4.1 The Concepts of Force and Mass

Слични документи
Sveučilište J.J. Strossmayera Fizika 2 FERIT Predložak za laboratorijske vježbe Lom i refleksija svjetlosti Cilj vježbe Primjena zakona geometrijske o

Ponovimo Grana fizike koja proučava svijetlost je? Kroz koje tvari svjetlost prolazi i kako ih nazivamo? IZVOR SVJETLOSTI je tijelo koje zr

4.1 The Concepts of Force and Mass

Valovi 1. Transverzalni valni impuls koji se širi užetom u trenutku t = 0 opisan je jednadžbom y = a3 a 2 x 2, gdje je a = 1 m (x i y takoder su izraž

Sveučilište J.J. Strossmayera Fizika 2 FERIT Predložak za laboratorijske vježbe Cilj vježbe Određivanje specifičnog naboja elektrona Odrediti specifič

4.1 The Concepts of Force and Mass

Microsoft Word - Vezba 3_Stilometrija-uputstvo za vezbu (Repaired).doc

4.1 The Concepts of Force and Mass

Microsoft Word - Dopunski_zadaci_iz_MFII_uz_III_kolokvij.doc

ТЕСТ ИЗ ФИЗИКЕ ИМЕ И ПРЕЗИМЕ 1. У основне величине у физици, по Међународном систему јединица, спадају и следеће три величине : а) маса, температура,

Sveučilište J.J. Strossmayera Fizika 2 FERIT Predložak za laboratorijske vježbe Određivanje relativne permitivnosti sredstva Cilj vježbe Određivanje r

SKUPOVI TOČAKA U RAVNINI 1.) Što je ravnina? 2.) Kako nazivamo neomeđenu ravnu plohu? 3.) Što je najmanji dio ravnine? 4.) Kako označavamo točke? 5.)

Microsoft Word - 24ms241

1 MATEMATIKA 1 (prva zadaća) Vektori i primjene 1. U trokutu ABC točke M i N dijele stranicu AB na tri jednaka dijela. O

4.1 The Concepts of Force and Mass

C2 MATEMATIKA 1 ( , 3. kolokvij) 1. Odredite a) lim x arctg(x2 ), b) y ( 1 2 ) ako je y = arctg(4x 2 ). c) y ako je y = (sin x) cos x. (15 b

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKI FAKULTET FIZIČKI ODSJEK Dino Pongrac SCHLIERENOVA KAMERA Diplomski rad Zagreb, 2018.

654 OPTIČKI INSTRUMENTI OPTIKA P cijska ili Litt row Ijeva konfiguracija spektroskopa ili spektrom etra Valna duljina svjetlosti koja pada na S2 dana

Microsoft Word - 24ms221

Zadaci s pismenih ispita iz matematike 2 s rješenjima MATEMATIKA II x 4y xy 2 x y 1. Odredite i skicirajte prirodnu domenu funkcije cos ln

PowerPoint Presentation

(Microsoft Word doma\346a zada\346a)

(Microsoft Word - Dr\236avna matura - kolovoz ni\236a razina - rje\232enja)

UDŽBENIK 2. dio

480 DUHAN DURBIN duhana u Jugoslaviji prikazano je u tabl. 3. Najveće površine pod duhanom nalaze se u SR Makedoniji (proizvodnja 1964 g. 30 kt), SR S

Microsoft Word - 12ms121

Zadaci s rješenjima, a ujedno i s postupkom rada biti će nadopunjavani tokom čitave školske godine

Microsoft Word - z4Ž2018a

Impress

PLINSKO

(Microsoft Word - Dr\236avna matura - kolovoz osnovna razina - rje\232enja)

(Microsoft Word - Dr\236avna matura - studeni osnovna razina - rje\232enja)

(Microsoft Word - Dr\236avna matura - lipanj osnovna razina - rje\232enja)

Jednadžbe - ponavljanje

Microsoft Word - predavanje8

(Microsoft Word - Dr\236avna matura - rujan osnovna razina - rje\232enja)

