PowerPoint Presentation
|
|
- Сретен Јокић
- пре 5 година
- Прикази:
Транскрипт
1 Predavaje # 6: Adaptiva regulacija i etimacija parametara Ukratko će e predtaviti ljedeći tipovi adaptivih regulatora: Gai-chedulig regulator, Samopodeivi auto-tuig regulator, Samopodešavajući elf-tuig regulator, Adaptivi regulator zaova a primjei referetog modela Opiat će e ideja idetifikacije modela procea, te će e poebo ovruti a potupke zaovae a miimiziraju redjeg kvadratog odtupaja predikcije modela tzv. Leat-Square potupak etimacije parametara. Pritom će e razmotriti idetifikacija procea zaovaa a prethodo imljeim podacima off-lie, i u realom vremeu o-lie. Literatura: [] K. J. Atröm, B. Wittemark: "Computer Cotrolled Stem", Pretice-Hall, Lodo, 984. [] R. Ierma: Digital Cotrol Stem, Spriger-Verlag, Berli, 989. [3] M. S. Grewal, A. P. Adrew: Kalma Filterig heor ad Practice, Joh Wile & So, New York, USA,.
2 Uvod u utave adaptive regulacije Primjea regulatora fikim parametrima ima mila amo ako e parametri objekta upravljaja procea e mijejaju začajo. Ukoliko u vjerojate začaje promjee parametara objekta upravljaja odoo jegove diamike, potrebo je primijeiti odgovarajuću trukturu regulatora koja će moći očuvati povolju kvalitetu odziva regulacijakog kruga. Pritom e ajčešće korite dva pritupa: Regulator podeše za robuo vladaje regulacijkog kruga za širok rapo promjee parametara četo e aziva i robui regulator. Adaptivi regulator, odoo regulator koji e prilagođuje adaptira promjeama parametara procea. Ovi regulatori e mogu podijeliti u ekoliko podkupia: Regulator prepodešavajem pojačaja ovio o radoj točki Gai Schedulig Cotroller, GSC Samopodeivi regulator Auto-uig Cotroller, AC Samopodešavajući regulator Self-uig Cotroller, SC Adaptivi regulator zaova a referetom modelu Model Referece Adaptive Cotroller, MRAC
3 ... Gai Schedulig Cotroller Ovaj tip adaptivog regulatora prepodešava pojačaja odoo parametre regulatora ovio o radoj točki u kojoj e proce alazi korištejem preglede tablice. Jeda primjer ovakvog regulatora je autopilot borbeog zrakopolova F-4E Phatom, koji e prepodešava ovio o admorkoj viii, brzii, apadom kutu... Regulator Parametri regulatora R Proraču pojačaja parametara Z.O.H. z Vajki poremećaj * Proce i u u u... r R - e G R z u * e u G p u p Pricipi blokovki dijagram utava Gai- Schedulig regulatorom. Pregleda Look-up tablica za podešavaje parametara regulatora.
4 Auto-uig Cotroller U ovoj trukturi regulator e podešava periodički pr. a početku ili a kraju jedog radog ciklua ili a zahtjev operatera kada zamijeti loše vladaje regulacijkog kruga. Etimacija parametara može e proveti otvoreom krugu temeljem odziva procea a tep pobudu ili dovođejem zatvoreog regulacijkog kruga u režim graičo tabilih ocilacija. Podešeje regulatora može e zaivati a aalitičkim izrazima metoda tep odziva za EC ili praktičim preporukama pr. prema akahahiu. R - e Regulator pr. PID Proraču parametara regulatora Proraču parametara adomjeog modela u K p, u, G Proce R - e Regulator pr. PID Proraču parametara regulatora u w cr, K cr Etimiraje kritiče frekvecije i pojačaja Proce a Ipiti igal b Releji čla Pricipi blokovki dijagrami utava Auto-uig regulatorom: etimacija parametara zaovaa a tep ipitom igalu a i a izazivaju graičo tabilih ocilacija b.
5 Self-uig Cotroller SC Ovaj adaptivi regulator zaiva ea o-lie proračuu etimaciji parametara diamičkog modela procea pr. etimacija parametera ARX modela RLS potupkom. Pritom je petlja adaptacije običo za red veličie porija od regulacijke petlje diamika etimacije parametara e utječe a tabilot. Nadalje, etimirai parametri procea e vrlo četo oredjavaju filtriraju NP filtrom, kako bi e izbjeglo da dođe do aglih promjea u izoima parametara regulatora tj. da e otvari bump-le adaptacija. R Regulator Proraču parametara regulatora Adaptacijka petlja pora Idetifikacija modela procea Z.O.H. * Proce u HOLD ESIM. HOLD ESIM. HOLD t R - e G R z u * e u G p Ipiti igal Regulacijka petlja brza t Pricipi blokovki dijagram utava a Self- uig regulatorom. Iključivaje etimacije/adaptacije obzirom a varijacu pobudog ulazog igala procea. Kod o-lie etimacije i adaptacije regulatora treba voditi račua o perziteciji pobude, tj. etimacija i adaptacija da trebaju biti omogućee amo ako pobudi ulazi igal procea ima dovoljo izražeu diamiku pobuđuje ve bite modove procea.
6 Model Referece Adaptive Cotroller MRAC Adaptacija regulatora e provodi a temelju odtupaja vladaje objekta upravljaja regulatorom od željee diamike opiae referetim modelom. Potupak adaptacije regulatora atoji veti pogrešku u odou a modelku diamiku a miimala izo, te je potrebo defiirati vezu između pogreške lijeđeja modelke diamike e M i parametara regulatora R. Adaptacijka petlja ima brzu diamiku, te je potrebo pažljivo defiirati kriterij adaptacije kako regulacijki krug adaptacijkom petljom e bi potao etabila. R - e R Adaptacijka petlja G R z Regulator u * Refereti model Potupak podešavaja regulatora Z.O.H. e u ^M Proce G p Regulacijka petlja e M - Pricipi blokovki dijagram utava MRAC regulatorom. * Neke od metoda podešavaja adaptivog regulatora tipa MRAC: M.I.. metoda: dr dt em grad em Metode zaovae a teoriji tabiloti Lapuova: V e M dv e dt M R
7 Iterativot!! Idetifikacija modela procea Defiicija: Određivaje trukture i parametara matematičkog modela koji zadovoljavajuće točo opiuje tatičko i diamičko vladaje objekta upravljaja. Idetifikacija procea uključuje ljedeće korake:. Plairaje pokua: - off-lie ili o-lie idetifikacija - odabir ipitog igala tep, pravokuti igal, PRBS, BLWN - odabir amplitude i pektra pobudog igala. Izbor trukture modela procea: - lieari modeli vremeki kotiuirai/dikreti, prijeoa fukcija/ protor taja... - eliari modeli model u protoru taja, euroke mreže, eizrazita logika 3. Etimacija parametara pr. primjeom LS/RLS potupka etimacije, gradijeti potupci, teorija Lapuova, geetki algoritmi... i izbor kriterija optimaloti pr. miimum redjeg kvadratog odtupaja 4. Validacija modela a odvojeom etu podataka: - povolja vrijedot kriterija kvalitete - idetificirai model predtavlja tzv. miimalu realizaciju - pogreška predikcije modela ije začajo amokoreliraa liča bijelom šumu
8 Plairaje pokua i izbor ipitog igala Plairaje pokua ovii o pecifičotima objekta upravljaja procea, pr. u idutriji četo ije moguće mjeriti ve procee veličie iti korititi pecijalizirae ezore. Stoga e idetifikacija vrlo četo temelji a tadardim proceim mjerejima i odgovarajućim ipitim ulazim igalima. Ulaze varijable ipiti igali u u u m PROCES Izlaze varijable tadarda mjereja Svim potupcima idetifikacije je zajedičko da je a ulaz procea potrebo doveti ipiti igal takve aravi da može pobuditi ve odoo ve važije apekte diamike procea modove procea. U tu vrhu ajčešće e korite ljedeći tipovi pobudih igala: a Step pobuda pul i pravokuti igal - četo e korite u idetifikaciji modela procea za primjeu u amopodeivim Auto-tuig regulatorima. b Peudolučaji biari igal Peudo-Radom Biar Sigal, PRBS i bijeli šum ograičeog pektra Bad-Limited White Noie, BLWN primjea u amopodešavajućim Self-tuig regulatorima c Harmoički iui igal i tzv. chirp igal iui igal promjejive frekvecije koriti e ajčešće za etimaciju frekvecijkih karakteritika procea
9 .5.5 t [] Pravokuti pul Pravokuti iz i iui igal Chirp igal BLWN igal. f [Hz] t [] f [Hz] t [] f [Hz] Ipiti igali i pripadajući amplitudi pektri t [] f [Hz] Pravokuti pul dobro pobuđuje ikofrekvecijke modove objekta procea, dok mu viokfrekvecijki adržaj opada razmjero frekvecijom. Pogoda za određivaje prijelaze karakteritike odziva. Siui igal pogoda je za određivaje frekvecijkih karakteritika točku po točku jer ažo pobuđuje amo jedu frekveciju iu. U tu vrhu može polužiti i pravokuti iz, time da o u ebi adrži i tzv. više harmoike, pa je moguće odrediti ekoliko točaka itodobo. Chirp igal je izimo pogoda za određivaje frekvecijkih karakteritika u jedom koraku jer ima vrlo bogat frekvecijki adržaj, a frekvecija rate liearo u vremeu. BLWN igal i PRBS također ima bogat frekvecijki adržaj, o češće e koriti za idetifikaciju tzv. modela vremekih izova ARX, ARMAX i l..
