Programiranje 2 0. predavanje Saša Singer web.math.pmf.unizg.hr/~singer PMF Matematički odsjek, Zagreb Prog2 2019, 0. predavanje p. 1/4
|
|
|
- Radmila Novak
- пре 5 година
- Прикази:
Транскрипт
1 Programiranje 2 0. predavanje Saša Singer singer@math.hr web.math.pmf.unizg.hr/~singer PMF Matematički odsjek, Zagreb Prog2 2019, 0. predavanje p. 1/48
2 Sadržaj predavanja Ponavljanje onog dijela C-a koji je napravljen na Prog1: Izrazi. Eksplicitna konverzija tipova. Konverzije iz double u int greške zaokruživanja. Pokazivači. Funkcije. Polja. Pokazivači i polja. Polje kao argument funkcije. Rekurzivne funkcije. Prog2 2019, 0. predavanje p. 2/48
3 Informacije Ovo je bivše prvo predavanje iz Prog2, koje sadrži ponavljanje gradiva iz Prog1. Prog2 2019, 0. predavanje p. 3/48
4 Ponavljanje gradiva iz kolegija Programiranje 1 Prog2 2019, 0. predavanje p. 4/48
5 Sadržaj Ponavljanje onog dijela C-a koji je napravljen na Prog1: Izrazi. Eksplicitna konverzija tipova. Konverzije iz double u int greške zaokruživanja. Pokazivači. Funkcije. Polja. Pokazivači i polja. Polje kao argument funkcije. Rekurzivne funkcije. Prog2 2019, 0. predavanje p. 5/48
6 Izrazi (1) Što će ispisati sljedeći odsječak programa? int a = 10, b = 10, c = 2; a /= c * 5; b = b / c * 5; printf("a - b = %d\n", a - b); a - b = -24 Prog2 2019, 0. predavanje p. 6/48
7 Izrazi (1) rješenje Što će ispisati sljedeći odsječak programa? int a = 10, b = 10, c = 2; a /= c * 5; b = b / c * 5; printf("a - b = %d\n", a - b); a - b = -24 Prog2 2019, 0. predavanje p. 7/48
8 Izrazi (2) Što će ispisati sljedeći odsječak programa? int a = b = 10, c = 2; a = c * b; printf("b = %d\n", b); greška pri kompajliranju: error: identifier "b" is undefined int a = b = 10, c = 2; ^ Prog2 2019, 0. predavanje p. 8/48
9 Izrazi (2) rješenje Što će ispisati sljedeći odsječak programa? int a = b = 10, c = 2; a = c * b; printf("b = %d\n", b); greška pri kompajliranju: error: identifier "b" is undefined int a = b = 10, c = 2; ^ Prog2 2019, 0. predavanje p. 9/48
10 Izrazi (3) Što će ispisati sljedeći odsječak programa? int b, a = b = 10, c = 2; a = c * b; printf("b = %d\n", b); b = 10 Prog2 2019, 0. predavanje p. 10/48
11 Izrazi (3) rješenje Što će ispisati sljedeći odsječak programa? int b, a = b = 10, c = 2; a = c * b; printf("b = %d\n", b); b = 10 Usput, a = 20. Prog2 2019, 0. predavanje p. 11/48
12 Izrazi (4) Što će ispisati sljedeći odsječak programa? k = 0 int i, j, k; k = 0; i = 3; j = 2; if (i - i && j++) k = 1; printf("k = %d\n", k); Pitanje: kolika je konačna vrijednost varijable j? Prog2 2019, 0. predavanje p. 12/48
13 Izrazi (4) rješenje Što će ispisati sljedeći odsječak programa? k = 0 int i, j, k; k = 0; i = 3; j = 2; if (i - i && j++) k = 1; printf("k = %d\n", k); Odgovor: j = 2. Prog2 2019, 0. predavanje p. 13/48
14 Izrazi (5) Što će ispisati sljedeći odsječak programa? k = 0 int i, j, k; k = 0; i = 3; j = 0; if (i + i && j++) k = 1; printf("k = %d\n", k); Pitanje: kolika je konačna vrijednost varijable j? Prog2 2019, 0. predavanje p. 14/48
15 Izrazi (5) rješenje Što će ispisati sljedeći odsječak programa? k = 0 int i, j, k; k = 0; i = 3; j = 0; if (i + i && j++) k = 1; printf("k = %d\n", k); Odgovor: j = 1. Prog2 2019, 0. predavanje p. 15/48
16 Eksplicitna konverzija (operator cast) Što će ispisati sljedeći odsječak programa? int z = 5; double y = 5.8; printf("%d\n", (int) y/2); printf("%d\n", (int) (double) z/2); printf("%f\n", (float) 1 ); Prog2 2019, 0. predavanje p. 16/48
17 Eksplicitna konverzija (operator cast) rješ. Što će ispisati sljedeći odsječak programa? int z = 5; double y = 5.8; printf("%d\n", (int) y/2); printf("%d\n", (int) (double) z/2); printf("%f\n", (float) 1 ); Prog2 2019, 0. predavanje p. 17/48
18 Eksplicitna konverzija (2) Što će ispisati sljedeći odsječak programa? double y = 1.8e+20; printf ("%d\n", (int) y/2); (oprez: ovisi o kompajleru) rezultat se ne mijenja povećanjem eksponenta od y Prog2 2019, 0. predavanje p. 18/48
19 Eksplicitna konverzija (2) rješenje Što će ispisati sljedeći odsječak programa? double y = 1.8e+20; printf ("%d\n", (int) y/2); (oprez: ovisi o kompajleru) rezultat se ne mijenja povećanjem eksponenta od y Prog2 2019, 0. predavanje p. 19/48
20 Konverzija double u int Što će ispisati sljedeći odsječak programa? double x = 5.1; printf("%d\n", (int)(1000*x)); 5100 Prog2 2019, 0. predavanje p. 20/48
21 Konverzija double u int rješenje Što će ispisati sljedeći odsječak programa? double x = 5.1; printf("%d\n", (int)(1000*x)); 5100 Oprez: Rezultat ovisi o greškama zaokruživanja u realnoj aritmetici (tip double) i pukim slučajem je točan! Na drugom računalu (i prevoditelju), kolega je dobio rezultat 5099 Prog2 2019, 0. predavanje p. 21/48
22 Konverzija double u int (2) Što će ispisati sljedeći odsječak programa? double x = 64.1; printf("%d\n", (int)(1000*x)); Vjerojatno očekujete Prog2 2019, 0. predavanje p. 22/48
