Račun smetnje i Greenove funkcije «Napredna kvantna fizika» Ivo Batistić Fizički odsjek, PMF Sveučilište u Zagrebu predavanja 2010 Pregled predavanja
|
|
- Фанула Мијатовић
- пре 5 година
- Прикази:
Транскрипт
1 Račun smetnje i Greenove funkcije «Napredna kvantna fizika» Ivo Batistić Fizički odsjek, PMF Sveučilište u Zagrebu predavanja 2010 Pregled predavanja Račun smetnje Greenove funkcije Wickov teorem
2 Različite reprezentacije vremenske dinamike Vremensku dinamiku možemo prikazati pomoću vremensko ovisnih valnih funkcija. Operatori fizikalne veličine) su vremenski neovisni. Schrödingerova slika) ili, vremensku dinamika je isključivo dana pomoću vremensko ovisnih operatora, dok su valne funkcije vremenski neovisne - razapinju Hilbertov prostor za matrični prikaz operatora Heisenbergova slika) Slika međudjelovanja: vremensku dinamiku operatorima daje samo nesmetani dio Hamiltonijana. Kvantna stanja i valne funkcije imaju vremensku dinamiku koja je određenu vremenski ovisnom smetnjom. ı t Ψt) >= Ĥintt) Ψt) > gdje je: Ĥ int t) = e ı H 0t Ĥ int 0)e ı H 0t Vremenska dinamika u slici međudjelovanja Istu vremensku ovisnost imaju i svi drugi operatori:  int t) = e ı H 0t  int 0)e ı H 0t Oni zadovoljavaju diferencijalni jednadžbu: ı t Âintt) = [ int t), H 0 ] Na primjer: ı t C α = [C α, β E β C β C β ] = β ) E β {C α, C β }C β C β {C α, C β } = E α C α C α t) = C α 0)e ı E αt Također: C α t) = C α 0)e + ı E αt
3 Evolucija kvantnog stanja Uvodi se operator evolucije kvantnog stanja: Ψt) >= Ut, ) Ψ ) > Vrijedi: U, ) = Ut, t) = 1 Ut, ) Ut, ) = Ut, ) Ut, ) = 1 Ut, ) = Ut, t 1 ) Ut 1, ) Ut, ) U, t) = 1 Operator vremenske evolucije Operator evolucije zadovoljava istu diferencijalnu jednadžbu kao i samo kvantno stanje: koja ima formalno rješenje: ı t Ut, ) = Ĥ int t) Ut, ) Ut, ) = 1 ı dt Ĥ int t ) Ut, ) Iterativnim rješavanjem: Ut, ) = 1 + ı ) dt Ĥ int t ) + ı ) 2 t dt + ı ) t 3 dt dt dt Ĥ int t ) Ĥ int t ) dt Ĥ int t ) Ĥintt ) Ĥintt ) +...
4 Operator vremenske evolucije Uvodi se vremensko uređeni produkt operatora: T [At)Bt )] = { At)Bt ) ako je t > t Bt )At) ako je t > t koji se može poopćiti i na produkt proizvoljnog broja operatora: T [A 1 t 1 )A 2 t 2 )A 3 t 3 )... ] = A i1 t i1 )A i2 t i2 )A i3 t i3 )... ako je t i1 > t i2 > t i2 >... Drugi red računa smetnje može se zapisati kao: dt dt Ĥ int t ) Ĥintt ) = 1 2! dt dt T [Ĥintt )Ĥintt )] Operator vremenske evolucije Na isti način se mogu zapisati i viši redovi računa smetnje: dt 1 = 1 n! 1 dt 2... dt 1 t n 1 dt n Ĥ int t 1 ) Ĥintt 2 )... Ĥintt n ) dt 2... dt n T [Ĥintt 1 )Ĥintt 2 )... Ĥintt n )] = 1 n! T dt Ĥ int t ) Formalno je operator evolucije moguće zapisati kao: Ut, ) = T exp ı Ĥ int t ) n
5 Adijabatsko uvođenje smetnje Adijabatsko uvođenje smetnje omogućuje da se dobiju točna kvantna stanja sustava s međudjelovanjem iz kvantnih stanja sustava bez međudjelovanjem. Međudjelovanje se uvodi adijabatski u vremenu: Ĥ = Ĥ 0 + e ǫ t Ĥ int t) Operator evolucije za ovako uvedenu smetnju: dt 1 dt 2... U ǫ t, ) = n=0 1 n! ı ) n dt n e ǫ t1 + t tn ) T [H int t 1 ) H int t 2 )... H int t n )] Adijabatsko uvođenje smetnje Sada dopustimo da ide u -. U toj granici kvantna stanja sustava su nam poznata. To su kvantna stanja nesmetanog Hamiltonijana. S druge strane, smetani Hamiltonijan odgovara trenutku t = 0. Dakle: Ψ >= U ǫ 0, ) Φ 0 > gdje smo s Φ 0 > označili kvantno stanje nesmetanog Hamiltonijana. Uvedimo oznaku: Ψ 0 > lim ǫ 0 U ǫ 0, ) Φ 0 >. Tada je: Ψ > Ψ 0 > < Φ 0 Ψ 0 > jedno od kvantnih stanja potpunog Hamiltonijana.
6 Adijabatsko uvođenje smetnje Tada vrijedi: H Ψ 0 > < Φ 0 Ψ 0 > = E Ψ 0 > < Φ 0 Ψ 0 > Gell-Mann i Low teorem) Odavde izlazi da je: E E 0 = < Φ 0 H int Ψ 0 > < Φ 0 Ψ 0 > Napomena: Postoje smetnje takve koje nije moguće tretirati računom smetnje. Adijabatsko uvođenje smetnje neće dovesti to kvantnog stanja potpunog Hamiltonijana. Npr. privlačno međudjelovanje u fermionskom sustavu koje dovodi do sparivanja supravodljivosti). Izračun energije osnovnog stanja Prilikom izračuna energije osnovnog stanja, ali i ostalih veličina često se koristi slijedeći trik W.Pauli). Uvedi se Hamiltonijan s promjenjivom konstantom vezanja: Ĥλ) = Ĥ0 + λ H int Očito je: Tada vrijedi: Ĥ1) = Ĥ i Ĥ0) = Ĥ0 Ĥλ) ψ 0 λ) >= Eλ) ψ 0 λ) > te također < ψ 0 λ) ψ 0 λ) >= 1
7 Izračun energije osnovnog stanja Derivirajmo po λ izraz za energiju: Eλ) =< ψ 0 λ) Hλ) ψ 0 λ) > d dλ Eλ) = < dψ 0λ) dλ Hλ) ψ 0λ) > + < ψ 0 λ) Hλ) dψ 0λ) > dλ + < ψ 0 λ) dhλ) dλ ψ 0λ) > = Eλ) < dψ 0λ) dλ ψ 0λ) > + < ψ 0 λ) dψ ) 0λ) > dλ + < ψ 0 λ) H int ψ 0 λ) > = Eλ) d dλ < ψ 0λ) ψ 0 λ) > + < ψ 0 λ) H int ψ 0 λ) > = < ψ 0 λ) H int ψ 0 λ) > Integrirajući po λ lijevu i desnu stranu: E E 0 = 1 0 dλ λ < ψ 0λ) λ H int ψ 0 λ) > Greenove funkcije Greenovu funkciju jedne čestice definiramo kao: [ < Ψ 0 T ˆψ σ r, t) ˆψ G σσ rt, r t σ r, t )] Ψ ) = ı 0 > < Ψ 0 Ψ 0 > gdje su σ i σ spinski indeksi ako se Greenova funkcija odnosi na česticu sa spinom. Vremenska evolucija operatora polja dana je u Heisenbergovoj slici: Pri tome je ˆψ σ r, t) = e ı Ht ˆψ σ r)e ı Ht Ĥ Ψ 0 >= E Ψ 0 > točno kvantno stanje Hamiltonijana.
