4. MANIPULACIJSKA SREDSTVA

4. MANIPULACIJSKA SREDSTVA 4.. Osvrt a početa razvoja i ulogu maipulacijsih sredstava Poušaji racioalizacije trasportih maipulacija vezai su uz pojavu prve dizalice u XV. stoljeću. Prva dizalica amijejea dizaju tereta bila je od drveta. Do tada su se maipulacije teretom, ao se taj pojam uopće može oristiti, obavljale s pomoću čeića i vitla, odoso jedostavijim apravama, ao se teret premještao horizotalo. Dizalica a pari pogo izgrađea je 843. godie, dale četiri desetljeća ao proalasa pare loomotive. Pojava pare dizalice ije uijela bite promjee u racioalizaciju procesa oji azivamo maipulacijom. Kvalitetije promjee u premještaju tovare jediice aslućivale su se s pojavom eletričog pogoa. Od tada do daas ubrzao dolazi do promjea u podsustavu tehologije prijevoza (oji smo azvali podsustavom sredstava za maipulacije). Daašja maipulacijsa sredstva veoma su složea suvremea tehiča rješeja velioga apaciteta, brzie i jedostavosti rada. Oa su već zasebi dio strojogradje i zahtijevaju specijalizirae adrove i u proizvodji i razvoju i u orišteju. Daljji razvoj maipulacijsih sredstava može se spozati i iz toga što daas već postoje potpuo automatizirai procesi premještaja predmeta rada (što je u određeom smislu maipulacijsi proces). Postoje i dizalice a tiristorsi pogo i programirae faze retaja rada. Te promjee izazvae su prije svega pojavom i razvojem "prijevozih uređaja" oji su omogućili orupjavaje jediice maipuliraja. Novi su "prijevozi uređaji" omogućili astaa ovih tehologija u prijevozu, a te tehologije uvjetovale su i dručija sredstva za maipuliraje (premještaje). Na daašjoj razii razvoja tehologije prometa postoje broji uređaji, aprave, strojevi pa i čitava postrojeja, oji mogu obavljati fuciju prercajih i smještajih maipulacija. Prema tomu, sada već i ije izeađujuće ao sredstva za maipulaciju posjeduju iformacijse podsustave oji omogućuju savršeu precizost rada uređaja za maipuliraje, dajući sve potrebe iformacije operatoru i iformacijsom sustavu višeg reda oji je smješte u cetrali termiala. Uvođejem tih rješeja izmijejea je uloga operatora u termialu jer realizacija maevra ije više isljučivo ovisa o sposobosti operatera ego je to prije svega posljedica automatsog programa. U ovim uvjetima mijeja se i ači i obli otrole. 4... Uloga maipulacijsih sredstava Prercajo-prijevoze ativosti sastavi su dio prometog procesa. Prema tomu, i sredstva ojima se obavljaju te maipulacije trebaju pratiti obilježja sredstava a ojima se temelji uupi prijevozi proces. Ao bi se promatrala uloga maipulacijsih sredstava u fuciji vremea razvoja prometog procesa, tada bi se spozalo da se ta uloga ije smajivala, aprotiv, oa je rasla. To je i logičo, jer u eučiovitom prijevozom procesu i procesu čiji je uupi učia bio zato maji, gubita vremea u sporedoj međufazi ije mogao bito poremetiti ritam uuposti procesa. Daas su začaje prijevozog procesa valiteto dručije, diamičije. Faze prijevoza, u općem smislu, postaju sve raće, jer se realiziraju suvremeim prijevozim sredstvima o ojima i ovisi ta učiovitost, a faze pripreme procesa ili pomoće faze, u oje pripada i faza maipulacije, sve su dulje, i, osim tehičog elemeta uljučuju i ostale. Ti ostali elemeti mogu imati i specifiča obilježja, ali su uatoč tomu u iteraciji s tehiom ojom se obavljaju maipulacije i tao se rug zatvara, a povrata veza djeluje. Daašje staje je tavo da faza vožje u procesu prijevoza izosi svega 30 do 40% vremea prijevozog procesa i u razvijeim gospodarstvima. Prema rezultatima istraživaja, četvrtia foda radog vremea u procesu društvee reproducije otpada a ativosti trasporto-maipulacijsih i sladiših ativosti, a trošovi realizacije tih ativosti izose oo 50% uupih trošova. 65 Osova čijeica oju treba imati a umu u fazi aalize procesa promete proizvodje je ta da prijevozo sredstvo (oje je redovito supo) miruje do tehia amijejea maipulaciji djeluje. Iz toga se zaljučuje da ulagaje u razvoj prijevozog sredstva, a zapostavljaje sredstava za maipulacije (u tehičom smislu) uzrouje 65 Izvor M.Sreteović: Mogućosti racioalizacije pretovaro sladiših procesa oji se realiziraju viljušarom primeom stohastičih modela odlučivaja. Disertacija, Saobraćaji faultet Beograd, Beograd, 984, str..

suboptimalost rješeja. Ao proces o ojemu govorimo po opsegu raste (a za opseg prijevoza robe zamo da je tao), tada se i posljedice "rasoraa" povećavaju. O optimalom se razvoju maipulacijsih sredstava u ašim uvjetima ažalost e može govoriti. Maipulacijsa sredstva, uljučujući i oa oja djeluju u uutarjem - proizvodom rugu zaostaju za razvojem prijevozih sredstava. To zaostajaje ije ujedačeo. U opeom dijelu prometog procesa oo je istautije. Mjera valitete maipulacijsih operacija može se promatrati preo oeficijeta mehaiziraosti oji se u literaturi alazi pod ozaom (f m ) i ozačuje oliči učia urcaja ostvare primjeom sredstava za maipulacije prema uupom učiu u procesu promatrae maipulacije: qim im f m (44) q + q im im q im - oličia tereta izmaipuliraog strojo ili primjeom sredstava za maipulaciju (t) q ir - oličia tereta izmaipuliraa ručo (f) im - broj radia oji sudjeluju u procesu mehaizirae maipulacije ir - broj radia oji ručo obavljaju urcajo - isrcaje maipulacije. ir ir Razlia između prijevozih i maipulacijsih sredstava ajbolje se očituje u tomu što pojedia sredstva za prijevoz i sama posjeduju sredstvo za maipulaciju oje im oda u fazi procesa prijevoza djeluje ao "balast". To se poajprije pojavilo u pomorsom prometu, gdje su se a plovim jediicama ugrađivala sredstva za maipulacije (raze vrsti dizalica). Proces se astavio u području cestovog prijevoza i sastoji se u tomu da se a cestova vozila - oja poprimaju obilježja specijalih, ugrađuje vlastita tehia za maipulacije. To je češće u građevisoj idustriji, šumarstvu, poljodjelstvu itd., a rezultiralo je većom atrativošću vozila cestovog prometa. Uz postojaje objetivih razloga i opravdaja za taav razvoj događaja, alazimo i subjetive razloge, a oi se, po ašoj ocjei, ogledaju u opće smajeoj brizi za fazu procesa prijevoza oju smo azvali fazom maipulacije, a samim tim i smajejem ativosti, oje se mogu staviti u fuciju razvoja ovog elemeta. Razvoj oji je uslijedio više je posljedica, a maje plairai tije događaja. Globale posljedice dosadašje prase u ašim uvjetima su tave da možemo govoriti o zaostajaju faze maipulacije u struturi uupog prometog procesa uljučujući tehiču ompoetu, ali i adrovsu za oju ema objetivog opravdaja, jer u "hiperproduciji adrova" e može (e bi smjelo) biti "adrovsog deficita". 4... Aspeti razmatraja maipulacijsih sredstava Maipulacijsa sredstva, općeito, isu samo u fuciji urcaja ili isrcaja. Nea od jih mogu biti amijejea i samom prijevozu, oji može, ali e mora imati obilježje međufazog (trasporteri, preosilice i sl.). Ao bismo htjeli aalizirati prijevozu fuciju maipulacijsih sredstava, trebali bismo obaviti iz podjela, ao glede relacije a ojoj se obavlja prijevoz jediica tereta ili tereta u cjelii, tao i glede mjesta djelovaja, apaciteta, vrste pogoa, ačia djelovaja i sličo. To, međutim, za ovu svrhu promatraja ije užo, jer am je svrha priazati osove predstavie sredstava za prercaje ativosti, s aglasom a tehologijama oje i daas domiiraju. U pristupu ovom razmatraju uža su još ea ograičeja, oja se smatraju potrebima. Tao pr. treba upozoriti a to da se ova sredstva proučavaju u majoj ili većoj mjeri i u drugim predmetima obrazovog programa VI. i VII. stupja. Naša pažja usmjerit će se a oa sredstva oja u uvjetima djelovaja suvremee trasporte tehologije imaju i ajveće začeje. Treba istauti da su sredstva za prercaje maipulacije važa elemet zaoružeog procesa oji azivamo "trasportim procesom" ili "prometim procesom". To je važa elemet e samo radi uspostavljaja otiuiteta u retaju odoso premještaju robe od isporučitelja do primatelja ego i zato što ta sredstva posjeduju aglašea specifiča obilježja u tehičom i tehološom smislu. Iterdiscipliarost prometog procesa i promete tehologije dodati je razlog za potrebu proučavaja svojstava i začaji sredstava za maipulacije. Aspet razmatraja trebao bi uvjetovati program razmatraja. Kada se svi ti aspeti sjedie, morali bismo steći uupa zaja, važa za fucioiraje ovog podsustava. U tavom pristupu trebalo bi defiirati mjesto i ulogu maipulacijsih sredstava u slopu tehologije prometa. Sasvim je siguro da u ovom gledaju ije moguće razmatrati ostrucijsi ili razvojo-tehiči aspet sredstava za maipulacije. Isto tao ije eophodo i e bi trebalo razmatrati čisto eoomsi dio problema (ao što su aalize cijea, trošova, amortizacije i sličo). To bi trebalo proučavati u odgovarajućim predmetima oji već postoje a Faultetu prometih zaosti. U razmatraju tehologije prometa, ao sustava višeg reda, maipulacijsa su sredstva, ao što smo vidjeli, jeda od podsustava. I tu su moguće varijate, jer se u hijerarhijsoj struturi ta sredstva mogu razmatrati samostalo,