10 U praki četo ije moguće raditi idetifikaciju u otvoreom krugu, jer otvaraje regulacijke petlje podrazumijeva prekidaje rada regulatora, a time i ormalog rada potrojeja oim ako e e radi o redovitom prekidu rada zbog remota. U takvim lučajevima ipiti igal e adodaje upravljačkom igalu izlazu regulatora, te e idetifikacija provodi a tako dobiveim izlazim igalima. Ipiti igal Regulator Z.O.H. Proce R - e G R z u e G p Idetifikacija u zatvoreom regulacijkom krugu.
11 Varijable taja mjerljive Ulaz Parametri. Izbor trukture modela procea Pod trukturom modela procea podrazumijeva e red diamičkog modela i vrta modela lieari/elieari model, protor taja/prijeoa fukcija. Struktura modela procea odabire e ajčešće a temelju ekih prethodih a-priori azaja o proceu. Na primjer, elatiči dvomaei utav ima jeda ulaz momet motora i jeda izlaz brziu vrtje motora, a može e opiati liearim diamičkim modelom 3. reda u protoru taja ili u obliku prijeoe fukcije: m m J J c J d J d J c J d J d w w w w J c d J m w w m m w w m Ulaz Mjereje Parametri J J m G m m w w
12 Općeito gledao, za kvalitetu idetifikaciju poželjo je zati kojeg bi reda mogao biti proce odoo kojeg je reda jegova domiata diamika, te e može idetificirati tzv. black-box model procea koji SISO utav glai: k f k, k, u k, u k,, θ Vektor parametara Mjereja Ulazi u proce Pritom e vrlo četo korite lieari modeli procea pr. model prijeoe fukcije: Poliom reda m m parametara Moički poliom reda - parametar Procea mjereja omiali parametri B q k u k A q Vremeki-dikreti operator jediičog kašjeja U vrhu ocjejivaja kvalitete modela mjere koliko dobro model opiuje tatičko i diamičko vladaje procea, potrebo je defiirati odgovarajući kriterij optimaloti kriterijku fukciju. U praki e vrlo četo koriti kriterij redjeg kvadratog odtupaja Mea Squared Error, MSE, odoo redjeg izoa ume kvadrata predikcijke pogreške: N J θ [ k, θ ˆ k, θˆ] k Predikcijka pogreška Predikcija etimirai izlaz za dae etimirae parametre modela procea
13 Ova kriterij e vrlo četo proširuje dodatim težikim člaom koji uzima u obzir ložeot trukture modela red modela, te e takav kriterij aziva AIC kriterij Akaike Iformatio Criterio: J θ N k [ k, θ ˆ k, θˆ] Normiraje log m m ord B ord A Naglaak e ada daje a čim jedotaviji model koji dobro opiuje vladaje procea. Jedotavot modela povolja je a taovišta: Dijagotike ukoliko e model koriti za praćeje vladaja procea, jegov izlaz će biti maje ojetljiv a šum Regulacije jer će jedotaviji model procea rezultirati i regulatorom ižeg reda. ako e mogu izbjeći problemi a relativom tabilošću regulacijkog kruga povezai umeričkom točošću etimacije parametara modela viokog reda. Potupci etimacije parametara mogu e kategorizirati kao: a Potupci koji e rabe a prethodo imljeim podacima off-lie, te potupci koji e provode u realom vremeu o-lie, b Etimacija u vremeki-kotiuiraom ili dikretom području, te etimacija u frekvecijkom području etimacija frekvecijkih karakteritika.