8 Greenove funkcije Ako su nam kvantna stanja Hamiltonijana poznata, onda je: G σσ rt, r t ) = ı n ı n e ı E n E 0 )t t ) <Ψ 0 ˆψ σ r) Ψ n ><Ψ n ˆψ σ r ) Ψ 0 > <Ψ 0 Ψ 0 > za t > t e ı E n E 0 )t t ) <Ψ 0 ˆψ σ r ) Ψ n ><Ψ n ˆψ σ r) Ψ 0 > <Ψ 0 Ψ 0 > za t < t To je situacija koju imamo za nesmetani Hamiltonijan. Greenova funkcija slobodnih fermiona Jednočestične valne funkcije su ravni valovi: φ ασ r) = 1 V e ı k α r U osnovnom stanju mnogočestičnog sustava sva stanja do Fermijeva nivoa su popunjena, a stanja energija većih od Fermijeve energije su prazna. To znači: C kα Ψ 0 > = 0 ako je E kα > E F, tj. k α > k F C kα Ψ 0 > = 0 ako je E kα < E F, tj. k α < k F Kod izračuna Greenove funkcije: { < Ψ 0 C kα C kβ Ψ 0 >= δ kα k β ako je k α > k F 0 sve ostalo < Ψ 0 C kβ C kα Ψ 0 >= { 0 sve ostalo δ kα k β ako je k α < k F
9 Greenova funkcija slobodnih fermiona Greenova funkcija slobodnih fermiona: G σσ rt, r t ) = ı δ σσ 1 V k e ı k r r ) e ı E k t t ) [ θt t )θk k F ) θt t)θk F k) ] = ı δ σσ d k 2π) 3 eı k r r ) e ı E k t t ) [ θt t )θk k F ) θt t)θk F k) ] Greenova funkcija slobodnih fermiona Ako se uvede integralna reprezentacija θ-funkcije: onda je: G σσ rt, r t ) = gdje je θt t ) = G σσ k, ω) = δ σσ d k 2π) dω 2πı e ıωt t ) ω + ıη dω 2π eı k r r ) e ıωt t) G σσ k, ω) [ θk kf ) ω ω k + ıη + θk ] F k) ω ω k ıη gdje je ω k = E k
10 Greenova funkcija jednočestičnog Hamiltonijana Greenova funkcija jednočestičnog Hamiltonijana definira se kao rješenje jednadžbe: ı t 1 ) G rt, r t ) = δ r r )δt t ) Ĥ Ako raspišemo rješenje pomoću valnih funkcija i energija Hamiltonijana: G rt, r t ) = α ψ α r )ψ α r) e ı E αt t ) Ako se traži uzročnost, tada je: G R rt, r t ) = θt t ) α ψ α r )ψ α r) e ı E αt t ) Za slobodne čestice: G R rt, r t ) = θt t ) retardirana Greenova funkcija) d k 2π) 3 eı k r r ) e ı E αt t ) Greenova funkcija Konačni izraz za Greenovu funkciju za slobodne čestice: G R rt, r t ) = d k 2π) 3 + dω 2π eı k r r ) e ıωt t) G R k, ω) gdje je: G R k, ω) = 1 ω ω k + ıη retardirana GF) Taj izraz odgovara prvom dijelu mnogočestične Greenova funkcija: spinske indekse smo ispustili!) G k, ω) = θk k F ) ω ω k + ıη + θk F k) ω ω k ıη kauzalna GF) Osim to jednočestičnog dijela, vremenski uređena Greenova funkcija ima dio koji odgovara propagaciji šupljine za energije manje od Fermijeve.
11 Polovi Greenove funkcije ω... E 0 E F ω Polovi retardirane Greenove funkcije su svi u donjoj poluravnini kompleksne ω ravnine. Polovi kauzalne Greenove funkcije su u donjoj poluravnini samo za energije veće od Fermijeve. a za energije manje od Fermijeve, nalaze su u gornjoj poluravnini. Polovi su infinitezimalno blizu realne osi, tj. imaginarni dijelovi polova je infinitezimalno mali. Greenova funkcija - fizikalno značenje G σσ rt, r t ) θt t ) < Ψ 0 ˆψ σ r, t) }{{} <ekstra česticat) θt t) < Ψ 0 ˆψ σ r, t ) }{{} <ekstra šupljinat ) ˆψ σ r, t ) Ψ 0 > }{{} ekstra česticat )> ˆψ σ r, t) Ψ 0 > }{{} ekstra šupljinat)> Greenova funkcija se može promatrati kao veličina koja opisuje sustav s jednom dodatnom česticom stvorenom u trenutku t ili šupljinom u t), te je dopušteno sustavu da evoluira to trenutka t za šupljine t ), kad je to evoluirano stanje pojecirano na ono početno stanje u t. Ako u sustavu nema međudjelovanja, vremenska evolucija je određena jednočestičnim stacionarnim stanjima s dobro definiranim energijama. Projekcija na početno stanje je jednaka jedinici do na fazni faktor. Stoga Fourijerov transformat Greenove funkcije ima polove u jednočestičnim energijama s imaginarnim dijelom infinitezimalno malim.
