Tema broja: Parlamentarni izbori u Hrvatskoj Izbori 2015.: jesmo li ušli u razdoblje nestabilnosti i nepreglednosti? Višeslav Raos Izbori za osmi sazi

Транскрипт

1 Izbori 2015.: jesmo li ušli u rzdoblje nestbilnosti i nepreglednosti? Višeslv Ros Izbori z osmi sziv Sbor svkko nekim svojim krkteristikm odudrju od dosdšnjih prlmentrnih izbor u Hrvtskoj Izbori z osmi sziv Sbor možd ne zslužuju epitet "kritični", budući d njim nije došlo do "krtkotrjnih, li vrlo jkih lomov u trdicionlnim obrscim ponšnj birč" (Kspović 2003: 208), no svkko nekim svojim krkteristikm odudrju od dosdšnjih prlmentrnih izbor u Hrvtskoj. U ovome rdu ćemo se posvetiti podrobnoj nlizi rezultt izbor održnih 8. studenog godine te ztim pokušti n nekoliko prmetr provjeriti u kolikoj mjeri ovi izbori odstupju od prethodnih izbornih ciklus održnih u posljednjih petnest godin, tj. od uvođenj rzmjernih izbor s ztvorenim (od ovih izbor i neblokirnim) listm u višemndtnim izbornim okruzim. Šrolike kolicije Obrsci izborne ponude (u smislu grupirnj političkih strnk, ne u smislu sdržj izbornih progrm) n ovim izborim djelomično se nstvljju n oblike čiji smo rzvoj mogli prtiti n loklnim izborim te n europskim izborim i godine. Hrvtsk demokrtsk zjednic je, počevši od dopunskih izbor z hrvtske zstupnike u Europskom prlmentu i surdnje s HSP-om dr. Ante Strčević i BUZ-om, sukcesivno širil broj strnk koje je privuko n zjedničku listu d bi nposljetku u rujnu formirl Domoljubnu koliciju s čk sedm drugih strnk, među kojim su se, osim već spomenutih strnk, nšli HSLS i HSS, no i neke izrzito mle, izvnprlmentrne strnke, koje smostlno ne bi uspjele osvojiti sborske mndte (HRAST, HDS, ZDS). Ovkvom Višeslv Ros, viši znnstveni sistent n Odsjeku z komprtivnu politiku Fkultet političkih znnosti u Zgrebu. E-pošt: viseslv.ros@fpzg.hr broj 24 - prosinc

2 Tblic 1. Anliz rezultt izbor 2015., I.-X. izborn jedinic 1 I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. I.-X. Registrirni birči Dni glsovi Nevžeći glsovi Nevžeći glsovi % 1,14% 1,66% 2,16% 1,88% 2,07% 1,77% 1,68% 1,79% 1,83% 1,59% 1,74% Vžeći glsovi Izlzk % 69,98% 61,28% 60,70% 63,32% 59,66% 63,60% 65,85% 60,76% 60,06% 62,77% 62,76% Domoljubn kolicij f ,98% Hrvtsk rste b ,81% Most ,76% Živi zid g ,32% Bndić Miln 365 c ,38% IDS d ,92% HDSSB ,39% Uspješn Hrvtsk e ,57% Predstvljeni birči Nepredstvljeni birči h ,87% Iskorišteni glsovi Propli glsovi Propli glsovi % 16,42% 13,12% 12,04% 12,47% 16,94% 12,04% 11,85% 14,50% 9,35% 11,14% 12,91% Izvor: izrčun Gorn Čulr prem podcim Držvnog izbornog povjerenstv (2015) Domoljubnu koliciju, uz Hrvtsku demokrtsku zjednicu (HDZ), čine još Hrvtsk strnk prv dr. Ante Strčević (HSP AS), Hrvtsk seljčk strnk (HSS), Hrvtsk socijlno liberln strnk (HSLS), Blok umirovljenici zjedno (BUZ), Hrst pokret z uspješnu Hrvtsku (HRAST), Hrvtsk demokršćnsk strnk (HDS) te Zgorsk demokrtsk strnk (ZDS). b Koliciju Hrvtsk rste, uz Socijldemokrtsku prtiju Hrvtske (SDP), čine još Hrvtsk nrodn strnk liberlni demokrti (HNS), Hrvtski lburisti strnk rd (HL), Hrvtsk strnk umirovljenik (HSU), Autohton hrvtsk seljčk strnk (A-HSS) te Zgorsk strnk (ZS). c Koliciju predvođenu strnkom Bndić Miln 365 strnk rd i solidrnosti, čine i Demokrtsk prigorsko-zgrebčk strnk (DPS), Demokrtsk strnk žen (DSŽ), Hrvtsk europsk strnk (HES), Hrvtsk rdničk strnk (HRS), Hrvtsk strnk zelenih eko svez (Zeleni), Istrski demokrti Democrtici istrini (ID-DI), Međimursk strnk (MS), Nezvisni seljci Hrvtske (NSH), Novi vl strnk rzvoj (Novi vl), Strnk umirovljenik (SU), Umirovljeničk demokrtsk unij (UDU), Zeleni svez (Zeleni) i Zelen strnk (ZS). d Istrski demokrtski sbor (IDS) je n izbore izšo s zjedničkom listom s Primorsko-gornskim svezom (PGS) i Listom z Rijeku (RI), pod nzivom "Prvo n svoje". e Koliciju Uspješn Hrvtsk čine Nprijed Hrvtsk! progresivni svez Ive Josipović, Nrodn