23 Konverzija double u int (2) rješenje Što će ispisati sljedeći odsječak programa? double x = 64.1; printf("%d\n", (int)(1000*x)); Vjerojatno očekujete Medutim, nije! Stvarni rezultat je Zašto? Razlog: Greške zaokruživanja, i to dvije! Prog2 2019, 0. predavanje p. 23/48
24 Konverzija double u int (2) objašnjenje Prva nastaje kod prikaza broja x = 64.1 u tipu double. Naime, broj nije egzaktno prikaziv u binarnom sustavu (ima beskonačan prikaz). Prikaz broja x = u racunalu: 1. rijec: rijec: Druga riječ sadrži bitove 63 32, tj. počinje predznakom 0, pa onda ide 11 bitova karakteristike , a zatim idu bitovi mantise (bez vodeće jedinice). Prva riječ sadrži bitove 31 0, tj. kraj mantise (periodičnost pravog binarnog zapisa se vidi). Prog2 2019, 0. predavanje p. 24/48
25 Konverzija double u int (2) objašnjenje Druga greška nastaje prilikom množenja 1000*x. Zaokruženi rezultat u double je malo manji od 64100, pa (int) zaokruži nadolje. Prikaz broja 1000*x = u racunalu: 1. rijec: rijec: Zanemarite to što gore piše Format ispisa je %.3f. On, takoder, zaokružuje! Probajte format s više decimala. Prog2 2019, 0. predavanje p. 25/48
26 Poopćenje Konverzija double u int (3) Što će ispisati sljedeći odsječak programa? int c = 1, i; for (i = 0; i < 20; ++i) { double x = c + 0.1; } printf("%d\n", (int)(1000*x)); c *= 2; Idemo redom. Nadimo vrijednosti varijabli c i x, u ovisnosti o indeksu i, koji se mijenja u petlji, od 0 do 19. Prog2 2019, 0. predavanje p. 26/48
27 Konverzija double u int (3) nastavak int c = 1, i; for (i = 0; i < 20; ++i) { double x = c + 0.1; printf("%d\n", (int)(1000*x)); c *= 2; } Na početku je c = 1, a zatim se c množi s 2, na dnu petlje. Zato u deklaraciji double x = c + 0.1; vrijedi da je c = 2 i, tj. vrijednosti varijable x su x = 2 i +0.1, i = 0,...,19. Iza toga, računamo (i pišemo) vrijednost cjelobrojnog izraza (int)(1000*x) = 1000 x. Prog2 2019, 0. predavanje p. 27/48
28 Konverzija double u int (3) nastavak int c = 1, i; for (i = 0; i < 20; ++i) { double x = c + 0.1; printf("%d\n", (int)(1000*x)); c *= 2; } Dakle, ovaj dio programa računa (i piše) vrijednost izraza Matematički ekvivalentno je 1000 (2 i +0.1), i = 0,..., i +100, i = 0,...,19, što je (očito) cijeli broj djeljiv sa 100. Prog2 2019, 0. predavanje p. 28/48
29 Konverzija double u int (3) rezultati Rezultati: za x = 2 i +0.1, i = 0,...,9, dobivamo i (int)(1000*x) Prog2 2019, 0. predavanje p. 29/48
30 Konverzija double u int (3) rezultati (nast.) Rezultati: za x = 2 i +0.1, i = 10,...,19, dobivamo i (int)(1000*x) Prog2 2019, 0. predavanje p. 30/48
31 Konverzija double u int (3) objašnjenje Neki rezultati su pogrešni! Na primjer, Za i = 6, umjesto 64100, dobivamo To je identično kao u prošlom primjeru. Razlog: Greška zaokruživanja kod računanja/prikaza broja x = 2 i +0.1 u tipu double. Zadatak. Iz prikaza brojeva zaključite za koje vrijednosti i dobivamo točne, odnosno, pogrešne rezultate, uz pretpostavku pravilnog zaokruživanja, zaokruživanja nadolje (prema 0), zaokruživanja nagore (prema ). Prog2 2019, 0. predavanje p. 31/48
32 Pokazivači Što će ispisati sljedeći odsječak programa? int a = 1; int *b; b = &a; *b = 5; printf("%d %d\n", a, *b); 5 5 Prog2 2019, 0. predavanje p. 32/48
33 Pokazivači rješenje Što će ispisati sljedeći odsječak programa? int a = 1; int *b; b = &a; *b = 5; printf("%d %d\n", a, *b); 5 5 Prog2 2019, 0. predavanje p. 33/48
34 Funkcije Što će ispisati sljedeći program? #include <stdio.h> int main(void) { int m, nzm(int, int); m = nzm(36, 48); printf("mjera = %d\n", m); } return 0; Prog2 2019, 0. predavanje p. 34/48
35 Funkcije (nastavak) pri čemu je: int nzm(int a, int b) { while (a!= b) if (a > b) a -= b; else b -= a; return a; } mjera = 12 Prog2 2019, 0. predavanje p. 35/48
36 Funkcije (nastavak) rješenje pri čemu je: int nzm(int a, int b) { while (a!= b) if (a > b) a -= b; else b -= a; return a; } mjera = 12 Oprez! Ova funkcija radi samo za prirodne brojeve a i b. Zato je, na početku, dobro dodati a = abs(a); b = abs(b); Prog2 2019, 0. predavanje p. 36/48
37 Polja Što će ispisati sljedeći program? #include <stdio.h> int main(void) { int array[] = {4, 5, -8, 9, 8, 0, -2, 1, 9, 3}; int index; index = 0; while (array[index]!= 0) ++index; printf("broj elemenata polja prije nule: %d\n", index); return 0; } Broj elemenata polja prije nule: 5 Prog2 2019, 0. predavanje p. 37/48
38 Polja rješenje Što će ispisati sljedeći program? #include <stdio.h> int main(void) { int array[] = {4, 5, -8, 9, 8, 0, -2, 1, 9, 3}; int index; index = 0; while (array[index]!= 0) ++index; printf("broj elemenata polja prije nule: %d\n", index); return 0; } Broj elemenata polja prije nule: 5 Prog2 2019, 0. predavanje p. 38/48