12 Greenova funkcija - fizikalno značenje U sustavu s međudjelovanjem jednočestična kvantna stanja nisu stacionarna stanja. Dodatna četica kroz sudare pobuđuje druge stupnjeve slobode. Projekcija evoluiranog stanja na početno je manja od jedinice U Fourijerovom transformatu Greenove funkcije pojavljuju se polovi koji imaju imaginarni dio različit od nule. Imaginarni dio pola Greenove funkcije opisuje trnjenje - raspad početnog stanja zbog međudjelovanja čestica sustava. Fononska Greenova funkcija D ij rt, r t ) = ı < Ψ 0 T [û i r, t)û j r, t )] Ψ 0 > < Ψ 0 Ψ 0 > Greenova funkcija fonona bez međudjelovanja: D ij rt, r t ) = ı γ λ) i r)γ µ) j r ) 2 ω λ ω µ λµ [ ) θt t ) < Ψ 0 â λ t)â µt ) Ψ 0 > + < Ψ 0 â λ t)â µ t ) Ψ 0 > )] + θt t) < Ψ 0 â λ t )â µ t) Ψ 0 > + < Ψ 0 â λ t )â µ t) Ψ 0 > = ı λ γ λ) i r)γ λ) j r ) 2ω λ [ θt t ) n ) λ e +ıω λt t) + n λ + 1) e ıω λt t) θt t) n )] λ + 1) e +ıω λt t) + n λ e ıω λt t)
13 Fononska Greenova funkcija Greenova funkcija se može prikazati i preko Fourijerovog transformata: D ij rt, r t ) = + dω 2π e ıωt t ) D ij r, r ; ω) gdje je D ij r, r ; ω) = λ = λ γ λ) i r)γ λ) j r ) γ λ) i r)γ λ) j r ) 2ω λ [ n λ ω + ω λ + ıη + n λ + 1 nλ + 1 ω + ω λ ıη + ω 2 ω λ ıη) 2 ω ω λ + ıη ) n λ ω ω λ ıη )] Greenova funkcija za sustav s međudjelovanjem Kod izračuna energije osnovnog stanja sustava čestica koje međudjeluju poslužili smo se trikom: adijabatskim uvođenjem smetnje Hamiltonijana međudjelovanja) da bi izračunali energiju osnovnog stanja. Gell-Mann i Low teorem). Slični trik se može iskoristiti i za izračun Greenove funkcije. Općenito, za vremenski uređeni produkt dvaju operatora vrijedi: + < Ψ 0 T [Ôt)Ôt )] Ψ 0 > < Ψ 0 Ψ 0 > dt = 1 < Φ 0 Ŝ Φ 0 > < Φ 0 n=0 1 n! ) ı n dt n e ǫ t t n ) T [Ĥintt 1 )... Ĥintt n ) Ôt)Ôt )] Φ 0 > gdje je Ŝ = U ǫ +, ) Isti izraz vrijedi i za proizvoljno veliki broj vremenski uređenih operatora.)
14 Normalni produkt Vremensko uređeni produkt operatora smo već uveli. Normalni produkt operatora je onaj u kojem su svi operatori uništenja na desnoj strani, a svi operatori stvaranja na lijevoj strani produkta. Pri tome treba voditi računa kod izmjene poretka dvaju fermionskih operatora se mijenja predznak. Npr.: gdje je smo koristili oznake: N[ ˆψ +) x) ˆψ ) y)] = ˆψ ) y) ˆψ +) x) N[ ˆψ +) x) ˆψ +) y)] = ˆψ +) y) ˆψ +) x) ˆψx) = 1 e ı k x ω k t) C k + k<k V } F {{} ˆψ ) k>k F 1 V e ı k x ω k t) C k } {{ } ˆψ +) ˆψ x) = 1 e ı k x ω k t) C k<k V + 1 e ı k x ω k t) C k } F k>k V k {{}} F {{} ˆψ ) ˆψ +) tako da je: ˆψ +) x) Φ 0 >= ˆψ ) x) Φ 0 >= 0 Kontrakcija Za normalno uređeni produkt vrijedi: < Φ 0 N[Â ˆB... Ẑ ] Φ 0 >= 0 Razlika između vremenski uređenog produkta i normalnog produkta zove se kontrakcija upareni operatori). Û ˆV = T [Û ˆV ] N[Û ˆV ] = ı Greenova_funkcija Kontrakcija je c-broj koji komutira sa svim operatorima i može se izvući van nekog produkta: N[A B C... Z] = ) Np) AC N[B... Z] gdje je Np) broj permutacija da se operatori A i C dovedu ispred drugih operatora za fermione).
15 Wickov teorem Za vremenski uređeni produkt vrijedi: T [A B C... Z] = N[A B C... Z] + N[A BC... Z] + N[A B C... Z] +... N[A B C Z] + N[A B C D... Z] + N[A B C D... Z] + N[A B C D... Z] + +sve kombinacije s 3 kontrakcije + sve kombinacije s 4 kontrakcije sve moguće kombinacije svih mogućih kontrakcija Tako da vrijedi: < Φ 0 T [A B C... Z] Φ 0 >= sve kombinacije kontrakcija < Φ 0 N[A B C D... Z] Φ 0 > }{{} svi su članovi kontrahirani
7. predavanje Vladimir Dananić 14. studenoga Vladimir Dananić () 7. predavanje 14. studenoga / 16
7. predavanje Vladimir Dananić 14. studenoga 2011. Vladimir Dananić () 7. predavanje 14. studenoga 2011. 1 / 16 Sadržaj 1 Operator kutne količine gibanja 2 3 Zadatci Vladimir Dananić () 7. predavanje 14.
ВишеUvod u obične diferencijalne jednadžbe Metoda separacije varijabli Obične diferencijalne jednadžbe Franka Miriam Brückler
Obične diferencijalne jednadžbe Franka Miriam Brückler Primjer Deriviranje po x je linearan operator d dx kojemu recimo kao domenu i kodomenu uzmemo (beskonačnodimenzionalni) vektorski prostor funkcija
ВишеMicrosoft Word - predavanje8
DERIVACIJA KOMPOZICIJE FUNKCIJA Ponekad je potrebno derivirati funkcije koje nisu jednostavne (složene su). Na primjer, funkcija sin2 je kompozicija funkcija sin (vanjska funkcija) i 2 (unutarnja funkcija).