3 ali i ao elemet ili ompoeta jedog od osovih podsustava (pr. podsustava ifrastruture ao djeluju u sastavu ifrastruturih objeata). Postoji i treća mogućost - da se maipulacijsa sredstva razmatraju u orilju osovih podsustava tehologije (pr. pri razmatraju tehologije RO-RO ili hucepac, tehologije prijevoza s primjeom otejera i dr.). U ovom pristupu opredijelili smo se za razmatraje maipulacijsih sredstava a razii osovog podsustava tehologije cestovog prometa. Osova amjera jest istauti začeje ovog segmeta tehologije. Drugi je razlog za ovavo opredjeljeje u uvjereju da se tehologija cestovog prometa ao sustav može ajbolje spozati sustavim pristupom. 4.. Podjela maipulacijsih sredstava U literaturi oja obrađuje maipulacijsa sredstva ailazi se uglavom a podjelu tih strojeva i postrojeja (slia 69.) u dvije osove supie: - u esploatacijsom i - tehičom pogledu. 4... Podjela u esploatacijsom smislu U esploatacijsom smislu maipulacijsa sredstva svrstavaju se u tri osove podsupie: - po obilježjima tereta, - po mjestu a ojemu se rabe i - po ačiu retaja jediice tereta. 4... Osova podjela maipulacijsih sredstava po obilježjima supstrata Po obilježjima tereta maipulacijsa se sredstva taođer svrstavaju u tri osove supie: - sredstva za geerali (omadi) teret, - rasuti teret i - teućie. Tipiči predstavici sredstava za maipulaciju geeralog tereta su viličari i dizalice. Postoji veli broj tipova tih sredstava, tao da se može i treba govoriti o uiverzalosti i domiaciji tih dviju vrsta. Oa se mogu ilustrirati i sliama oje poazuju i velie promjee (poboljšaja) tijeom razvoja tih vrsta sredstava. Slia 69. Aspeti promatraja sredstava za prercaje maipulacije Na sliama oje slijede poaza je samo maji broj tih dvaju ajzastupljeijih predstavia sredstava (viličari i dizalice) 66 ; za viličare, od ručog do ooga amijejeog maipuliraju otejerima, a za dizalice, od dizalice u lasičom smislu do mostova za maipulacije ajrupijim jediicama. Osim tih dviju osovih supia sredstava za prercaje maipulacije, e mogu se podcijeiti i aoo jedostavija sredstva, počev od ručih olica, razih vrsta rampa i peumatsih i hidrauličih platforma prijeosia, trasportera, lizica i dr. 66 Fotografije su iz časopisa Fracht Maagemet.

4 Slia 70. Ruči viličari Slia 7. Boči viličar Slia 7. Viličar za maipulacije otejerom Slia 73. Viličar za maipulacije bačvama i cijevima

5 Slia 74. Tipovi zahvatih tijela viličara Slia 75. Viličar osivosti 0 t Slia 76. Prijeosi otejera

6 Slie 77. Prijeosi otejera Slia 78. Prercaji most Slia 79. Suvremei prercaji most Slia 80. Platforma za dizaje tereta Slia 8. Ruča olica

7 Slia 8. Primjea platforme i rampe pri urcaju Slia 83. Prercaja rampa

8 Slia 84. Tehiči acrt hidrauliče rampe tipa PSV Tablica. Tehiči podaci hidrauliče rampe PSV Produžeje 500 mm Produžeje 000 mm Tip L L S O U L S O U mm mm mm mm mm mm mm mm mm I 000 500 3435 30 375 3000 935 380 445 II 500 3000 935 380 445 3500 3435 450 55 III 3000 3500 3435 450 55 4000 3935 50 585 Nosivost za sve tipove je 30 N, 40 N, 50 N,60 N. Širia pojediih tipova je 500 mm, 750 mm, 000 mm. Slia 85. Prercaja rampa tipa PS

9 Tablica. Tehiči podaci rampe tipa PS Tip L O U mm mm mm I 00 75 45 II 500 5 95 III 750 65 340 IV 000 30 390 Nosivost za sve tipove je, oviso o materijalu izradbe, do 40 odoso do 60 N. Širia pojediih tipova je 500 mm, 750 mm, 000 mm. Tablica 3. Tehiči podaci rampe tipa STKVPN Slia 86. Prercaja rampa tipa STKVPN Tip L L P V S O U BH mm mm mm mm mm mm mm mm I 3700 300 00 500 000 60 350 930 II 400 3700 00 500 500 330 350 930 III 4700 400 00 500 3000 400 350 930 IV 500 4700 00 500 3500 470 350 930 V 5700 500 00 500 4000 530 350 930 VI 600 5700 00 500 4500 600 350 000 Nosivost za sve tipove je od 40 do 60 N. Širia pojediih tipova je 750 mm, 000 mm, 50 mm i 400mm. Slia 87. Trasporter ao maipulacijso sredstvo

0 Slia 88. Trasporter Po sliama se može zaljučiti da su u relativo ratom razdoblju ostvaree suvremee ostrucije oje u osovi "izlaze" iz ovira osove supie sredstava što su im prethodila. Zar se viličar za otejere sa spreaderom ao zahvatim orgaom a slici 58. može usporediti s lasičim viličarima?! I slia 83. (a,b,c,d,e,f,g,h,i) dostato zoro i argumetirao azuje o ulozi razih tipova rampi i platformi. Razvoj tih dvaju osovih predstavia sredstava za maipulacije geeralim teretom uvjetova je astaom i razvojem specifiče idustrije za proizvodju maipulacijsih sredstava oja je u stalom razvitu. Druga osova supia maipulacijsih sredstava, s obzirom a obilježja tereta, jesu trasporteri amijejei prije svega sipim teretima (iao trasporteri mogu biti i u fuciji maipulacija omadim teretom. S obzirom a mjesto primjee, razliuju se sredstva oja se primjejuju u termialima i sredstva oja djeluju a liijama proizvodog procesa (bez obzira a idustrijsu grau). Ta se podjela može i dalje raščlajivati (oviso o vrsti termiala i obilježjima supstrata i dr.). 4... Podjela maipulacijsih sredstava s obzirom a putaju retaja supstrata U ovom smislu ajjedostavija je podjela a sredstva čiji zahvati orga s jediicom maipulacije ima osu, vodoravu ili pa oomitu putaju. Ta podjela, iao je uobičajea, e govori mogo i e defiira posebo pojedie supie tih sredstava. Stoga se može prigovoriti opravdaosti jeog egzistiraja. Nea sredstva e mogu pr. istodobo obavljati sva tri ačia retaja (dizalice), pa bi se u tom slučaju moglo govoriti o podjeli po ačelu uiverzalosti, a stupaj uiverzalosti uazivao bi a podobost uporabe. Podjela bi se mogla obaviti i oviso o ačiu rada pogosog sredstva i dr. 4... Podjela maipulacijsih sredstava u tehičom smislu U tehičom pogledu, sredstva za maipulacije svrstavaju se u dvije osove supie, oviso o otiuitetu retaja radog orgaa, i to a: - sredstva s preidim djelovajem i - sredstva s otiuiraim djelovajem. Opravdaje za tavu podjelu alazi se u specifičosti proračua maipulacijse moći. Maipulacijsa moć, učia ili apacitet redovito su veći u sredstava oja u svom radu emaju prazog hoda, ali to ije jedii elemet uspješosti djelovaja. Ao bismo htjeli aalizirati maipulacijsi učia, mogli bismo aalizirati učia isaza oličiom izmaipulirae robe (u t/h). Učiovitost bismo mogli isazivati i s obzirom a: - cijeu izmaipulirae jediice supstrata i - potrošju pogose eergije i dr. Isazivaje učiovitosti s obzirom a cijeu izmaipulirae robe ima opravdaja, posebice u slučajevima ada postoji mogućost omparativih rješeja. U tom slučaju morali bismo uzeti u obzir sve elemete aalize oji su zastupljei u cijei. Aaliza s obzirom a potrošju pogose eergije, osim eoomsog, može uljučivati i druge aspete razmatraja oji se temelje, a primjer, a dostuposti, raspoloživosti i sl.

