Generalizirani trag i normalne forme za logiku interpretabilnosti Vedran Čačić PMF Matematički odsjek Sveučilište u Zagrebu Dubrovnik radiona Sustavi

Слични документи
JMBAG IME I PREZIME BROJ BODOVA 1. (ukupno 6 bodova) MJERA I INTEGRAL 1. kolokvij 4. svibnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori n

Sveučilište u Zagrebu PMF Matematički odjel Filip Nikšić PROPOZICIONALNA DINAMIČKA LOGIKA Diplomski rad Zagreb, listopad 2009.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Ivana Šore REKURZIVNOST REALNIH FUNKCIJA Diplomski rad Voditelj rada: doc.

UAAG Osnovne algebarske strukture 5. Vektorski prostori Borka Jadrijević

JMBAG IME I PREZIME BROJ BODOVA MJERA I INTEGRAL 2. kolokvij 29. lipnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!) 1. (

Linearna algebra Mirko Primc

Elementarna matematika 1 - Oblici matematickog mišljenja

Teorija skupova - blog.sake.ba

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Igor Sušić LOKALNA IZRAČUNLJIVOST Diplomski rad Voditelj rada: doc.dr.sc.

knjiga.dvi

JMBAG IME I PREZIME BROJ BODOVA MJERA I INTEGRAL završni ispit 6. srpnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!) 1.

Sadržaj 1 Diskretan slučajan vektor Definicija slučajnog vektora Diskretan slučajan vektor

Skripte2013

Matrice. Algebarske operacije s matricama. - Predavanje I

ZADACI ZA VJEŽBU 1. Dokažite da vrijedi: (a) (A \ B) (B \ A) = (A B) (A C B C ), (b) A \ (B \ C) = (A C) (A \ B), (c) (A B) \ C = (A \ C) (B \ C). 2.

vjezbe-difrfv.dvi

Title

Neprekidnost Jelena Sedlar Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Jelena Sedlar (FGAG) Neprekidnost 1 / 14

Numerička matematika 11. predavanje dodatak Saša Singer web.math.pmf.unizg.hr/~singer PMF Matematički odsjek, Zagreb NumMat 2019, 11. p

MATEMATIČKA ANALIZA I primjeri i zadaci Ante Mimica 8. siječnja 2010.

P1.1 Analiza efikasnosti algoritama 1

Hej hej bojiš se matematike? Ma nema potrebe! Dobra priprema je pola obavljenog posla, a da bi bio izvrsno pripremljen tu uskačemo mi iz Štreberaja. D

IZBORNI PARADOKSI MILA BOTIĆ I VEDRAN KRČADINAC Sažetak. Objašnjavamo matematički model za izborni proces. Iskazujemo teoreme nemogućnosti, prema koji

CVRSTOCA

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Petar Bakić GEOMETRIJA SHEMA Diplomski rad Voditelj rada: prof. dr. sc. Go

Sveučilište J.J.Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Preddiplomski studij matematike Margareta Tvrdy Banachovi prostori Završni rad Osijek, 2013

P2.1 Formalne gramatike

MAT KOL (Banja Luka) ISSN (p), ISSN (o) Vol. XX (2)(2014), PELLOVA JEDNAČINA I PITAGORIN

МАТЕМАТИЧКА ГИМНАЗИЈА У БЕОГРАДУ МАТУРСКИ РАД из математике ТЕОРИЈА СКУПОВА ментор: Славко Моцоња ученик: Матија Срећковић, IVБ Београд, јун 2015.

atka 26 (2017./2018.) br. 102 NEKE VRSTE DOKAZA U ČAROBMATICI Jadranka Delač-Klepac, Zagreb jednoj smo priči spomenuli kako je važno znati postavljati

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Elizabeta Borovec ALGEBARSKA PROŠIRENJA POLJA Diplomski rad Voditelj rada:

Skalarne funkcije više varijabli Parcijalne derivacije Skalarne funkcije više varijabli i parcijalne derivacije Franka Miriam Brückler