14 3. Validacija modela Validacija kazuje koliko dobro idetificirai model predviđa vladaje objekta upravljaja u milu tatičke točoti i praćeja domiate diamike procea Nadalje, potrebo je da model procea udovoljava ljedećim uvjetima: a Potupak etimacije parametara modela rezultira miimumom kriterija optimaloti, b Model predtavlja miimalu realizaciju tj. dobive je model ajižeg reda koji dobro prati diamiku procea, c Pogreška predikcije ek = k k ^ ije koreliraa, odoo ima vojtva blika bijelom šumu, a što e u praki određuje račuajem autokorelacijke fukcije: R ee N N k e k e k Normiraje R Ree max R Kvaliteta etimacije ovii o tome kako je potavlje problem idetifikacije. Loše potavlje problem idetifikacije loš izbor ipitog igala, trukture/reda modela, ili kriterijke fukcije, rezultirat će idetificiraim modelom koji eće dobro opiivati tatičko i diamičko vladaje procea. ada je potrebo revidirati rezultate, odrediti vjerojati uzrok pogreške, i pooviti potupak idetifikacije. ee ee Uvjet ekoreliraoti, R ee,
15 Broj parametara Broj mjereja 4. Etimacija parametara primjeom kriterija redjeg kvadratog odtupaja Pretpotavlja e da e izlaza mjerea varijabla može aprokimirati u fukciji ulaze varijable x a ljedeći ači: i i i t t t t gdje u,,..., pozate fukcije, dok u,,..., epozati parametri. Uz pretpotavku jedake točoti vih mjereja, pricip miimuma kvadratog odtupaja alaže da parametri,,..., moraju biti takvi da e potiže miimum kriterija optimaloti: N i i i J ] ˆ [ θ gdje i predtavlja i-to mjereje izlaze varijable, dok predtavlja etimat i-tog mjereja a oovi ulaza x i parametara modela,,...,. ˆ t t t i Uvode e ljedeće uptitucije vektorko-matriči zapi: φ θ N t N t t φ φ φ Φ
16 Odatle e problem optimizacije može apiati u ljedećem obliku: Uz daljju uptituciju J θ [ ˆ] [ ˆ] ˆ Euklidka orma razlike procjee izlaza i mjereja ˆ Φθ, optimizacijki problem poprima koači matriči oblik: J θ [ Φθ] [ Φθ] Rapiivajem kriterijke fukcije dobije e ljedeći izraz: J θ Φθ θ Φ θ Pozitivi elemeti: fukcija ima miimum Nako deriviraja i izjedačavaja ulom dobije e: Φ Φθ θ Φ Φ Φθ Odakle lijedi da je Φθ Odoo kriterij redjeg kvadratog odtupaja ima miimum J = za lučaj kada je F F = F, odoo za izbor parametara: θ Φ Φ Φ Peudoiverzija matrice F
17 Da bi izbjegla igularot peudoiverzije matrice F, matrica F F mora biti dobro kodicioiraa, što e pri idetifikaciji procea potiže perzitetom pobudom koja pobuđuje ve bite modove procea povolja amplituda i širok frekvecijki pektar. Ukoliko matrica F F ije dobro kodicioiraa može doći do razmjero velike pogreške etimacije parametara parametri i mogu poprimiti erealo vioke vrijedoti. Detekcija loše etimacije parametara: O-lie uporedba odziva modela procea i objekta upravljaja. Praćeje vrijedoti determiate matrice F F, gdje mali izoi bliki uli ugeriraju matricu bliku igularoj. Problem loše kodicioiraoti matrice F F za lučaj labe popujeoti veliki etovi mjereja moguće je do eke mjere kompezirati uvođejem tzv. egzakte regularizacije u kriterij optimaloti I = jediiča matrica: θ Φ Φ I Φ Regularizacijki faktor J θ [ Φθ] [ Φθ] Iθ θ θ Ovakav izbor kriterija optimaloti rezultira ljedećim rješejem problema optimizacije, odoo izrazom za optimale parametre: Može e u ekim lučajevima izbjeći loša kodicioiraot matrice
18 Stohatičke perturbacije bijeli šum 5. Off-lie etimacija parametara liearog diamičkog utava Neka je model procea takozvai ARX model Auto Regreive with exogeou iput: Aq - k = Bq - uk ek Nadalje, eka je red polioma A jedak i eka je red polioma B jedak m =. emeljem ARX modela vektor parametara polioma A i B i izlaz procea mogu e zapiati kako lijedi: b b b a a a θ q b q b b q q B q a q a q a q A gdje je vektor k- defiira a ljedeći ači: k u k u k u k k k k φ Uz matricu F i vektor izlaza defiirae kako lijedi: N φ φ Φ dobije e izraz za etimaciju parametara modela u prije opiaom obliku Φ Φ Φ θ k e k k θ φ N Razmjero jedotava model, priklada za izvod algoritma etimacije parametara
19 U praki e, oim ARX modela, četo ureću ljedeći modeli: - AR Auto-Regreive model: Aqk = ek Bijeli šum Ukoliko a zaima diamika obzirom a tohatički poremećaj. - ARMAX Auto-Regreive Movig Average with exogeou iput model: Aqk = Bquk Cqek Obojei šum Formalo točiji model u odou a ARX koji daje dodati tupaj lobode u modeliraju tohatičkog poremećaja kao obojeog šuma - Box-Jeki model je poopćei model koji odvojeo modelira determiitičku i tohatočku diamiku objekta upravljaja: B q D q k u k e k A q C q Obojei šum Složeiji model rezultira ložeijim algoritmom etimacije parametara Moguće je umjeto parametara vremeki-dikretog modela etimirati parametre vremeki-kotiuiraog modela procea, kao a primjer: a a a b u bu b u bu
20 Međutim, tada je potrebo etimirati vremeke derivacije izlazog i ulazog igala kako bi e mogao primjeiti LS potupak etimacije parametara = [a... a b... b ]. Vremeke derivacije moguće je etimirati primjeom filtra varijabli taja, čija realizacija polazi od kaokog forme modela filtra u protoru taja. f ŷ f ŷ ŷ f * a - * a ŷ f * a a a a a a ˆ ˆ ˆ ˆ ˆ ˆ ˆ ˆ ˆ ˆ * * * * * Parametri filtra varijabli taja, pr. prema optimumu dvotrukog odoa Filtar varijabli taja za rekotrukciju prvih triju vremekih derivacija igala. Oova predot filtra varijabli taja leži u čijeici da u ve vremeke derivacije filtrirae itom diamikom imaju ita ekvivaleta kašjeja.
21 6. Rekurzivi potupak etimacije parametara liearog diamičkog utava Prethodo objašjei potupak etimacije parametara primjeo Leat Square LS kriterija može e efikao primijeiti amo za lučaj off-lie etimacije. Naime, potupak u ebi adrži iverziju matrice F F, što je umerički izuzeto zahtjevo. Stoga e za o-lie primjee koriti rekurzivi potupak etimacije Recurive Leat Square, RLS koji e ovdje daje bez izvoda: θ k θ k K k[ k φ k θ k] Itegrator Korekcija obzirom a mjereja Proraču parametara a temelju mjereja K k P k φ k [ φ k P k φ k ] Proraču optimalih pojačaja P k [ I K k φ k ] P k Faktor zaboravljaja Etimacija matrice kovarijaci parametara Kk je vektor matrica pojačaja za korekciju vektora parametara a oovi mjereja. Matrica Pk daje procjeu kovarijaci odtupaja etimiraih parametara od jihovih tvarih vrijedoti. Što je etimat odtupaja veći, to će i člaovi dijagoali matrice kovarijaci P biti većih izoa.
22 Izbor faktora zaboravljaja: je lučaj kada ema zaboravljaja prošlih vrijedoti parametara, odoo RLS algoritam e poaša kao itegrator z/z pora diamika etimacije, je lučaj brzog zaboravljaja prošlih vrijedoti parametara, a RLS algoritam e poaša kao brzi P čla z/z praćeje brzih promjea parametara. Izbor početih vrijedoti: Početi izoi parametara e potave a pretpotavljee vrijedoti ili a ulu. Početi izoi matrice kovarijaci P = mi m = 4 radi brze kovergecije. Praćeje moitorig etimacije: Zaiva e a praćeju izoa člaova matrice kovarijaci P. Ukoliko izoi člaova matrice P ratu u vremeu egl. P matrix blow-up, što ugerira progreivo povećaje izoa odtupaja parametara od realih vrijedoti, tada je potrebo zautaviti etimaciju parametara. Ova mjera može e primijeiti uz moitorig perzitetoti pobude.
23 Rekurzivi potupak etimacije parametara primjeom Kalmaovog filtra Etimacija e vodi a etimaciju varijabli taja liearog vremekidikretog tohatičkog utava zadaog u protoru taja a ljedeći ači: Jedadžba taja: Izlaza jedadžba: x k x k ν k k H k x k e k Rk dotupa iz mjereja Šum mjereja Perturbacije u varijablama taja Neovii tohatički Gauovki procei očekivajima jedakim uli. Varijable taja xk tohatičkog utava opiae u očekivajem Exk i matricom kovarijaci odtupaja od očekivae vrijedoti Pk: P k P k Q k Qk- Kalmaov filtar je karakterizira miimumom kvadratog odtupaja procjee u odou a očekivae vrijedoti varijabli taja uz pozate matrice Q i R: Kalmaov filtar: poopćeje RLS algoritma P k P k K k H k P k Q k, K k P k H k H k P k H k, R k xˆ k xˆ k K k[ k H kˆ x k ]. Veći tupaj lobode u podešavaju diamike etimacije
24 Podešavaje Kalmaovog filtra odabirom matrica Q je kompromi između: olajaja a mjereja i bolje točoti lijeđeja varijabli taja veći izoi Q i K, povoljog odoa igal/šum u procijejeim tajima maji izoi Q i K. Poboljšaje lijeđeja Kalmaovog filtra: adaptacijki mehaizam zaova a proračuu kumulative ume predikcijke pogreške. Algoritam detekcije agle promjee varijabli taja k uk- ˆ k Kalmaov filtar etimator xˆ k k ˆ k Kumulativa uma gk Q Q adapt gk- q - RESE q - g t Q Proraču pojačaja K Kk Blokovki dijagram adaptacije Kalmaovog filtra. Diamika P matrice
Auditorne vjezbe 6. - Jednadzbe diferencija
Sigali i sustavi Auditore vježbe 6. Jedadžbe diferecija Koriste se u opisu diskretog sustava modelom s ulazo-izlazim varijablama. Određivaje odziva sustava svodi se a problem rješavaja jedadžbi diferecija.