4.3. Radi učia maipulacijsih sredstava Pod radim učiom maipulacijsih sredstava razumijeva se učia odgovarajućeg sredstva u jediici vremea isaza u broju toa (t) ili u omadima izmaipulirae robe. Treba razliovati učia oji maipulacijsa sredstva mogu postići s obzirom a svoje tehiče začaje od učia oji se postiže u objetivim uvjetima. Radi je učia u ormalim uvjetima redovito maji od teoretsog. U objetivim uvjetima radi je učia pozat pod pojmom "esploatacijsa orma proizvodosti", a teoretsi radi učia pod pojmom "tehiča orma proizvodosti". orgaa. Postupa proračua radog učia maipulacijsih sredstava razliuje se oviso o ačiu djelovaja radog 4.3.. Radi učia maipulacijsih sredstava s preidim djelovajem Za sredstva s preidim (ciličim) djelovajem radi učia se određuje primjeom modela Q 3600 G T [ t/h] G - aziva osivost određeog maipulacijsog sredstva u (t) T - vrijeme trajaja cilusa u (s) Modelom (50) isaza je azivi učia oji je, ao što je avedeo, veći od učia u uobičajeim radim uvjetima. Smajeje radog učia u prasi može biti posljedica razih oolosti oje se ajčešće maifestiraju preo tri osova parametra (ϕ, ψ, η). Uljučivajem tih elemeata u model (50) dobiva se učia u realoj sredii oji glasi: ψ η odoso Q R ( ϕ) (45) Q R Q ψ η (46) Q 3600 G η T ( G G ) G η < ψ η ( ϕ ) - oeficijet zahvata (oji predstavlja oliči između pratičog i teorijsog zahvata) - oeficijet orise osivosti oji se može mijejati s promjeom zahvatoga radog orgaa: ϕ - gubita vremea a radu u (%) G - orisa osivost u (t) G - masa zahvatog orgaa u (t) Ao bi trebalo aalizirati radi učia u eoj drugoj vremesoj jediici, pr. smjei (τ) ili dau (d), tada bismo model (5) pomožili s odgovarajućim elemetom τ, odoso (τ s) (brojem smjea u dau). (47) (48) 4.3.. Radi učia maipulacijsih sredstava s epreidim djelovajem Radi učia maipulacijsih sredstava s epreidim djelovajem taođer se aalizira u teorijsim i pratičim vrijedostima. Razliujemo i postupa proračua za omadi ili geerali teret prema rasutom teretu. Nazivi radi učia za omadi teret alazi se primjeom modela G v a za rasutu robu odoso [ t/h] Q 3.6 G v l (49) [ t/h] Q 3600 F v γ (50) 3 [ m h] Q 3600 F v / (5) - masa omadog tereta u (g) - brzia retaja radog orgaa u (m/s)

l - razma tereta a radom orgau u (m) F - površia rasute robe a radom orgau u (m ) γ - zapremisa masa (t/m 3 ). Ao je pozato opterećeje (po m isazao u g) a radom orgau za rasuti teret, tada se radi učia alazi prema modelu: Q 3.6 q v [ t/h] Stvari učia maipulacijsih sredstava s otiuiraim djelovajem i ovdje se alazi orecijom modela (57) gubitom vremea a radu i oeficijetom isorišteosti teorijsog poprečog presjea, ao čega se dobiva model (58) Q R ( ) 3600 F v ψ ϕ γ [ t/h] (53) Postupa proračua radog učia u eoj drugoj jediici vremea idetiča je raije priazaom postupu. (5) 4.4. Vremese aalize i poazatelji djelovaja maipulacijsih sredstava Osove predstavie maipulacijsih sredstava treba promatrati u fuciji tehologije prijevoza (SMf(Teh)). Prvim ajstarijim tehologijama prijevoza, oje smo raije azvali prvim lasičim tehologijama, pripadala su jedostava sredstva za maipulacije, počev od pajsera i lizica do ručih olica. Pojavom suvremeih tehologija mijeja se i uloga sredstava za maipulacije. U daašjim uvjetima osovi je predstavi tih sredstava edvojbeo viličar oji se, ao što smo već vidjeli, razvio s brojim specifičim obilježjima oja omogućuju jegovu ajrazličitiju primjeu (uiverzalost). U daašjim uvjetima viličar je ezamjejivo maipulacijso sredstvo, oje se uspješo primjejuje u gotovo svim suvremeim tehologijama prometa. Ta širia primjee i uiverzalost traže ešto podrobije upozavaje začaji tog sredstva. 67 Osim aalize proizvodosti o ojoj smo već govorili i pri ojoj posebu pažju treba poloiti aalizi cilusa djelovaja (T c ), užo je aalizirati i osove poazatelje učiovitosti uporabe sredstava za maipulacije. U tom smislu, po uzoru a cestova prijevoza sredstva, poželjo je, osim učia proizvodosti, pratiti i aalizirati još ee poazatelje ao što su: - vremesi učia rada, - tehiča ispravost, - učestalost uporabe i dr. Praćeje tih poazatelja omogućit će začaja uvid u uspješost djelovaja, a a temelju toga i uupu učiovitost primijejeog maipulacijsog sredstva. 4.4.. Aaliza vremea djelovaja maipulacijsih sredstava 4.4... Kjigovodstveo vrijeme D m D u m + D č m + D m (54) D m D u m D č m D m - jigovodstvei dai maipulacijsog sredstva - dai uporabe maipulacijsog (maipulacijsih) sredstva - dai provedei u čeaju - dai provedei u varu (esposobost) Ao se aalizira rad više jediica maipulacijsih sredstava iste mare i tipa, tada model (59) treba možiti s brojem sredstava, pričem je: M im D im M ( Du + Dč + D ) im im im i (55) 67 Što se tiče tehičih začaji, jih bi teholog prometa trebao podrobije proučavati u ostalim astavim predmetima. Tehološa obilježja, te učici i aaliza primjee, predmet su iteresa ovog astavog predmeta, ali u određeoj mjeri i drugih stručih predmeta oji se slušaju a ovom Faultetu.

3 odoso MD D + D + D M - broj homogeih maipulacijsih sredstava u č (56) M M i i m D D i u im m D ; i u m M i i m D č im D ; i m č i m M i D im Ao se dogodi da strutura sredstava za maipulacije ije homogea, eoviso o tomu jesu li razlie u marama ili tipovima, odoso osivosti - maipulacijsih sredstava, bilo bi poželjo (da se e aže užo) izraditi vremesu aalizu u fuciji struture. M D + M D +... + M D U tom bi slučaju model (6) trebalo primijeiti za pojedie homogee supie što se opisuje modelom (6). odoso i M im D im i M i i iim D iim MD MD + MD +... + MD MD i MD i ii i M - broj sredstava za maipulacije u homogeoj supii - broj homogeih supia maipulacijsih sredstava - ozaa za jigovodstvei (ides "m" oji azuje da se radi o maipulacijsim za razliu od prijevozih sredstava izostavlja se radi pojedostavjeja). 4.4... Dai djelovaja maipulacijsih sredstava pri heterogeoj struturi i m D i m (57) (58) (59) (60) Potreba za pojediačom aalizom daa rada maipulacijsih sredstava, ada se radi o heterogeoj struturi, uvjetovaa je prije svega različitim uvjetima rada, zatim ostrucijsim začajama pojediih tipova i supia sredstava i dr. Opći priaz daa rada - uporabe maipulacijsih sredstava uljučuje sve rade dae svih supia sredstava što se može predočiti u obliu: M D M D + M D +... + M D (6) u u u u u u u u odoso, s obzirom a (64) MD u i MD u i 4.4... Koeficijet djelovaja (agažiraja) maipulacijsih sredstava ( m ) (6) Koeficijet djelovaja ili agažiraosti sredstava za maipulacije azuje o jihovoj isorišteosti s obzirom a jigovodstveo (ivetarso) vrijeme. Potreba za spozavajem oeficijeta djelovaja pojediih sredstava maipuliraja pojavljuje se s dva osova razloga: - zbog sve veće primjee maipulacijsih sredstava u procesima izmjee sredstava za prijevoz pa i prijevoza a raćim relacijama i - zbog sve većih abavih cijea maipulacijsih sredstava. Polazeći od počete defiicije proizlazi da je D /D (63) m u Ao se radi o ehomogeoj struturi maipulacijsih sredstava, tada je:

MD MD m u / MD MD m u / m3 u / 3 3 (64) (65) MD MD (66) MD / MD (67) m j u j j Slijedom toga zajediči bi se oeficijet djelovaja maipulacijsih sredstava ( m ) dobio proalažejem poderirae aritmetiče sredie M D m + M D m +... + M D j j mj m (68) M D + M D +... + M D odoso: j M D i i mi i m (69) MD i 4.4..3. Tehiča ispravost maipulacijsih sredstava ( t m ) t m i ( D + D ) u D č j (70) (za jedo sredstvo) odoso za raspoloživih (M) sredstava i homogeu struturu: ( + D ) D u i č i i t (7) m D i I ovdje se postavlja pitaje je li užo pratiti ispravost maipulacijsih sredstava po marama i tipovima. Odgovor bi trebao biti pozitiva, jer se jedio pri tavom zasebom praćeju maipulacijsa sredstva mogu uspoređivati. m MD t MD u / (7) 4 t MD MD (73) m u / t m MD / MD u (74) Zajediči oeficijet tehiče ispravosti ( tm ) dobio bi se modelom: t m m m (75) tm M D + M D +... + M D M D + M D +... + M i tm M D i i t M D i i i tmi D t (76) 4.4..4. Isorišteost maipulacijsih sredstava u tijeu daa (4 sata) ( ) md a) za jedo maipulacijso sredstvo za jeda da ( md ) md H u / 4 b) za homogea maipulacijsa sredstva ( md h ) (77)