ВишеI Koeficijent refleksije Površinski plazmoni II Valovodi Rezonantne šupljine Mikrovalna mjerenja #13 Raspršenje elektromagnetskih valova na kristalima
#13 Raspršenje elektromagnetskih valova na kristalima I Dipolno zračenje II Raspršenje vidljive svjetlosti i X zraka predavanja 20** Mjerenje koeficijenta refleksije Površinski plazmoni Valovodi Rezonantne
ВишеNumeričke metode u fizici 1, Projektni zadataci 2018./ Za sustav običnih diferencijalnih jednadžbi, koje opisuju kretanje populacije dviju vrs
Numeričke metode u fizici, Projektni zadataci 8./9.. Za sustav običnih diferencijalnih jednadžbi, koje opisuju kretanje populacije dviju vrsta životinja koje se nadmeću za istu hranu, dx ( dt = x x ) xy
ВишеMatrice. Algebarske operacije s matricama. - Predavanje I
Matrice.. Predavanje I Ines Radošević inesr@math.uniri.hr Odjel za matematiku Sveučilišta u Rijeci Matrice... Matrice... Podsjeti se... skup, element skupa,..., matematička logika skupovi brojeva N,...,
Више23. siječnja od 13:00 do 14:00 Školsko natjecanje / Osnove informatike Srednje škole RJEŠENJA ZADATAKA S OBJAŠNJENJIMA Sponzori Medijski pokrovi
3. siječnja 0. od 3:00 do 4:00 RJEŠENJA ZADATAKA S OBJAŠNJENJIMA Sponzori Medijski pokrovitelji Sadržaj Zadaci. 4.... Zadaci 5. 0.... 3 od 8 Zadaci. 4. U sljedećim pitanjima na pitanja odgovaraš upisivanjem
ВишеSlide 1
0(a) 0(b) 0(c) 0(d) 0(e) :: :: Neke fizikalne veličine poput indeksa loma u anizotropnim sredstvima ovise o iznosu i smjeru, a nisu vektori. Stoga se namede potreba poopdavanja. Međutim, fizikalne veličine,
Више(Microsoft Word - 1. doma\346a zada\346a)
z1 1 Izračunajte z 1 + z, z 1 z, z z 1, z 1 z, z, z z, z z1 1, z, z 1 + z, z 1 z, z 1 z, z z z 1 ako je zadano: 1 i a) z 1 = 1 + i, z = i b) z 1 = 1 i, z = i c) z 1 = i, z = 1 + i d) z 1 = i, z = 1 i e)
ВишеAnaliticka geometrija
Analitička geometrija Predavanje 3 Konusni preseci (krive drugog reda, kvadratne krive) Novi Sad, 2018. Milica Žigić (PMF, UNS 2018) Analitička geometrija predavanje 3 1 / 22 Ime s obzirom na karakteristike
ВишеMicrosoft Word - 09_Frenetove formule
6 Frenet- Serret-ove formule x : 0,L Neka je regularna parametrizaija krivulje C u prostoru parametru s ) zadana vektorskom jednadžbom: x s x s i y s j z s k x s, y s, z s C za svaki 0, L Pritom je zbog
ВишеNeodreeni integrali - Predavanje III
Neodredeni integrali Predavanje III Ines Radošević inesr@math.uniri.hr Odjel za matematiku Sveučilišta u Rijeci Neodredeni integrali Neodredeni integral Tablični integrali Metoda supstitucije Metoda parcijalne
Више9. : , ( )
9. Динамика тачке: Енергиjа, рад и снага (први део) др Ратко Маретић др Дамир Мађаревић Департман за Техничку механику, Факултет техничких наука Нови Сад Садржаj - Шта ћемо научити (1) 1. Преглед литературе
ВишеUAAG Osnovne algebarske strukture 5. Vektorski prostori Borka Jadrijević
Osnovne algebarske strukture 5. Vektorski prostori Borka Jadrijević Osnovne algebarske strukture5. Vektorski prostori 2 5.1 Unutarnja i vanjska množenja Imamo dvije vrste algebarskih operacija, tzv. unutarnja
ВишеRQpredPS.dvi
- Radit ćemo po knjizi M.E. Peskina i D.V. Schroedera: M.E. Peskin and D.V. Schroeder, An Introduction to Quantum Field Theory, Addison Wesley, 1995. - Uz tu knjigu ću ponekad rabiti knjigu S. Weinberga,
Више(Microsoft Word - Dr\236avna matura - kolovoz ni\236a razina - rje\232enja)
1. C. Imamo redom: I. ZADATCI VIŠESTRUKOGA IZBORA. B. Imamo redom: 0.3 0. 8 7 8 19 ( 3) 4 : = 9 4 = 9 4 = 9 = =. 0. 0.3 3 3 3 3 0 1 3 + 1 + 4 8 5 5 = = = = = = 0 1 3 0 1 3 0 1+ 3 ( : ) ( : ) 5 5 4 0 3.
ВишеPrimjena neodredenog integrala u inženjerstvu Matematika 2 Erna Begović Kovač, Literatura: I. Gusić, Lekcije iz Matematike 2
Primjena neodredenog integrala u inženjerstvu Matematika 2 Erna Begović Kovač, 2019. Literatura: I. Gusić, Lekcije iz Matematike 2 http://matematika.fkit.hr Uvod Ako su dvije veličine x i y povezane relacijom
ВишеSVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Ivana Šore REKURZIVNOST REALNIH FUNKCIJA Diplomski rad Voditelj rada: doc.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Ivana Šore REKURZIVNOST REALNIH FUNKCIJA Diplomski rad Voditelj rada: doc.dr.sc. Zvonko Iljazović Zagreb, rujan, 2015. Ovaj diplomski
ВишеMatematika 1 - izborna
3.3. NELINEARNE DIOFANTSKE JEDNADŽBE Navest ćemo sada neke metode rješavanja diofantskih jednadžbi koje su drugog i viših stupnjeva. Sve su te metode zapravo posebni oblici jedne opće metode, koja se naziva
ВишеSkalarne funkcije više varijabli Parcijalne derivacije Skalarne funkcije više varijabli i parcijalne derivacije Franka Miriam Brückler
i parcijalne derivacije Franka Miriam Brückler Jednadžba stanja idealnog plina uz p = nrt V f (x, y, z) = xy z x = n mol, y = T K, z = V L, f == p Pa. Pritom je kodomena od f skup R, a domena je Jednadžba
ВишеNewtonova metoda za rješavanje nelinearne jednadžbe f(x)=0
za rješavanje nelinearne jednadžbe f (x) = 0 Ime Prezime 1, Ime Prezime 2 Odjel za matematiku Sveučilište u Osijeku Seminarski rad iz Matematičkog praktikuma Ime Prezime 1, Ime Prezime 2 za rješavanje
ВишеMatematka 1 Zadaci za vežbe Oktobar Uvod 1.1. Izračunati vrednost izraza (bez upotrebe pomoćnih sredstava): ( ) [ a) : b) 3 3
Matematka Zadaci za vežbe Oktobar 5 Uvod.. Izračunati vrednost izraza bez upotrebe pomoćnih sredstava): ) [ a) 98.8.6 : b) : 7 5.5 : 8 : ) : :.. Uprostiti izraze: a) b) ) a b a+b + 6b a 9b + y+z c) a +b
ВишеTEORIJA SIGNALA I INFORMACIJA
Multiple Input/Multiple Output sistemi MIMO sistemi Ulazi (pobude) Izlazi (odzivi) u 1 u 2 y 1 y 2 u k y r Obrada=Matematički model Načini realizacije: fizički sistemi (hardware) i algoritmi (software)
ВишеSTABILNOST SISTEMA
STABILNOST SISTEMA Najvaznija osobina sistema automatskog upravljanja je stabilnost. Generalni zahtev koji se postavlja pred projektanta jeste da projektovani i realizovani sistem automatskog upravljanja
ВишеJMBAG IME I PREZIME BROJ BODOVA MJERA I INTEGRAL završni ispit 6. srpnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!) 1.