39 Pokazivači i polja Zapamtiti: Ime polja je sinonim za konstantni pokazivač koji sadrži adresu prvog elementa polja Polje može biti formalni (i stvarni) argument funkcije. U tom slučaju: ne prenosi se cijelo polje po vrijednosti (kopija polja!), već funkcija dobiva (po vrijednosti) pokazivač na prvi element polja. Unutar funkcije elementi polja mogu se dohvatiti i promijeniti, korištenjem indeksa polja. Razlog: aritmetika pokazivača (v. sljedeću stranicu). Prog2 2019, 0. predavanje p. 39/48
40 Pokazivači i polja nastavak Krenimo od deklaracija int a[10], *pa; Tada je: a = &a[0]. Ne samo to, pokazivaču možemo dodati i oduzeti indeks (tzv. aritmetika pokazivača ). Općenito vrijedi: a + i = &a[i], gdje je i neki cijeli broj. *(a + 1) = 10; /* ekviv. s a[1] = 10; */... pa = a; /* ekviv. s pa = &a[0]; */ pa = pa + 2; /* &a[2] */ pa++; /* &a[3] */ *(pa + 3) = 20; /* ekviv. s a[6] = 20; */ Prog2 2019, 0. predavanje p. 40/48
41 Pokazivači i polja (1) Što će ispisati sljedeći program? #include <stdio.h> int main(void) { int array[] = {4, 5, -8, 9, 8, 0, -2, 1, 9, 3}; int *array_ptr; array_ptr = array; while ((*array_ptr)!= 0) ++array_ptr; printf("broj elemenata polja prije nule: %d\n", array_ptr - array); return 0; } Broj elemenata polja prije nule: 5 Prog2 2019, 0. predavanje p. 41/48
42 Pokazivači i polja (1) rješenje Što će ispisati sljedeći program? #include <stdio.h> int main(void) { int array[] = {4, 5, -8, 9, 8, 0, -2, 1, 9, 3}; int *array_ptr; array_ptr = array; while ((*array_ptr)!= 0) ++array_ptr; printf("broj elemenata polja prije nule: %d\n", array_ptr - array); return 0; } Broj elemenata polja prije nule: 5 Prog2 2019, 0. predavanje p. 42/48
43 Pokazivači i polja (2) Što će ispisati sljedeći program? #include <stdio.h> #define MAX 10 int main(void) { int a[max]; int i, *p; p = a; for (i = 0; i < MAX; ++i) a[i] = i; printf("%d\n", *p); return 0; } 0 Prog2 2019, 0. predavanje p. 43/48
44 Pokazivači i polja (2) rješenje Što će ispisati sljedeći program? #include <stdio.h> #define MAX 10 int main(void) { int a[max]; int i, *p; p = a; for (i = 0; i < MAX; ++i) a[i] = i; printf("%d\n", *p); return 0; } 0 Prog2 2019, 0. predavanje p. 44/48
45 Polje kao argument funkcije Napišite funkcije unos i ispis te glavni program koji upisuje i ispisuje polje s maksimalno 100 elemenata. #include <stdio.h> #define MAX 100 void unos(int a[], int n) { int i; for (i = 0; i < n; ++i) scanf("%d", &a[i]); } void ispis(int *a, int n) { int i; for (i = 0; i < n; ++i) printf("%d\n", *a++); } Prog2 2019, 0. predavanje p. 45/48
46 Polje kao argument funkcije (nastavak) int main(void) { int n, polje[max]; /* Koliko ce se bajtova rezervirati? */ scanf("%d", &n); } unos(polje, n); ispis(polje, n); return 0; Za polje se rezervira = 400 bajtova. Primjedba: Pri upisu podataka oni se upisuju na slijepo (ne zna se što se upisuje) loš stil programiranja. Prog2 2019, 0. predavanje p. 46/48
47 Rekurzivne funkcije Što će ispisati sljedeći program? #include <stdio.h> int f(int n) { if (n == 0) return 2; else return f(--n); } int main(void) { printf("%d\n", f(4)); return 0; } 2 Pitanje: što se ispiše ako napišemo f(n--)? Oprez! Zašto? Prog2 2019, 0. predavanje p. 47/48
48 Rekurzivne funkcije rješenje Što će ispisati sljedeći program? #include <stdio.h> int f(int n) { if (n == 0) return 2; else return f(--n); } int main(void) { printf("%d\n", f(4)); return 0; } 2 Pitanje: što se ispiše ako napišemo f(n--)? Oprez! Zašto? Prog2 2019, 0. predavanje p. 48/48
Programiranje 1 IEEE prikaz brojeva sažetak Saša Singer web.math.pmf.unizg.hr/~singer PMF Matematički odsjek, Zagreb Prog1 2018, IEEE p
Programiranje IEEE prikaz brojeva sažetak Saša Singer singer@math.hr web.math.pmf.unizg.hr/~singer PMF Matematički odsjek, Zagreb Prog 208, IEEE prikaz brojeva sažetak p. /4 Sadržaj predavanja IEEE standard
Programiranje 1 9. predavanje Saša Singer web.math.pmf.unizg.hr/~singer PMF Matematički odsjek, Zagreb Prog1 2018, 9. predavanje p. 1/6
Programiranje 1 9. predavanje Saša Singer singer@math.hr web.math.pmf.unizg.hr/~singer PMF Matematički odsjek, Zagreb Prog1 2018, 9. predavanje p. 1/60 Sadržaj predavanja Osnovni algoritmi na cijelim brojevima:
Uvod u računarstvo 2+2
Ulaz i izlaz podataka Ulaz i izlaz podataka Nakon odslušanog bit ćete u stanju: navesti sintaksu naredbi za unos/ispis znakova znakovnih nizova cijelih brojeva realnih brojeva jednostruke i dvostruke preciznosti
Uvod u računarstvo 2+2
Pokazivači Pointeri Definicija pokazivača Pokazivač na tip je varijabla koja sadrži adresu varijable tipa tip. Definicija pokazivača: mem_klasa tip * p_var; Primjer: static int * pi; double *px; char*
Programiranje predavanje Saša Singer web.math.pmf.unizg.hr/~singer PMF Matematički odsjek, Zagreb Prog1 2016, 10. predavanje p. 1
Programiranje 1 10. predavanje Saša Singer singer@math.hr web.math.pmf.unizg.hr/~singer PMF Matematički odsjek, Zagreb Prog1 2016, 10. predavanje p. 1/95 Sadržaj predavanja Funkcije: Definicija funkcije.