ANALITIČKA GEOMETRIJA Željka Milin Šipuš i Mea Bombardelli verzija Uvod i povijesni osvrt Analitička geometrija bavi se proučavanjem (klasične)

Teorija skupova – predavanja

Талесова 1 теорема и примене - неки задаци из збирке Дефинициjа 1: Нека су a и b две дужи чиjе су дужине изражене преко мерне jединице k > 0, тако да

Microsoft Word - 15ms261

Osnovni pojmovi teorije verovatnoce

Microsoft Word - 6ms001

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Ivan Posavčević IZRAČUNLJIVOST NA SKUPOVIMA Z, Q, R I C Diplomski rad Zagr

Celobrojno programiranje Rešavamo sledeći poblem celobrojnog programiranja: min c T x Ax = b x 0 x Z n Gde pretpostavljamo da je A celobrojna matrica

Diferenciranje i integriranje pod znakom integrala math.e Vol math.e Hrvatski matematički elektronički časopis Diferenciranje i integriranje pod

6-8. ČAS Celobrojno programiranje Rešavamo sledeći poblem celobrojnog programiranja: Gde pretpostavljamo da je A celobrojna matrica dimenzije,. Takođe

UNIVERZITET U NOVOM SADU FAKULTET TEHNIČKIH NAUKA U NOVOM SADU Simona Kašterović KRIPKEOVE SEMANTIKE ZA INTUICIONISTIČKU LOGIKU I LAMBDA RAČUN MASTER

1 Konusni preseci (drugim rečima: kružnica, elipsa, hiperbola i parabola) Definicija 0.1 Algebarska kriva drugog reda u ravni jeste skup tačaka opisan

MATEMATIKA Preddiplomski studij molekularne biologije Damir Bakić

JMBAG IME I PREZIME BROJ BODOVA 1. (ukupno 6 bodova) MJERA I INTEGRAL 1. kolokvij 5. svibnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori n

Maksimalni protok kroz mrežu - Ford-Fulkerson, Edmonds-Karp

ACTA MATHEMATICA SPALATENSIA Series didactica Vol.2 (2019) Malo kompleksne analize i osnovni teorem algebre Ljiljana Arambašić, Maja Horvat Saže

Konacne grupe, dizajni i kodovi

2. Globalna svojstva realnih funkcija Denicija 2.1 Za funkciju f : A kaemo da je:! R; A R ome dena odozgor ako postoji M 2 R takav da je (8x 2 A) (f (

PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Doris Dumičić Danilović Poopćenje i profinjenje nekih algoritama za konstrukciju blokovnih dizaj

CIJELI BROJEVI 1.) Kako još nazivamo pozitivne cijele brojeve? 1.) Za što je oznaka? 2.) Ispiši skup prirodnih brojeva! 3.) Kako označavamo skup priro

ACTA MATHEMATICA SPALATENSIA Series didactica Vol.2 (2019) Generalizirani Apolonijev problem Antonija Guberina, Nikola Koceić Bilan Sažetak Apol

Primjena neodredenog integrala u inženjerstvu Matematika 2 Erna Begović Kovač, Literatura: I. Gusić, Lekcije iz Matematike 2

2. Globalna svojstva realnih funkcija Denicija 2.1 Za funkciju f : A kaemo da je:! R; A R ome dena odozgor ako postoji M 2 R takav da je (8x 2 A) (f (

UNIVERZITET U BEOGRADU FILOZOFSKI FAKULTET Miloš R. Adžić GEDEL O AKSIOMATIZACIJI TEORIJE SKUPOVA doktorska disertacija Beograd, 2014

Uvod u obične diferencijalne jednadžbe Metoda separacije varijabli Obične diferencijalne jednadžbe Franka Miriam Brückler

Algebarske strukture Boris Širola

Title

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Elma Daferović HIJERARHIJA KONVEKSNIH FUNKCIJA Diplomski rad Voditelj rada