ВишеOsječki matematički list 13 (2013), 1-13 O nultočkama polinoma oblika x n x 1 Luka Marohnić Bojan Kovačić Bojan Radišić Sažetak U članku se najprije z
Osječki matematički list 3 03), -3 Luka Marohić Boja Kovačić Boja Radišić Sažetak U člaku se ajprije za svaki priroda broj pokazuje da poliom π x) = x x ima jedistveu pozitivu realu ultočku ϕ. Zatim se
ВишеDM
CHAPTER. KOMBINATORNA PREBRAJANJA.4 Rekurete relacije izova.5 Geeratore fukcije Ako je broji iz zadat rekuretom relacijom, kao alat za rešavaje uvodimo pojam geeratore fukcije. Geeratora fukcija iza je
ВишеJMBAG IME I PREZIME BROJ BODOVA MJERA I INTEGRAL 2. kolokvij 28. lipnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!) 1. (
MJER I ITEGRL 2. kolokvij 28. lipja 29. (Kjige, bilježice, dodati papiri i kalkulatori isu dozvoljei!). (ukupo 6 bodova) eka je (, F, µ) prostor mjere. (a) ( bod) Što to zači da je izmjeriva fukcija f
ВишеAuditorne vjezbe 6. - Jednadzbe diferencija
Sigali i sustavi Auditore vežbe 6. Jedadžbe diferecia Koriste se u opisu diskretog sustava modelom s ulazo-izlazim variablama. Određivae odziva sustava svodi se a problem rešavaa edadžbi diferecia. Načie
ВишеJMBAG IME I PREZIME BROJ BODOVA 1. (ukupno 6 bodova) MJERA I INTEGRAL 1. kolokvij 5. svibnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori n
1. (ukupo 6 bodova) MJERA I INTEGRAL 1. kolokvij 5. svibja 2017. (Kjige, bilježice, dodati papiri i kalkulatori isu dozvoljei!) (a) (2 boda) Defiirajte općeitu vajsku mjeru i izmjerivi skup obzirom a dau
ВишеUNIVERZITET U ZENICI
8 GRUPA A UNIVERZITET U ZENICI MAŠINSKI FAKULTET PISMENI ISPIT IZ MATEMATIKE Riješiti matriču jedačiu: ( A+ B) AX = A, gdje matrice A i B zadovoljavaju: A =, B = y + z Naći tačku simetriču tački M(,-,)
ВишеFAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE KATEDRA ZA STROJARSKU AUTOMATIKU SEMINARSKI RAD IZ KOLEGIJA NEIZRAZITO I DIGITALNO UPRAVLJANJE Mehatronika i robot
FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE KATEDRA ZA STROJARSKU AUTOMATIKU SEMINARSKI RAD IZ KOLEGIJA NEIZRAZITO I DIGITALNO UPRAVLJANJE Mehatronika i robotika Zagreb, 2014. MODEL PROCESA U PROSTORU STANJA
Више(Microsoft Word - Dr\236avna matura - rujan vi\232a razina - rje\232enja)
. C. Prva ejedakost ije istiita. Dijeljejem očite ejedakosti 5 > 7 strogo pozitivim 5 7 brojem 7 dobivamo ejedakost > =. 7 7 Druga ejedakost ije istiita. Razlomci i imaju jedake brojike (oi izose 5 7 ),
Више1 I N Ž E N J E R S K A M A T E M A T I K A 2 Onaj koji cijeni praksu bez teorijskih osnova sličan je moreplovcu koji ulazi u brod bez krme i busole n
I N Ž E N J E R S K A M A T E M A T I K A Oaj koji cijei praksu bez teorijskih osova sliča je moreplovcu koji ulazi u brod bez krme i busole e zajući kuda se plovi. ( LEONARDO DA VINCI ) P r e d a v a
ВишеMicrosoft Word - MATRICE ZADACI III deo.doc
MATRICE ZADACI ( III DEO) SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI MATRICE Postupak tražeja sopstveih vredosti je sledeći: i) Za datu kvadratu matricu ( recimo matricu A) odredimo matricu A λi, gde je I
ВишеUNIVERSITAS STUDIORUM ZAGRABIENSIS MDCLXIX Digitalna obradba signala školska godina 2007/2008 Predavanje 2.1. Profesor Branko Jeren Frekvencijska anal
11. litopada 2007. Otipkavanje kontinuiranog Otipkavanje kontinuiranog aperiodični dikretni ignal možemo generirati iz kontinuiranog aperiodičnog potupkom otipkavanja pokazuje e da je potupak otipkavanja
Више314 STATISTIČKA KONTROLA KVALITETE - STATISTIKA sustavna upotreba tih metoda započela poslije prvoga svjetskog rata. Nagli razvoj tih metoda ostvaren
314 STATISTIČKA KONTROLA KVALITETE - STATISTIKA sustava upotreba tih metoda započela poslije prvoga svjetskog rata. Nagli razvoj tih metoda ostvare je za vrijeme drugoga svjetskog rata, pogotovo u razdoblju
ВишеTitle
. Numerički izovi i redovi Često u svakodevom govoru koristimo termie iz i red, a da pri tome i e razmišljamo o jihovom kokretom začeju. Kada kažemo iz, podrazumijevamo skupiu objekata uredeih po pricipu
ВишеPopoviciujeva nejednakost IZ NASTAVNE PRAKSE Popoviciujeva nejednakost Radomir Lončarević 1 Rumunjski matematičar Tiberie Popoviciu ( ) doka
IZ NASTAVNE PRAKSE Radomir Ločarević Rumujski matematičar Tiberie Popoviciu (906. 975.) dokaao je 965. poatu ejedakost i područja kovekse aalie (vidi [.]), koja ima primjee, medu ostalim, u brojim adatcima
ВишеSREDNJA ŠKOLA MATEMATIKA
SREDNJA ŠKOLA MATEMATIKA UPUTSTVO ZA TAKMIČARE Vrijeme za ra: 0 miuta. Rješeja zaataa eophoo je etaljo obrazložiti. Rješeja oja e buu aržala potreba ivo obrazložeja eće biti razmatraa. Rapojela poea: Zaata....