5 md MH h u / 4 MM Ao se radi o ehomogeim maipulacijsim sredstvima tada je: pa je MH u MH u + MH u +... + MH u u (78) i mdh MH u i MH ui i md (79) 4 MD i i - isorišteost sredstava za maipulacije s ehomogeom struturom u tijeu daa MH i- sati uporabe i-te homogee supie - broj homogeih supia maipulacijsih sredstava mi - uupi sati orišteja (djelovaja) maipulacijsih sredstava oja se promatraju 4.4..5. Učiovitost orišteja vremea a radu ( me ) H / H (80) me ue u H ue - vrijeme efetivog rada oje se dobije ada se od vremea a radu odbije vrijeme čeaja zbog doruča (H ud ), zatim promjee operatera, epotrebo stajaje i drugi gubici (H ug ). Prema tomu, vrijeme uporabe (H u ) razlaže se a: H H + H + H u ue ue ud ug H u ( H ud H ug ) ( H u ( H ud + H ug )) ( H + H + H ) H + me (8) (8) ue ud ug To je jeda od bitih poazatelja i pruža veoma dobar uvid u uupu učiovitost primjee sredstava za maipulacije. Jedii mu je edostata u tomu što e poazuje u ojoj je mjeri učiovitost vremea a radu stvaro realiziraa jer e razliuje učiovitost u fuciji isorišteosti azive osivosti ao i prijeđeog puta. Ao bi zahvat sredstva bio maji od azive osivosti (G), što se često događa, a ao uz to postoje i tešoće u povratu (zaobilazi put), tada je užo podrobije aalizirati ta dva elemeta, što s obzirom a raija zaja eće biti tešo. Iz prethodih je izlagaja očito da se uspješost orišteja vremea a radu može i treba promatrati zasebo ao se radi o heterogeoj struturi sredstava mehaizacije. Postupa aalize bio bi jeda već azačeom. (83) 4.4.. Osvrt a osova obilježja viličara i dizalica ao maipulacijsih sredstava od iteresa za tehologiju prometa 4.4... Viličar Viličar pripada supii maipulacijsih strojeva oji se u prasi oriste u veliom broju. Ao se postavi pitaje da li za viličar u suvremeim trasportim procesima ima alterative, odgovor bi bio egativa - ema s aspeta daašjih spozaja. Na daašjem stupju razvoja tehologije prometa postoje i oriste se raze vrsti i tipovi viličara što se može uočiti a priložeim fotografijama. Njihova primjea i uloga gotovo je ezamjejiva u većii proizvodih procesa, a termialima i u sladištima. Pri opisu začaji viličara ajčešće se azuje da su to strojevi sa suvremeim eoomso-tehičim rješejima i začajama oje im osiguravaju pouzdaost i eoomičost u primjei. U struturi zastupljeosti ajbrojiji su ruči viličari ojih ima oo 85%, a osivost im je i do 000 g. S obzirom a ostruciju

6 i mjesto djelovaja, viličari se mogu razliovati po supiama, tao da se, a primjer, s obzirom a širiu djelovaja ističe da postoje tri geeracije viličara. U prvu se geeraciju svrstavaju viličari sa slobodo ošeim teretom, u drugu "hibridi" viličari, a suvremei viličari u sladištu pripadaju trećoj geeraciji. "Hibride" ostrucije uljučuju dobra svojstva prethodih ostrucija i imaju mogućost pomicaja težišta tereta oje je pri zahvataju i ostavljaju izva baze viličara, a u retaju uutar baze, što im daje predost pri djelovaju u zatvoreim prostorima ograičeih dimezija. Viličare treće geeracije araterizira mogućost slobodo ošeog tereta zahvaćeog specijalom zahvatom apravom oja omogućuje rad bez maevriraja. Širia operativog prostora je u tom slučaju još maja. Ao se promatra operativi prostor za djelovaje avedeih supia viličara, uočava se pr. da druga geeracija viličara za razliu od prve štedi širiu prostora za oo 3%, a treća za oo 55%. Ao se promatra tred rasta proizvodje viličara a primjeru Njemače (sl. 74) uočava se oscilacija, ali je tred rasta edvosmisleo pozitiva. 68 Za aše uvjete ema podataa o maipulacijsim sredstvima a u oviru toga i o viličarima i progozi jihovog razvoja. 60000 50000 40000 30000 0000 0000 0 967 970 973 976 979 98 985 988 99 994 997 000 Slia 89. Pregled i progoza proizvodje viličara u Njemačoj 69 Ao se aalizira mjesto primjee viličara u prasi, uočava se, taođer važa spozaja, da je svega oo 6% viličara u vlasištvu veliih pogoa a ostalih oo 94% je u malim i sredjim proizvodim pogoima. Za viličar budućosti očeuje se da udovoljava sljedećim osovim zahtjevima:. laoća upravljaja. sigurost pri radu 3. miimala utjecaj a ooliš 4. laoća održavaja 5. mogućost abave rezervih dijelova 6. stadardiziraost ostrucije 8. tipizirai ostrucijsi dijelovi 9. miimala gubita vrijedosti. S obzirom a vrstu pogoa, razliuju se viličari s dizelsim motorom, viličari s Ottovim motorom uljučujući i oe s pogoom a pli, i viličari s eletromotorom. Brzia retaja u operativi može biti različita što zavisi od oretih uvjeta. Mogu se aći i podaci o brzii retaja većoj od 0 m/h. U dizelsih motora saga je u fuciji amjee i u raspou je od 5 W do 75 W, ali može biti i zato veća. Viličari a eletropogo apajaju se s, 4, 36 ili 48 V. Viličari se uglavom proizvode serijsi za tržište i epozatog upca. S obzirom a vrstu pogoa, sve više dolaze do izražaja viličari s eletropogoom, prije svega zbog pozatih eološih predosti. S obzirom a osivost, stadardi se viličari mogu svrstavati a raze ačie. Tao se pr. ailazi a podjelu čelih viličara po sljedećim supiama: a) osivosti do 0,8 t, b) osivosti od do,6 t, c) osivosti od do,5 t, d) osivosti 3 do 3,5 t. Rada sposobost lasičih viličara je do 5000 g, ali postoje i viličari zato veće osivosti (0 t). Najveći viličari a svijetu su oi osivosti od 0 t. Maipulirao je teret od 0 t a razmau težišta od toče osloca, m. Ao se taav viličar optereti s 80 t, tada težište tog tereta može biti i a,3 m od toče osloca. Vilice tog viličara duge 68 69 FM /89. FM /89.

7 su 3,65 m, a široe 350 mm svaa. Viličar je opremlje dizelsim motorom sage 399 W. Širia viličara je 350 mm, a dužia 365 mm, a proizvede je u seriji od 0 omada. 70 Viličari s jedostupjevitom dižućom ostrucijom ili simplesom mogu dizati terete samo do svoje visie. Visia viličara se e mijeja u tijeu dizaja. Taav viličar ije pogoda za dizaje a veće visie, ali je vrlo jedostava. Rabi se za dizaje teših tereta, ča do toa. Dvostupjevita se ostrucija aziva duples. Pri dizaju tereta gabarit viličara se e povećava pa je stoga vrlo pratiča, a uvelie se primjejuje u proizvodom i trasportom lacu. Kostrucija s tri stupja aziva se triples. Viličari s tavim mehaizmom mogu prolaziti roz iže otvore i dizati teret a veće visie, sve do 6 m, ali samo maje terete. S obzirom a položaj tereta u odosu a viličar, razliuju se dvije supie: boči i čeli viličari. Pri usporedbi radog prostora, što se smatra jedim od osovih obilježja, vidljivo je da lasiči viličar može djelovati u zato užem prostoru ao dužia tereta e prelazi m (slia 90). Slia 90. Usporedba operativog prostora za primjeu čelog i bočog viličara Slia 9. Operativi prostor prema duljii tereta 4.4... Jediice maipuliraja u primjei viličara U prasi se pojavljuje velii broj jediica tereta pairaih a raze ačie po obliu i dimezijama. Možemo ih svrstati u supie oje imaju zajediča svojstva s obzirom a maipulaciju i trasport. Najpogodije za trasport viličarem su paleto-paete jediice razih vrsta i dimezija, oviso o vrsti i tipu palete. Osim paleto-paetih jediica, postoje i druge jediice tereta, pr.: - cilidričog oblia (oturi, žice, role papira, betose cijevi i dr.), - u vezovima (cijevi, šipe, željezi profili u vezovima i dr.), - valjastog oblia (balvai, bačve i dr.), - u testiloj i papiroj idustriji, - u drvoj idustriji (rezaa građa, saduci, celulozo drvo i dr.), - u ljevaoičoj idustriji, - rasutih materijala, i dr. Ti se tereti, osim vilicom, zahvaćaju i razim drugim vrstama uređaja ili zahvatih orgaa. Najbrojija su raza liješta: za ciglu, za bale i za roto-papir, hidrauliča rotacijsa ploča za bočo oretaje i istresaje različitih tereta (rasutih i teućih), liješta za betose bloove, mehaiča žlica, liješta za bačve, ao i druge varijate i oblici. 70 Fracht Maagemet, 3/85, str. 9.