strnk reformisti (Reformisti), Strnk hrvtskih umirovljenik (Umirovljenici), Zeleni forum te Dubrovčki demokrtski sbor (DDS). f Msno otisnuti brojevi glsov po izbornim jedinicm odnose se n iskorištene glsove, tj. one koji su nkon postupk prerčunvnj glsov u mndte rezultirli osvojenim mndtim z nvedene liste. g Kurzivom otisnuti brojevi glsov po izbornim jedinicm odnose se n glsove z liste koje su prešle izborni prg, li koji nkon provedenog postupk prerčunvnj u mndte nisu rezultirli osvojenim mndtim z nvedene liste. h Nepredstvljeni birči su svi birči koji su glsovli z liste koje nisu osvojile mndte, dok su propli glsovi svi glsovi koji nisu rezultirli osvojenim mndtim u pojedinim izbornim jedinicm. I.-X. % U deset izbornih jedinic osm je list osvojilo mndte, s time d je smo listm Domoljubne kolicije, Hrvtske rste i Most to pošlo z rukom u svkoj od izbornih jedinic kolicijskom politikom je Tomislv Krmrko nstvio prksu Jdrnke Kosor, koj je n izborim po prvi put od osnutk strnke n prlmentrnim izborim HDZ uvel u koliciju i to s izrzito mlenim prtnerim kojim je n ovj nčin omogućil "šlepnje" u Sbor. Nsuprot tome, Kukuriku koliciju (izvorno SDP-HNS-IDS-HSU), koj je činil vldinu većinu od do 2015., npušt IDS, koji je nkon sukob s SDP-om koji je eskliro n loklnim izborim 2013., n kojim su socijldemokrti z kndidt z mjesto istrskog župn bili poduprli bivšeg IDSovog zstupnik Dmir Kjin, odlučio izći n prlmentrne izbore u koliciji s dvjem drugim regionlističkim strnkm koje se ntječu u VIII. izbornoj jedinici, Primorsko-gornskim svezom (PGS) i Listom z Rijeku. Umjesto IDS-, koliciji predvođenoj SDP-om, koj je z potrebe ovih izbor preimenovn 4 POLITIČKE nlize

3 Višeslv Ros: Izbori 2015.: jesmo li ušli u rzdoblje nestbilnosti i nepreglednosti? Tblic 2. Anliz rezultt izbor 2015., XII. izborn jedinic Srpsk ncionln mnjin Mđrsk ncionln mnjin Tlijnsk ncionln mnjin Češk i slovčk ncionln mnjin Austrijsk, bugrsk, njemčk, poljsk, romsk, rumunjsk, rusinsk, rusk, tursk, ukrjinsk, vlšk i židovsk ncionln mnjin Albnsk, bošnjčk, crnogorsk, mkedonsk i slovensk ncionln mnjin Registrirni birči Dni glsovi Nevžeći glsovi Nevžeći glsovi % 2,10% 1,32% 1,06% 0,80% 1,58% 1,05% 1,66% Vžeći glsovi Izlzk % 14,63% 49,02% 23,73% 32,95% 33,31% 17,79% 19,08% Izbrni zstupnici Milord Pupovc (SDSS) Mile Horvt (SDSS) Mirko Ršković (SDSS) Šndor Juhs (Svez mđrskih udrug) Furio Rdin (kndidt grupe birč) Izvor: izrčun Gorn Čulr prem podcim Držvnog izbornog povjerenstv (2015) Vldimir Bilek (kndidt grupe birč) Veljko Kjtzi (Udrug z promicnje obrzovnj Rom u RH "Kli Sr") Ermin Lekj Prljskj (Forum lbnskih intelektulc, Kulturn udrug lbnske ncionlne mnjine Zdr, Zvičjn udrug "Hsi", Udrug Kosovr u RH Kosov) u Hrvtsk rste, pridružili su se Lburisti, koji su svoje približvnje socijldemokrtim bili zpočeli čim je Drgutin Lesr n čelu strnke nslijedil Nnsi Tireli, ko i dvije mle izvnprlmentrne strnke (A-HSS i ZS). Kolicijom s ovko velikim brojem strnk SDP je odgovorio n trend okrupnjvnj velikih predizbornih kolicij koji je zpočeo HDZ. Velik imen i mle strnke i ljevici rzočrnih Milnovićevom vldom. Ono što je zjedničko svim ovim listm jest d su njihovi istknuti predstvnici svi odred pred izbore tvrdili kko će bš oni biti presudni z formirnje prlmentrne većine. P ipk, kko će pokzti sm nliz izbornih rezultt, z neke od ovih zvučnih imen ovi izbori oznčili su krj političke krijere ili pk gubitk stvrne političke težine. Bez jsnog pobjednik S puno pompe, n ove izbore izšle su i strnke nstle frgmentcijom n lijevom centru. Nkon neuspjeh u predsjedničkom Ko što je vidljivo iz tblice 1, ukupn izlznost u deset nci- reizboru, Ivo Josipović se odlučio ne vrtiti u SDP, onlnih izbornih jedinic bil je 62,76 posto, što je nezntno već osniv vlstitu strnku pod imenom Nprijed Hrvtsk! mnje nego što je birč s prebivlištem u Hrvtskoj