Uvod u računarstvo 2+2
Datoteke nastavak Funkcija fgets Funkcija koja učitava podatke iz datoteke, liniju po liniju, je char *fgets(char *str, int n, FILE *fp); gdje su str pokazivač na dio memorije (string) u koji će ulazna
070-ALIP2-udzbenik.indb
0. U uvodnom ćemo poglavlju ponoviti osnove programskog jezika C s kojima smo se susreli u. razredu. U kratkom pregledu navedeni su operatori (aritmetički, relacijski i logički), neke od funkcija iz biblioteka
Razvoj programa, Code::Blocks, struktura programa, printf, scanf, konverzioni karakteri predavač: Nadežda Jakšić
Razvoj programa, Code::Blocks, struktura programa, printf, scanf, konverzioni karakteri predavač: Nadežda Jakšić projektni zadatak projektovanje programa (algoritmi) pisanje programskog koda, izvorni kod,
Funkcije predavač: Nadežda Jakšić
Funkcije predavač: Nadežda Jakšić funkcije delovi programa koji izvršavaju neki zadatak, celinu; dele na ugrađene, korisničke i main funkciju ugrađene funkcije printf,scanf... da bi se one izvršile potrebno
Programiranje 1 3. predavanje Saša Singer web.math.pmf.unizg.hr/~singer PMF Matematički odsjek, Zagreb Prog1 2017, 3. predavanje p. 1/1
Programiranje 1 3. predavanje Saša Singer singer@math.hr web.math.pmf.unizg.hr/~singer PMF Matematički odsjek, Zagreb Prog1 2017, 3. predavanje p. 1/132 Sadržaj predavanja Osnovni tipovi podataka u računalu
Uvod u računarstvo 2+2
Programiranje 2 doc.dr.sc. Goranka Nogo PMF Matematički odsjek, Zagreb Kontakt ured: 228, drugi kat e-mail: nogo@math.hr konzultacije: četvrtak, 12:00-14:00 petak, 11:00-12:00 neki drugi termin, uz prethodni
Programiranje 1 5. predavanje dodatak Saša Singer web.math.pmf.unizg.hr/~singer PMF Matematički odsjek, Zagreb Prog1 2018, 5. predavanj
Programiranje 1 5. predavanje dodatak Saša Singer singer@math.hr web.math.pmf.unizg.hr/~singer PMF Matematički odsjek, Zagreb Prog1 2018, 5. predavanje dodatak p. 1/60 Sadržaj predavanja dodatka Primjeri
Oblikovanje i analiza algoritama 5. predavanje Saša Singer web.math.pmf.unizg.hr/~singer PMF Matematički odsjek, Zagreb OAA 2017, 5. pr
Oblikovanje i analiza algoritama 5. predavanje Saša Singer singer@math.hr web.math.pmf.unizg.hr/~singer PMF Matematički odsjek, Zagreb OAA 2017, 5. predavanje p. 1/68 Sadržaj predavanja Nehomogene rekurzije
Programiranje 2 7. predavanje Saša Singer web.math.pmf.unizg.hr/~singer PMF Matematički odsjek, Zagreb Prog2 2019, 7. predavanje p. 1/7
Programiranje 2 7. predavanje Saša Singer singer@math.hr web.math.pmf.unizg.hr/~singer PMF Matematički odsjek, Zagreb Prog2 2019, 7. predavanje p. 1/75 Sadržaj predavanja Tipovi i složene deklaracije:
Microsoft PowerPoint - MR - Vjezbe - 03.ppt [Compatibility Mode]
![Microsoft PowerPoint - MR - Vjezbe - 03.ppt [Compatibility Mode]](/thumbs/99/141986388.jpg "Microsoft PowerPoint - MR - Vjezbe - 03.ppt [Compatibility Mode]")
Sveučilište u Zagrebu PMF Matematički odsjek Mreže računala Vježbe 03 Zvonimir Bujanović Slaven Kožić Vinko Petričević Mrežno programiranje: SocketAPI Programiramo u aplikacijskom sloju, za ostale se brinu
Programiranje 1 3. predavanje prošireno Saša Singer web.math.pmf.unizg.hr/~singer PMF Matematički odsjek, Zagreb Prog1 2018, 3. predava
Programiranje 1 3. predavanje prošireno Saša Singer singer@math.hr web.math.pmf.unizg.hr/~singer PMF Matematički odsjek, Zagreb Prog1 2018, 3. predavanje prošireno p. 1/120 Sadržaj proširenog predavanja
Funkcije predavač: Nadežda Jakšić
Funkcije predavač: Nadežda Jakšić do sada su korišćene "gotove" funkcije iz standardnih biblioteka (cin, cout...) one su pozivane iz main funkcije koja je glavna funkcija u programu jer izvršavanje programa
Programski jezik C
Pojam funkcije Deklaracija i definicija funcije Poziv funkcije Memorijske klase promjenljivih Primjeri. Za kompajliranje koda koristen DEV-C++ 4.9.9.2 Compiler!!!! Moze is koristiti I bilo koji drugi standardni
Konverzije, operatori, matematičke funkcije predavač: Nadežda Jakšić
Konverzije, operatori, matematičke funkcije predavač: Nadežda Jakšić 1. temperatura u stepenima Celzijusa i stepene Farenhajta tf=1.8*tc+32 2. pretvoriti inče u centimetre 1 inč=2.54cm 3. vreme učitano
Tutoring System for Distance Learning of Java Programming Language
Deklaracija promenljivih Inicijalizacija promenljivih Deklaracija promenljive obuhvata: dodelu simboličkog imena promenljivoj i određivanje tipa promenljive (tip određuje koja će vrsta memorijskog registra
Računarski praktikum I - Vježbe 01 - Uvod
Prirodoslovno-matematički fakultet Matematički odsjek Sveučilište u Zagrebu RAČUNARSKI PRAKTIKUM I Vježbe 01 - Uvod v2018/2019. Sastavio: Zvonimir Bujanović Gradivo i način polaganja Gradivo: osnove jezika
Programiranje 1 Beleške sa vežbi Školska 2007/2008 godina Matematički fakultet, Beograd Jelena Tomašević December 5, 2007
Programiranje 1 Beleške sa vežbi Školska 2007/2008 godina Matematički fakultet, Beograd Jelena Tomašević December 5, 2007 2 Sadržaj 1 Programski jezik C 5 1.1 Oblast važenja lokalnih promenljivih..........................
Računarski praktikum I - Vježbe 03 - Implementacija strukture string
Prirodoslovno-matematički fakultet Matematički odsjek Sveučilište u Zagrebu RAČUNARSKI PRAKTIKUM I Vježbe 03 - Implementacija strukture string v2018/2019. Sastavio: Zvonimir Bujanović Stringovi u C-u String
Tutoring System for Distance Learning of Java Programming Language
Niz (array) Nizovi Niz je lista elemenata istog tipa sa zajedničkim imenom. Redosled elemenata u nizovnoj strukturi je bitan. Konkretnom elementu niza pristupa se preko zajedničkog imena niza i konkretne
Programiranje II Beleške sa vežbi Smer Informatika Matematički fakultet, Beograd Sana Stojanović 1
Programiranje II Beleške sa vežbi Smer Informatika Matematički fakultet, Beograd Sana Stojanović 1 Sadržaj 1 Pokazivači - ponavljanje 3 2 Pokazivači - veza sa nizovima 5 2 1 Pokazivači - ponavljanje 1.