8. predavanje Vladimir Dananić 17. travnja Vladimir Dananić () 8. predavanje 17. travnja / 14

23. siječnja od 13:00 do 14:00 Školsko natjecanje / Osnove informatike Srednje škole RJEŠENJA ZADATAKA S OBJAŠNJENJIMA Sponzori Medijski pokrovi

Microsoft Word - ETH2_EM_Amperov i generalisani Amperov zakon - za sajt

6. TEHNIČKE MJERE SIGURNOSTI U IZVEDBI ELEKTROENERGETSKIH VODOVA

Prikaz slike na monitoru i pisaču

Ime i prezime: Matični broj: Grupa: Datum:

Toplinska i električna vodljivost metala

os07zup-rjes.dvi

Agencija za odgoj i obrazovanje Hrvatska zajednica tehničke kulture 58.ŠKOLSKO NATJECANJE MLADIH TEHNIČARA PISANA PROVJERA ZNANJA - 5. razred Za

Geometrija molekula

Microsoft Word - 15ms261

Microsoft Word - Elektrijada_2008.doc

Microsoft Word - 09_Frenetove formule

Romanian Master of Physics 2013 Теоријски задатак 1 (10 поена) Каменобил Фред и Барни су направили аутомобил чији су точкови две идентичне призме са к

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKI FAKULTET FIZIČKI ODSJEK Sara Metelko RAZVITAK SPEKTROMETARA ZA KLASIČNU ATOMSKU SPEKTROSKOPIJU Diploms

ALIP1_udzb_2019.indb

Microsoft Word - 6ms001

Upute za samostalni dizajn i grafičku pripremu plakata BOJE Plakat je najuočljiviji kada se koriste kombinacije kontrastnih boja npr. kombinacija crne

Microsoft PowerPoint - 5. Predavanje-w2.pptx

PLAN I PROGRAM ZA DOPUNSKU (PRODUŽNU) NASTAVU IZ MATEMATIKE (za 1. razred)

(Microsoft Word - Rje\232enja zadataka)

Slide 1

Test ispravio: (1) (2) Ukupan broj bodova: 21. veljače od 13:00 do 14:00 Županijsko natjecanje / Osnove informatike Osnovne škole Ime i prezime

Napredno estimiranje strukture i gibanja kalibriranim parom kamera

Elektronika 1-RB.indb

(Microsoft Word - Dr\236avna matura - svibanj osnovna razina - rje\232enja)

Natjecanje 2016.

Sveučilište u Splitu Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Zavod za fiziku Pripremni tečaj za studente prve godine INTEGRAL

Microsoft Word - Ispit_2012_13.doc

ЛИНЕАРНА ФУНКЦИЈА ЛИНЕАРНА ФУНКЦИЈА у = kх + n А утврди 1. Које од наведених функција су линеарне: а) у = 2х; б) у = 4х; в) у = 2х 7; г) у = 2 5 x; д)

Nastavno pismo 3

Numeričke metode u fizici 1, Projektni zadataci 2018./ Za sustav običnih diferencijalnih jednadžbi, koje opisuju kretanje populacije dviju vrs

Slide 1

Slide 1

2. Globalna svojstva realnih funkcija Denicija 2.1 Za funkciju f : A kaemo da je:! R; A R ome dena odozgor ako postoji M 2 R takav da je (8x 2 A) (f (

Динамика крутог тела

(Microsoft Word - MATB - kolovoz osnovna razina - rje\232enja zadataka)

Република Србија МИНИСТАРСТВО ПРОСВЕТЕ, НАУКЕ И ТЕХНОЛОШКОГ РАЗВОЈА ЗАВОД ЗА ВРЕДНОВАЊЕ КВАЛИТЕТА ОБРАЗОВАЊА И ВАСПИТАЊА школска 2017/2018. година ТЕС

(Microsoft Word - MATA - ljeto rje\232enja)

Pitanja za pripremu i zadaci za izradu vježbi iz Praktikuma iz fizike 1 ili Praktikuma iz osnova fizike 1, I, A za profesorske

Microsoft Word - TPLJ-januar 2017.doc

Svaki stupanj je bitan!