My_P_Red_Bin_Zbir_Free

Microsoft Word - 1.Operacije i zakoni operacija

ALGEBRA I (2010/11)

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Lara Čigir PRIMJENA TEORIJE EKSTREMNIH VRIJEDNOSTI NA REZULTATE U ATLETICI

Univerzitet u Nišu Prirodno - matematički fakultet Departman za matematiku Prostori nizova c 0 i l p Master rad Mentor: Prof. dr. Dragan -Dorđević Stu

Microsoft Word - predavanje8

3. Neprekinute funkcije U ovoj to ki deniramo neprekinute funkcije. Slikovito, graf neprekinute funkcije moºemo nacrtati a da ne diºemo olovku s papir

Konstrukcija i analiza algoritama Nina Radojičić februar Analiza algoritama, rekurentne relacije 1 Definicija: Neka su f i g dve pozitivne fun

7. predavanje Vladimir Dananić 14. studenoga Vladimir Dananić () 7. predavanje 14. studenoga / 16

Microsoft PowerPoint - 03-Slozenost [Compatibility Mode]

DR DRAGOŚ CVETKOVIC DR SLOBODAN SIMIC DISKRETNA MATEMATIKA MATEMATIKA ZA KOMPJUTERSKE NAUKĘ DRUGO ISPRAYLJENO I PROSIRENO IZDANJE HMUJ

Programiranje 2 0. predavanje Saša Singer web.math.pmf.unizg.hr/~singer PMF Matematički odsjek, Zagreb Prog2 2019, 0. predavanje p. 1/4

UNIVERZITET U NIŠU PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET DEPARTMAN ZA MATEMATIKU MASTER RAD Lokalno solidne topologije na Risovim prostorima i primene Mentor:

Slide 1

УНИВЕРЗИТЕТ У НИШУ ПРИРОДНО-МАТЕМАТИЧКИ ФАКУЛТЕТ ДЕПАРТМАН ЗА МАТЕМАТИКУ МАСТЕР РАД Доношење одлука у условима неодређености Студент: Јелена Матић бр.

Slide 1

Logičke izjave i logičke funkcije

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Martina Barić PARTICIJE PRIRODNIH BROJEVA Diplomski rad Voditelj rada: izv

07jeli.DVI

I

ФАКУЛТЕТ ОРГАНИЗАЦИОНИХ НАУКА

I

UNIVERZITET U NOVOM SADU PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET DEPARTMAN ZA MATEMATIKU I INFORMATIKU Monika Mariaš ALGEBARSKA ISPITIVANJA NEKIH KVANTNIH STRUK

Microsoft PowerPoint - 3_logika_fol.ppt [Compatibility Mode]

Grupiranje podataka: pristupi, metode i primjene, ljetni semestar 2013./ Standardizacija podataka Predavanja i vježbe 8 Ako su podaci zadani

Metoda konačnih elemenata; teorija i praktična implementacija math.e 1 of 15 Vol.25. math.e Hrvatski matematički elektronički časopis Metoda konačnih

handout.dvi

Analiticka geometrija

Sveučilište u Splitu Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Zavod za fiziku Pripremni tečaj za studente prve godine INTEGRAL

I

2.7 Taylorova formula Teorem 2.11 Neka funkcija f : D! R; D R m ; ima na nekoj "-kugli K(T 0 ; ; ") D; T 0 x 0 1; :::; x 0 m neprekidne derivacije do

JMBAG IME I PREZIME BROJ BODOVA 1. (ukupno 20 bodova) MJERA I INTEGRAL Popravni ispit 7. rujna (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori

Microsoft Word - ASIMPTOTE FUNKCIJE.doc

Microsoft Word - 12ms121

Рачунарска интелигенција

Optimizacija

PowerPoint Presentation

Matematički fakultet Univerzitet u Beogradu Elementarne funkcije i preslikavanja u analizi Master rad Mentor: dr Miodrag Mateljević Student: Marija Vu

9. : , ( )

Транскрипт:

Generalizirani trag i normalne forme za logiku interpretabilnosti Vedran Čačić PMF Matematički odsjek Sveučilište u Zagrebu Dubrovnik radiona Sustavi dokazivanja 28. lipnja 2012.

