0. (5.1) H 0 Kako je R n je

Више

Талесова 1 теорема и примене - неки задаци из збирке Дефинициjа 1: Нека су a и b две дужи чиjе су дужине изражене преко мерне jединице k > 0, тако да

Талесова 1 теорема и примене - неки задаци из збирке Дефинициjа 1: Нека су a и b две дужи чиjе су дужине изражене преко мерне jединице k > 0, тако да Талесова 1 теорема и примене - неки задаци из збирке Дефинициjа 1: Нека су и две дужи чиjе су дужине изражене преко мерне jединице k > 0, тако да jе m k и n k, где су m, n > 0. Тада кажемо да су дужи и

Више

Microsoft Word - 12ms121

Microsoft Word - 12ms121 Zadatak (Goran, gimnazija) Odredi skup rješenja jednadžbe = Rješenje α = α c osα, a < b < c a + < b + < c +. na segmentu [ ], 6. / = = = supstitucija t = + k, k Z = t = = t t = + k, k Z t = + k. t = +

Више

ALGEBRA I (2010/11)

ALGEBRA I (2010/11) ALGEBRA I (2010/11) ALGEBRA I(20010/11), KOLOKVIJUM I-NOVEMBAR, 24. novembar 2010. GRUPA I 1. Da li je tautologija: p ( q r) (p q) (p r). 2. Pronaći KKF i KDF za r ( p q). 3. Pronaći jean primer interpretacije

Више

3. КРИВОЛИНИЈСКИ ИНТЕГРАЛ

3. КРИВОЛИНИЈСКИ ИНТЕГРАЛ УНИВЕРЗИТЕТ У БАЊОЈ ЛУЦИ МАШИНСКИ ФАКУЛТЕТ МАТЕМАТИКА 3- ПРЕДАВАЊА Aкадемска 207/208 6. ИНТЕГРАЦИЈА ФУНКЦИЈА КОМПЛЕКСНЕ ПРОМЈЕНЉИВЕ 6.. Интеграл функције комплексне промјенљиве 6.2. Кошијева интегрална

Више

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Petar Bakić GEOMETRIJA SHEMA Diplomski rad Voditelj rada: prof. dr. sc. Go

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Petar Bakić GEOMETRIJA SHEMA Diplomski rad Voditelj rada: prof. dr. sc. Go SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Petar Bakić GEOMETRIJA SHEMA Diplomski rad Voditelj rada: prof. dr. sc. Goran Muić Zagreb, srpanj 2014. Ovaj diplomski rad obranjen

Више

Teorija skupova - blog.sake.ba

Teorija skupova - blog.sake.ba Uvod Matematika je jedan od najomraženijih predmeta kod većine učenika S pravom, dakako! Zapitajmo se šta je uzrok tome? Da li je matematika zaista toliko teška, komplikovana? Odgovor je jednostavan, naravno

Више

SKUPOVI TOČAKA U RAVNINI 1.) Što je ravnina? 2.) Kako nazivamo neomeđenu ravnu plohu? 3.) Što je najmanji dio ravnine? 4.) Kako označavamo točke? 5.)

SKUPOVI TOČAKA U RAVNINI 1.) Što je ravnina? 2.) Kako nazivamo neomeđenu ravnu plohu? 3.) Što je najmanji dio ravnine? 4.) Kako označavamo točke? 5.) SKUPOVI TOČAKA U RAVNINI 1.) Što je ravnina? 2.) Kako nazivamo neomeđenu ravnu plohu? 3.) Što je najmanji dio ravnine? 4.) Kako označavamo točke? 5.) U kakvom međusobnom položaju mogu biti ravnina i točka?

Више

СТРАХИЊА РАДИЋ КЛАСИФИКАЦИJА ИЗОМЕТРИJА И СЛИЧНОСТИ Према књизи [1], свака изометриjа σ се може представити ком позици - jом неке транслациjе за векто

СТРАХИЊА РАДИЋ КЛАСИФИКАЦИJА ИЗОМЕТРИJА И СЛИЧНОСТИ Према књизи [1], свака изометриjа σ се може представити ком позици - jом неке транслациjе за векто СТРАХИЊА РАДИЋ КЛАСИФИКАЦИJА ИЗОМЕТРИJА И СЛИЧНОСТИ Према књизи [1], свака изометриjа σ се може представити ком позици - jом неке транслациjе за вектор a (коjи може бити и дужине нула) и неке изометриjе