XIII. Hrvatski simpozij o nastavi fizike Ogib na pukotini: teorija i pokusi Velimir Labinac 1, Luka Zurak 1, Marin Karuza 1,2,3,4 1 Odjel za fiziku, S

BS-predavanje-3-plinovi-krutine-tekucine

Microsoft PowerPoint - Odskok lopte

Pismeni ispit iz MEHANIKE MATERIJALA I - grupa A 1. Kruta poluga AB, oslonjena na oprugu BC i okačena o uže BD, nosi kontinuirano opterećenje, kao što

ДРУШТВО ФИЗИЧАРА СРБИЈЕ МИНИСТАРСТВО ПРОСВЕТЕ И СПОРТА РЕПУБЛИКЕ СРБИЈЕ Задаци за републичко такмичење ученика средњих школа 2006/2007 године I разред

mfb_april_2018_res.dvi

Prospekt

2. Globalna svojstva realnih funkcija Denicija 2.1 Za funkciju f : A kaemo da je:! R; A R ome dena odozgor ako postoji M 2 R takav da je (8x 2 A) (f (

(Microsoft Word - MATB - kolovoz vi\232a razina - rje\232enja zadataka)

untitled

Elementarna matematika 1 - Oblici matematickog mišljenja

Zivotni-zadaci-mnogokuti

Microsoft Word - Rjesenja zadataka

7. predavanje Vladimir Dananić 14. studenoga Vladimir Dananić () 7. predavanje 14. studenoga / 16

Microsoft PowerPoint - perspektiva-P1.ppt

48. РЕПУБЛИЧКО ТАКМИЧЕЊЕ ИЗ ФИЗИКЕ УЧЕНИКА СРЕДЊИХ ШКОЛА ШКОЛСКЕ 2009/2010. ГОДИНЕ I РАЗРЕД Друштво Физичара Србије Министарство Просвете Републике Ср

Proširenje sustava: sada su moguće 283 varijante tuša! Sustav tuš stranica s brojnim varijantama made in Germany

Kristalno jasan vid na svim udaljenostima* Pogledajte kako je prirodan osjećaj. NOVI AIR OPTIX AQUA MULTIFOCAL Izvrstan VID za Vaše pacijente koji pos

(Microsoft Word - Dr\236avna matura - lipanj osnovna razina - rje\232enja)

STAMBENI KREDIT NEKRETNINE BANKE ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK D.D., Jadranski trg 3a, Rijeka; OIB: HR ; Info telefon: ;

(Microsoft Word - Dr\236avna matura - svibanj vi\232a razina - rje\232enja)

MATEMATIKA viša razina MATA.29.HR.R.K1.24 MAT A D-S MAT A D-S029.indd :30:29

Транскрипт:

Lom svjetlosti LEĆE I OPTIČKI INSTRUMENTI FIZIKA PSS-GRAD 23. siječnja 2019.

26.1 Indeks loma 8 Kroz vakuum, svjetlost putuje brzinom c = 3,0 10 m/s Kroz tvar, svjetlost putuje brzinom manjom od brzine svjetlosti u vakuumu. DEFINICIJA INDEKSA LOMA Indeks loma neke tvari jednak je omjeru brzine svjetlosti u vakuumu i brzine svjetlosti u tvari: c n= v

26.1 Indeks loma lom = refrakcija odbijanje = refleksija PITANJA ZA PONAVLJANJE

26.2 Snellov zakon i lom svjetlosti SNELLOV ZAKON upadna normala odbijena zrak (n1=1,00) SNELLOV ZAKON LOMA voda (n2=1,33) lomna lomna normala zrak (n2=1,00) voda (n1=1,33) upadna Kad svjetlost putuje iz tvari s jednim indeksom loma u tvar s drugim indeksom loma, onda se upadni kut i kut loma odnose se kao: n1 sin θ1 = n 2 sin θ 2 odbijena