ВишеAV13-OE2_stručni TRANSFORMATOR mr.sc. Venco Ćorluka 13. TRANSFORMATOR Realni transformator sa željeznom jezgrom Odnosi u transformatoru: U I N ; ( ) (
3. TRANFORATOR Reali trasformator sa željezom jezgrom Odosi u trasformatoru: U N ; ( ) (3-) U U VA U N Rade sage a primaru i trošilu: P U cos( ); P U cos( ) ( W) (3-) Gubici trasformatoru: U Pg PCu PFe
ВишеMLADI NADARENI MATEMATIČARI Marin Getaldic Uvod u nejednakosti Nejednakosti su područje koje je u velikoj mjeri zastupljeno na matematički
MLADI NADARENI MATEMATIČARI Mri Getldic Uvod u ejedkosti..05. Nejedkosti su područje koje je u velikoj mjeri zstupljeo mtemtičkim tjecjim, li se u sredjoškolskom grdivu jedv spomije. Tkvi zdtci mogu stvrti
ВишеDRŽAVNO NATJECANJE IZ MATEMATIKE Poreč, ožujka razred - rješenja OVDJE SU DANI NEKI NAČINI RJEŠAVANJA ZADATAKA. UKOLIKO UČENIK IMA DR
DRŽAVNO NATJECANJE IZ MATEMATIKE Poreč, 8. 30. ožujka 019. 5. razred - rješeja OVDJE SU DANI NEKI NAČINI RJEŠAVANJA ZADATAKA. UKOLIKO UČENIK IMA DRUGAČIJI POSTUPAK RJEŠAVANJA, ČLAN POVJERENSTVA DUŽAN JE
ВишеDJEČJI VRTIĆ TROGIR TROGIR Trogir, Klasa: UP/I /19-01/1 Urbroj Na temelju članka 1a, 20. i 35. stavka 1. podstavk
DJEČJI VRTIĆ TROGIR TROGIR Trogir, 24. 04. 2019. Klasa: UP/I-034-01-01/19-01/1 Urbroj. 2184-17-19-1 Na temelju članka 1a, 20. i 35. stavka 1. podstavka 4. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN
ВишеMicrosoft Word LA-Matr-deter-03-sed
III -23- MATRICE Defiicije:. Neka je N k = {,2,.,., k} N, k N, tada svako preslikavaje A: N m xn K, (, m N), () gdje je K običo eko polje, azivamo matricom A formata (ili tipa) (m, ) iz polja K. Tu čijeicu
ВишеMatematiqki fakultet Univerzitet u Beogradu Neki zadaci sa vebi iz Analize 1 Zlatko Lazovi 21. april verzija 2.1 (zadaci sa oznakom * nisu raeni
Matematiqki fakultet Uiverzitet u Beogradu Neki zadaci sa vebi iz Aalize Zlatko Lazovi april 06 verzija zadaci sa ozakom * isu raei a vebama Sadraj MATEMATIQKA INDUKCIJA NIZOVI 4 Limes iza Svojstva 4 Diferece
ВишеBTE14_Bruno_KI
s više procesih jediica F = 100 kg/mi w KClF = 0,2 w vodef = 0,8 =? w KCl =? w vode =? 1 2 1 V =? w vodev =1,0 C =? w KClC = 0,33 w vodec = 0,67 3 B =? w KClB = 0,5 w vodeb = 0,5 P =? w KClP = 0,95 w vodep
ВишеGrupiranje podataka: pristupi, metode i primjene, ljetni semestar 2013./ Standardizacija podataka Predavanja i vježbe 8 Ako su podaci zadani
Grupiranje podataka: pristupi, metode i primjene, ljetni semestar 2013/2014 1 5 Standardizacija podataka Predavanja i vježbe 8 Ako su podaci zadani s više obilježja (atributa), ta se obilježja mogu međusobno
ВишеMicrosoft PowerPoint - X i XI termin - odredjivanje redosleda poslova [Compatibility Mode]
ODREĐIVANJE REDOSLEDA POSLOVA DŽONSONOV METOD P očetak k k k m in t i1 m a x t i2 ili m in t i3 m a x t i2 R e š e n je tre b a tra žiti n a d ru g i n ač in S vođenje p ro b le m a n x3 n a fik tiv a
Више12-7 Use of the Regression Model for Prediction
P r c e Pojam Aalza treda Sezoska cklča kompoeta Ideks brojev Vremeske serje Pojam Vremeske serje predstavljaju z mjereja jede promjeljve kroz vrjeme. Aalza vremeskh serja astoj da otkrje razumje regularost
ВишеRITAM FORMS POSLOVNI PROCESI RAD S JOPPD OBRASCEM Stranica 1 od 10 Rad s JOPPD obrascem 1. Opće ito Novi obrazac JOPPD Izmjene kod gla
Stranica 1 od 10 Rad s JOPPD obrascem 1. Opće ito... 1 2. Novi obrazac JOPPD... 3 3. Izmjene kod glavne blagajne... 7 4. Izmjene kod doprinosa... 7 5. Iz je e kod predložaka vir a a... 9 6. Iz je e kod
Више1
Podsetnik: Statističke relacije Matematičko očekivanje (srednja vrednost): E X x p x p x p - Diskretna sl promenljiva 1 1 k k xf ( x) dx E X - Kontinualna sl promenljiva Varijansa: Var X X E X E X 1 N
ВишеKorp_2019_procjena
Procjea poduzetičke performace u korporacijama izv.prof.dr.sc. Mirela Alpeza Kako utvrditi poželju raziu poduzetičke performace? - primjer Maager u ekoj korporaciji je glaso kritizirao edostatak iovacija
ВишеTEORIJA SIGNALA I INFORMACIJA
Multiple Input/Multiple Output sistemi MIMO sistemi Ulazi (pobude) Izlazi (odzivi) u 1 u 2 y 1 y 2 u k y r Obrada=Matematički model Načini realizacije: fizički sistemi (hardware) i algoritmi (software)
ВишеMetode za automatsko podešavanje boje i svjetline slike
Metode za automatsko podešavanje boje i svjetline slike Mentor: prof. dr. sc. Sven Lončarić Student: Nikola Banić Zagreb, 9. srpnja 2013. Sadržaj Uvod Boje Postojanost boja Algoritmi za podešavanje boja
ВишеCrna Gora Uprava za šume Broj : 2446 Pljevlja, godine U G O V O R O KORIŠĆENJU ŠUMA U DRŽAVNOJ SVOJINI PRODAJOM DRVETA U DUBEĆEM STANJU, U
Crna Gora Uprava za šume Broj : 2446 Pljevlja, 02.04.2019. godine U G O V O R O KORIŠĆENJU ŠUMA U DRŽAVNOJ SVOJINI PRODAJOM DRVETA U DUBEĆEM STANJU, U 2019. GODINI i z e đ u: 1. VLADE CRNE GORE, Uprava
ВишеEdukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagreb S T A T I S T I K A Skripta Pripremio: Branko Nikolić Zagreb 2015./2016.
Edukacijko-rehabilitacijki fakultet Sveučilišta u Zagreb S T A T I S T I K A Skripta Pripremio: Branko Nikolić Zagreb 05./06. LITERATURA: Obvezna:. Petz B., Kolearić, V., Ivanec, D. (0): Petzova tatitika.