Више

Test iz Linearne algebre i Linearne algebre A qetvrti tok, U zavisnosti od realnog parametra λ rexiti sistem jednaqina x + y + z = λ x +

Test iz Linearne algebre i Linearne algebre A qetvrti tok, U zavisnosti od realnog parametra λ rexiti sistem jednaqina x + y + z = λ x + Test iz Linearne algebre i Linearne algebre A qetvrti tok, 2122017 1 U zavisnosti od realnog parametra λ rexiti sistem jednaqina x + y + z = λ x + λy + λ 2 z = λ 2 x + λ 2 y + λ 4 z = λ 4 2 Odrediti inverz

Више

Matematka 1 Zadaci za vežbe Oktobar Uvod 1.1. Izračunati vrednost izraza (bez upotrebe pomoćnih sredstava): ( ) [ a) : b) 3 3

Matematka 1 Zadaci za vežbe Oktobar Uvod 1.1. Izračunati vrednost izraza (bez upotrebe pomoćnih sredstava): ( ) [ a) : b) 3 3 Matematka Zadaci za vežbe Oktobar 5 Uvod.. Izračunati vrednost izraza bez upotrebe pomoćnih sredstava): ) [ a) 98.8.6 : b) : 7 5.5 : 8 : ) : :.. Uprostiti izraze: a) b) ) a b a+b + 6b a 9b + y+z c) a +b

Више

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Elizabeta Borovec ALGEBARSKA PROŠIRENJA POLJA Diplomski rad Voditelj rada:

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Elizabeta Borovec ALGEBARSKA PROŠIRENJA POLJA Diplomski rad Voditelj rada: SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Elizabeta Borovec ALGEBARSKA PROŠIRENJA POLJA Diplomski rad Voditelj rada: prof. dr. sc. Dražen Adamović Zagreb, rujan, 2015.

Више

Microsoft Word - 6ms001

Microsoft Word - 6ms001 Zadatak 001 (Anela, ekonomska škola) Riješi sustav jednadžbi: 5 z = 0 + + z = 14 4 + + z = 16 Rješenje 001 Sustav rješavamo Gaussovom metodom eliminacije (isključivanja). Gaussova metoda provodi se pomoću

Више

(Microsoft Word - Dr\236avna matura - studeni osnovna razina - rje\232enja)

(Microsoft Word - Dr\236avna matura - studeni osnovna razina - rje\232enja) 1. C. Imamo redom: I. ZADATCI VIŠESTRUKOGA IZBORA 9 + 7 6 9 + 4 51 = = = 5.1 18 4 18 8 10. B. Pomoću kalkulatora nalazimo 10 1.5 = 63.45553. Četvrta decimala je očito jednaka 5, pa se zaokruživanje vrši

Више

ALIP1_udzb_2019.indb

ALIP1_udzb_2019.indb Razmislimo Kako u memoriji računala prikazujemo tekst, brojeve, slike? Gdje se spremaju svi ti podatci? Kako uopće izgleda memorija računala i koji ju elektronički sklopovi čine? Kako biste znali odgovoriti

Више

Numerička matematika 11. predavanje dodatak Saša Singer web.math.pmf.unizg.hr/~singer PMF Matematički odsjek, Zagreb NumMat 2019, 11. p

Numerička matematika 11. predavanje dodatak Saša Singer web.math.pmf.unizg.hr/~singer PMF Matematički odsjek, Zagreb NumMat 2019, 11. p Numerička matematika 11. predavanje dodatak Saša Singer singer@math.hr web.math.pmf.unizg.hr/~singer PMF Matematički odsjek, Zagreb NumMat 2019, 11. predavanje dodatak p. 1/46 Sadržaj predavanja dodatka

Више

DR DRAGOŚ CVETKOVIC DR SLOBODAN SIMIC DISKRETNA MATEMATIKA MATEMATIKA ZA KOMPJUTERSKE NAUKĘ DRUGO ISPRAYLJENO I PROSIRENO IZDANJE HMUJ