izšlo n progresivni svez Ive Josipović. Ov strnk pk n prlmentrne izbore prije četiri godine (63,82 posto, Čulr 2013: 10). Nkon izbore izlzi pk u koliciji s Nrodnom strnkom što se u jvnosti rzvil širok, no počesto nestručn rsprv reformistim, odnosno s strnkom koj je nstl odvjnjem o potrebi inovirnj i reformirnj izbornog sustvte nkon dijel člnov HNS- okupljenih oko bivšeg prvog podpredsjednik što su se svi zgovrtelji promjen složili uprvo oko moguć- vlde i bivšeg predsjednik HNS- Rdimir Ččić. N nosti dvnj preferencijskog gls unutr kndidcijskih list, listi ove kolicije ko neovisni kndidt nšo se i Slvko Linić, n ovim prlmentrnim izborim je po prvi put omogućeno bivši istknuti čln SDP- i bivši podpredsjednik vlde. Nkon iskzivnje preferencij, te smo time iz sustv ztvorenih i fijsk n prethodnim prlmentrnim izborim, zgrebčki grdončelnik Miln Bndić ponovno se okušo u ncionlnoj Trendovi stvrnj širokih izbornoj reni, no ovj put je osnovo strnku čije ime stvlj nglsk n njegovu osobnu prepozntljivost (Bndić Miln predizbornih kolicij rezultirli 365 strnk rd i solidrnosti) te oko nje okupio koliciju mlih, izvnprlmentrnih strnk. Među tim strnkm su okrupnjvnjem, odnosno nšli su se i Istrski demokrti nekdšnjeg istknutog IDSovc Dmir Kjin te Novi vl strnk rzvoj Ljube Jurčić, konsolidcijom izborne ponude SDP-ovog kndidt z predsjednik vlde n izborim godine. Nposljetku, bili su ovo i prvi prlmentrni izbori n blokirnih list prešli u sustv ztvorenih i neblokirnih list kojim se ntjeco OrH Mirele Holy koji je u mjesecim uoči koje omogućvju ponešto veću personlizirnost kko n izbor, brem sudeći prem mjesečnim istrživnjim jvnog rzini izborne ponude, tko i n rzini iskzivnj birčkih preferencij. mnijenj, privlčio znčjn postotk birč n lijevom centru Usprkos nekim jvno izrečenim mišljenjim kko će broj 24 - prosinc

4 Tblic 3. Anliz ukupnih rezultt izbor ukupno I.-X. XI. XII. I.-X.+XII. Postotk Registrirni birči Dni glsovi Nevžeći glsovi Nevžeći glsovi % 1,74% 1,36% 1,66% 1,74% 1,74% Vžeći glsovi Izlzk % 62,76% 99,91% 19,08% 60,48% 60,78% Domoljubn kolicij ,08% Hrvtsk rste ,83% Most ,42% Živi zid ,19% Bndić Miln ,34% IDS ,86% HDSSB ,35% Uspješn Hrvtsk ,54% Predstvljeni birči Nepredstvljeni birči ,76% Iskorišteni glsovi Propli glsovi Propli glsovi % 12,91% 14,31% 12,72% Izvor: izrčun Gorn Čulr prem podcim Držvnog izbornog povjerenstv (2015) uvođenje preferencijskog glsovnj rezultirti većim brojem nevžećih listić, p i potencijlnim izbornim prijevrm (putem nmjernog zokruživnj više kndidt n rzličitim listm, kko bi se listić učinio nevžećim), postotk nevžećih listić nije nrsto te je smo u dvije izborne jedinice (III. i V.) bio iznd dv posto. Velik većin birč doist je i iskoristil mogućnost iskzivnj preferencije z pojedinog kndidt ili kndidtkinju, no visok prg unutr liste koji je bilo potrebno zdovoljiti d bi se "preskočilo" zdni poredk (10 posto), ko i činjenic d birči njviše poznju istknute strnčke prvke čij su se imen ionko nšl n vrhu liste, rezultiro je time d ov inovcij unutr postojećeg izbornog model nije iml znčjnog utjecj n sâm ishod izbor. Trebt će proći još koji izborni ciklus kko bismo mogli procijeniti učinke preferencijskog glsovnj, kko n unutrstrnčku dinmiku, izbornu strtegiju i izbornu kmpnju, tko i n birčko ponšnje. Preferencijski gls iskoristilo je 72 posto birč Domoljubne kolicije, s time d su HDZ-ovi kndidti privukli 87 posto svih dnih preferencij unutr te liste, te 68 posto birč kolicije Hrvtske rste, od čeg su oko 80 posto preferencijskih glsov dobili kndidtkinje i kndidti iz redov SDP- (Bgić 2015). Rnije spomenuti trendovi stvrnj širokih predizbornih kolicij rezultirli su okrupnjvnjem, odnosno konsolidcijom izborne ponude. Nime, nsuprot izborim godine, kd se ukupno (od I. do XI. izborne jedinice) ntjeclo 313 list (65,2 posto smostlnih strnčkih list, 25,9 posto