MJERA I INTEGRAL završni ispit 6. srpnja 208. (Knjige bilježnice dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!). (8 bodova) Kao na predavanjima za d N sa P d : a b ] a d b d ] : a i b i R a i b i za i
ВишеФАКУЛТЕТ ОРГАНИЗАЦИОНИХ НАУКА
Питања за усмени део испита из Математике 3 I. ДИФЕРЕНЦИЈАЛНЕ ЈЕДНАЧИНЕ 1. Појам диференцијалне једначине. Пикарова теорема. - Написати општи и нормални облик диференцијалне једначине првог реда. - Дефинисати:
ВишеProgramiranje 2 0. predavanje Saša Singer web.math.pmf.unizg.hr/~singer PMF Matematički odsjek, Zagreb Prog2 2019, 0. predavanje p. 1/4
Programiranje 2 0. predavanje Saša Singer singer@math.hr web.math.pmf.unizg.hr/~singer PMF Matematički odsjek, Zagreb Prog2 2019, 0. predavanje p. 1/48 Sadržaj predavanja Ponavljanje onog dijela C-a koji
ВишеMicrosoft Word - ETH2_EM_Amperov i generalisani Amperov zakon - za sajt
Полупречник унутрашњег проводника коаксијалног кабла је Спољашњи проводник је коначне дебљине унутрашњег полупречника и спољашњег Проводници кабла су начињени од бакра Кроз кабл протиче стална једносмерна
Више2.7 Taylorova formula Teorem 2.11 Neka funkcija f : D! R; D R m ; ima na nekoj "-kugli K(T 0 ; ; ") D; T 0 x 0 1; :::; x 0 m neprekidne derivacije do
2.7 Taylorova formula Teorem 2.11 Neka funkcija f : D! R; D R m ; ima na nekoj "-kugli K(T 0 ; ; ") D; T 0 x 0 1; :::; x 0 m neprekidne derivacije do ukljucivo (n + 1) vog reda, n 0; onda za svaku tocku
Више(Microsoft Word - Dr\236avna matura - rujan vi\232a razina - rje\232enja)
b. C. Neka je a prost prirodan broj. Tada je a prirodan broj ako i samo ako je b nenegativan cijeli broj (tj. prirodan broj ili nula). Stoga ćemo svaki od zadanih brojeva zapisati kao potenciju čija je
ВишеTransportna svojstva 2. dio - << Fizika čvrstog stanja >>
Transportna svojstva 2 dio «Fizika čvrstog stanja» Ivo Batistić Fizički odsjek, PMF Sveučilište u Zagrebu predavanja 2014/2015 (zadnja inačica 21 srpnja 2016) Pregled predavanja Toplinska vodljivost elektrona
Више8. predavanje Vladimir Dananić 17. travnja Vladimir Dananić () 8. predavanje 17. travnja / 14
8. predavanje Vladimir Dananić 17. travnja 2012. Vladimir Dananić () 8. predavanje 17. travnja 2012. 1 / 14 Sadržaj 1 Izmjenični napon i izmjenična struja Inducirani napon 2 3 Izmjenični napon Vladimir
ВишеMicrosoft Word - V03-Prelijevanje.doc
Praktikum iz hidraulike Str. 3-1 III vježba Prelijevanje preko širokog praga i preljeva praktičnog profila Mali stakleni žlijeb je izrađen za potrebe mjerenja pojedinih hidrauličkih parametara tečenja
ВишеMicrosoft Word - 6ms001
Zadatak 001 (Anela, ekonomska škola) Riješi sustav jednadžbi: 5 z = 0 + + z = 14 4 + + z = 16 Rješenje 001 Sustav rješavamo Gaussovom metodom eliminacije (isključivanja). Gaussova metoda provodi se pomoću
Вишеvjezbe-difrfv.dvi
Zadatak 5.1. Neka je L: R n R m linearni operator. Dokažite da je DL(X) = L, X R n. Preslikavanje L je linearno i za ostatak r(h) = L(X + H) L(X) L(H) = 0 vrijedi r(h) lim = 0. (5.1) H 0 Kako je R n je
ВишеMicrosoft Word - Pripremni zadatci za demonstrature
poglavlje: KOMPLEKSNI BROJEVI Napomena: U svim zadacima koristi se skraćena oznaka: cis ϕ := cos ϕ + i sin ϕ. 1 3 z1 = x y i, z = 3 3 i 1 i z 3 = z Odredite x, y R tako da vrijedi jednakost z 1 = z. 1.
ВишеSVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Elma Daferović HIJERARHIJA KONVEKSNIH FUNKCIJA Diplomski rad Voditelj rada
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Elma Daferović HIJERARHIJA KONVEKSNIH FUNKCIJA Diplomski rad Voditelj rada: prof. dr. sc. Sanja Varošanec Zagreb, srpanj 218.
ВишеSadržaj 1 Diskretan slučajan vektor Definicija slučajnog vektora Diskretan slučajan vektor
Sadržaj Diskretan slučajan vektor Definicija slučajnog vektora 2 Diskretan slučajan vektor Funkcija distribucije slučajnog vektora 2 4 Nezavisnost slučajnih vektora 2 5 Očekivanje slučajnog vektora 6 Kovarijanca
ВишеОрт колоквијум
II колоквијум из Основа рачунарске технике I - 27/28 (.6.28.) Р е ш е њ е Задатак На улазе x, x 2, x 3, x 4 комбинационе мреже, са излазом z, долази четворобитни BCD број. Ако број са улаза при дељењу
ВишеSkripte2013
Chapter 2 Algebarske strukture Preslikivanje f : A n! A se naziva n-arna operacija na skupu A Ako je n =2, kažemo da je f : A A! A binarna operacija na A Kažemo da je operacija f arnosti n, u oznaci ar
ВишеJMBAG IME I PREZIME BROJ BODOVA 1. (ukupno 6 bodova) MJERA I INTEGRAL 1. kolokvij 4. svibnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori n
1. (ukupno 6 bodova) MJERA I INTEGRAL 1. kolokvij 4. svibnja 2018. (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!) (a) (2 boda) Definirajte (općenitu) vanjsku mjeru. (b) (2 boda) Definirajte
ВишеMicrosoft Word - 15ms261
Zadatak 6 (Mirko, elektrotehnička škola) Rješenje 6 Odredite sup S, inf S, ma S i min S u skupu R ako je S = { R } a b = a a b + b a b, c < 0 a c b c. ( ), : 5. Skratiti razlomak znači brojnik i nazivnik
Више1 MATEMATIKA 1 (prva zadaća) Vektori i primjene 1. U trokutu ABC točke M i N dijele stranicu AB na tri jednaka dijela. O
http://www.fsb.hr/matematika/ (prva zadać Vektori i primjene. U trokutu ABC točke M i N dijele stranicu AB na tri jednaka dijela. Označite CA= a, CB= b i izrazite vektore CM i CN pomoću vektora a i b..