ВишеPowerPoint Presentation
Факултет организационих наука Центар за пословно одлучивање Системи за препоруку П8: Системи за препоруку Закључивање на основу случајева Системи за препоруку 2 Закључивање на основу случајева ПРОНАЂЕНО
ВишеMemorandum - Predsjednik
KLASA: UP/I-344-01/15-03/03 URBROJ: 376-11-15-13 Zagreb, 9. srpnja 2015. Na temelju članka 12. stavka 1. točke 3. i članka 52. Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN br. 73/08, 90/11, 133/12, 80/13
ВишеMicrosoft PowerPoint - 07 PEK EMT Optimizacija 2 od 4-Tolerancije (2012).ppt [Compatibility Mode]
Oseg u kome se alazi vredost odziva aziva se toleracia odziva F < F < F i 2... m i i i F i Fi Doa toleracia odziva Gora toleracia odziva Izračuavae toleracia i Fi Fi < 0 za Fi > 0 Doi rirašta odziva Δ
ВишеMicrosoft PowerPoint - 10 PEK EMT Logicka simulacija 1 od 2 (2012).ppt [Compatibility Mode]
ij Cilj: Dobiti što više informacija o ponašanju digitalnih kola za što kraće vreme. Metod: - Detaljni talasni oblik signala prikazati samo na nivou logičkih stanja. - Simulirati ponašanje kola samo u
ВишеMicrosoft Word - Prelom Hrasnica 11.doc
UDK... Primljeo. 7.. Spektri odgovora za seizmičku procjeu zgrada Mustafa Hrasica Ključe riječi zgrada, seizmička procjea, spektar odgovora, elieari proraču, spektar ubrzaja, pomak Key words buildig, seismic
ВишеIErica_ActsUp_paged.qxd
Dnevnik šonjavka D`ef Kini Za D`u li, Vi la i Gran ta SEP TEM BAR P o n e d e l j a k Pret po sta vljam da je ma ma bi la a vol ski po no - sna na sa mu se be {to me je na te ra la da pro - {le go di ne
ВишеVIK-01 opis
Višenamensko interfejsno kolo VIK-01 Višenamensko interfejsno kolo VIK-01 (slika 1) služi za povezivanje različitih senzora: otpornog senzora temperature, mernih traka u mostnoj vezi, termopara i dr. Pored
ВишеSTABILNOST SISTEMA
STABILNOST SISTEMA Najvaznija osobina sistema automatskog upravljanja je stabilnost. Generalni zahtev koji se postavlja pred projektanta jeste da projektovani i realizovani sistem automatskog upravljanja
ВишеProgramski jezik QBasic Kriteriji ocjenjivanja programiranje(b) - QBasic razred 42
Kriteriji ocjenjivanja programiranje(b) - QBasic 5. - 8. razred 42 5. RAZRED - prisjeća sa pojmova: algoritam, algoritma slijeda i grananja, dijagrama toka, te ulaznih i izlaznih jedinica, ne shvaća njihovo
ВишеProgramski jezik QBasic Kriteriji ocjenjivanja programiranje(b) - QBasic razred 42
Kriteriji ocjenjivanja programiranje(b) - QBasic 5. - 8. razred 42 5. RAZRED - prisjeća sa pojmova: algoritam, algoritma slijeda i grananja, dijagrama toka, te ulaznih i izlaznih jedinica, ne shvaća njihovo
ВишеMicrosoft Word - 26ms441
Zdtk 44 (Ktri, mturtic) Dijelimo li bombo osmero djece tko d svko dijete dobije jedki broj bombo, ostt će epodijelje bombo Kd bismo toj djeci dijelili 5 bombo tko d svko dijete dobije jedki broj bombo,
Више(Microsoft Word - Dr\236avna matura - kolovoz ni\236a razina - rje\232enja)
1. C. Imamo redom: I. ZADATCI VIŠESTRUKOGA IZBORA. B. Imamo redom: 0.3 0. 8 7 8 19 ( 3) 4 : = 9 4 = 9 4 = 9 = =. 0. 0.3 3 3 3 3 0 1 3 + 1 + 4 8 5 5 = = = = = = 0 1 3 0 1 3 0 1+ 3 ( : ) ( : ) 5 5 4 0 3.
ВишеDRŽAVNO NATJECANJE IZ MATEMATIKE Primošten, 4.travnja-6.travnja razred-rješenja OVDJE SU DANI NEKI NAČINI RJEŠAVANJA ZADATAKA. UKOLIKO UČENIK
RŽVNO NTJENJE IZ MTEMTIKE Primošten, 4travnja-6travnja 016 7 razred-rješenja OVJE SU NI NEKI NČINI RJEŠVNJ ZTK UKOLIKO UČENIK IM RUGČIJI POSTUPK RJEŠVNJ, ČLN POVJERENSTV UŽN JE I TJ POSTUPK OOVTI I OIJENITI
ВишеMatrice. Algebarske operacije s matricama. - Predavanje I
Matrice.. Predavanje I Ines Radošević inesr@math.uniri.hr Odjel za matematiku Sveučilišta u Rijeci Matrice... Matrice... Podsjeti se... skup, element skupa,..., matematička logika skupovi brojeva N,...,
ВишеMicrosoft Word - IZVOD FUNKCIJE.doc
IZVOD FUNKCIJE Predpotavimo da je funkcija f( definiana u nekom intervalu (a,b i da je tačka iz intervala (a,b fikirana. Uočimo neku proizvoljnu tačku iz tog intervala (a,b. Ova tačka može da e pomera
ВишеCENTAR ZA REHABILITACIJU FORTICA KRALJEVICA Uprav o vijeće Broj: Kraljevica, godine Na te elju čla ka. stavka 2. Zakona o javnoj
CENTAR ZA REHABILITACIJU FORTICA KRALJEVICA Uprav o vijeće Broj: 222-2017 Kraljevica, 17.05.2017. godine Na te elju čla ka. stavka 2. Zakona o javnoj nabavi ( Narodne novine broj 120/16) i čla ka 24. točke.
ВишеPlastenik Upute.cdr
PLASTENIK upravljanje v.02 Pregled glavnog ureñaja Pokazivač ( displej )... 1 Tipke za namještanje svih parametara... Mjesto za rezervni prekidač... 3 Vremenski 2 - uključenje, isključenje... Zalijevanje
ВишеNatjecanje 2016.
I RAZRED Zadatak 1 Grafiĉki predstavi funkciju RJEŠENJE 2, { Za, imamo Za, ), imamo, Za imamo I RAZRED Zadatak 2 Neka su realni brojevi koji nisu svi jednaki, takvi da vrijedi Dokaži da je RJEŠENJE Neka
ВишеPostojanost boja
Korištenje distribucije osvjetljenja za ostvaranje brzih i točnih metode za postojanost boja Nikola Banić 26. rujna 2014. Sadržaj Postojanost boja Ubrzavanje lokalnog podešavanja boja Distribucija najčešćih
Више1 MATEMATIKA 1 (prva zadaća) Vektori i primjene 1. U trokutu ABC točke M i N dijele stranicu AB na tri jednaka dijela. O
http://www.fsb.hr/matematika/ (prva zadać Vektori i primjene. U trokutu ABC točke M i N dijele stranicu AB na tri jednaka dijela. Označite CA= a, CB= b i izrazite vektore CM i CN pomoću vektora a i b..
ВишеDODATAK-A
Dodatak - ačuae sa približim broevima. Osovi pomovi Približi bro, e bro koi se ezato razlikue od tače vredosti i koi zameue u račuau. ezultati merea su uvek približi broevi. Međurezultati i rezultati proračua
ВишеRITAM FORMS - PROIZVODNJA - NARUDŽBE I PLANIRANJE - PLAN PROIZVODNJE Stranica 1 od 10 Plan proizvodnje U pro esu proizvod je proizvodi astaju a os ovi
RITAM FORMS - PROIZVODNJA - NARUDŽBE I PLANIRANJE - PLAN PROIZVODNJE Stranica 1 od 10 Plan proizvodnje U pro esu proizvod je proizvodi astaju a os ovi rad ih aloga koje ože o ruč o u ositi po potrebi.