DR DRAGOŚ CVETKOVIC DR SLOBODAN SIMIC DISKRETNA MATEMATIKA MATEMATIKA ZA KOMPJUTERSKE NAUKĘ DRUGO ISPRAYLJENO I PROSIRENO IZDANJE HMUJ DR DRAGOŚ CVETKOVIC DR SLOBODAN SIMIC DISKRETNA MATEMATIKA MATEMATIKA ZA KOMPJUTERSKE NAUKĘ DRUGO ISPRAYLJENO I PROSIRENO IZDANJE HMUJ Sadrżaj Predgovor Iz predgovora prvoni izdanju knjige "Diskretne mateiuatićke

Више

ПРИРОДА И ЗНАК РЕШЕЊА 2 b ax bx c 0 x1 x2 2 D b 4ac a ( сви задаци су решени) c b D xx 1 2 x1/2 a 2a УСЛОВИ Решења реална и различита D>0 Решења реалн

ПРИРОДА И ЗНАК РЕШЕЊА 2 b ax bx c 0 x1 x2 2 D b 4ac a ( сви задаци су решени) c b D xx 1 2 x1/2 a 2a УСЛОВИ Решења реална и различита D>0 Решења реалн ПРИРОДА И ЗНАК РЕШЕЊА ax x c 0 x x D 4ac a ( сви задаци су решени) c D xx x/ a a УСЛОВИ Решења реална и различита D>0 Решења реална D Двоструко решење (реална и једнака решења) D=0 Комплексна решења (нису

Више

Microsoft Word - 24ms221

Microsoft Word - 24ms221 Zadatak (Katarina, maturantica) Kružnica dira os apscisa u točki (3, 0) i siječe os ordinata u točki (0, 0). Koliki je polumjer te kružnice? A. 5 B. 5.45 C. 6.5. 7.38 Rješenje Kružnica je skup svih točaka

Више

UDŽBENIK 2. dio

UDŽBENIK 2. dio UDŽBENIK 2. dio Pročitaj pažljivo Primjer 1. i Primjer 2. Ova dva primjera bi te trebala uvjeriti u potrebu za uvo - denjem još jedne vrste brojeva. Primjer 1. Živa u termometru pokazivala je temperaturu

Више

Microsoft PowerPoint - IS_G_predavanja_ [Compatibility Mode]

Microsoft PowerPoint - IS_G_predavanja_ [Compatibility Mode] Dva pristupa u analiziranu kretana materiala: 1. Statistički pristup material se tretira kao skup molekula makroskopski fenomeni se obašnavau kao posledica molekularne aktivnosti računane primenom zakona

Више

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Kristijan Kilassa Kvaternik THURSTONOVE GEOMETRIJE Diplomski rad Voditelj

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Kristijan Kilassa Kvaternik THURSTONOVE GEOMETRIJE Diplomski rad Voditelj SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Kristijan Kilassa Kvaternik THURSTONOVE GEOMETRIJE Diplomski rad Voditelj rada: prof. dr. sc. Željka Milin-Šipuš Zagreb, 2016.

Више

2. Globalna svojstva realnih funkcija Denicija 2.1 Za funkciju f : A kaemo da je:! R; A R ome dena odozgor ako postoji M 2 R takav da je (8x 2 A) (f (

2. Globalna svojstva realnih funkcija Denicija 2.1 Za funkciju f : A kaemo da je:! R; A R ome dena odozgor ako postoji M 2 R takav da je (8x 2 A) (f ( 2. Globalna svojstva realnih funkcija Denicija 2.1 Za funkciju f : A kaemo da je:! R; A R ome dena odozgor ako postoji M 2 R takav da je (8 2 A) (f () M) ; ome dena odozdol ako postoji m 2 R takav da je

Више

Optimizacija

Optimizacija Optimizacija 1 / 43 2 / 43 Uvod u optimizaciju Zadana funkcija Uvod u optimizaciju f : R n R Cilj: Naći x, točku minimuma funkcije f : - Problem je jednostavno opisati x = arg min x R n f (x). - Rješavanje

Више

(Microsoft Word - MATB - kolovoz osnovna razina - rje\232enja zadataka)

(Microsoft Word - MATB - kolovoz osnovna razina - rje\232enja zadataka) . B. Zapišimo zadane brojeve u obliku beskonačno periodičnih decimalnih brojeva: 3 4 = 0.7, = 0.36. Prvi od navedenih četiriju brojeva je manji od 3 4, dok su treći i četvrti veći od. Jedini broj koji