kolicijskih strnčkih list te 8,9 posto neovisnih list), n ovim izborim ntjeclo se 166 list, od čeg 58,4 posto smostlnih strnčkih list, 38,6 posto kolicijskih strnčkih te 3 posto neovisnih list (Držvno izborno povjerenstvo 2015b). Dkle, ukupn izborn ponud je upol mnj, udio kolicijskih list je znčjno nrsto. Uz izrzito veliku izbornu ponudu, prethodne prlmentrne izbore bio je obilježio i rekordno visok postotk nepredstvljenih birč (18,5 posto), dok je, nlogno tome, n ovogodišnjim izborim reducirn izborn ponud iml z posljedicu i znčjno smnjenje postotk nepredstvljenih birč, kojih je bilo 5,87 posto (tblic 1), tek nešto mlo više nego li n izborim godine, nkon kojih je krenuo trend rst broj izbornih ntjectelj, broj prlmentrnih strnk te postotk nepredstvljenih birč (usp. Čulr 2013: 6). Osim okrupnjvnj lijevog i desnog centr oko Hrvtske rste, odnosno oko Domoljubne kolicije, pd udjel nepredstvljenih birč podost je povezn i s neobično velikim brojem mndt koji je osvojil trećeplsirn list Most nezvisnih list, o čijem rezulttu ćemo ksnije nešto više reći. U deset izbornih jedinic osm je list osvojilo mndte, s time d je smo listm Domoljubne kolicije, Hrvtske rste i Most to pošlo z rukom u svkoj od izbornih jedinic. Ujedno su ovo i jedine tri liste koje su n ncionlnoj rzini prešle 5 posto glsov. U tri slučj je list prešl izborni prg, no nkon provedenog postupk prerčunvnj glsov u mndte u 6 POLITIČKE nlize

5 Višeslv Ros: Izbori 2015.: jesmo li ušli u rzdoblje nestbilnosti i nepreglednosti? Tblic 4. Uspjeh izvnprlmentrnih strnk n izborim I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. I.-X. I.-X. % XI. Postotk U ime obitelji ,07% HKS/HSP/OS A-HSP HZ BDSH HKDU/HDS/ND HSR DESNO HGS UKUPNO STRANKE DESNICE ,83% ,79% Pmetno Z grd AM Pokret zjedno Regionlisti UKUPNO STRANKE CENTRA ,48% 0,48% ORH ,77% RF SRP UKUPNO STRANKE LJEVICE ,93% Neovisne liste ,35% Izvor: izrčun Gorn Čulr prem podcim Držvnog izbornog povjerenstv (2015) Postotk je iskzn smo z one liste koje osvojile minimlno jedn posto glsov. končnici nije osvojil mndt. Živi zid osto je bez mndt u izborn strtegij svjedoči o tome d su, usprkos smouvjerenim III. izbornoj jedinici s 5,3 posto glsov te u VIII. izbornoj jedinici predizbornim njvm, izborni kteri bili svjesni neizvje- s 5,2 posto glsov, dok strnci Miln Bndić u VII. izbornoj snosti ovih izbor i izjednčenosti šnsi glvnih ntjectelj te jedinici 5,3 posto glsov nije bilo dovoljno z osvjnje su se pondli "prigrbiti" još pokoji mndt i u ovoj izbornoj mndt. jedinici. U segmentu izbor predstvnik ncionlnih mnjin (XII. HDZ ponovno osvj sv tri mndt u XI. izbornoj jedinici izborn jedinic) nstvio se trend niske izlznosti i reizbor (tblic 3) te n temelju tih glsov u izrčunu ukupnih rezultt postojećih zstupnik (v. tblicu 2). No, vlj istknuti kko su, izbor povećv rzliku Domoljubne kolicije nsprm kolicije umjesto bošnjčke ncionlne mnjine, po prvi put svoju zstupnicu Hrvtsk rste s 0,17 (I.-X. izborn jedinic) n 1,25 posto (I.-XI. izbrli birči iz redov lbnske ncionlne mnjine. izborn jedinic), odnosno s izjednčenih 56 : 56 u mndtim Tkođer, premd je i u ovoj izbornoj jedinici izborn ponud n 59 : 56. Izvn Sbor n ovim izborim ostje niz strnk bil reducirn u usporedbi s godinom te se smnjil s 56 desnice, između ostlog i novoosnovn strnk Željke Mrkić n 41 kndidt (Držvno izborno povjerenstvo 2015b), znimljivo U ime obitelji projekt domovin, Demokrtski svez nci- je primijetiti kko su kndidte u ovom segmentu izbor onlne obnove (DESNO) Ante Đpić te Hrvtsk grđnsk bili istknuli novi izborni kteri poput OrH- (kndidtur z strnk Željk Kerum. Nsprm nešto mnje od tri posto koliko zstupnik tlijnske ncionlne mnjine), strnke Bndić Miln osvj izvnprlmentrn desnic, centrističke strnke koje su 365 (kndidtur z zstupnik iz redov romske ncionlne ostle bez sborskih mndt osvojile su 0,48 posto, izvnprlmentrn mnjine), strnke Nprijed Hrvtsk! progresivni svez Ive ljevic 1,93 posto (tblic 4). Premd osvj Josipović (kndidtur z zstupnik iz redov romske ncionlne mndt u Europskom prlmentu n izborim godine, mnjine), li i HDZ (kndidtur z zstupnik iz redov OrH osvj tek 1,77 posto glsov te je tko, uz već nvedenu njemčke ncionlne mnjine), strnk koj nije dosd išl u strnku Željke Mrkić, jedin strnk koj je ostl izvn Sbor, utrku z mndte rezervirne z ncionlne mnjine. Ovkv dobil je brem jedn posto glsov. broj 24 - prosinc