ВишеP11.3 Analiza zivotnog veka, Graf smetnji
Поједностављени поглед на задњи део компајлера Међурепрезентација (Међујезик IR) Избор инструкција Додела ресурса Распоређивање инструкција Инструкције циљне архитектуре 1 Поједностављени поглед на задњи
ВишеMicrosoft Word - e2008.doc
ПИД САМОПОДЕШАВАЊЕ ПРИМЈЕНЉИВОСТ У ТЕРМОТЕХНИЦИ PID AUTOTUNING APPLICABILITY IN THERMAL ENGINEERING А.И. Рибић * Инстиут Михајло Пупин, Волгина 5, 6 Београд * Abstract: Данас је већина индустријских регулатора
ВишеFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila Potrošnja goriva Teorija kretanja drumskih vozila Potrošnja goriva
Ključni faktori: 1. ENERGIJA potrebna za kretanje vozila na određenoj deonici puta Povećanje E K pri ubrzavanju, pri penjanju, kompenzacija energetskih gubitaka usled dejstva F f i F W Zavisi od parametara
ВишеMicrosoft Word - CLANAKzacasopis[2].doc Sandra Kosic.doc
MAT-KOL (Bj Luk) XIII()(007), Elemer riu ekim ekremlim rolemim dr Koić-Jeremić Uriičko-Grđeviki fkule Bj Luk Ekreme vrijedoi ojediih fukcij mogu e odredii i e ovj jihovih ivod. Z mldog memičr redjoškolc
ВишеSlide 1
Катедра за управљање системима ТЕОРИЈА СИСТЕМА Предавањe 2: Основни појмови - систем, модел система, улаз и излаз UNIVERSITY OF BELGRADE FACULTY OF ORGANIZATIONAL SCIENCES План предавања 2018/2019. 1.
ВишеKein Folientitel
Sigali slie D i jioi parameri Forma slia u boji Sigali idea 3D D sisemi D oolucija Noi Sad 9 sraa Digiala slia je D sigal sa I mogući redosi s S S... SI : jeda ača ili pisel rsa d rasojaje susedi s s s
ВишеINNOSOC Case Study (iza ra za Zagre ; prošire a verzija) Naslov studijskog slučaja: Nepreki uta poveza ost za digital i život Ključ e riječi: 5G Mreže
INNOSOC Case Study (izara za Zagre ; proširea verzija) Naslov studijskog slučaja: Neprekiuta povezaost za digitali život Ključe riječi: 5G Mreže; Iteret Stvari IoT; Mreža Sezora; ehaed Teleo Operatios
ВишеJDZZ-Dimovic
Upravljaje radioaktivim otpadom u istitucijama zdravstvee zaštite Dr Slavko Dimović Dr Mihajlo Jović Dr Marija Šljivić-Ivaović Dr Vojislav Staić Dr Ivaa Smičiklas Uiverzitet u Beogradu, Istitut za ukleare
ВишеМатрична анализа конструкција
. 5 ПРИМЕР На слици. је приказан носач који је састављен од три штапа. Хоризонтални штапови су константног попречног пресека b/h=./.5 m, док је коси штап са линеарном променом висине. Одредити силе на
ВишеNumeričke metode u fizici 1, Projektni zadataci 2018./ Za sustav običnih diferencijalnih jednadžbi, koje opisuju kretanje populacije dviju vrs
Numeričke metode u fizici, Projektni zadataci 8./9.. Za sustav običnih diferencijalnih jednadžbi, koje opisuju kretanje populacije dviju vrsta životinja koje se nadmeću za istu hranu, dx ( dt = x x ) xy
ВишеProgramiranje 2 0. predavanje Saša Singer web.math.pmf.unizg.hr/~singer PMF Matematički odsjek, Zagreb Prog2 2019, 0. predavanje p. 1/4
Programiranje 2 0. predavanje Saša Singer singer@math.hr web.math.pmf.unizg.hr/~singer PMF Matematički odsjek, Zagreb Prog2 2019, 0. predavanje p. 1/48 Sadržaj predavanja Ponavljanje onog dijela C-a koji
ВишеPrethodno priopćenje 111 Preliminary communication UDK : : DIJAGRAMI INTERAKCIJE ZA ARMIRANOBETONSKI ŠUPLJI KRUŽNI POPREČNI PR
Prethodno priopćenje 111 Preliminary ommuniation UDK 691.3:64.4 64.4:691.3 DIJAGRAMI INTERAKCIJE ZA ARMIRANOBETONSKI ŠUPLJI KRUŽNI POPREČNI PRESJEK INTERACTION DIAGRAMS FOR REINFORCED CONCRETE HOLLOW CIRCULAR
Више, 2015
, 2015 I. О О... 1 ед ет у еђ њ... 1 Ак де ке ло оде, епо ед о т п о то пол т ко, т ко е ко оо њ дело њ... 1 Ауто о ј Ф култет... 2 т ту Ф култет... 2 те ет т Ф култет... 3 О еле ј Ф култет... 4 о Ф култет...
ВишеБеоград, МАТРИЧНА АНАЛИЗА КОНСТРУКЦИЈА ЗАДАТАК 1 За носач приказан на слици: а) одредити дужине извијања свих штапова носача, ако на носач
Београд, 30.01.2016. а) одредити дужине извијања свих штапова носача, ако на носач делују само концентрисане силе, б) ако је P = 0.8P cr, и на носач делује расподељено оптерећење f, одредити моменат савијања
ВишеПРИРОДА И ЗНАК РЕШЕЊА 2 b ax bx c 0 x1 x2 2 D b 4ac a ( сви задаци су решени) c b D xx 1 2 x1/2 a 2a УСЛОВИ Решења реална и различита D>0 Решења реалн
ПРИРОДА И ЗНАК РЕШЕЊА ax x c 0 x x D 4ac a ( сви задаци су решени) c D xx x/ a a УСЛОВИ Решења реална и различита D>0 Решења реална D Двоструко решење (реална и једнака решења) D=0 Комплексна решења (нису
Више1. Odrediti: a) Y parametre kola sa dva para krajeva (označenog isprekidanom linijom) b) Ulaznu admitansu kola sa slike. v I1 2 I2 + Vul(t) V I2
. Odrediti: a) Y parametre kola a dva para krajeva (označeno iprekidanom linijom) b) laznu admitanu kola a like. v + Vul(t) V 0.5 V V 4 (t) a) y y y y y y y y Ekvivalentno kolo za 0 : - V 0.5 V V=0 0 y
Вишеdiplomski završno v2
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Ema Šimo ERGODSKI TEOREM I STACIONARNI PROCESI Diplomski rad Voditelj rada: Doc.dr.sc. Vjekoslav Kovač Zagreb, ruja, 206 Ovaj
ВишеNewtonova metoda za rješavanje nelinearne jednadžbe f(x)=0
za rješavanje nelinearne jednadžbe f (x) = 0 Ime Prezime 1, Ime Prezime 2 Odjel za matematiku Sveučilište u Osijeku Seminarski rad iz Matematičkog praktikuma Ime Prezime 1, Ime Prezime 2 za rješavanje
ВишеMicrosoft Word - 11ms201
Zdtk (Sr, gimzij) + + Riješi jeddžu: = 6 4 Rješeje m + m m m =, =, = ( ), =, ( ) = f ( ) g ( ) = f = g + + = 6 = 6 4 4 4 9 9 8 = 6 = 6 = 6 4 6 4 6 4 48 8 8 8 = 6 = 6 = 6 / = 6 = 6 4 8 4 8 4 8 4 4 = 6 (
ВишеMicrosoft PowerPoint - MODELOVANJE-predavanje 9.ppt [Compatibility Mode]
MODELONJE I SIMULIJ PROES 9. Rešavanje dinamičkih modela; osnovni pojmovi upravljanja procesima http://elektron.tmf.bg.ac.rs/mod Dr Nikola Nikačević METODE Z REŠNJE LINERNIH DINMIČKIH MODEL 1. remenski