Више

Račun smetnje i Greenove funkcije «Napredna kvantna fizika» Ivo Batistić Fizički odsjek, PMF Sveučilište u Zagrebu predavanja 2010 Pregled predavanja

Račun smetnje i Greenove funkcije «Napredna kvantna fizika» Ivo Batistić Fizički odsjek, PMF Sveučilište u Zagrebu predavanja 2010 Pregled predavanja Račun smetnje i Greenove funkcije «Napredna kvantna fizika» Ivo Batistić Fizički odsjek, PMF Sveučilište u Zagrebu predavanja 2010 Pregled predavanja Račun smetnje Greenove funkcije Wickov teorem Različite

Више

Hej hej bojiš se matematike? Ma nema potrebe! Dobra priprema je pola obavljenog posla, a da bi bio izvrsno pripremljen tu uskačemo mi iz Štreberaja. D

Hej hej bojiš se matematike? Ma nema potrebe! Dobra priprema je pola obavljenog posla, a da bi bio izvrsno pripremljen tu uskačemo mi iz Štreberaja. D Hej hej bojiš se matematike? Ma nema potrebe! Dobra priprema je pola obavljenog posla, a da bi bio izvrsno pripremljen tu uskačemo mi iz Štreberaja. Donosimo ti primjere ispita iz matematike, s rješenjima.

Више

Natjecanje 2016.

Natjecanje 2016. I RAZRED Zadatak 1 Grafiĉki predstavi funkciju RJEŠENJE 2, { Za, imamo Za, ), imamo, Za imamo I RAZRED Zadatak 2 Neka su realni brojevi koji nisu svi jednaki, takvi da vrijedi Dokaži da je RJEŠENJE Neka

Више

Konstruktivne metode u geometriji prema predavanjima profesora Vladimira Voleneca verzija: 12. lipnja 2019.

Konstruktivne metode u geometriji prema predavanjima profesora Vladimira Voleneca verzija: 12. lipnja 2019. Konstruktivne metode u geometriji prema predavanjima profesora Vladimira Voleneca verzija: 12. lipnja 2019. Sadržaj 1 Euklidske konstrukcije 2 1.1 Povijest..................................... 2 1.2 Aksiomi

Више

2. Globalna svojstva realnih funkcija Denicija 2.1 Za funkciju f : A kaemo da je:! R; A R ome dena odozgor ako postoji M 2 R takav da je (8x 2 A) (f (

2. Globalna svojstva realnih funkcija Denicija 2.1 Za funkciju f : A kaemo da je:! R; A R ome dena odozgor ako postoji M 2 R takav da je (8x 2 A) (f ( 2. Globalna svojstva realnih funkcija Denicija 2.1 Za funkciju f : A kaemo da je:! R; A R ome dena odozgor ako postoji M 2 R takav da je (8x 2 A) (f (x) M) ; ome dena odozdol ako postoji m 2 R takav da

Више

Računalne mreže

Računalne mreže Sveučilište u Rijeci ODJEL ZA INFORMATIKU Radmile Matejčić 2, Rijeka Akademska 2015/2016. godina MATEMATIKA 1 Studij: Godina i semestar: Web stranica predmeta: ECTS bodovi: 5 Nastavno opterećenje: 2 +

Више

GLATKE I RIEMANNOVE MNOGOSTRUKOSTI Željka Milin Šipuš, Juraj Šiftar 16. lipnja 2014.

GLATKE I RIEMANNOVE MNOGOSTRUKOSTI Željka Milin Šipuš, Juraj Šiftar 16. lipnja 2014. GLATKE I RIEMANNOVE MNOGOSTRUKOSTI Željka Milin Šipuš, Juraj Šiftar 16. lipnja 2014. Željka Milin Šipuš, Juraj Šiftar GLATKE I RIEMANNOVE MNOGOSTRUKOSTI Drugi dio standardnog poslijediplomskog kolegija

Више

Generalizirani trag i normalne forme za logiku interpretabilnosti Vedran Čačić PMF Matematički odsjek Sveučilište u Zagrebu Dubrovnik radiona Sustavi

Generalizirani trag i normalne forme za logiku interpretabilnosti Vedran Čačić PMF Matematički odsjek Sveučilište u Zagrebu Dubrovnik radiona Sustavi Generalizirani trag i normalne forme za logiku interpretabilnosti Vedran Čačić PMF Matematički odsjek Sveučilište u Zagrebu Dubrovnik radiona Sustavi dokazivanja 28. lipnja 2012. Zašto logika interpretabilnosti?