8 Što se tiče operative duljie djelovaja (relacije maipulacije) viličara, oa u viličara a eletropogo izosi do 50 m, a u viličara a pogo s motorom s uutarjim izgarajem do 00 m. U istraživaju provedeom u radim uvjetima, području djelovaja viličara (relaciji prijevoza) polojea je zata pažja, pričem se uazuje a potrebu da se proađe gorja graiča vrijedost relacije maipulacije a temelju trošova oje zahtijeva pojedia varijata. Eletroviličar ije pogoda za rad a eravoj podlozi zbog mogućosti preida apajaja. I agib operative zoe utječe a izbor pogoa pričem se daje predost pogou s motorom s uutarjim izgarajem. Dopuštei uspo e bi trebao biti veći od 5%, a pad e veći od 7 do 0%. Glede rade sposobosti lasičog eletroviličara mogu se aći podaci da viličar azive osivosti,5 t jedim pujejem baterija može ostvariti učia od oo 300 t u smjei pod pretpostavom da maipulira a prosječoj udaljeosti od 0 m, pri agibu od 5% i dizaju tereta a visiu, m. Čeli viličari, posebice oi male i sredje osivosti, imaju mali razma osovia s usim olotragom. Ao bi se razvrstavala zaovita obilježja viličara, tada bi ta obilježja trebalo promatrati s četiri osova aspeta: - s aspeta ostrucije viličara, običo se razliuju ači djelovaja (otiuirai ili disotiuirai), obli putaje retaja s mogućošću mijejaja ili bez mogućosti mijejaja putaje, stupjevi slobode retaja radog orgaa gdje se mogu razliovati putaje s jedim ili više stupjeva slobode; s obzirom a vrstu pogoa, može se govoriti o ručim i motorim pogoima, a s obzirom a apacitet - o malom, sredjem i veliom apacitetu; - s aspeta relacije prijevoza - maipuliraja običo se razliuju tri tipa relacija: male, sredje i dulje relacije pri ojima se može djelovati i u sprezi s priolicom; - s aspeta supstrata čijem maipuliraju je amijeje, obilježja viličara su uvjetovaa agregatim stajima supstrata pričem se supstrat može promatrati u fuciji oblia supstrata i jegove prilagođeosti procesu djelovaja viličara; - četvrti se aspet odosi a subjetivi čimbei i u oviru jega bi trebalo govoriti o priučeosti operatora. Boči viličar amijeje je maipulaciji svih vrsta tereta u ojih je uslijed velie duljie oteža prijeos. To su pr.: trupci, grede, dase, cijevi, saduci, limovi, profilirao željezo i ostali glomazi dugi tereti. Nosačem tereta, s pomoću telesopsih hidrauličih cilidara, obavlja se uvlačeje i izvlačeje vilica ao i podizaje, spuštaje i odlagaje. 4.4... Osovi elemeti izbora viličara Izbor viličara u pravilu je fucija dvaju elemeata: tehološih zahtjeva i tržiših mogućosti. Aalizirajući riterije podobosti viličara, običo se spozaju četiri vrste riterija: mogućosti zahvaćaja maipulacijse jediice, brzie rada, zahvaćaja prostora te pregledosti omogućee operatoru. Budući da je viličar tipiča predstavi sredstava s preidim djelovajem s tehološog aspeta pri izboru osovu pažju treba poloiti vremesoj aalizi cilusa. Običo se trajaje cilusa promatra po elemetima: T t i i pa je u tom slučaju potrebo aalizirati svih jedaaest pojediačih vremea. Vremesu aalizu cilusa moguće je međutim obaviti i sraćeim postupom u ojemu se polazi od podataa proizvođača. Prema tom postupu uutar uobičajeih jedaaest elemeata mogu se izdvojiti tri supie elemeata: - supia elemeata oji se odose a retaje, - supia elemeata oji se odose a oomiti tije tereta i - supia elemeata oji obuhvaćaju maevriraje zahvaćaja odoso odlagaje supstrata. Na temelju tih triju osovih elemeata utvrđuje se orijetacijso vrijeme trajaja cilusa. Taav pristup omogućuju podaci proizvođača oji se alaze u relamim prospetima (masimala brzia, sposobost ubrzaja i usporeja i brzia retaja zahvatog orgaa). U tom slučaju orijetacijsi model za proraču vremea cilusa bio bi: T V max0 a sr0 T V max 0 max p p 0 + + + + + a sr 0 l V max0 V a sr p V l max p h V sd h V - vrijeme trajaja cilusa (s) - masimala brzia retaja opterećeog viličara (m/s) sd + t - sredje ubrzaje i usporeje retaja viličara pod teretom (m/s ) d (89) (90)

l 0 V a srp l p max p V sd t d - razdaljia prijevoza tereta u (m) - masimala brzia retaja eopterećeog viličara (m/s) - sredje ubrzaje i usporeje retaja eopterećeog viličara (m/s ) - razdaljia retaja eopterećeog viličara u svrhu ovog zahvata (m) h - sredja visia dizaja i spuštaja tereta a mjestu zahvaćaja (m) h - sredja visia dizaja i spuštaja tereta a mjestu ostavljaja tereta (m) - sredja brzia dizaja i spuštaja zahvatog orgaa pri uzimaju i ostavljaju tereta (m/s) - vrijeme oje se dodaje ao eprodutivo (s) Radi spozavaja pojediih elemeata i postupa jihovog proračua izose se zaoviti grafiči prilozi za viličare promatraih supia čija je primjea promatraa za prercajo-sladiše procese. To međutim e umajuje važost spozaje iz ovog pristupa jer se može primijeiti i a bilo oji drugi maipulacijsi zadata iz djeloruga rada viličara. 9 Slia 9. Brzia spuštaja zahvate aprave pod opterećejem Brzia djelovaja u pojediim fazama cilusa ezaobilazi je riterij. Rezultati istraživaja brzie za lase viličara glase: V sd V do V dp V sd V do + V dp 4 + V so + V - sredja (harmoijsa) brzia - brzia dizaja zahvate aprave pod opterećejem - brzia dizaja zahvate aprave bez opterećeja V so - brzia spuštaja zahvate aprave pod opterećejem V sp - brzia spuštaja zahvate aprave bez opterećeja sp

0 Slia 93. Brzia dizaja opterećee zahvate aprave Slia 94. Brzia retaja viličara 4.4... Aaliza dijagrama brzie retaja viličara S obzirom a to da se u modelu (90) pojavljuju sredje (harmoijse) vrijedosti za ubrzaje i usporeje, ovo se ubrzaje izvodi iz uvjeta da je zbroj vremea ubrzaja i usporeja jeda dvostruoj vrijedosti eoga sredjeg vremea, dobiveog a osovi sredjeg ubrzaja, odoso: V V V max max max + : Vmax (9) a a asr

odoso: Slia 95. Sredja brzia zahvate aprave viličara + (9) a a a sr a a a sr a + a (93) (što je harmoijsa sredia ubrzaja i usporeja). Budući da prvu supiu vremea cilusa ozačuje vrijeme provedeo u retaju viličara, uža je osvrt a vrijeme vožje viličara u teorijsom smislu oje se može predočiti sliom 8. Na slici je poazaa brzia retaja viličara (v) u fuciji vremea (t). Slia 96. Dijagram brzie retaja viličara u fuciji vremea ada se proces retaja sastoji od faze usporeja, faze vožje masimalom brziom i faze retaja pri usporeju Iz dijagrama se uočava da se u procesu retaja viličara od izvora do cilja maipuliraja supstrata pojavljuju tri zaovita retaja, odoso vremea u ojima se ta retaja realiziraju. Prvo zaovito retaje odvija se u vremeu oje je potrebo da se prijeđe iz počete (ulte) brzie u masimalu brziu retaja. To se vrijeme može ozačiti vremeom (t ) a jegova vrijedost s v max /a. Drugi segmet zaovitoga retaja u predočeom slučaju odgovara retaju viličara ostatom masimalom brziom (v max ). Treći segmet je retaje viličara uz usporeje oje počije pri v max a završava pri brzii v 0. Vrijedost tog dijela, vremesi, izosi v max /a. Što se tiče brzie retaja viličara, oa se u predočeom dijagramu može predstaviti a sljedeći ači:

at za 0 < t t v() t vmax za t t t (94) ( ) a tv t za t < t t v Put oji viličar prijeđe tijeom retaja može se predočiti u fuciji sredjeg ubrzaja i jedadžbe retaja, odoso: t l v v 0 ()dt t (95) t t l a t dt + v 0 t max t v dt + a t ( t t ) Rješejem i uvrštavajem dobiva se model za prijeđei put oji glasi: Ao je l v t v a v dt (96) max max v (97) sr v t v < a max tada se u tom vremeu e može postići masimala brzia ( v max ) pa se ubrzaje ostvaruje do vremea t a ao toga dolazi do usporeja. Model za alažeje puta (98) u tom je slučaju a ao rješeja dobije se l t v v 0 () t dt asr l t l v [ m] (99) 4 Prema tomu, duljia puta () oja se prijeđe viličarem u vremeu t v za aaliziraa dva slučaja jest: vmax vmaxtv za t asr l( tv ) tv v asr za t v < 4 a Rješejem tih jedadžbi po (t v ) dobije se v sr v a max max sr vmax v max + () s za tv asr vmax asr tv () l (0) tv v max a sr za tv < 4 a sr U lasičom proračuu trajaja cilusa aalizira se svai od deset vremesih elemeata: vrijeme zahvata (t ), vrijeme oretaja viličara s teretom (t ), vrijeme retaja u svrhu svladavaja relacije maipulacije (t 3 ), vrijeme dovođeja telesopa u položaj za ostavljaje tereta (t 4 ), vrijeme visisog dovođeja radog orgaa iz položaja za vožju u položaj ostavljaja tereta (t 5 ), vrijeme odlagaja tereta (t 6 ), vrijeme vraćaja - dovođeja telesopa odoso zahvatog orgaa u položaj za vožju (t 7 ), oretaje viličara radi povrate vožje (t 8 ), vrijeme vraćaja viličara u cilju poziciju (t 9 ) i vrijeme dovođeja zahvatog orgaa u položaj zahvata (t 0 ). U realim uvjetima model (99) može se uspješo primijeiti i u slučaju i u slučaju v l max a sr (98) (00)