PowerPoint Presentation
V Unos i prikaz podataka Programi čitaju i ispisuju podatke sa spoljašnjih uređaja Postoji prolazni U/I (tastatura i monitor) i trajni U/I podataka (fajlovi) printf i scanf pišu/čitaju na monitor ili sa
Programiranje 2 1. predavanje Saša Singer web.math.pmf.unizg.hr/~singer PMF Matematički odsjek, Zagreb Prog2 2019, 1. predavanje p. 1/7
Programiranje 2 1. predavanje Saša Singer singer@math.hr web.math.pmf.unizg.hr/~singer PMF Matematički odsjek, Zagreb Prog2 2019, 1. predavanje p. 1/75 Dobar dan, dobro došli Prog2 2019, 1. predavanje
Microsoft PowerPoint - Bitovi [Compatibility Mode]
![Microsoft PowerPoint - Bitovi [Compatibility Mode]](/thumbs/99/139758526.jpg "Microsoft PowerPoint - Bitovi [Compatibility Mode]")
Оператори над битовима (Јаничић, Марић: Програмирање 2, тачка 5.6) Оператори за рад са појединачним битовима Само на целобројне аргументе: ~ битовска негација & битовска конјункција (и) битовска (инклузивна)
Grananje u programu predavač: Nadežda Jakšić
Grananje u programu predavač: Nadežda Jakšić u okviru linijske strukture izvršavaju se sve naredbe u okviru razgranate strukture uvek se ispituje neki uslov; u zavisnosti od toga da li je uslov ispunjen
Numerička matematika 11. predavanje dodatak Saša Singer web.math.pmf.unizg.hr/~singer PMF Matematički odsjek, Zagreb NumMat 2019, 11. p
Numerička matematika 11. predavanje dodatak Saša Singer singer@math.hr web.math.pmf.unizg.hr/~singer PMF Matematički odsjek, Zagreb NumMat 2019, 11. predavanje dodatak p. 1/46 Sadržaj predavanja dodatka
Microsoft PowerPoint - 03-Slozenost [Compatibility Mode]
![Microsoft PowerPoint - 03-Slozenost [Compatibility Mode]](/thumbs/102/154806426.jpg "Microsoft PowerPoint - 03-Slozenost [Compatibility Mode]")
Сложеност алгоритама (Програмирање 2, глава 3, глава 4-4.3) Проблем: класа задатака истог типа Велики број различитих (коректних) алгоритама Величина (димензија) проблема нпр. количина података које треба
Računarski praktikum I - Vježbe 07 - Podstrukture, const, reference
Prirodoslovno-matematički fakultet Matematički odsjek Sveučilište u Zagrebu RAČUNARSKI PRAKTIKUM I Vježbe 07 - Podstrukture, const, reference v2018/2019. Sastavio: Zvonimir Bujanović Podstrukture Član
Programski jezici i strukture podataka 2018/2019. Programski jezici i strukture podataka Računarske vežbe vežba 10 Zimski semestar 2018/2019. Studijsk
Programski jezici i strukture podataka Računarske vežbe vežba 10 Zimski semestar 2018/2019. Studijski program: Informacioni inženjering Informacioni inženjering 1 Rekurzivne funkcije Binarna stabla Informacioni
Numerička matematika 1. predavanje dodatak Saša Singer web.math.pmf.unizg.hr/~singer PMF Matematički odsjek, Zagreb NumMat 2019, 1. pre
Numerička matematika 1. predavanje dodatak Saša Singer singer@math.hr web.math.pmf.unizg.hr/~singer PMF Matematički odsjek, Zagreb NumMat 2019, 1. predavanje dodatak p. 1/102 Sadržaj predavanja dodatka
Microsoft PowerPoint - Datoteke [Compatibility Mode]
![Microsoft PowerPoint - Datoteke [Compatibility Mode]](/thumbs/100/144392181.jpg "Microsoft PowerPoint - Datoteke [Compatibility Mode]")
Датотеке стандардни улаз / излаз Датотека је именовани низ знакова (бајтова) У програмском језику C датотека је везана за улаз и излаз података функције стандардне библиотеке Најједностaвније
PASCAL UVOD 2 II razred gimnazije
PASCAL UVOD 2 II razred gimnazije Upis-ispis 1. Upis Read(a,b); --u jednom redu Readln(a,b); -- nakon upisa prelazi se u novi red 2. Ispis Write(a,b); -- u jednom redu Writeln(a,b); --nakon ispisa prelazi
PROGRAMIRANJE Program je niz naredbi razumljivih računalu koje rješavaju neki problem. Algoritam je postupak raščlanjivanja problema na jednostavnije
PROGRAMIRANJE Program je niz naredbi razumljivih računalu koje rješavaju neki problem. Algoritam je postupak raščlanjivanja problema na jednostavnije korake. Uz dobro razrađen algoritam neku radnju ćemo
PowerPoint Presentation
Programski jezici i strukture podataka UVOD Izvođači nastave Srđan Popov (JUG 215) Petar Marić (JUG 105) Milena Počuča (JUG 215) Milica Milutinović (JUG 215) Termini konsultacija naknadno Cilj vežbi Sticanje
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Ivana Šore REKURZIVNOST REALNIH FUNKCIJA Diplomski rad Voditelj rada: doc.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Ivana Šore REKURZIVNOST REALNIH FUNKCIJA Diplomski rad Voditelj rada: doc.dr.sc. Zvonko Iljazović Zagreb, rujan, 2015. Ovaj diplomski
Uvod u takmičarsko programiranje
8. čas Uvod u programiranje - naredbe ciklusa Uvežbavamo naredbe ciklusa, naredbe ponavljanja (loop) https://studio.code.org/s/course2/stage/6/puzzle/3 "Talk is cheap. Show me the code." - Linus Torvalds
23. siječnja od 13:00 do 14:00 Školsko natjecanje / Osnove informatike Srednje škole RJEŠENJA ZADATAKA S OBJAŠNJENJIMA Sponzori Medijski pokrovi
3. siječnja 0. od 3:00 do 4:00 RJEŠENJA ZADATAKA S OBJAŠNJENJIMA Sponzori Medijski pokrovitelji Sadržaj Zadaci. 4.... Zadaci 5. 0.... 3 od 8 Zadaci. 4. U sljedećim pitanjima na pitanja odgovaraš upisivanjem
Programski jezik C
SPR, 2016 Rad sa datotekama Komunikacija sa OS Rad sa datotekama Vrste datoteka Otvaranje / zatvaranje datoteka Pristup datotekama za upis / čitanje Funkcije za rad sa datotekama Ulazno / izlazni tokovi
Državna matura iz informatike
DRŽAVNA MATURA IZ INFORMATIKE U ŠK. GOD. 2013./14. 2016./17. SADRŽAJ Osnovne informacije o ispitu iz informatike Područja ispitivanja Pragovi prolaznosti u 2014./15. Primjeri zadataka po područjima ispitivanja