Више

SFERNA I HIPERBOLIČKA TRIGONOMETRIJA IVA KAVČIĆ1 I VEDRAN KRČADINAC2 1. Uvod Osnovna zadaća trigonometrije je odredivanje nepoznatih veličina trokuta

SFERNA I HIPERBOLIČKA TRIGONOMETRIJA IVA KAVČIĆ1 I VEDRAN KRČADINAC2 1. Uvod Osnovna zadaća trigonometrije je odredivanje nepoznatih veličina trokuta SFERNA I HIPERBOLIČKA TRIGONOMETRIJA IVA KAVČIĆ1 I VEDRAN KRČADINAC2 1. Uvod Osnovna zadaća trigonometrije je odredivanje nepoznatih veličina trokuta iz zadanih veličina. U pravokutnom trokutu s katetama

Више

Sveučilište u Zagrebu PMF Matematički odjel Filip Nikšić PROPOZICIONALNA DINAMIČKA LOGIKA Diplomski rad Zagreb, listopad 2009.

Sveučilište u Zagrebu PMF Matematički odjel Filip Nikšić PROPOZICIONALNA DINAMIČKA LOGIKA Diplomski rad Zagreb, listopad 2009. Sveučilište u Zagrebu PMF Matematički odjel Filip Nikšić PROPOZICIONALNA DINAMIČKA LOGIKA Diplomski rad Zagreb, listopad 2009. Sveučilište u Zagrebu PMF Matematički odjel Filip Nikšić PROPOZICIONALNA DINAMIČKA

Више

(Microsoft Word - Rje\232enja zadataka)

(Microsoft Word - Rje\232enja zadataka) 1. D. Svedimo sve razlomke na jedinstveni zajednički nazivnik. Lako provjeravamo da vrijede rastavi: 85 = 17 5, 187 = 17 11, 170 = 17 10, pa je zajednički nazivnik svih razlomaka jednak Tako sada imamo:

Више

8. razred kriteriji pravi

8. razred kriteriji pravi KRITERIJI OCJENJIVANJA MATEMATIKA 8. RAZRED Učenik će iz nastavnog predmeta matematike biti ocjenjivan usmeno i pismeno. Pismeno ocjenjivanje: U osmom razredu piše se šest ispita znanja i bodovni prag

Више

PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Doris Dumičić Danilović Poopćenje i profinjenje nekih algoritama za konstrukciju blokovnih dizaj

PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Doris Dumičić Danilović Poopćenje i profinjenje nekih algoritama za konstrukciju blokovnih dizaj PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Doris Dumičić Danilović Poopćenje i profinjenje nekih algoritama za konstrukciju blokovnih dizajna i istraživanje njihovih podstruktura DOKTORSKI RAD

Више

0255_Uvod.p65

0255_Uvod.p65 1Skupovi brojeva Skup prirodnih brojeva Zbrajanje prirodnih brojeva Množenje prirodnih brojeva U košari ima 12 jaja. U drugoj košari nedostaju tri jabuke da bi bila puna, a treća je prazna. Pozitivni,

Више

ZADACI ZA VJEŽBU 1. Dokažite da vrijedi: (a) (A \ B) (B \ A) = (A B) (A C B C ), (b) A \ (B \ C) = (A C) (A \ B), (c) (A B) \ C = (A \ C) (B \ C). 2.

ZADACI ZA VJEŽBU 1. Dokažite da vrijedi: (a) (A \ B) (B \ A) = (A B) (A C B C ), (b) A \ (B \ C) = (A C) (A \ B), (c) (A B) \ C = (A \ C) (B \ C). 2. ZADACI ZA VJEŽBU. Dokažite da vrijedi: (a) (A \ B) (B \ A) = (A B) (A C B C ), (b) A \ (B \ C) = (A C) (A \ B), (c) (A B) \ C = (A \ C) (B \ C).. Pomoću matematičke indukcije dokažite da za svaki n N vrijedi:

Више

2.7 Taylorova formula Teorem 2.11 Neka funkcija f : D! R; D R m ; ima na nekoj "-kugli K(T 0 ; ; ") D; T 0 x 0 1; :::; x 0 m neprekidne derivacije do