3 v l < max a sr zbog male pogreše u proračuu. Time je ujedo i doazaa ispravost modela (99). 4.4... Grafiči priaz elemeata oji su važi u izboru viličara U opredjeljivaju pri izboru viličara u oretim uvjetima užo je spozati tehiče začaje viličara i uvjete rada u ojima će se odvijati proces maipulacije. Očito je, međutim, da će se rijeto moći očeivati istovjeti proces maipulacije (homogeost) jer se viličaru postavljaju različiti zadaci. Isto tao, ti radi zadaci mogu biti više ili maje promjeljivi (stohastiči i estacioari). U tom slučaju treba poći od određeog razdoblja u ojemu se aaliziraju moguća staja (tehologija maipulacija). Ta staja zavise od pripadajućih uvjeta - elemeata i tomu treba poloiti primjereu pažju. Opći pristup oji prethodi opredjeljeju pri izboru viličara može se predočiti grafiči (sl. 8). Noviji - suvremei pristup od mogućih metoda za proraču broja viličara a temelju prethodo defiiraih relevatih elemeata, opredjeljuje se za metodu simulacije. U slopu proračua broja viličara, eoviso o metodi proračua, upito je u ojoj je mjeri proračuai broj viličara isorište, a ao e postoji optimala isorišteost, može li se oa postići ombiiraim agažirajem viličara itd. Ao se pa pojavljuje povremea potreba za orištejem viličara, postavlja se pitaje mogu li se oi u slobodom vremeu agažirati a poslovima oji su dislocirai od aalizirae loacije. Što se tiče postupa formiraja optimale jediice maipulacije, pristup bi trebao zadovoljiti sve tehološe zahtjeve i uvažavati postojeća ograičeja. U tom smislu je i slia 83. Zahtjev za izbor viličara Tehološi elemeti Modeli djelovaja Izlazi rezultati Elemeti opredjeljeja Slia 97. Elemeti procesa izbora viličara TEHNOLOŠKI ZAHTJEV Ograičeja VARIJANTA RJEŠENJA - za formiraje prijevoze jediice -za formiraje jediice maipulacije - mogućost sladišteja Prijevozi apaciteti Maipulacijsi apaciteti Sladiša podobost Varijata rješeja Optimalo rješeje Slia 98. Blo-dijagram postupa formiraja optimale jediice maipulacije 4.4...3. Elemeti proračua broja viličara u procesu maipulacije U uvjetima defiiraih elemeata oji utječu a izbor određeog tipa viličara često se postavlja i problem dimezioiraja broja viličara oji bi trebali zadovoljiti potrebe za maipulirajem. Uz prethodu spozaju o opsegu

4 supstrata za maipuliraje, uz opis radog zadata, pozavaje tehičih začaji viličara te postojaje uvjeta za jihov otiuirai rad, broj viličara dobiva se primjeom modela Q v 60q p ps T ( ϕ ) τ s Kada se broj viličara proračuava a temelju raspoloživog foda vremea, tada je maipulacijsa sposobost jedog viličara u tijeu daa vd v Q ps ( ϕ ) (0) 60 τ s (03) T a broj viličara oje treba agažirati a maipuliraju deve oličie supstrata v d - broj agažiraih viličara u dau Zpz (04) - broj viličara u smjei - oličia supstrata u smjei isazaa brojem maipulacijsih jediica (zahvata) (t) T - vrijeme trajaja cilusa viličara q p - prosječa masa supstrata (maipulacijse jediice) (t) τ - broj sati rada u smjei s - broj smjea u tijeu daa - maipulacijsa sposobost jedog viličara Z pz - oličia supstrata pogodog za primjeu viličara u tijeu daa isazaa brojem zahvata (broj devih zahvata) ϕ - gubita vremea Broj viličara a istodobim zadacima a određeoj loaciji može se tražiti i drugim postupcima. Tao se pr. može oristiti i model (05). Q d q γ λ λ Qd q γ (05) - deva oličia supstrata (t) oju treba izmaipulirati primjeom viličara - aziva osivost viličara (t) - sredja statiča odoso diamiča isorišteost viličara - broj maipulacija (vožji) u tijeu daa 4.4...3.. Upravljaje viličarem u procesu maipulacije U procesu maipulacije supstrata a operativom prostoru primjeom viličara postoje tri osova ačia a ojima se temelji retaje. Prvi - osovi ači jest taj da vozač viličara ao dobiveih uputa o radom zadatu a početu radog daa samostalo upravlja viličarem. Drugi, ešto određeiji postupa jest oaj pri ojem operator a viličaru ima stalu operativu bežiču vezu s operativim cetrom iz ojeg dobiva potrebe upute o radim zadacima oje će obavljati. Treći - automatsi proces maipulacije je oaj u ojemu se ostvaruje daljiso upravljaje viličarem. Tavo je upravljaje potpuo programirao i bez suviših faza u cilusu. U tom ačiu odvijaja maipulacijsih radji ulogu operatora preuzima račualo oje preosi aredbe iz prethodo pripremljeog programa. Očito je da taav ači upravljaja procesima maipulacije može postojati samo u određeim uvjetima ada su zadovoljee pretpostave za taav rad. Jeda od osovih uvjeta za to jest otiuitet u djelovaju. Tamo gdje e postoji otiuitet, e postoji i eoomso opravdaje za relaciju tao postavljee tehologije maipuliraja. Očito je da se svai od avedeih pristupa odoso ačia može podrobije objašjavati i opisati za što su, posebice u trećem slučaju, potreba i zaja iz iformacijse oblasti.

5 4.4...4. Proraču osivosti i opterećeja podloge u djelovaju viličara Nosivost viličara određuje se a osovi težie i dimezija jediica tereta vodeći račua o sigurosti trasportiraja. Nosivost viličara smajuje se s udaljeošću težišta tereta od oomitoga raa vilica prema izazu: G c b b' G s b + c G b + c - aziva osivost viličara - udaljeost oomitoga raa vilica od predje osi viličara - aziva udaljeost težišta tereta od osača vilica a telesopu - stvara udaljeost težišta tereta od oomitog osača vilica Stabilost viličara ovisi i o silama oje djeluju u procesu maipuliraja. U provjeri stabilosti ( s ) ajčešće se oristi statiča metoda oja polazi od uvjeta ravoteže s predjega otača pričem se uspoređuju mometi težie (M v ) i mometi tereta (M t ). odoso G v e > G M / M s v B G s t v e t ( b + c) > Za diamiču stabilost mora se uzeti u obzir položaj telesopa, ači poretaja i zaustavljaja, položaj tereta i djelovaje vajsih sila (sile vjetra), a alazi se iz uvjeta G t G v odoso b + c + m a h + ma h t (06) (07) (08) (09) a Gv g h G t < a b + c + ± h g h (0) ada je telesop u oomitom položaju G pri agutom telesopu za ut G t `` t ` a Gv g h < () a b + c + ± h cos g h a Gv esi β + h cos g hcos β < a ( b + c) si β + g hcos β ( + β ) pri osom položaju telesopa (sl. 84) i agibu terea (β) - dopuštea osivost (t) - masa viličara (t) h - visia težišta viličara h - visia težišta tereta (b+c) - udaljeost težišta tereta od osi predjega otača (m) e - udaljeost težišta viličara od osi predjega otača (m) a - ubrzaje pri poretaju (m/s ) ()

6 m - masa tereta i f w P P v Q P p v Sposobost opterećeog viličara u svladavaju uspoa može se provjeriti iz relacije masimali uspo oeficijet treja između podloge i otača otpor retaju po istoj horizotaloj podlozi Ga f i < w (3) G + G v t Što se tiče opterećeja podloge, treba voditi račua da bude zadovolje uvjet pričem je: - osivost podloge - opterećeje podloge - masa viličara s teretom - fator vibracija P P p > P v v Q P - površia a oju se preosi opterećeje v Od ostalih utjecaja, treba voditi račua o vodi oja u eletroviličara može ubrzati pojavu osidacije, a time i pražjeja. Isto tao, a viličare s pogoom motorima s uutarjim izgarajem epovoljo djeluje prašia, što se otlaja ugradbom dodatih filtera. (4) (5) Slia 99. Viličar i elemeti jegove diamiče stabilosti Viličar može egativo utjecati a ooliu stvarajem bue, oečišćejem zraa i širejem eprijatog mirisa. Po tom riteriju, dobrih su svojstava eletroviličari, jer e ispuštaju ugljiči diosid (CO ) i e stvaraju buu. Prema tomu, za rad u zatvoreim prostorijama treba oristiti eletroviličare, a a otvoreom viličare s motorom s uutarjim izgarajem. Radi izbjegavaja požara, mogu se obaviti posebe preiae a motoru u usisom i ispušom sustavu, mogu se ugraditi dodaci u obliu filtera povratog plamea, vodeog hladjaa ispuših pliova, a mogu se ugraditi i posebe istalacije pa i obložiti vilice slojem bara. 4.4...5. Istraživaje struture viličara u Republici Hrvatsoj Viličari su ajzastupljeije maipulacijso sredstvo u prijevozom i trasportom procesu, a osobito u uutarjem trasportu. Uatoč toj čijeici primjea viličara u prasi ije pobudila potreba struči i zastvei iteres. Ao se za eo pitaje u oviru trasportih procesa može reći da zaslužuje pažju radi problema oji su se pojavili jegovim djelovajem u prasi tada se to s puim pravom može reći za područje primjee viličara. Prometi