Test ispravio: (1) (2) Ukupan broj bodova: 21. veljače od 13:00 do 14:00 Županijsko natjecanje / Osnove informatike Osnovne škole Ime i prezime
Test ispravio: () () Ukupan broj bodova:. veljače 04. od 3:00 do 4:00 Ime i prezime Razred Škola Županija Mentor Sadržaj Upute za natjecatelje... Zadaci... Upute za natjecatelje Vrijeme pisanja: 60 minuta
Konstrukcija i analiza algoritama vežbe 10 Nina Radojičić 15. decembar Algoritamske strategije - podeli pa vladaj (divide and conquer) Ova stra
Konstrukcija i analiza algoritama vežbe 10 Nina Radojičić 15. decembar 2016 1 Algoritamske strategije - podeli pa vladaj (divide and conquer) Ova strategija rekurzivno razbija problem na 2 ili više potproblema
Slide 1
OSNOVNI POJMOVI Naredba je uputa računalu za obavljanje određene radnje. Program je niz naredbi razumljivih računalu koje rješavaju neki problem. Pisanje programa zovemo programiranje. Programski jezik
PRIRODNO MATEMATIČKI FAKULTET U NIŠU DEPARTMAN ZA RAČUNARSKE NAUKE Utorak, godine PRIJEMNI ISPIT IZ INFORMATIKE 1. Koja od navedenih ekste
PRIRODNO MATEMATIČKI FAKULTET U NIŠU DEPARTMAN ZA RAČUNARSKE NAUKE Utorak, 5.06.019. godine PRIJEMNI ISPIT IZ INFORMATIKE 1. Koja od navedenih ekstenzija se najčešće koristi za tekstualne datoteke? a)
Tutoring System for Distance Learning of Java Programming Language
Obeležene petlje Obeležene petlje Obeležavanje petlje nekim identifikatorom omogućava da se programski tok usmeri na mesto u programu specificirano tim identifikatorom. Ako se iza naredbi break ili continue
Oblikovanje i analiza algoritama 4. predavanje Saša Singer web.math.pmf.unizg.hr/~singer PMF Matematički odsjek, Zagreb OAA 2017, 4. pr
Oblikovanje i analiza algoritama 4. predavanje Saša Singer singer@math.hr web.math.pmf.unizg.hr/~singer PMF Matematički odsjek, Zagreb OAA 2017, 4. predavanje p. 1/69 Sadržaj predavanja Složenost u praksi
Microsoft PowerPoint - Programski_Jezik_C_Organizacija_Izvornog_Programa_I_Greske [Compatibility Mode]
![Microsoft PowerPoint - Programski_Jezik_C_Organizacija_Izvornog_Programa_I_Greske [Compatibility Mode]](/thumbs/104/162384614.jpg "Microsoft PowerPoint - Programski_Jezik_C_Organizacija_Izvornog_Programa_I_Greske [Compatibility Mode]")
Programski jezik C organizacija izvornog programa Prevođenje Pisanje programa izvorni program Prevođenje programa izvršni program Izvršavanje programa rezultat Faze prevođenja Pretprocesiranje Kompilacija
Datoteke predavač: Nadežda Jakšić
Datoteke predavač: Nadežda Jakšić svi podaci sa kojima smo do sada radili u programima su smeštani u operativnu memoriju računara i trajali su najduže koliko i sam program; kada program završi sa radom,
Microsoft PowerPoint - Programski_Jezik_C_Organizacija_Izvrsnog_Programa [Compatibility Mode]
![Microsoft PowerPoint - Programski_Jezik_C_Organizacija_Izvrsnog_Programa [Compatibility Mode]](/thumbs/100/143599108.jpg "Microsoft PowerPoint - Programski_Jezik_C_Organizacija_Izvrsnog_Programa [Compatibility Mode]")
Организација извршног програма (Марић, Јаничић: Програмирање 1, 9.3.3) Извршавање програма После успешног превођења (претпроцесирања, компилације, повезивања) програм може да се изврши Извршавање се захтева
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET UNIVERZITETA U BEOGRADU BEOGRAD, Ispit iz Programiranja 2 Ispit traje 135 minuta Napomene: a) Pažljivo proučite U
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET UNIVERZITETA U BEOGRADU BEOGRAD, 02.07.2019. Ispit iz Programiranja 2 Ispit traje 135 minuta Napomene: a) Pažljivo proučite Uputstvo pre popunjavanja Obrasca za odgovore. b) Vrednost
ALIP1_udzb_2019.indb
Razmislimo Kako u memoriji računala prikazujemo tekst, brojeve, slike? Gdje se spremaju svi ti podatci? Kako uopće izgleda memorija računala i koji ju elektronički sklopovi čine? Kako biste znali odgovoriti
Strukture predavač: Nadežda Jakšić
Strukture predavač: Nadežda Jakšić složeni tip podatka; kolekcija promenljivih različitog tipa koje su sakupljene radi lakše manipulacije sintaksa: struct [oznakastrukture] navede { definicija člana strukture;
1. OPĆE INFORMACIJE 1.1. Naziv kolegija Programiranje 1.6. Semestar Nositelj kolegija dr.sc. Bruno Trstenjak, v. pred Bodovna vrijednost
1. OPĆE INFORMACIJE 1.1. Naziv kolegija Programiranje 1.6. Semestar. 1.. Nositelj kolegija dr.sc. Bruno Trstenjak, v. pred. 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 7 1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave
Računarski praktikum I - Vježbe 11 - Funktori
Prirodoslovno-matematički fakultet Matematički odsjek Sveučilište u Zagrebu RAČUNARSKI PRAKTIKUM I Vježbe 11 - Funktori v2018/2019. Sastavio: Zvonimir Bujanović Funkcijski objekti (funktori) Objekt klase
Microsoft PowerPoint - 13-Funkcije_2.ppt [Compatibility Mode]
![Microsoft PowerPoint - 13-Funkcije_2.ppt [Compatibility Mode]](/thumbs/100/145658154.jpg "Microsoft PowerPoint - 13-Funkcije_2.ppt [Compatibility Mode]")
Osnove programiranja Funkcije - Metode Prenos parametara Po vrednosti Po referenci Po izlazu Sadržaj Opseg važenja promenljive u drugim strukturama Rekurzije Prenos parametara Metoda može vratiti isključivo
Microsoft PowerPoint - C-4-1
Pregled iskaza u C-u Izraz; Iskaz dodele, serijski komponovani iskaz; blok Uslovni iskazi i izrazi; složeno grananje Iterativni iskazi Iskaz dodele Promena vrednosti a = Ψ; Izračunava vrednost izraza Ψ,