2.7 Taylorova formula Teorem 2.11 Neka funkcija f : D! R; D R m ; ima na nekoj -kugli K(T 0 ; ; ) D; T 0 x 0 1; :::; x 0 m neprekidne derivacije do 2.7 Taylorova formula Teorem 2.11 Neka funkcija f : D! R; D R m ; ima na nekoj "-kugli K(T 0 ; ; ") D; T 0 x 0 1; :::; x 0 m neprekidne derivacije do ukljucivo (n + 1) vog reda, n 0; onda za svaku tocku

Више

Zadaci s rješenjima, a ujedno i s postupkom rada biti će nadopunjavani tokom čitave školske godine

Zadaci s rješenjima, a ujedno i s postupkom rada biti će nadopunjavani tokom čitave školske godine Zadaci s rješenjima, a ujedno i s postupkom rada biti će nadopunjavani tokom čitave školske godine. Tako da će u slijedećem vremenskom periodu nastati mala zbirka koja će biti popraćena s teorijom. Pošto

Више

Gravitacija kao specijalna relativistička teorija polja Jelena Filipović Fizički odsjek, PMF, Sveučilište u Zagrebu

Gravitacija kao specijalna relativistička teorija polja Jelena Filipović Fizički odsjek, PMF, Sveučilište u Zagrebu Gravitacija kao specijalna relativistička teorija polja Jelena Filipović Fizički odsjek, PMF, Sveučilište u Zagrebu Uvod Svojstva gravitacije dugodosežna interakcija graviton je bezmasena čestica statička

Више

Napredno estimiranje strukture i gibanja kalibriranim parom kamera

Napredno estimiranje strukture i gibanja kalibriranim parom kamera Napredno estimiranje strukture i gibanja kalibriranim parom kamera Ivan Krešo Mentor: Siniša Šegvić 3. srpnja 2013. Motivacija Stereo vid dvije kamere omogućavaju mjerenje dubine korespondentnih točaka

Више

Sveučilište J.J. Strossmayera Fizika 2 FERIT Predložak za laboratorijske vježbe Cilj vježbe Određivanje specifičnog naboja elektrona Odrediti specifič

Sveučilište J.J. Strossmayera Fizika 2 FERIT Predložak za laboratorijske vježbe Cilj vježbe Određivanje specifičnog naboja elektrona Odrediti specifič Cilj vježbe Određivanje specifičnog naboja elektrona Odrediti specifični naboja elektrona (omjer e/me) iz poznatog polumjera putanje elektronske zrake u elektronskoj cijevi, i poznatog napona i jakosti

Више

MAT-KOL (Banja Luka) XXIV (2)(2018), DOI: /МК S ISSN (o) ISSN (o) Klasa s

MAT-KOL (Banja Luka) XXIV (2)(2018), DOI: /МК S ISSN (o) ISSN (o) Klasa s MAT-KOL (Banja Luka) XXIV (2)(2018), 141-146 http://www.imvibl.org/dmbl/dmbl.htm DOI: 10.7251/МК1803141S ISSN 0354-6969 (o) ISSN 1986-5828 (o) Klasa subtangentnih funkcija i klasa subnormalnih krivulja

Више

Matematika 1 - izborna

Matematika 1 - izborna 3.3. NELINEARNE DIOFANTSKE JEDNADŽBE Navest ćemo sada neke metode rješavanja diofantskih jednadžbi koje su drugog i viših stupnjeva. Sve su te metode zapravo posebni oblici jedne opće metode, koja se naziva

Више

4.1 The Concepts of Force and Mass

4.1 The Concepts of Force and Mass UVOD I MATEMATIČKI KONCEPTI FIZIKA PSS-GRAD 4. listopada 2017. 1.1 Priroda fizike FIZIKA je nastala iz ljudske težnje da objasni fizički svijet oko nas FIZIKA obuhvaća mnoštvo različitih pojava: planetarne

Више

gt3b.dvi

gt3b.dvi r t. h en m le w.e w w 7 VEKTORI U svijetu oko nas lako ćemo prepoznati mnoge veličine čija se vrijednost izražava brojem. To su primjerice duljina, površina, obujam, temperatura, tlak, masa, energija,

Више

7. predavanje Vladimir Dananić 14. studenoga Vladimir Dananić () 7. predavanje 14. studenoga / 16

7. predavanje Vladimir Dananić 14. studenoga Vladimir Dananić () 7. predavanje 14. studenoga / 16 7. predavanje Vladimir Dananić 14. studenoga 2011. Vladimir Dananić () 7. predavanje 14. studenoga 2011. 1 / 16 Sadržaj 1 Operator kutne količine gibanja 2 3 Zadatci Vladimir Dananić () 7. predavanje 14.