ВишеMicrosoft Word - ASIMPTOTE FUNKCIJE.doc
ASIMPTOTE FUNKCIJE (PONAŠANJE FUNKCIJE NA KRAJEVIMA OBLASTI DEFINISANOSTI) Ovo je jedna od najznačajnijih tačaka u ispitivanju toka funkcije. Neki profesori zahtevaju da se asimptote rade kao. tačka u
ВишеGravitacija kao specijalna relativistička teorija polja Jelena Filipović Fizički odsjek, PMF, Sveučilište u Zagrebu
Gravitacija kao specijalna relativistička teorija polja Jelena Filipović Fizički odsjek, PMF, Sveučilište u Zagrebu Uvod Svojstva gravitacije dugodosežna interakcija graviton je bezmasena čestica statička
ВишеSveučilište J.J. Strossmayera Fizika 2 FERIT Predložak za laboratorijske vježbe Određivanje relativne permitivnosti sredstva Cilj vježbe Određivanje r
Sveučilište J.J. Strossmayera Fizika 2 Predložak za laboratorijske vježbe Cilj vježbe Određivanje relativne permitivnosti stakla, plastike, papira i zraka mjerenjem kapaciteta pločastog kondenzatora U-I
Више1 Konusni preseci (drugim rečima: kružnica, elipsa, hiperbola i parabola) Definicija 0.1 Algebarska kriva drugog reda u ravni jeste skup tačaka opisan
1 Konusni preseci (drugim rečima: kružnica, elipsa, hiperbola i parabola) Definicija 0.1 Algebarska kriva drugog reda u ravni jeste skup tačaka opisan jednačinom oblika: a 11 x 2 + 2a 12 xy + a 22 y 2
Више(Microsoft Word - Dr\236avna matura - svibanj osnovna razina - rje\232enja)
I. ZADATCI VIŠESTRUKOGA IZBORA 1. A. Svih pet zadanih razlomaka svedemo na najmanji zajednički nazivnik. Taj nazivnik je najmanji zajednički višekratnik brojeva i 3, tj. NZV(, 3) = 6. Dobijemo: 15 1, 6
ВишеSVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKI FAKULTET FIZIČKI ODSJEK Katja Kustura SLOBODNA EKSPANZIJA ANYONA Diplomski rad Zagreb, 2016.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKI FAKULTET FIZIČKI ODSJEK Katja Kustura SLOBODNA EKSPANZIJA ANYONA Diplomski rad Zagreb, 2016. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKI FAKULTET FIZIČKI
Више(Microsoft Word - Dr\236avna matura - svibanj vi\232a razina - rje\232enja)
. D. Podijelimo zadanu jednakost s R T, pa dobijemo. D. Pomnožimo zadanu nejednakost sa 6. Dobivamo: p V n =. R T < x < 5. Ovu nejednakost zadovoljavaju cijeli brojevi, 0,,, i 4. i su suprotni brojevi
Више3. КРИВОЛИНИЈСКИ ИНТЕГРАЛ
УНИВЕРЗИТЕТ У БАЊОЈ ЛУЦИ МАШИНСКИ ФАКУЛТЕТ МАТЕМАТИКА 3- ПРЕДАВАЊА Aкадемска 207/208 6. ИНТЕГРАЦИЈА ФУНКЦИЈА КОМПЛЕКСНЕ ПРОМЈЕНЉИВЕ 6.. Интеграл функције комплексне промјенљиве 6.2. Кошијева интегрална
ВишеMicrosoft Word - Dopunski_zadaci_iz_MFII_uz_III_kolokvij.doc
Dopunski zadaci za vježbu iz MFII Za treći kolokvij 1. U paralelno strujanje fluida gustoće ρ = 999.8 kg/m viskoznosti μ = 1.1 1 Pa s brzinom v = 1.6 m/s postavljana je ravna ploča duljine =.7 m (u smjeru
ВишеMicrosoft Word - 12ms101
Zadatak 0 (Sanela, Anamarija, maturantice gimnazije) Riješi jednadžbu: = Rješenje 0 α = α α / = = = supstitucija t = + k, k Z = t = = t t = + k, k Z t = + k t = + k Vraćamo se supstituciji: t = + k = +
ВишеPowerPoint Presentation
Keijsko tehnološki fakultet Sveučilišta u Splitu Stručni studij keijske tehnologije i aterijala Stručni studij prehrabene tehnologije Fizika uditorne vježbe 4 Rad i energija. Sudari. Ivica Sorić (Ivica.Soric@fesb.hr)
ВишеSeminar peti i ²esti U sljede a dva seminara rije²avamo integrale postavljene u prosturu trostruke integrale. Studenti vjeºbom trebaju razviti sposobn
Seminar peti i ²esti U sljede a dva seminara rije²avamo integrale postavljene u prosturu trostruke integrale. Studenti vjeºbom trebaju razviti sposobnost vizualizacije dijela prostora i skiciranja dvodimenzionalnih
Више(Fundamentalna) Fizika Elementarnih Čestica Dan 2: Fizika u prostor-vremenu, Lorentz-ova grupa, kinematika, Feynman-ovi dijagrami Tristan Hübsch Priro
(Fundamentalna) Fizika Elementarnih Čestica Dan 2: Fizika u prostor-vremenu, Lorentz-ova grupa, kinematika, Feynman-ovi dijagrami Tristan Hübsch Prirodno-Matematički Fakultet Univerzitet u Novom Sadu Department
ВишеUNIVERZITET U NIŠU PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET DEPARTMAN ZA FIZIKU Elektromagnetno indukovana transparentnost u konfiniranom atomu vodonika MASTER R
UNIVERZITET U NIŠU PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET DEPARTMAN ZA FIZIKU Elektromagnetno indukovana transparentnost u konfiniranom atomu vodonika MASTER RAD Student: Vladan Pavlović Mentor: dr Ljiljana Stevanović
Више(Microsoft Word - Dr\236avna matura - rujan osnovna razina - rje\232enja)
I. ZADATCI VIŠESTRUKOGA IZBORA. B. Broj je cijeli broj, tj. pripada skupu cijelih brojeva Z. Skup cijelih brojeva Z je pravi podskup skupa racionalnih brojeva Q, pa je i racionalan broj. 9 4 je očito broj
ВишеЕНЕРГЕТСКИ ПРЕТВАРАЧИ септембар 2005
ЕНЕРГЕТСКИ ПРЕТВАРАЧИ јануар 0. год.. Потрошач чија је привидна снага S =500kVA и фактор снаге cosφ=0.8 (индуктивно) прикључен је на мрежу 3x380V, 50Hz. У циљу компензације реактивне снаге, паралелно са
ВишеXIII. Hrvatski simpozij o nastavi fizike Ogib na pukotini: teorija i pokusi Velimir Labinac 1, Luka Zurak 1, Marin Karuza 1,2,3,4 1 Odjel za fiziku, S
Ogib na pukotini: teorija i pokusi Velimir Labinac 1, Luka Zurak 1, Marin Karuza 1,,3,4 1 Odjel za fiziku, Sveučilište u Rijeci Centar za mikro i nano znanosti i tehnologije, Sveučilište u Rijeci 3 Fotonika
Више07jeli.DVI
Osječki matematički list 1(1), 85 94 85 Primjena karakterističnih funkcija u statistici Slobodan Jelić Sažetak. U ovom radu odred ene su funkcije distribucije aritmetičke sredine slučajnog uzorka duljine
ВишеCIJELI BROJEVI 1.) Kako još nazivamo pozitivne cijele brojeve? 1.) Za što je oznaka? 2.) Ispiši skup prirodnih brojeva! 3.) Kako označavamo skup priro
CIJELI BROJEVI 1.) Kako još nazivamo pozitivne cijele brojeve? 1.) Za što je oznaka? 2.) Ispiši skup prirodnih brojeva! 3.) Kako označavamo skup prirodnih brojeva? 4.) Pripada li 0 skupu prirodnih brojeva?