6 Tblic 5. Rzlik između izbornog rezultt i strukture Sbor pri konstituirnju Broj mndt Strnk Izborni rezultt Konstituirnje Sbor HDZ SDP Most HNS 9 9 Hrvtski lburisti 3 3 IDS 3 3 HSP-AS 3 3 SDSS 3 2 HDSSB 2 2 HSS 1 2 HRID - 2 HSLS 2 2 HSU 2 2 Bndić Miln HRAST 1 1 BUZ 1 1 HDS 1 1 Reformisti 1 1 Živi zid 1 1 Nezvisn list Stipe Petrin - 1 Neovisni zstupnici 5 7 Broj strnk Izvor: izrčun utor prem podcim Hrvtskog sbor (2015). U ovom izrčunu Most nezvisnih list tretirmo ko jednu strnku. Usprkos imenu koje sugerir drugčije, Nezvisn list Stipe Petrin registrirn je ko političk strnk te ju stog tko i brojimo u ovom izrčunu. Od godine p do dns, smo je list Kukuriku kolicije n izborim uspjel n izborim osvojiti ntpolovičnu većinu. Ovogodišnji izbori specifični su pk po tome što su doveli do situcije u kojoj ne smo d niti jedn strnk nem većinu, već je i rzlik između prvoplsirne i drugoplsirne liste vrlo mlen (tri mndt), njihovi pojedinčni zosttci prem ntpolovičnoj većini izrzito veliki (Domoljubn kolicij je 17 mndt ispod većine, kolicij Hrvtsk rste 20 mndt ispod većine). Po prvi put je stog z formirnje prlmentrne većine postl ključn trećeplsirn list, u ovom slučju list Most. U ovom se člnku ne bvimo procesom postizbornog pregovrnj i sstvljnj prlmentrne većine, no možemo ustvrditi d je Most jedini prvi dobitnik ovih izbor, dok je Domoljubn kolicij predvođen HDZ-om ostvril Pirovu pobjedu. Osvojil je više glsov i mndt od kolicije Hrvtsk rste te nposljetku postl glvnom sstvnicom vldine većine, no ostl je dleko od onog što je šef HDZ- Krmrko bio njvljivo (i s obzirom n prethodne izborne rezultte, trendove istrživnj jvnog mnijenj te mršve rezultte Milnovićeve vlde mogo očekivti), to je premoćn pobjed njegove liste. Pri formirnju list Domoljubne kolicije HDZ je bio poprilično drežljiv prem svojim izrzito mlenim kolicijskim prtnerim, no ipk je nposljetku toj strnci priplo 84,7 posto svih mndt te liste. HSLS je zhvljujući ovoj koliciji ponovno posto prlmentrn strnk, HSP dr. Ante Strčević je osvojio dovoljno mndt z smostlni klub zstupnik. HSS je pk tek postizbornim preslgivnjim profitiro od surdnje s HDZom. Nime, Hrvtsk seljčk strnk n ovim izborim ponvlj rezultt iz te osvj smo jedn mndt, no zhvljujući dogovoru s većim kolicijskim prtnerom i pristnku HDZ-ovih zstupnik s dn liste u V. izbornoj jedinici d ne budu zmjene z prvog n listi, vukovrsko-srijemskog župn Božu Glić, Dvor Vlović ulzi u Sbor ko drugi HSS-ov zstupnik (usp. tblicu 5). SDP i prtneri doživljvju znčjn pd glsov i mndt, no s obzirom n očekivnj i trendove ususret izborim, njihov rezultt je zprvo reltivno dobr. Znimljivo je istknuti d je HNS uspio sčuvti većinu mndt te unutr liste kolicije Hrvtsk rste osvojiti čk 9 mjest u Sboru, premd se ovoj strnci prognoziro potpuni potop. Hrvtsk strnk umirovljenik izgubil je mogućnost smostlnog formirnj zstupničkog klub, dok su Lburisti prikučivnjem ovoj koliciji mortizirli znčjn gubitk populrnosti koji je zpočeo loklnim izborim te nposljetku izgubili polovicu mndt, no sčuvli smostlni klub zstupnik. Most osvj 19 mndt te tko postje nezobilzn fktor u slgnju prlmentrne većine. Uspjeh ove strnke koj to zprvo nije, već lbvi svez loklne strnke Most i niz loklnih neovisnih list koj nudi vrlo mglovit i heterogen politički progrm korjenite reforme u gotovo svim jvnopolitičkim područjim, zorno svjedoči o mnjku povjerenj grđn u etblirne strnke i strnčke elite. Lbvost i nestbilnost Most očitovl se i u činjenici d g Tblic 6. Efektivni broj prlmentrnih strnk, Prosjek Mndti, I.-X. izborn jedinic 4,48 3,70 2,81 3,46 4,39 3,79 4,63 3,96 3,07 3,82 4,78 4,05 Izvor: izrčun utor prem podcim Držvnog izbornog povjerenstv ( ) 8 POLITIČKE nlize