Zašto logika interpretabilnosti? Generalizacija Gödelovih teorema nepotpunosti (Löbov teorem): Modalni pristup predikatu dokazivosti ( ) GL:=K4+Löb Tek 1976. Solovay dokazuje da je GL doista logika dokazivosti PA. Što je sa usporedivanjem teorija po snazi (interpretabilnost)? Modalni pristup ( ) IL:=GL+ principi interpretabilnosti azna proširenja su logike interpretabilnosti raznih poznatih teorija. Berarducci, 1990: PA ILM. Visser, 1988: NBG ILP. GIL (zajednička svim razumnim teorijama) se još uvijek traži.

GL (zatvoreni fragment) sintaksa Formula: Fo GL ::= Fo GL Fo GL Fo GL Ostalo su pokrate: A : A A B : (A B) : A B : A B A : A A B : (A B) (B A) Aksiomi: ( desno asocijativan) (PT) sve propozicionalne tautologije (K) (A B) A B (4) A A (Löb) ( A A) A Pravila izvoda: (MP) A A B B (Gen) A A

Logika interpretabilnosti (zatvoreni fragment) sintaksa Formula: Fo ::= Fo Fo Fo Fo U IL, je pokrata: A : A ; sve ostalo kao u GL Novi aksiomi: ( veže jače od logičkih veznika) (J1) (A B) A B (J2) A B B C A C (J3) A C B C (A B) C (J4) A B A B (J5) A A

Veltmanovi okviri semantika M = (W,, S), gdje je S = (S w ) w W : W : neprazan skup, čije elemente zovemo svjetovi : tranzitivna relacija na W, takva da je 1 dobro utemeljena W [w] := {u W : w u} skup -sljedbenika od w S w : tranzitivna refleksivna relacija na W [w], proširuje restrikciju od na W [w] (odnosno, w u v povlači u S w v) : W Fo, definirana induktivno: w w F G znači: w F ili w G w F G znači: kad god je W [w] v F, tada postoji u G takav da je v S w u. GL okvir: (W, ) Kao što se može izraziti pomoću u IL, tako se i može izraziti pomoću S u Veltmanovim okvirima: u v v S u v

Dubina svijeta i trag formule Funkcija koja svjetovima pridružuje ordinale, induktivno po 1 : ρ(w) := sup ρ(v) + = ρ [ W [w] ] wv Trag u (zatvorenom fragmentu) GL: podskup od N, takav da je (konačna) dubina od w element traga od ϕ akko w ϕ. Direktna posljedica: svjetovi iste dubine su modalno ekvivalentni. To u IL ne vrijedi: 2 2 Kako se spasiti? S1 S1 0 0 S2 S2 S 2 S 2 S 2 1 1 S2 S 2 2 2

IL sheme Jedno rješenje: trovaljana logika. ρ(w) tr(ϕ) može biti istina, laž, ili ne znamo. Kad već imamo trovaljanu logiku, možemo generalizirati IL formule. Sh ::= Sh Sh Sh Sh ( predstavlja nepoznate dijelove formule) Instanca sheme: svaka pojava simbola zamijeni se nekom (ne nužno istom) IL formulom.