7 teholozi, i e samo oi, ažalost isu još uvije u dovoljoj mjeri uočili da se u djelorugu rada viličara mogu postići zapažei gospodarsi rezultati, oji mogu zato pripomoći i u tražeju optimalog modela upravljaja šireg oružeja. Teorijse spozaje o upravljaju procesima u ojima sudjeluju viličari, i metodologija praćeja rada viličara taođer su edovoljo obrađee. Ali su ipa izad pratičih rezultata. To doazuju istraživaja a uzoru od oo 7700 viličara u gospodarstvu Republie Hrvatse. Ovo prvo istraživaje te vrste u Republici Hrvatsoj provedeo je u oviru Zavoda za logistiu Faulteta prometih zaosti u Zagrebu. Oo je poazalo da je i zaoodava prasa ao jeda od čimbeia odsuta u reguliraju važih pitaja iz djeloruga djelovaja viličara ao osovog i važog maipulacijsog sredstva. Za promjee oje teže optimalom upravljaju procesom maipulacije potrebo je metodološo praćeje rada (po uzoru a metodologiju praćeja rada prijevozih sredstava). Potrebo je i defiiraje riterija valitete. Iao sveuupu ocjeu o uspješosti djelovaja viličara u državom gospodarstvu ije jedostavo dati aša istraživaja o osovim pitajima (strutura proizvođača, strutura pogoa, strutura osivosti, starosa strutura, strutura vlasištva, osioce i ačie održavaja, očeivae ivesticije i metodologiju praćeja rada) poazuju aarhičost gospodareja, osobito ad je riječ o pitajima abave, orišteja i održavaja viličara. U usporedbi s prijevozim sredstvima i "država itervecija" i struči i zastvei iteres eusporedivo su maji. Očeuje se da ovaj rad pobudi iteres za sustavo izučavaje maipulacijsih sredstava ao začajog segmeta daašjih trasportih a time i gospodarsih procesa. 4.4...5.. Osvrt a osova obilježja istraživaja daašjeg staja viličara u RH Strutura viličara s obzirom a maru poazuje da su u gospodarstvu Republie Hrvatse prisuti gotovo svi proizvođači viličara iz europsih, a sve više i iz ostalih zemalja svijeta, ali se među jima izdvaja strutura izesea a slici 00. POBEDA JUNGHEINRICH LINDE CLARK STILL LANCER BOSS PRIMAT INDOS ČELIK LITOSTROJ Slia 00. Strutura viličara s obzirom a maru S obzirom a vrstu pogoa prisuta je strutura u ojoj sulado očeivajima domiiraju dizelsi pogo s oo 54%, eletriči s oo 7%, ruči s oo 4% i ostali s oo 5%. RUČNI 4,3% PLINSKI 4,% EUROSUPER 0,% DIZELSKI 54,% ELEKTRIČNI 7,4% Slia 0. Strutura viličara s obzirom a vrstu pogoa

8 Aalizirajući obilježje struture osivosti alazi se da domiiraju viličari maje osivosti, a sasvim mali broj ih je s osivošću većom od 5 t (slia 0). RUČNI 4,3% PLINSKI 4,% EUROSUPER 0,% ELEKTRIČNI 7,4% Slia 0. Strutura viličara s obzirom a osivost Starosa strutura upućuje a zaljuča da je ajveći broj viličara stariji od 7 godia, što je esumljivo za tehološe zastarjelosti, a to povlači i iz drugih ocjea o mogućim potešoćama oo održavaja ali i u pogledu uupe efiasosti. Stupaj otpisaosti (amortiziraosti) opisa je sliom 04 i gotovo da ije potreba dodati ometar. U svezi sa stupjem otpisaosti su i plaovi abave ojima se uazuje da oo 34% gospodarsih subjeata plaira abavu ovih viličara. Strutura želja abave vidljiva je i iz slia 05, 06 i 07. % 0% Udio viličara u uupom uzoru 8% 6% 4% Slia 03. Stupaj otpisaosti viličara

9 preo 5 t do,5 t,5 do 5 t,5 do,5 t Slia 04. Namjera abave s obzirom a osivost LANCER BOSS TVILL BOSS LUGLI MITSUBISHI HYSTER DESTA INDOS STEINBOCK BOSS CLARK NISSAN LINDE STILL JUNGHEINRICH LITOSTROJ Slia 05. Namjera abave s obzirom a maru RUČNI PLINSKI DIZELSKI ELEKTRIČNI Slia 06. Namjera abave s obzirom a pogo Održavajem viličara u Republici Hrvatsoj bavi se eočeivao velii broj subjeata, a jih 48 se ajčešće spomiju. Ovo je taođer pitaje oje zaslužuje dublju aalizu s obzirom a moguću valitetu, oličiu rezervih

30 dijelova, brziu obavljaja popravaa i agažiraost obrtih sredstava. Specifičosti održavaja a time i valiteta mogu biti u svezi s čijeicom da se tao velii broj subjeata održavaja javlja uatoč čijeici da se svega oo 8% opsega održavaja obavlja u esterim servisima. 4.4...6. Metodologija optimalizacije viličara Ne može se očeivati potpua homogeizacija maipulacijsih sredstava u gospodarstvu ee zemlje. S druge strae aglašea heterogeost ava se uočava u ovom istraživaju e samo što ije povolja, oa je aglašeo epovolja. Ovaav zaljuča proistječe i iz općeg sazaja o predostima i edostacima homogeizacije bilo ojeg strojog para, pa i prijevozog i maipulacijsog. U uvjetima u ojima se daas alazi aše gospodarstvo (i trasporti procesi u jemu) tešo je propisivati optimale postupe izbora maipulacijsih sredstava. Od brojih razloga mogu se istauti samo ei ao a primjer potpua samostalost poduzeća u odlučivaju, smajee fiacijse mogućosti poduzeća,edostata iformacija o realizaciji maipulacijsih procesa i isorišteju postojećih apaciteta, edostata razvojih plaova, edostata adrova oji bi realizirali optimale programe itd. U tim uvjetima i aalitičo - teorijsi poušaj rješavaja ovog problema može imati očeivai smisao. U tom uvjereju čii se orisim izijeti i postupa optimalizacije izbora viličara. Uvažavajem bar eih općih osovih riterija može se uvesti više reda u prasi. Oi se mogu azvati: riterij orisia, riterij davalaca usluga, riterij oružeja, ili još oretije: općim riterijima prijevozih zahtjeva riterijima oje uvjetuje eoomičo poslovaje i propisuje prometi teholog i riteriji oružeja, U ograičeim mogućostima prezetacije uupe metodologije praćeja rada maipulacijsih sredstava, a time i viličara, izosi se samo druga do sada teorijsi edovoljo razrađea i pratiči zapostavljea supia riterija. Za ovu supiu riterija može se reći da su u osovi subjetiva obilježja, jer e postoje objetivi razlozi za jihovo zaemarivaje ao u teoriji tao i u prasi. Ovi riteriji izose se modelima (6), (7) i (8). Kriterij agažiraosti DV i avi i av (6) DV + DV + DV ri ri i i i i Kriterij ispravosti DV i isvi i isv (7) DVr + DVr + DV i i i Kriterij diamiče isorišteosti i i i γ dv qλ γ i d VL i i q VL i vi ti ti (8) uz uvjet γ d av oeficijet agažiraosti ehomogee supie viličara a v oeficijet agažiraosti homogee supie viličara DV r dai rada viličara dai u rezervi DV r