Више(Microsoft Word - Dr\236avna matura - lipanj osnovna razina - rje\232enja)
1. D. Prirodni brojevi su svi cijeli brojevi strogo veći od nule. je strogo negativan cijeli broj, pa nije prirodan broj. 14 je racionalan broj koji nije cijeli broj. Podijelimo li 14 s 5, dobit ćemo.8,
ВишеЕНЕРГЕТСКИ ПРЕТВАРАЧИ септембар 2005
ЕНЕРГЕТСКИ ПРЕТВАРАЧИ 1 фебруар 1. год. 1. Пећ сачињена од три грејача отпорности R=6Ω, везана у звезду, напаја се са мреже xv, 5Hz, преко три фазна регулатора, као на слици. Угао "паљења" тиристора је
ВишеMicrosoft Word - 7. cas za studente.doc
VII Диферeнцни поступак Користи се за решавање диференцијалних једначина. Интервал на коме је дефинисана тражена функција се издели на делова. Усвоји се да се непозната функција између сваке три тачке
ВишеDiferenciranje i integriranje pod znakom integrala math.e Vol math.e Hrvatski matematički elektronički časopis Diferenciranje i integriranje pod
1 math.e Hrvatski matematički elektronički časopis Diferenciranje i integriranje pod znakom integrala analiza Irfan Glogić, Harun Šiljak When guys at MIT or Princeton had trouble doing a certain integral,
ВишеДРУШТВО ФИЗИЧАРА СРБИЈЕ МИНИСТАРСТВО ПРОСВЕТЕ И СПОРТА РЕПУБЛИКЕ СРБИЈЕ Задаци за републичко такмичење ученика средњих школа 2006/2007 године I разред
ДРУШТВО ФИЗИЧАРА СРБИЈЕ МИНИСТАРСТВО ПРОСВЕТЕ И СПОРТА РЕПУБЛИКЕ СРБИЈЕ Задаци за републичко такмичење ученика средњих школа 006/007 године разред. Електрични систем се састоји из отпорника повезаних тако
ВишеMAT-KOL (Banja Luka) XXIV (2)(2018), DOI: /МК S ISSN (o) ISSN (o) Klasa s
MAT-KOL (Banja Luka) XXIV (2)(2018), 141-146 http://www.imvibl.org/dmbl/dmbl.htm DOI: 10.7251/МК1803141S ISSN 0354-6969 (o) ISSN 1986-5828 (o) Klasa subtangentnih funkcija i klasa subnormalnih krivulja
ВишеZadaci s pismenih ispita iz matematike 2 s rješenjima MATEMATIKA II x 4y xy 2 x y 1. Odredite i skicirajte prirodnu domenu funkcije cos ln
Zadaci s pismenih ispita iz matematike s rješenjima 0004 4 Odredite i skicirajte prirodnu domenu funkcije cos ln f, Arc Izračunajte volumen tijela omeđenog plohama z e, 9 i z 0 Izračunajte ln e d,, ln
ВишеMetoda konačnih elemenata; teorija i praktična implementacija math.e 1 of 15 Vol.25. math.e Hrvatski matematički elektronički časopis Metoda konačnih
1 of 15 math.e Hrvatski matematički elektronički časopis Metoda konačnih elemenata; teorija i praktična implementacija klavirska žica konačni elementi mehanika numerička matematika Andrej Novak Sveučilište
ВишеSSIF-Diklić-prezentacija
Potraga za egzotičnim strukturama u jezgrama sumpora Josipa Diklić Mentor: dr. sc. Tea Mijatović Kolegij: Samostalni seminar iz istraživanja u fizici Uvod Tehnološkim napretkom postalo moguće sudarati
ВишеNeprekidnost Jelena Sedlar Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Jelena Sedlar (FGAG) Neprekidnost 1 / 14
Neprekidnost Jelena Sedlar Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Jelena Sedlar (FGAG) Neprekidnost 1 / 14 Jelena Sedlar (FGAG) Neprekidnost 2 / 14 Definicija. Jelena Sedlar (FGAG) Neprekidnost
Више8. ( )
8. Кинематика тачке (криволиниjско кретање) др Ратко Маретић др Дамир Мађаревић Департман за Техничку механику, Факултет техничких наука Нови Сад Садржаj - Шта ћемо научити 1. Криволиниjско кретање Преглед
ВишеJMBAG IME I PREZIME BROJ BODOVA MJERA I INTEGRAL 2. kolokvij 29. lipnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!) 1. (
MJERA I INTEGRAL. kolokvij 9. lipnja 018. (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni! 1. (ukupno 6 bodova Neka je (, F, µ prostor s mjerom, neka je (f n n1 niz F-izmjerivih funkcija
ВишеUniverzitet u Nišu Prirodno-matematički fakultet Departmant za fiziku MASTER RAD Prostiranje laserskih pulseva pri uslovima elektromagnetno indukovane
Univerzitet u Nišu Prirodno-matematički fakultet Departmant za fiziku MASTER RAD Prostiranje laserskih pulseva pri uslovima elektromagnetno indukovane transparentnosti u kvantnim tačkama oblika kvadra
Више1. GRUPA Pismeni ispit iz MATEMATIKE Prezime i ime broj indeksa 1. (15 poena) Rexiti matriqnu jednaqinu 3XB T + XA = B, pri qemu
1. GRUPA Pismeni ispit iz MATEMATIKE 1 0.0.01. Prezime i ime broj indeksa 1. (15 poena) Rexiti matriqnu jednaqinu XB T + XA = B, 1 4 pri qemu je A = 6 9 i B = 1 1 0 1 1. 4 4 4 8 1. Data je prava q : {
ВишеDUBINSKA ANALIZA PODATAKA
DUBINSKA ANALIZA PODATAKA () ASOCIJACIJSKA PRAVILA (ENGL. ASSOCIATION RULE) Studeni 2018. Mario Somek SADRŽAJ Asocijacijska pravila? Oblici učenja pravila Podaci za analizu Algoritam Primjer Izvođenje
ВишеOptimizacija
Optimizacija 1 / 43 2 / 43 Uvod u optimizaciju Zadana funkcija Uvod u optimizaciju f : R n R Cilj: Naći x, točku minimuma funkcije f : - Problem je jednostavno opisati x = arg min x R n f (x). - Rješavanje
ВишеACTA MATHEMATICA SPALATENSIA Series didactica Vol.2 (2019) Malo kompleksne analize i osnovni teorem algebre Ljiljana Arambašić, Maja Horvat Saže
ACTA MATHEMATICA SPALATENSIA Series didactica Vol.2 (2019) 57 66 Malo kompleksne analize i osnovni teorem algebre Ljiljana Arambašić, Maja Horvat Sažetak Cilj je ovog rada približiti neke osnovne pojmove
ВишеNatjecanje 2016.