Numerička matematika 1. predavanje Saša Singer web.math.hr/~singer PMF Matematički odjel, Zagreb NumMat 2010, 1. predavanje p.1/133
Numerička matematika 1. predavanje Saša Singer singer@math.hr web.math.hr/~singer PMF Matematički odjel, Zagreb NumMat 2010, 1. predavanje p.1/133 Dobar dan, dobro došli NumMat 2010, 1. predavanje p.2/133
Microsoft Word - Zadaci za samostalno vjezbanje 4.doc
Zadaci za samostalno vježbanje 4. Svi zadaci dati ovdje su takvi da se mogu uraditi korištenjem isključivo gradiva prva četiri predavanja i ranije stečenog predznanja na predmetu Osnove računarstva. Zvjezdicom
The real problem is that programmers have spent far too much time worrying about efficiency in the wrong places and at the wrong times; premature opti
The real problem is that programmers have spent far too much time worrying about efficiency in the wrong places and at the wrong times; premature optimization is the root of all evil (or at least most
PowerPoint Presentation
NAREDBE U PHP-U Naredbe if else elseif/else if while do-while for foreach break continue switch return require include require_once include_once goto If-else if (izraz) uradi 1 else uradi 2 ili if (izraz)
Programiranje 2 popravni kolokvij, 15. lipnja Ime i prezime: JMBAG: Upute: Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i brisanj
Upute: Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i brisanje, te službeni šalabahter. Kalkulatori, mobiteli, razne neslužbene tablice, papiri i sl., nisu dozvoljeni! Sva rješenja napišite
Microsoft PowerPoint - 11.Programski_Jezik_C_ulaz-izlaz [Compatibility Mode]
![Microsoft PowerPoint - 11.Programski_Jezik_C_ulaz-izlaz [Compatibility Mode]](/thumbs/99/139175578.jpg "Microsoft PowerPoint - 11.Programski_Jezik_C_ulaz-izlaz [Compatibility Mode]")
Programski jezik C - ulaz i izlaz programa Ulaz i izlaz programa Argumenti komandne linije Standardni tokovi Preusmerenje Funkcije za rad sa ulazom i izlazom Formatiran ulaz/izlaz Datoteke 2 Aргументи
Računarski praktikum I - Vježbe 09 - this, static
Prirodoslovno-matematički fakultet Matematički odsjek Sveučilište u Zagrebu RAČUNARSKI PRAKTIKUM I Vježbe 09 - this, static v2018/2019. Sastavio: Zvonimir Bujanović Pokazivač this Kako funkcija članica
07_PJISP_II_Predavanja
Rekurzija i rekurzivne funkcije Informacioni inženjering 1 Rekurzija Rekurzija nastaje kada se pojam definiše pomoću sebe samog Javlja se u različitim oblastima, od lingvistike i logike, preko matematike
SKRIPTE EKOF 2019/20 skripteekof.com Lekcija 1: Brojevni izrazi Lekcija 1: Brojevni izrazi Pregled lekcije U okviru ove lekcije imaćete priliku da nau
Lekcija : Brojevni izrazi Pregled lekcije U okviru ove lekcije imaćete priliku da naučite sledeće: osnovni pojmovi o razlomcima proširivanje, skraćivanje, upoređivanje; zapis razlomka u okviru mešovitog
(Microsoft Word - Dr\236avna matura - studeni osnovna razina - rje\232enja)
1. C. Imamo redom: I. ZADATCI VIŠESTRUKOGA IZBORA 9 + 7 6 9 + 4 51 = = = 5.1 18 4 18 8 10. B. Pomoću kalkulatora nalazimo 10 1.5 = 63.45553. Četvrta decimala je očito jednaka 5, pa se zaokruživanje vrši
2015_k2_z12.dvi
OBLIKOVANJE I ANALIZA ALGORITAMA 2. kolokvij 27. 1. 2016. Skice rješenja prva dva zadatka 1. (20) Zadano je n poslova. Svaki posao je zadan kao vremenski interval realnih brojeva, P i = [p i,k i ],zai
Uvod u PHP
Uvod u PHP Marijan Šuflaj FER, 2018 Sadržaj PHP Općenito Sintaksa Osnove Kontrola toka Zadatci Resursi Općenito Naziv od PHP Hypertext Preprocessor Obično koristi ekstenziju.php Tipovi su dinamički Trenutno
Programiranje 1
Sveučilište u Rijeci ODJEL ZA INFORMATIKU Ulica Radmile Matejčić 2, Rijeka Akademska 2018./2019. godina PROGRAMIRANJE 1 Studij: Preddiplomski studij informatike (jednopredmetni) Godina i semestar: 1. godina,
Programiranje predavanje Saša Singer web.math.pmf.unizg.hr/~singer PMF Matematički odsjek, Zagreb Prog2 2019, 12. predavanje p. 1
Programiranje 2 12. predavanje Saša Singer singer@math.hr web.math.pmf.unizg.hr/~singer PMF Matematički odsjek, Zagreb Prog2 2019, 12. predavanje p. 1/66 Sadržaj predavanja Pretprocesor: Naredba #include.
Programiranje 1 drugi kolokvij, 2. veljače Ime i prezime: JMBAG: Upute: Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i brisanje,
Upute: Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i brisanje, te službeni podsjetnik. Kalkulatori, mobiteli, razne neslužbene tablice, papiri i sl., nisu dozvoljeni! Sva rješenja napišite
CIJELI BROJEVI 1.) Kako još nazivamo pozitivne cijele brojeve? 1.) Za što je oznaka? 2.) Ispiši skup prirodnih brojeva! 3.) Kako označavamo skup priro
CIJELI BROJEVI 1.) Kako još nazivamo pozitivne cijele brojeve? 1.) Za što je oznaka? 2.) Ispiši skup prirodnih brojeva! 3.) Kako označavamo skup prirodnih brojeva? 4.) Pripada li 0 skupu prirodnih brojeva?
PowerPoint Presentation
Tehnička škola 9. maj Bačka Palanka Programiranje III razred Tok izvršavanja programa Tok izvršavanja programa Dosadašnji kod se izvršavao praktično linearno. Nije postojala nikakva uslovna ili brojačka
Sadržaj 1 Diskretan slučajan vektor Definicija slučajnog vektora Diskretan slučajan vektor
Sadržaj Diskretan slučajan vektor Definicija slučajnog vektora 2 Diskretan slučajan vektor Funkcija distribucije slučajnog vektora 2 4 Nezavisnost slučajnih vektora 2 5 Očekivanje slučajnog vektora 6 Kovarijanca
JMBAG IME I PREZIME BROJ BODOVA MJERA I INTEGRAL završni ispit 6. srpnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!) 1.