3 DV DV isv isv γ dv d v eispravi dai viličara jigovodstvei dai viličara oeficijet ispravosti ehomogee supie viličara oeficijet ispravosti homogee supie viličara oeficijet diamičog isorišteja ehomogee supie viličara γ oeficijet diamičog isorišteja homogee supie viličara q λi opterećeje viličara tijeom vožje (i) q i VL t aziva osivost viličara (i) pređei put viličara pod teretom Važost avedeih riterija je primaro radi mogućosti vatifiacije i usporedbe pojediih viličara. Bez tavog postupa moguća je samo površa ituitiva ili subjetiva aaliza i ocjea, a to se više e bi trebalo dozvoliti. Po ašoj ocjei, očeivae promjee u postojećim procesima primjee viličara u prasi mogle bi a primjer prije svega rezultirati: povoljijim eološim čimbeicima majim utjecajem (a tim i epovoljostima) a sustave trasporta, povoljijim uvjetima održavaja, većoj sigurosti djelovaja, smajeim potešoćama u razradi plaova abave viličara i rezervih dijelova, smajejem zaliha, rezervih dijelova, većoj isorišteosti viličara i dr. Većia od avedeih čimbeia su globala očeivaja oja bi trebala omogućiti suvremeije ostrucije viličara u budućosti. Ova očeivaja su prisuta i u radovima autora iz ovog područja u razvijeijem svijetu. Više reda u području primjee viličara u prasi već daas potrebo je i radi čijeice što ajveći broj jih djeluje u srediama oje e raspolažu adrovima oji mogu ametuti valitete promjee ao se oe uopće i očeuju. Specifičost disperzije vlasištva ije samo obilježje ašeg gospodarstva već i ajsuvremeijih privreda u ojima se a primjer mogu aći podaci da oo 94% viličara u prasi djeluje u malim i sredjim poduzećima za oje se taođer može pretpostaviti da e obiluju adrovima za detaljiju struču, a osobito e zastveu aalizu pa i u tim oolostima treba promatrati potrebu podizaja sazaja o općoj metodološoj obradi ovog problema, jer gotovih metodološih apliativih rješeja ema. Ao se i ađu užo ih je prilagoditi ašim oretim uvjetima. 4.4... Dizalice i prijeosici U ovom razmatraju pod dizalicama i prijeosicima razumijevaju se sredstva oja se primjejuju u procesu prercaja i prijeosa većih jediica tereta odoso trasportih uređaja u operativim zoama maipulacije ili smještaja. S obzirom a daašji razvoj tehologije prometa, očito je da se ovdje prije svega misli a maipulacijsa sredstva čiji je osovi predmet rada otejer. Dizalice mogu biti razih vrsta, počev od autodizalice, oja može biti i u fuciji maipulacijsog sredstva, dizalice oja posjeduje začaje viličara, mobile ombiirae dizalice a tračicama s vlastitim pogoom i mogućošću brzog pa i daljisog premještaja do dizalica pozatih pod azivom prercaji mostovi. Prijeosici mogu biti malog i veliog raspoa, ali i viličar može biti u fuciji prijeosia, ao što može, u odgovarajućem smislu, poslužiti i ao dizalica s ograičeim djelovajem. I u jedom i u drugom slučaju viličar međutim ostaje s lasičim zahvatim orgaom za razliu od spreadera oji se ajčešće pojavljuje ao zahvati orga u dizalica i prijeosia. Polazeći od toga da su dizalice i prijeosici složea maipulacijsa sredstva za čiju su abavu potreba veoma velia fiacijsa sredstva i čije začaje (a prije svega tehiče) traže specifiča - specijalističa zaja e samo promete ego i eletrostrojarse strue, osvrut ćemo se a osova tehološa obilježja tih

3 sredstava. Pritom se ističe da se za praćeje i aalizu rada ove supie sredstava mogu oristiti raije predočei poazatelji (4.3. i 4.4.). 4.4... Prercaji most To je jedo od ajvažijih maipulacijsih sredstava u termialima. U lučom termialu smješta se a operativoj obali do se u otietalom termialu alazi izad prercajih olosijea. To su redovito sredstva velioga apaciteta oja se mogu retati uzduž cijele operative obale i posluživati eolio prijevozih sredstava. Ritam rada mostova različitih proizvođača e razliuje se bito, a a jega prije svega utječu: - objetivi i - subjetivi uvjeti djelovaja (orgaizacija rada). Uz ta dva elemeta može se izdvojiti i adrovsa osposobljeost, ali oa može poprimiti obilježja i subjetivog i objetivog elemeta. Prema eim podacima učia prercajih mostova u idealim slučajevima izosi 60 ot./sat. Pojavom veliih otejera dolazi i do eizbježe izmjee struture prercajih otejersih dizalica s mogućošću dizaja do 600 N (60 toa), što je povećaje s dosadašjih mogućosti dizaja od 450-500 N (45-50 t). Gotovo tri četvrtie dizalica proizvedeih do 99. godie po broju pripadaju u ategoriju zahvata do 35 metara. Međutim, više od polovice oih proizvedeih ao 99. su sa zahvatom većim od 35 metara, a grade se sve više i oe s radijusom od preo 40 metara, tao da je jihov udio u svijetu veći od dvije petie. Najveći brodovi, širie 39,3 metra, zahtijevaju radijus lučih otejersih dizalica od preo 40 metara. Visia dizaja otejera je taođer odlučujuća u esploataciji tao veliih otejersih brodova. Blizu tri petie otejersih dizalica proizvedeih do osamdesetih godia imaju visiu dizaja do 5 metara, do oe izgrađee asije imaju visiu preo 6 pa i 30 metara, čiji je udio u svijetu u 988. bio 54%. Dizalice četvrte geeracije imaju domet od 46,3 metra i visiu dizaja od 39 metara (prethoda geeracija je imala domet od 33,5 i visiu dizaja od 7,4 metra). U optimalim uvjetima otejersa dizalica može prercati do 60 otejera u satu. Međutim, u prasi, tri četvrtie otejersih dizalica mogu prercati 0-30 otejera, a veoma mali broj više od 35 otejera u satu. Najveći učia po dizalici postiže se u luama Daleog istoa; godišje se u Tajvau prerca oo 96 000 TEU jedom dizalicom, u Sigapuru oo 89 000, Hog Kogu oo 89 000, a u Europi zato maje (Nizozemsa oo 67 000, Velia Britaija oo 38 000, ali Felixstowe oo 90 000 TEU), ao i u Americi (47 000 TEU), a još maje u zemljama u razvoju. Cijei se da se postiže visoa produtivost pri prercaju od 50 000 TEU godišje po jedoj dizalici, ali je tao visou produtivost moguće postići jedio ompjutorsim upravljajem. Istraživaja u tvrti "Peier" poazala su da je trajaje jedostavog cilusa (bez povratog tereta) 00-40 seudi, do je za složei cilus potrebo 80-00 seudi. Najbitiji je podata za prercaji most da o može maipulirati ajveće otejere od 35 i 40 toa, i to a rau oo 35 m (s tedecijom rasta) a strai broda, do a opeoj strai taj dohvat varira između 9 i 5 m. Važost tog razmaa ogleda se u broju traova ili olosijea oji se mogu smjestiti u taj razma. Traovi su predviđei za izrava urcaj s priolica i amioa. Daao da tu mora biti osiguraa površia za ratoročo odlagaje otejera oji se ao odlasa otejersog broda mogu rcati a opsluže (feeder) brodove za obali razvoz. Slia 07. Prercaji most Na slici 07. predoče je pretovari most istalira u Riječoj luci a jegova obilježja su: Proizvođač "Liebherr", Republia Irsa, u ooperaciji s "METALNOM" Maribor. Dopušteo opterećeje dizalice je 35 toa. Osim toga, dizalica je ostruiraa za dizaje dodatih 5 toa. To se smatra masimalom masom

33 uz orišteje bilo ojeg od dizajućih radih orgaa, a primjer spreadera, grede s uom itd. Dizalica radi do brzie vjetra od 7 m/sat (5 g/m ). Fiziče dimezije su sljedeće: - raspo 30,50 m - dohvat s morse strae 30,00 m - dohvat s opee strae 7,50 m - visia spreadera izad staze,00 m - razma među otačima - morsa straa 3,00 m - razma među otačima - opea straa 3,00 m - ajviša toča spreadera ispod staze,00 m - uupa visia dizaja 3,00 m 4.4... Prijeosi malog raspoa (straddle carrier) Ovaj je prijeosi prilada za rad a majim udaljeostima. Velii mu je edostata što zahtijeva velie trošove održavaja (oi izose oo /6 počete ivesticije za samo sredstvo godišje), pa se preporučuje uglavom za slagališta otejera. Najveći broj tih prijeosia može slagati otejere od 0' dva ili tri reda u visiu. Prijeosi oji slaže otejere tri reda u visiu e posjeduje veliu seletivost a slagalištu, a razma između otejera za prolaz prijeosia izosi, -,4 m (slia 08). Slia 08. a) i b) Prijeosi malog raspoa 4.4...3. Prijeosi veliog raspoa (trastaier) To je specijalo vozilo za slagaje otejera, priličo je mobila, te može služiti a slagalištu, može rcati otejere a prijevoza sredstva i e zahtijeva velia sredstva za održavaje. Velie dimezije omogućuju mu da radi izad polja od pet otejera u širiu i tri reda u visiu, tao da se mogu postići zate uštede u prostoru i određivaju pregledosti, a prolaz između otejera još uvije izosi, -,4 m. Uatoč dimezijama ima dobru pregledost. Slia 09. Prijeosi veliog raspoa Mogućosti djelovaja mogu se spozati iz čijeice da djeluje a duljii od oo 0 m, te da atriva dva cestova traa, jedu željeziču prugu i jeda operativi prostor za slagaje otejera. Obilježje ovog postrojeja očituje se i u tomu što je fiacirao udružeim sredstvima cestovog i željezičog prometa.

34 4.4...4. Autodizalice Slia 0. Autodizalica Priazaa autodizalica ima osivost 8 t pri duljii telesopse grae od 8 m. Proizvode se, međutim, autodizalice osivosti i do 90 t, s telesopsim graama dugim preo 40 m. 4.4..3. Ostala maipulacijsa sredstva Iz dosadašjeg izlagaja može se zaljučiti da maipuliraje većeg broja jediica u operativoj zoi zahtijeva, osim osovih, i sporeda maipulacijsa sredstva. Broj i vrste tih sredstava uvjetovai su opsegom osovih maipulacijsih sredstava, a oa pa mjestom i ulogom termiala ili operativog prostora u prometom sustavu. U osove predstavie ostalih maipulacijsih sredstava pripadaju u prvom redu tratori, tegljači i priolice.