7 Višeslv Ros: Izbori 2015.: jesmo li ušli u rzdoblje nestbilnosti i nepreglednosti? Tblic 7. Mndtn voltilnost, Prosjek Promjen, I.-XII. izborn jedinic 35,2 27,5 14,2 18,6 22,5 23,6 Izvor: izrčun utor prem podcim Držvnog izbornog povjerenstv ( ) Ovdje se rdi o prilgođenom Pedersenovom indeksu, pri kojemu z izrčun nije uzet u obzir promjen u udjelu glsov, već promjen u udjelu mndt. je četvero zstupnik npustilo prije konstituirnj Sbor. Dvoje zstupnik otišlo je u Prgometovu Hrvtsku inicijtivu z dijlog (HRID), jedn je zstupnic postl neovisn, Stipe Petrin je posto zstupnik istoimene liste. Premd se n prvi pogled može učiniti d je Domoljubnoj koliciji izmkl pobjed (smo) zhvljujući tome što im je Most uzeo glsove, izlzne nkete su pokzle d je trećin birč Velik većin birč doist je i iskoristil mogućnost iskzivnj preferencije z pojedinog kndidt ili kndidtkinju, no visok prg unutr liste koji je bilo potrebno zdovoljiti d bi se "preskočilo" zdni poredk (10 posto), ko i činjenic d birči njviše poznju istknute strnčke prvke čij su se imen ionko nšl n vrhu liste, rezultiro je time d ov inovcij unutr postojećeg izbornog model nije iml znčjnog utjecj n sâm ishod izbor Most n prethodnim izborim glsovl z Kukuriku koliciju, petin uopće nije izšl n izbore, preko 38 posto ih je glsovlo z druge strnke, tek nešto mlo više od 11 posto ih je gls dlo HDZ-u (Bgić 2015b). Prem tome, uspjeh Most leži u privlčenju birčkih pstinent i novih (mldih) birč, u prikupljnju glsov birč željnih "treće opcije" (što god to kome predstvljlo) koji se inče n svkim izborim rsprše n rzne liste od kojih većin ne prijeđe izborni prg, li i u činjenici d rzočrnje prethodnom vldom nije utomtizmom pretočeno u rst potpore koliciji predvođenoj HDZ-om. Pred ove izbore predstvnici HDSSB- su isticli kko će uprvo oni biti jezičc n vgi u stvrnju prlmentrne većine. No, birči su kznili slvonske ncionlne regionliste i pokzli neslgnje s njihovom oštrom retorikom i militrističkom ikonogrfijom, tko d je strnk Brnimir Glvš, koji inče ček ishod prijepor Ustvnog i Vrhovnog sud oko osuđujuće presude z počinjenje rtnih zločin, pl s sedm (n početku prošlog sziv šest, do prelsk HDZ-ovc Josip Slpić) n smo dv sborsk mndt. Z rzliku od prethodnih izbor, n ovim Miln Bndić uspijev kpitlizirti svoju populrnost izvn Zgreb te osvj dv mndt. Nsuprot njemu kolicij predvođen dvojcem Ččić-Josipović osvj tek jedn mndt, onj Rdimir Ččić u trećoj izbornoj jedinici. Bivši predsjednik se tko nkon velikih plnov o znčjnom utjecju n strnčku scenu nposljetku nšo odbčen, izvn prlment. Živi zid, ko jedin istinski protusustvsk strnk u Sboru, osvj jedn mndt te tko Ivn Vilibor Sinčić, trećeplsirni n zdnjim predsjedničkim izborim, sjed u sborske klupe. Pogled n tblicu 5 otkriv d su ovi izbori, usprkos reducirnoj izbornoj ponudi, zhvljujući širokim kolicijm, ponovno uveli pregršt strnk u Sbor. Nsuprot i godini, kd je u Sboru bilo 11, odnosno 13 strnk (Čulr 2013: 6), n ovogodišnjim izborim u prlment je ušlo čk 18 strnk, neizbornom prlmentrizcijom u periodu između proglšenj rezultt i konstituirnj Sbor tj broj je nrsto n čk 20. Tolikim brojem prlmentrnih strnk ovi izbori više podsjećju n situciju u trnzicijskoj Poljskoj rnih 1990-ih godin, nego li n demokrciju s konsolidirnim strnčkim sustvom. Tblic 8. Mndtni udio dviju njvećih strnk, Prosjek HDZ 30,5 43,4 43,1 29,1 33,1 35,8 SDP 28,5 22,4 36,6 40,4 27,8 31,1 58,9 65,8 79,7 69,5 60,9 67,0 Izvor: izrčun utor prem podcim Držvnog izbornog povjerenstv ( ) broj 24 - prosinc