Generalizirani trag Preslikavanje Tr : Sh { 1, 0, 1} N, definirano induktivno: Tr( ) := ( 1, 1, 1,...) Tr( ) := (0, 0, 0,...) Tr(F G) n := max{ Tr(F ) n, Tr(G) n } 1, m(f ) min{n, M(G)} Tr(F G) n := 1, M(F ) < n m(g) 0, inače uz oznake za F (i analogno za G): m(f ) := min n M(F ) := min n Tr(F ) n 1 Tr(F ) n =1

Preciznost generaliziranog traga Biti precizniji : refleksivni parcijalni uredaj na { 1, 0, 1}N : (a n ) n (b n ) n : n(b n {a n, 0}) Najmanji element: Tr( ) = (0, 0,...). Maksimalne elemente zovemo determinirani nizovi to su oni koji ne poprimaju vrijednost 0. Preciznija shema : shema s preciznijim tragom. Determinirana shema : shema s determiniranim tragom. m = M na determiniranim shemama. Ako F G, tada 0 m(g) m(f ) M(F ) M(G). Korolar Shema je manje precizna od svoje instance.

ezultati o generaliziranom tragu Lema (o slici traga M. Doko) Svaki generalizirani trag je konstantan počevši od nekog indeksa. Sve praslike svakog traga su konačni ili kofinitni podskupovi od N. Lema (o istinitosti) Neka je M = (W,, S) proizvoljan Veltmanov okvir, w W svijet u njemu dubine ρ(w) = n N, te F proizvoljna IL shema, i ϕ njena instanca. Tada: ako je Tr(F ) n = 1, tada M, w ϕ ako je Tr(F ) n = 1, tada M, w ϕ Direktnim računanjem lako se dokaže: Tr( F ) n := Tr(F ) n Tr(F G) n := max min {Tr(F ) n, Tr(G) n }

Eliminacija pomoću generaliziranog traga Korolar (o tragu) Ako su F i G dvije IL formule s istim determiniranim tragom, tada IL F G. GL je podteorija od IL: sve njene formule su formule od IL (uz kao pokratu), a svi njeni aksiomi su teoremi od IL. Ako je ϕ GL formula, Tr(ϕ) = 1 2 χ tr(ϕ). Teorem (o eliminaciji ) Ako je F determinirana IL shema, tada su sve njene instance IL-dokazivo ekvivalentne GL formuli čiji je GL-trag Tr(F ) 1 [{ 1}]. Koja je to GL formula? M. Doko

Primjene teorema o eliminaciji afirmativne, negativne i prijelazne sheme Afirmativna shema: A A 0 :=. Negativna shema: N N 0 := A 0. Prijelazna shema: X X 0 := (A 0 N 0 ). Tr(A) Tr(A 0 ) = (1, 0, 0, 0,...) Tr(N) Tr(N 0 ) = ( 1, 0, 0, 0,...) Tr(X ) Tr(X 0 ) = ( 1, 1, 0, 0, 0,...) Svaka IL formula je ili afirmativna ili negativna. Negacija mijenja klasu formule: afirmativna negativna.

Primjene teorema o eliminaciji 5 osnovnih normalnih formi Za IL shemu F i GL formulu ϕ, F ϕ znači da je svaka instanca od F (lokalno) ekvivalentna ϕ (shvaćena kao IL formula). Teorem Neka je A afirmativna, N negativna, te X prijelazna shema. A A N X X Dokaz. ačun u C++u: M. Doko

Lokalna i globalna ekvivalencija Dosad smo radili s lokalnom ekvivalencijom, ali postoji i pojam globalne ekvivalencije. Definicija Neka su ϕ i ψ dvije zatvorene IL formule. Kažemo da su ϕ i ψ lokalno ekvivalentne, i pišemo ϕ ψ, ako za svaki Veltmanov okvir M i za svaki svijet w u M, vrijedi M, w ϕ ako i samo ako M, w ψ. Kažemo da su ϕ i ψ globalno ekvivalentne, i pišemo ϕ g ψ, ako za svaki Veltmanov okvir M vrijedi M ϕ ako i samo ako M ψ. Globalna ekvivalencija je slabija. Lokalna ekvivalencija ima svojstvo supstitucije, globalna nema. Normalne forme za GL su globalno ekvivalentne svojim formulama.