Више

СТЕПЕН појам и особине

СТЕПЕН појам и особине СТЕПЕН појам и особине Степен чији је изложилац природан број N R \ 0 изложилац (експонент) основа степен Особине: m m m m : m m : : Примери. 8 4 7 4 5 4 4 5 6 :5 Важно! 5 5 5 5 5 55 5 Основа је број -5

Више

Nastavno pismo 3

Nastavno pismo 3 Nastavno pismo Matematika Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile Pazin Obrazovanje odraslih./. Robert Gortan, pro. Derivacije. Tablica sadržaja 7. DERIVACIJE... 7.. PRAVILA DERIVIRANJA... 7.. TABLICA

Више

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Elma Daferović HIJERARHIJA KONVEKSNIH FUNKCIJA Diplomski rad Voditelj rada

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Elma Daferović HIJERARHIJA KONVEKSNIH FUNKCIJA Diplomski rad Voditelj rada SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Elma Daferović HIJERARHIJA KONVEKSNIH FUNKCIJA Diplomski rad Voditelj rada: prof. dr. sc. Sanja Varošanec Zagreb, srpanj 218.

Више

Microsoft Word - z4Ž2018a

Microsoft Word - z4Ž2018a 4. razred - osnovna škola 1. Izračunaj: 52328 28 : 2 + (8 5320 + 5320 2) + 4827 5 (145 145) 2. Pomoću 5 kružića prikazano je tijelo gusjenice. Gusjenicu treba obojiti tako da dva kružića budu crvene boje,

Више

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Martina Barić PARTICIJE PRIRODNIH BROJEVA Diplomski rad Voditelj rada: izv

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Martina Barić PARTICIJE PRIRODNIH BROJEVA Diplomski rad Voditelj rada: izv SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Martina Barić PARTICIJE PRIRODNIH BROJEVA Diplomski rad Voditelj rada: izv. prof. dr. sc. Zrinka Franušić Zagreb, rujan 2017

Више

Veeeeeliki brojevi

Veeeeeliki brojevi Matematička gimnazija Nedelja informatike 3 12. decembar 2016. Uvod Postoji 10 tipova ljudi na svetu, oni koji razumeju binarni sistem, oni koji ne razumeju binarni sistem i oni koji nisu očekivali šalu

Више

Grupiranje podataka: pristupi, metode i primjene, ljetni semestar 2013./ Standardizacija podataka Predavanja i vježbe 8 Ako su podaci zadani

Grupiranje podataka: pristupi, metode i primjene, ljetni semestar 2013./ Standardizacija podataka Predavanja i vježbe 8 Ako su podaci zadani Grupiranje podataka: pristupi, metode i primjene, ljetni semestar 2013/2014 1 5 Standardizacija podataka Predavanja i vježbe 8 Ako su podaci zadani s više obilježja (atributa), ta se obilježja mogu međusobno

Више

MATEMATIKA Preddiplomski studij molekularne biologije Damir Bakić

MATEMATIKA Preddiplomski studij molekularne biologije Damir Bakić MATEMATIKA Preddiplomski studij molekularne biologije Damir Bakić i Predgovor Ovo je nastavni materijal za kolegij Matematika namijenjen studentima preddiplomskog studija biologije, smjer Molekularna biologija.

Више

1. GRUPA Pismeni ispit iz MATEMATIKE Prezime i ime broj indeksa 1. (15 poena) Rexiti matriqnu jednaqinu 3XB T + XA = B, pri qemu

1. GRUPA Pismeni ispit iz MATEMATIKE Prezime i ime broj indeksa 1. (15 poena) Rexiti matriqnu jednaqinu 3XB T + XA = B, pri qemu 1. GRUPA Pismeni ispit iz MATEMATIKE 1 0.0.01. Prezime i ime broj indeksa 1. (15 poena) Rexiti matriqnu jednaqinu XB T + XA = B, 1 4 pri qemu je A = 6 9 i B = 1 1 0 1 1. 4 4 4 8 1. Data je prava q : {

Више