8 Tblic 9. Rspodjel mndt, Prosjek HDZ SDP Ostli HDZ SDP Ostli HDZ SDP Ostli HDZ SDP Ostli HDZ SDP Ostli HDZ SDP Ostli I ,8 6,6 3,6 II ,6 4,8 4,6 III ,8 4,2 6,0 IV ,8 3,4 5,8 V ,6 3,6 3,8 VI ,8 5,2 4,0 VII ,2 5,6 3,2 VIII ,4 5,0 6,6 IX ,8 3,6 2,6 X ,8 4,6 3,6 Izvor: izrčun utor prem podcim Držvnog izbornog povjerenstv ( ) Mndti koje su osvojile nestrnčke osobe n listm HDZ- i SDP- se u izrčunu tretirju ko mndti koje su osvojile te strnke. Odstupjući izbori? U mldoj demokrciji poput Hrvtske, koj iz sebe nem velik broj izbornih ciklus, pomlo je nezhvlno pridruživti pojedinim izborim koji odskču od prosječnog i uobičjenog nzive poput "kritični" ili pk "odstupjući" (blži termin koji implicir znčjnu, no ne i drmtičnu promjenu, ko što je to slučj kod kritičnih izbor. P ipk, izbore te izbore (u mnjoj mjeri) se može doist okrkterizirti ko kritične Uspjeh Most leži u privlčenju birčkih pstinent i novih (mldih) birč, u prikupljnju glsov birč željnih "treće opcije" (što god to kome predstvljlo) koji se inče n svkim izborim rsprše n rzne liste od kojih većin ne prijeđe izborni prg, li i u činjenici d rzočrnje prethodnom vldom nije utomtizmom pretočeno u rst potpore koliciji predvođenoj HDZ-om izbore (Kspović 2011: 4). Rnije u tekstu smo već detektirli d ovi izbori svojom izlznošću ne odstupju od dosdšnjih izbor, tj. prte trend niske izlznosti opžen i u rnijim izbornim ciklusim. Stog ne možemo govoriti d je n ovim izborim došlo do znčjne mobilizcije birč, premd je Most svkko među onih spomenutih 20 posto birč koji nisu glsovli privuko ne smo puno mldih birč, već i dio birčkih pstinent. Tkođer je istknuto kko je izborn ponud reducirn i okrupnjen u mnjem broju kolicijskih list, što nposljetku ne rezultir mnjim, već štoviše, većim ukupnim brojem strnk zstupljenih u Sboru. Dpče, broj strnk koje su osvojile sborske mndte niti n jednim drugim izborim do sd nije bio toliko velik. No, ukupn broj strnk nije jedini relevntn pokztelj nrvi strnčkog sustv. Stog nm možd ipk više govori usporedb rezultt prem Lkso-Tgeper indeksu (indeks frgmentirnosti strnčkog sustv) z izbore od do godine. Ako se fokusirmo smo n mndte osvojene u deset ncionlnih izbornih jedinic, možemo reći d se efektivni broj prlmentrnih strnk kreto od 4, godine do njnižih 2, godine, uz prosječnu vrijednost od 3,79 (tblic 6). Ovogodišnji izbori su s rezulttom od 4,39 stupnj frgmentirnosti prlmentrnog strnčkog sustv vrtili gotovo petnest godin untrg, tj. poništili trendove njegovog smnjivnj. Uzmemo li u obzir pk ukupni rezultt, dkle izrčun efektivnog broj prlmentrnih strnk n temelju svih 12 izbornih jedinic, vrijednosti su još i više, te ovogodišnji rezultt od 4,78 premšuje petnestogodišnji prosjek od 4,05, li i dosdšnji njviši rezultt od 4,63 iz godine. Strnčke sustve čiji je efektivni broj prlmentrnih strnk između 3 i 4 obično vežemo uz pojm umjerenog plurlizm koji oznčv reltivno nisku frgmentirnost (usp. Kspović 2003: 85). Ovi izbori približili su se vrijednosti n Lkso-Tgeper indeksu od skoro pet te, u kombinciji s podtkom o ukupno 18 strnk s prlmentrnim sttusom, svkko svjedoče o izrzito frgmentirnom strnčkom sustvu. Nsuprotno ovoj promjeni n rzini frgmentirnosti prlmentrnog strnčkog sustv, ovi izbori u longitudinlnoj komprciji ne donose znčjno odstupnje n rzini oscilcij u birčkom ponšnju, tj. u ukupnoj voltilnosti. Voltilnost, koj je n ovim izborim iznosil 22,5, nstvil je postupni 10 POLITIČKE nlize