Teorem o generalizaciji još 3 normalne forme Teorem ϕ g ψ ako i samo ako ϕ ψ. Ideja dokaza. Fiksiramo w i konstruiramo novi model nad W [w]. Dodamo novi svijet w ispod čitavog modela. Teorem Neka je A afirmativna, N negativna, te X prijelazna IL shema. Vrijede sljedeće globalne ekvivalencije: N g A N X g Dokaz. Primjenom teorema o generalizaciji, i računom M. Doko

Najjednostavnija formula iz koje nije eliminabilan kako smo je našli? M. Doko χ := =( ( ) ) (( ( ) ) ) ( ( ) ) Intuitivno, M χ kaže da svaki neterminalni svijet w u M ima -sljedbenika čiji su svi S w -sljedbenici terminalni. Teorem Ne postoji GL formula ϕ takva da je χ g ϕ. Dokaz slikom. S2 0 0 S2 S2 S 2 1 S1 2 S 2 1 S 2 S1 2 S 2 Vidimo M χ, ali M χ. Pretpostavimo suprotno. Tada M ϕ, ali M ϕ. No M i M imaju isti GL okvir, s kojim se moraju slagati na GL formulama: N ϕ i N ϕ, što je kontradikcija.

Koliko je dobar generalizirani trag? brojanje IL formula IL sheme često nisu determinirane. No što je s IL formulama? Na koliki dio njih se može primijeniti teorem o eliminaciji, eventualno nakon primjene teorema o generalizaciji? Što uopće znači koliki dio? IL formula ima beskonačno mnogo. No možemo ih stratificirati po složenosti (broju simbola i ). Označimo sa # n broj IL formula složenosti n. Imamo rekurziju # 0 = 1, # n+1 = 2 n # k # n k k=0 čije je rješenje (eksponencijalno uvećani Catalanovi brojevi) ( ) # n = 2n 2n. n + 1 n

Koliko je dobar generalizirani trag? asimptotski udio Asimptotski udio formula sa svojstvom P je limes (ako postoji) µ(p) := lim n broj formula složenosti n sa svojstvom P broj svih formula složenosti n (= # n ) Dakle, µ(p) je približna vjerojatnost da slučajno odabrana IL formula dovoljno velike složenosti ima svojstvo P. Primjer Asimptotski udio afirmativnih formula je µ(afirmativne) = 1 + 3 17 2 86.38%, što se može dobiti na sljedeći način: gramatika rekurzija funkcija izvodnica asimptotski udio

Koliko je dobar generalizirani trag? determinirane i normalne formule Prisjetimo se, IL formula je determinirana ako joj je trag determiniran, odnosno ako je lokalno ekvivalentna nekoj GL formuli. Za IL formulu kažemo da je normalna ako joj je generalizacija determinirana, odnosno ako je globalno ekvivalentna nekoj GL formuli (dakle booleovskoj kombinaciji formula oblika n ). Brojanjem formula iz gornjih ekvivalencija (5+3) dobije se: Teorem (V. Čačić, V. Kovač) 4679 17 2519 µ(determinirane) 8 90% 323 2519+4679 17 323 + µ(normalne) 55 126 45 + 32 63 3877 242 17+8 14 + 8 17 63 154217+51073 17 8995 94.22%

Što dalje? Normalne forme za djelić zatvorenog fragmenta IL koji nije u GL (asimptotski, manje od 6%; empirijski, manje od 2%) Egzaktne vrijednosti za µ(determinirane) i µ(normalne), ili čak µ(one koje imaju lokalno globalno ekvivalentnu GL formulu) Nepostojanje normalnih formi za Prop (po analogiji sa Solovayevim rezultatom za GL) Jesu li navedene (5 lokalnih i 3 globalne) ekvivalencije esencijalno jedini slučajevi gdje se može eliminirati u IL? Univerzalno rješenje problema zavisnosti različitih potformula formule čiji generalizirani trag računamo U kojim sve proširenjima od IL je eliminabilan u zatvorenom fragmentu, i može li se to dobiti generaliziranim tragom? Jednostavni strukturalni kriterij za modalnu ekvivalenciju svjetova (ono što je dubina za GL okvire)