Више(Microsoft Word - Dr\236avna matura - svibanj osnovna razina - rje\232enja)
I. ZADATCI VIŠESTRUKOGA IZBORA 1. A. Svih pet zadanih razlomaka svedemo na najmanji zajednički nazivnik. Taj nazivnik je najmanji zajednički višekratnik brojeva i 3, tj. NZV(, 3) = 6. Dobijemo: 15 1, 6
ВишеELEKTROTEHNIČKI FAKULTET OSIJEK Osnove električnih strojeva
ELEKTOTEHNIČKI FAKULTET OSIJEK Osove električih strojeva Vježba br 4 ASINKONI MOTO Studet: Grupa: KONSTUKCIJA I NATISNA LOČICA 1 UVOD 1 1 Osovi dijelovi asikroog motora Mehaički: kućište, osovia, ležaji
ВишеИспит из Основа рачунарске технике OO /2018 ( ) Р е ш е њ е Задатак 5 Асинхрони RS флип флопреализован помоћу НИ кола дат је на следећ
Испит из Основа рачунарске технике OO - 27/2 (9.6.2.) Р е ш е њ е Задатак 5 Асинхрони RS флип флопреализован помоћу НИ кола дат је на следећој слици: S Q R Q Асинхрони RS флип флопреализован помоћу НИ
Више5
5. RADNA PROBA Uređenje dijela sustava za paljenje i ubrizgavanje kod Ottovih motora ili uređenje sustava za ubrizgavanje kod Dieselovih motora Za uspješno obavljen zadatak kandidat treba: opisati postupak
ВишеMicrosoft Word - Rjesenja zadataka
1. C. Svi elementi zadanoga intervala su realni brojevi strogo veći od 4 i strogo manji od. Brojevi i 5 nisu strogo veći od 4, a 1 nije strogo manji od. Jedino je broj 3 strogo veći od 4 i strogo manji
ВишеRSS RSS Really Simple Syndication - veoma jednostavno povezivanje - Predstavlja jednostavan način za auto atsko preuzi a je želje ih informacija sa Va
RSS RSS Really Simple Syndication - veoma jednostavno povezivanje - Predstavlja jednostavan način za auto atsko preuzi a je želje ih informacija sa Vama interesantnih web sajtova, blogova... Cilj, ideja
ВишеMicrosoft Word - GI_novo - materijali za ispit
GEOTEHNIČKO INŽENJERSTVO DIJAGRAMI, TABLICE I FORMULE ZA ISPIT ak.god. 2011/2012 2 1 υi s yi = pb I syi Ei Slika 1. Proračun slijeganja vrha temelja po metodi prema Mayne & Poulos. Slika 2. Proračun nosivosti
Више2015_k2_z12.dvi
OBLIKOVANJE I ANALIZA ALGORITAMA 2. kolokvij 27. 1. 2016. Skice rješenja prva dva zadatka 1. (20) Zadano je n poslova. Svaki posao je zadan kao vremenski interval realnih brojeva, P i = [p i,k i ],zai
ВишеMicrosoft PowerPoint - Mostovi - proracun
SEUČILIŠTE U SPLITU GRĐEINSKO-RHITEKTONSKI FKULTET KTEDR Z BETONSKE KONSTRUKCIJE I MOSTOE Predmet: MOSTOI Upute za izradu numeričkog modela i proračun mota Mot koji proračunavamo je u tvari nadvožnjak
ВишеPodružnica za građenje
Dodatak A OPIS USLUGA DODATAK A-1 PROJEKTNI ZADATAK Revizija scenarija i algoritama Regionalnih centara za nadzor i upravljanje prometom na autocestama Zagreb, srpanj 2019. 1. Uvod Sve veći porast prometa
ВишеŠKOLSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ MATEMATIKE 21. siječnja razred-rješenja OVDJE SU DANI NEKI NAČINI RJEŠAVANJA ZADATAKA. UKOLIKO UČENIK IMA DRUGA
ŠKOLSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ MATEMATIKE 1. siječnja 016. 6. razred-rješenja OVDJE SU DANI NEKI NAČINI RJEŠAVANJA ZADATAKA. UKOLIKO UČENIK IMA DRUGAČIJI POSTUPAK RJEŠAVANJA, ČLAN POVJERENSTVA DUŽAN JE
ВишеNDU, ETC Auto-tuner
www.unizg.hr www.fsb.hr/acg Neizrazito i digitalno upravljanje (NDU) www.fsb.hr Samopodesivi regulator položaja elektroničke zaklopke Ottovog motora 3. PREDAVANJE Završne radionice prof. dr. sc. Joško
ВишеИНТЕЛИГЕНТНИ ТЕХНОЛОШКИ СИСТЕМИ АТ-6 Когнитивна роботика: Оцењивање положаја мобилног робота и карактеристичних објеката у технолошком окружењу Оцењив
ИНТЕЛИГЕНТНИ ТЕХНОЛОШКИ СИСТЕМИ АТ-6 Когнитивна роботика: Оцењивање положаја мобилног робота и карактеристичних објеката у технолошком окружењу Оцењивање положаја робота и карактеристичних објеката у окружењу
ВишеNapredno estimiranje strukture i gibanja kalibriranim parom kamera
Napredno estimiranje strukture i gibanja kalibriranim parom kamera Ivan Krešo Mentor: Siniša Šegvić 3. srpnja 2013. Motivacija Stereo vid dvije kamere omogućavaju mjerenje dubine korespondentnih točaka
ВишеMicrosoft Word - INTEGRALI.doc
INTEGRALI ZADAI (I DEO) Ako je f() eprekid fukcij i F `() f() od je f ( ) d F( ) +, gde je proizvolj kostt. Morte učiti tblicu osovih itegrl:.. d +. d + jčešće se koristi... d. d l + ili d vs e zbui l
ВишеMicrosoft Word - Mat-1---inicijalni testovi--gimnazija
Inicijalni test BR. 11 za PRVI RAZRED za sve gimnazije i jače tehničke škole 1... Dva radnika okopat će polje za šest dana. Koliko će trebati radnika da se polje okopa za dva dana?? Izračunaj ( ) a) x
Вишепо пла ве, ко ја је Од лу ком Вла де о уки да њу ван ред не си ту а ци је на де лу те ри то ри је Ре пу бли ке Ср би је ( Слу жбе ни гла сник РС, број
по пла ве, ко ја је Од лу ком Вла де о уки да њу ван ред не си ту а ци је на де лу те ри то ри је Ре пу бли ке Ср би је ( Слу жбе ни гла сник РС, број 63/14) оста ла на сна зи, осим за оп шти не Ма ли
ВишеPowerPoint Presentation
REALNA FUNKCIJA Fukciju f čiji je skup vrijedosti V podskup skup R relih brojev zovemo relom fukcijom. Ako je, pritom, oblst defiisosti D eki podskup skup R uređeih -torki relih brojev, kžemo d je f rel
ВишеNumerička matematika 11. predavanje dodatak Saša Singer web.math.pmf.unizg.hr/~singer PMF Matematički odsjek, Zagreb NumMat 2019, 11. p
Numerička matematika 11. predavanje dodatak Saša Singer singer@math.hr web.math.pmf.unizg.hr/~singer PMF Matematički odsjek, Zagreb NumMat 2019, 11. predavanje dodatak p. 1/46 Sadržaj predavanja dodatka
Више(Microsoft Word - MATB - kolovoz osnovna razina - rje\232enja zadataka)
. B. Zapišimo zadane brojeve u obliku beskonačno periodičnih decimalnih brojeva: 3 4 = 0.7, = 0.36. Prvi od navedenih četiriju brojeva je manji od 3 4, dok su treći i četvrti veći od. Jedini broj koji
Више