9 Višeslv Ros: Izbori 2015.: jesmo li ušli u rzdoblje nestbilnosti i nepreglednosti? trend rst koji je zpočeo n izborim godine, no ne odstup znčjno od prosjek z cijelo promtrno rzdoblje (tblic 7). Prem tome, ovj pokztelj ne može upućivti n znčjniji poremećj u stbilnosti strnčkog sustv. Prvi znčj ovih izbor moći ćemo tek retrospektivno odrediti, kd sznmo jesu li ovi pomci i promjene rezultirli trjnijim promjenm u birčkom ponšnju i strnčkom ntjecnju ili se ipk rdilo o prolznim trenutcim koji su smo uzdrmli, no ne i nrušili dosd postignutu sistemsku rvnotežu Međutim, ko znimljiv se pokzuje izrčun promjene u mndtnom udjelu dviju njvećih strnk, HDZ- i SDP-. Nime, već dobr dio godin znčjn broj promtrč i proučvtelj izbor i strnčkog sustv u Hrvtskoj ističe bipolrnu nrv strnčkog ntjecnj u nšoj zemlji, tj. strukturirnje ntjecnj oko dviju glvnih strnk koje tvore pol desnog centr i pol lijevog centr. Dok su godine osim ove dvije strnke još uvijek znčjn broj mndt osvjli i HSLS i HSS, od doist kreće proces okrupnjvnj strnčke scene oko HDZ- i SDP-, koji svoj vrhunc doživljv godine kd zjednički mndtni udio dviju njvećih strnk doseže gotovo 80 posto (v. tblicu 8). Ovj udio počinje ponovno opdti, te se n ovim izborim spušt ispod prosjek i približv vrijednostim iz godine.. Nposljetku, pogled n tblicu 9, koj pokzuje rspodjelu mndt u deset ncionlnih izbornih jedinic između HDZ-, SDP- i svih ostlih strnk, otkriv nm d je n izborim godine u gotovo svim dijelovim zemlje došlo do stnovitog povećnj broj mndt ostlih strnk. No, tj pomk nije nrušio već utvrđenu sklonost nekih dijelov zemlje lijevom, odnosno desnom centru. Primjerice, HDZ, koji u cijelom promtrnom rzdoblju njbolje rezultte ostvruje u IX. izbornoj jedinici, i n ovim je izborim ostvrio uprvo u tom dijelu njbolji rezultt te je on s osm mndt čk blgo iznd petnestogodišnjeg prosjek. Uzevši sve nvedene i rzmtrne spekte u obzir, možemo reći kko svi pomci i promjene, detektirni n ovim izborim, ne mogu nvesti n zključk d se rdi o kritičkim izborim, no doist se rdi o prlmentrnim izborim koji imju odstupjući krkter te mogu potencijlno upozoriti n šire i dlekosežnije promjene strnčkog sustv. Zključk Ovogodišnji prlmentrni izbori unijeli su novine u obrsce strnčkog ntjecnj te učinili strnčki sustv mnje stbilnim i preglednim, izbore i proces formirnje prlmentrne većine mnje predvidljivim. Izbori z osmi sziv Sbor pokzli su d je izborni sustv reltivno dobro prohodn i otvoren z nove izborne igrče koji dovode u pitnje postojeće strnčke elite. Bilo bi vjerojtno odveć smjelo ustvrditi d je došlo do stnovite dekonsolidcije strnčkog sustv u Hrvtskoj, no svkko možemo zključiti d je strnčko ntjecnje postlo znčjno dinmičnije. Prvi znčj ovih izbor moći ćemo tek retrospektivno odrediti, kd sznmo jesu li ovi pomci i promjene rezultirli trjnijim promjenm u birčkom ponšnju i strnčkom ntjecnju ili se ipk rdilo o prolznim trenutcim koji su smo uzdrmli, no ne i nrušili dosd postignutu sistemsku rvnotežu. Bilješke 1 Uredništvo i utor se zhvljuju Gornu Čulru, docentu n Fkultetu političkih znnosti u Zgrebu, n izrdi tblic 1-4 s gregirnim i nlizirnim rezulttim prlmentrnih izbor godine. Litertur Bgić, D. (2015). Što preferencijlno glsovnje govori o snzi i doprinosu mnjih strnk? blog/2015/11/11/sto-preferencijlno-glsovnje-govori-osnzi-i-doprinosu-mnjih-strnk/ (pristupljeno 18. studenog 2015.) Bgić, D. (2015b). Glsčk povijest birč Most podci izlznih nket. glsck-povijest-birc-most-podci-izlznih-nket/ (pristupljeno 18. studenog 2015.) Čulr, G. (2013). Političko predstvništvo u Hrvtskoj: predstoji li korjenit promjen strnčkog sustv? Političke nlize. 4 (13): Držvno izborno povjerenstvo (2015). Izbori z zstupnike u Hrvtski sbor: potpuni rezultti izbor. hr/140zs/rezult/1/nrezultti.html (pristupljeno 18. studenog 2015.) Držvno izborno povjerenstvo (2015b). Kndidtur sttistički podci C1257EE800340BD2/$FILE/sttistik_kndidture_2015. pdf (pristupljeno 18. studenog 2015.) Kspović, M. (2011). Drugi kritični izbori u Hrvtskoj slom jednog model vldnj. Političke nlize. 2 (8): 3-9. Kspović, M. (2003). Izborni leksikon. Zgreb: Političk kultur. Sbor (2015). Zstupnici 8. sziv Hrvtskog sbor. (pristupljeno 1. veljče 2016.) broj 24 - prosinc