MJERA I INTEGRAL završni ispit 6. srpnja 208. (Knjige bilježnice dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!). (8 bodova) Kao na predavanjima za d N sa P d : a b ] a d b d ] : a i b i R a i b i za i
MJEŠOVITA SREDNJA TEHNIČKA ŠKOLA TRAVNIK PROGRAMIRANJE I PROGRAMSKI JEZICI PROGRAMSKI JEZIK C -SKRIPTA ZA INTERNU UPOTREBU-
MJEŠOVITA SREDNJA TEHNIČKA ŠKOLA TRAVNIK PROGRAMIRANJE I PROGRAMSKI JEZICI PROGRAMSKI JEZIK C -SKRIPTA ZA INTERNU UPOTREBU- Sadržaj 1 Uvod 8 1.1 Programski jezici......................... 8 1.2 Osnove
PROMENLJIVE, TIPOVI PROMENLJIVIH
PROMENLJIVE, TIPOVI PROMENLJIVIH Šta je promenljiva? To je objekat jezika koji ima ime i kome se mogu dodeljivati vrednosti. Svakoj promenljivoj se dodeljuje registar (memorijska lokacija) operativne memorije
Рачунарска интелигенција
Рачунарска интелигенција Генетско програмирање Александар Картељ kartelj@matf.bg.ac.rs Ови слајдови представљају прилагођење слајдова: A.E. Eiben, J.E. Smith, Introduction to Evolutionary computing: Genetic
Računarski praktikum I - Vježbe 06 - Standard Template Library (2)
Prirodoslovno-matematički fakultet Matematički odsjek Sveučilište u Zagrebu RAČUNARSKI PRAKTIKUM I Vježbe 06 - Standard Template Library (2) v2018/2019. Sastavio: Zvonimir Bujanović pair pair je generička
P11.2 Izbor instrukcija, IBURG
Избор инструкција (1/2) Машинска инструкција се може приказати као део стабла међукода, који се назива шаблон стабла (енгл. tree pattern). Избор инструкција је проблем поплочавања стабла међукода минималним
Programiranje za UNIX Okruženje unix procesa
Programiranje za UNIX Okruženje unix procesa Sadržaj Memorijska slika UNIX procesa Argumenti naredbenog retka i varijable okruženja Životni ciklus procesa Izlazni status procesa 2 Memorijska slika UNIX
Microsoft PowerPoint - 10-Jednodimenzionalni nizovi.ppt [Compatibility Mode]
![Microsoft PowerPoint - 10-Jednodimenzionalni nizovi.ppt [Compatibility Mode]](/thumbs/102/155833725.jpg "Microsoft PowerPoint - 10-Jednodimenzionalni nizovi.ppt [Compatibility Mode]")
Osnove programiranja Nizovi Sadržaj Definicija niza Vrste i elementi nizova Deklarisanje nizova Dodele (početne) vrednosti nizovima Jednodimenzionalni nizovi Primeri dodele vrednosti Petlja foreach Nizovi
Microsoft Word - predavanje8
DERIVACIJA KOMPOZICIJE FUNKCIJA Ponekad je potrebno derivirati funkcije koje nisu jednostavne (složene su). Na primjer, funkcija sin2 je kompozicija funkcija sin (vanjska funkcija) i 2 (unutarnja funkcija).
MergedFile
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET UNIVERZITETA U BEOGRADU BEOGRAD, 18.09.2018. Ispit iz Programiranja 2 Ispit traje 135 minuta Napomene: a) Pažljivo proučite Uputstvo pre popunjavanja Obrasca za odgovore. b) Vrednost
Programiranje u C-u ili C++-u Pseudo-slučajni brojevi; Dinamička alokacija memorije 1 ZADACI SA ČASA Zadatak 1 Napraviti funkciju koja generišlučajan
Programiranje u C-u ili C++-u Pseudo-slučajni brojevi; Dinamička alokacija memorije 1 ZADACI SA ČASA Zadatak 1 Napraviti funkciju koja generišlučajan realan broj od 0 i 1. Na standardni izlaz ispisati
Државно такмичење године 5. и 6. разред 1. [pločice] Правоугаону терасу димензија d s центиметара квадратних треба поплочати коришћењем плочица
![Државно такмичење године 5. и 6. разред 1. [pločice] Правоугаону терасу димензија d s центиметара квадратних треба поплочати коришћењем плочица](/thumbs/88/116277098.jpg "Државно такмичење године 5. и 6. разред 1. [pločice] Правоугаону терасу димензија d s центиметара квадратних треба поплочати коришћењем плочица")
Државно такмичење 2018. године 5. и 6. разред 1. [pločice] Правоугаону терасу димензија d s центиметара квадратних треба поплочати коришћењем плочица квадратног облика странице p центиметара, које се постављају
Programiranje 2 Beleške sa vežbi Školska 2007/2008 godina Matematički fakultet, Beograd Jelena Tomašević February 23, 2008
Programiranje 2 Beleške sa vežbi Školska 2007/2008 godina Matematički fakultet, Beograd Jelena Tomašević February 23, 2008 2 Sadržaj 1 Programski jezik C 5 1.1 Argumenti komandne linije...............................
Microsoft PowerPoint - 07-DinamickeStrukturePodataka
Динамичке структуре података листа, стек, ред Програмирање 2: глава 6 Динамичке структуре података Динамичка алокација и динамичке структуре података Најзначајније динамичке структуре података листе и
INF INFORMATIKA INF.27.HR.R.K1.20 INF D-S INF D-S027.indd :50:41
INF INFORMATIKA INF.7.HR.R.K..indd 7.7.6. 3:5:4 Prazna stranica 99.indd 7.7.6. 3:5:4 OPĆE UPUTE Pozorno pročitajte sve upute i slijedite ih. Ne okrećite stranicu i ne rješavajte zadatke dok to ne odobri
Programiranje 1 Beleške sa vežbi Školska 2007/2008 godina Matematički fakultet, Beograd Jelena Tomašević January 23, 2008
Programiranje 1 Beleške sa vežbi Školska 2007/2008 godina Matematički fakultet, Beograd Jelena Tomašević January 23, 2008 2 Sadržaj 1 Programski jezik C 5 1.1 Identifikatori i ključne reči................................
Microsoft Word - 15ms261
Zadatak 6 (Mirko, elektrotehnička škola) Rješenje 6 Odredite sup S, inf S, ma S i min S u skupu R ako je S = { R } a b = a a b + b a b, c < 0 a c b c. ( ), : 5. Skratiti razlomak znači brojnik i nazivnik
1
Podsetnik: Statističke relacije Matematičko očekivanje (srednja vrednost): E X x p x p x p - Diskretna sl promenljiva 1 1 k k xf ( x) dx E X - Kontinualna sl promenljiva Varijansa: Var X X E X E X 1 N
6-8. ČAS Celobrojno programiranje Rešavamo sledeći poblem celobrojnog programiranja: Gde pretpostavljamo da je A celobrojna matrica dimenzije,. Takođe
6-8. ČAS Celobrojno programiranje Rešavamo sledeći poblem celobrojnog programiranja: Gde pretpostavljamo da je A celobrojna matrica dimenzije,. Takođe, očekuje se da su koordinate celobrojne. U slučaju
MIP-heuristike (Matheuristike) Hibridi izmedu metaheurističkih i egzaktnih metoda Tatjana Davidović Matematički institut SANU
MIP-heuristike (Matheuristike) Hibridi izmedu metaheurističkih i egzaktnih metoda Tatjana Davidović Matematički institut SANU http://www.mi.sanu.ac.rs/ tanjad (tanjad@mi.sanu.ac.rs) 21. januar 2013. Tatjana
UVOD - OD JAVE DO C# ELEMENTARNE RAZLIKE Veliki broj Java/C# razlika su uglavnom preimenovane ključne reči i razlike u konvencijama imenovanja. Neke o
UVOD - OD JAVE DO C# ELEMENTARNE RAZLIKE Veliki broj Java/C# razlika su uglavnom preimenovane ključne reči i razlike u konvencijama imenovanja. Neke od tih jezičkih razlika su: Java kod se prevodi u.class
1 jmbag ime i prezime Programiranje 2 prvi kolokvij, Rezultati i uvidi u kolokvije: Rezultati u petak, 3.5., navečer na webu, a uvidi u p
1 Rezultati i uvidi u kolokvije: Rezultati u petak 3.5. navečer na webu a uvidi u ponedjeljak 6.5. u 16 sati. Upute: Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i brisanje te službeni podsjetnik.