I RAZRED Zadatak 1 Grafiĉki predstavi funkciju RJEŠENJE 2, { Za, imamo Za, ), imamo, Za imamo I RAZRED Zadatak 2 Neka su realni brojevi koji nisu svi jednaki, takvi da vrijedi Dokaži da je RJEŠENJE Neka
Вишеs2.dvi
1. Skup kompleksnih brojeva 1. Skupovibrojeva.... Skup kompleksnih brojeva................................. 6. Zbrajanje i množenje kompleksnih brojeva..................... 9 4. Kompleksno konjugirani
Вишеhandout.dvi
39 Poglavlje 4 Lieve grupe 4.1 Kontinuirane grupe - Konačne grupe imaju binarnu operaciju (tablicu množenja) koja zadovoljava četiri aksioma. - elementima pridružujemo operatore REPs i IREPS moćni teoremi
ВишеTeorija skupova - blog.sake.ba
Uvod Matematika je jedan od najomraženijih predmeta kod većine učenika S pravom, dakako! Zapitajmo se šta je uzrok tome? Da li je matematika zaista toliko teška, komplikovana? Odgovor je jednostavan, naravno
ВишеUvod u fiziku cvrstog stanja - << Fizika cvrstog stanja >>
Uvod u fiziku čvrstog stanja «Fizika čvrstog stanja» Ivo Batistić Fizički odsjek, PMF Sveučilište u Zagrebu predavanja 2013/2014 (zadnja inačica 21. srpnja 2016.) Pregled predavanja Što je fizika kondenzirane
ВишеMicrosoft Word - Elektrijada_2008.doc
I област. У колу сталне струје са слике познато је: а) када је E, E = и E = укупна снага 3 отпорника је P = W, б) када је E =, E и E = укупна снага отпорника је P = 4 W и 3 в) када је E =, E = и E укупна
Више(Microsoft Word - Rje\232enja zadataka)
1. D. Svedimo sve razlomke na jedinstveni zajednički nazivnik. Lako provjeravamo da vrijede rastavi: 85 = 17 5, 187 = 17 11, 170 = 17 10, pa je zajednički nazivnik svih razlomaka jednak Tako sada imamo:
ВишеSveučilište u Splitu Prirodoslovno matematički fakultet Primjena teorije funkcionala gustoće na jedno fotonske apsorpcijske spektre građevnih jedinica
Sveučilište u Splitu Prirodoslovno matematički fakultet Primjena teorije funkcionala gustoće na jedno fotonske apsorpcijske spektre građevnih jedinica olovnih halidnih perovskitnih materijala Diplomski
ВишеPripreme 2016 Indukcija Grgur Valentić lipanj Zadaci su skupljeni s dva predavanja na istu temu, za učenike od prvog do trećeg razreda i za MEMO
Pripreme 016 Indukcija Grgur Valentić lipanj 016. Zadaci su skupljeni s dva predavanja na istu temu, za učenike od prvog do trećeg razreda i za MEMO kandidate. Zato su zadaci podjeljeni u odlomka. U uvodu
ВишеSveučilište u Splitu Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Zavod za fiziku Pripremni tečaj za studente prve godine INTEGRAL
Sveučilište u Splitu Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Zavod za fiziku Pripremni tečaj za studente prve godine INTEGRALI Sastavio: Ante Bilušić Split, rujan 4. 1 Neodredeni
Више3. Neprekinute funkcije U ovoj to ki deniramo neprekinute funkcije. Slikovito, graf neprekinute funkcije moºemo nacrtati a da ne diºemo olovku s papir
3. Neprekinute funkcije U ovoj to ki deniramo neprekinute funkcije. Slikovito, graf neprekinute funkcije moºemo nacrtati a da ne diºemo olovku s papira. Neprekinute funkcije vaºne su u teoriji i primjenama.
ВишеElementarna matematika 1 - Oblici matematickog mišljenja
Oblici matematičkog mišljenja 2007/2008 Mišljenje (psihološka definicija) = izdvajanje u čovjekovoj spoznaji odre denih strana i svojstava promatranog objekta i njihovo dovo denje u odgovarajuće veze s
ВишеŽUPANIJSKO NATJECANJE IZ MATEMATIKE 28. veljače razred - rješenja OVDJE SU DANI NEKI NAČINI RJEŠAVANJA ZADATAKA. UKOLIKO UČENIK IMA DRUGAČIJI
ŽUANIJSKO NATJECANJE IZ MATEMATIKE 8. veljače 09. 8. razred - rješenja OVDJE SU DANI NEKI NAČINI RJEŠAVANJA ZADATAKA. UKOLIKO UČENIK IMA DRUGAČIJI OSTUAK RJEŠAVANJA, ČLAN OVJERENSTVA DUŽAN JE I TAJ OSTUAK
ВишеMicrosoft Word - ASIMPTOTE FUNKCIJA.doc
ASIMPTOTE FUNKCIJA Naš savet je da najpre dobro proučite granične vrednosti funkcija Neki profesori vole da asimptote funkcija ispituju kao ponašanje funkcije na krajevima oblasti definisanosti, pa kako
ВишеMicrosoft Word - Rijeseni primjeri 15 vjezbe iz Mehanike fluida I.doc
. Odredite ubitke tlaka pri strujanju zraka (ρ=,5 k/m 3 =konst., ν =,467-5 m /s) protokom =5 m 3 /s kroz cjevovod duljine L=6 m pravokutno presjeka axb=6x3 mm. Cijev je od alvanizirano željeza. Rješenje:
Више1. Vrednost izraza jednaka je: Rexenje Direktnim raqunom dobija se = 4 9, ili kra e S = 1 ( 1 1
1. Vrednost izraza 1 1 + 1 5 + 1 5 7 + 1 7 9 jednaka je: Rexenje Direktnim raqunom dobija se 1 + 1 15 + 1 5 + 1 6 = 4 9, ili kra e S = 1 1 1 2 + 1 1 5 + 1 5 1 7 + 1 7 1 ) = 1 7 2 8 9 = 4 9. 2. Ako je fx)
ВишеZADACI ZA VJEŽBU 1. Dokažite da vrijedi: (a) (A \ B) (B \ A) = (A B) (A C B C ), (b) A \ (B \ C) = (A C) (A \ B), (c) (A B) \ C = (A \ C) (B \ C). 2.
ZADACI ZA VJEŽBU. Dokažite da vrijedi: (a) (A \ B) (B \ A) = (A B) (A C B C ), (b) A \ (B \ C) = (A C) (A \ B), (c) (A B) \ C = (A \ C) (B \ C).. Pomoću matematičke indukcije dokažite da za svaki n N vrijedi:
ВишеRavno kretanje krutog tela
Ravno kretanje krutog tela Brzine tačaka tela u reprezentativnom preseku Ubrzanja tačaka u reprezentativnom preseku Primer određivanja brzina i ubrzanja kod ravnog mehanizma Ravno kretanje krutog tela
ВишеNAPREDNI FIZIČKI PRAKTIKUM 1 studij Matematika i fizika; smjer nastavnički SLOBODNO I PRISILNO TITRANJE
NAPREDNI FIZIČKI PRAKTIKUM 1 studij Matematika i fizika; smjer nastavnički SLOBODNO I PRISILNO TITRANJE studij Matematika i fizika; smjer nastavnički NFP 1 1 ZADACI 1. Odredite period titranja i karakterističnu
Више(Microsoft Word - Dr\236avna matura - studeni osnovna razina - rje\232enja)
1. C. Imamo redom: I. ZADATCI VIŠESTRUKOGA IZBORA 9 + 7 6 9 + 4 51 = = = 5.1 18 4 18 8 10. B. Pomoću kalkulatora nalazimo 10 1.5 = 63.45553. Četvrta decimala je očito jednaka 5, pa se zaokruživanje vrši
ВишеMicrosoft Word - TAcKA i PRAVA3.godina.doc
TAČKA i PRAVA Najpre ćemo se upoznati sa osnovnim formulama i njihovom primenom.. Rastojanje izmeñu dve tače Ao su nam date tače A( x, y i B( x, y, onda rastojanje izmeñu njih računamo po formuli d( A,
Више