26.2 Snellov zakon i lom svjetlosti Primjer 1 Određivanje kuta loma upadna normala odbijena zrak (n1=1,00) voda (n2=1,33) Zraka svjetlosti upada pod kutom od 46o s obzirom na normalu. Odredite kut loma ako upada: (a) iz u vodu (b) iz vode u zrak lomna lomna normala zrak (n2=1,00) voda (n1=1,33) upadna odbijena

26.2 Snellov zakon i lom svjetlosti n1 sin θ1 = n 2 sin θ 2 upadna normala n 1 sin θ 1 sin θ 2 = n2 odbijena (a) zrak (n1=1,00) voda (n2=1,33) θ 2 = 33 o lomna lomna odbijena iz optički rjeđeg u optički gušći medij lom prema okomici normala (b) zrak (n2=1,00) voda (n1=1,33) 1,00 sin 46o sin θ 2 = 1,33 upadna 1,33 sin 46o sin θ 2 = 1,00 θ 2 = 73 o iz optički gušćeg u optički rjeđi medij lom od okomice

26.2 Snellov zakon i lom svjetlosti PRIVIDNA DUBINA zrak (n1=1,00) voda (n2=1,33) kovčeg Primjer 2 Pronalaženje potonulog kovčega Snop svjetlosti usmjeren je s jahte prema dnu gdje leži potonuli kovčeg. Pod kojim kutom snop mora biti usmjeren da bi osvjetljavao kovčeg?

26.2 Snellov zakon i lom svjetlosti 2,0 m tanθ 2 = 3,3 m zrak (n1=1,00) θ 2 = 31 o voda (n2=1,33) kovčeg n1 sin θ1 = n 2 sin θ 2 n 2 sin θ 2 sin θ 1 = n1 1,33 sin 31o sin θ 1 = 1,00 θ 2 = 44 o

26.2 Snellov zakon i lom svjetlosti voda (n2=1,33) prividna dubina stvarna dubina slika kovčeg opažač n2 d' =d n1 prividna dubina za opažača koji gleda okomito prema dnu zrak (n2=1,00) prividna dubina d' stvarna dubina d voda (n1=1,33)

26.2 Snellov zakon i lom svjetlosti POMAK ZRAKE KOJA PROLAZI KROZ PLANPARALELNU PLOČU izlazna zrak (n3 = n1) pomak staklo (n2) zrak (n1) upadna

26.3 Totalna refleksija Kad svjetlost prelazi iz optički gušćeg sredstva (tvari većeg indeksa loma) u optički rjeđe sredstvo (tvar manjeg indeksa loma) onda se lomi od okomice. θ2 > θ1 n1 > n2 upadna n2 n1 refraktirana n2 n1 n2 n1 reflektirana kritični kut totalna refleksija n2 sin θ c = n1 n 1 > n2

26.3 Totalna refleksija DALEKOZOR no rm al a prizme upadna

26.3 Totalna refleksija SVJETLOVOD upadna plašt (optički rjeđe sredstvo od jezgre) jezgra (optički vodljivo sredstvo) plašt zrak jezgra

26.4 Polarizacija, lom i odbijanje svjetlosti upadna nepolarizirana reflektirana polarizirana refraktirana djelomično polarizirana n2 tanθ B = n1 Brewsterov zakon David Brewster (1781. 1868.)

26.5 Disperzija svjetlosti: prizma i duga disperzija = rasap Prizma mijenja smjer ma svjetlosti. Različite boje otklanjaju se pod različitim kutovima. staklena prizma normala upadna normala upadna crvena (660 nm) ljubičasta (410 nm)

26.5 Disperzija svjetlosti: prizma i duga staklena prizma normala upadna normala upadna crvena (660 nm) ljubičasta (410 nm)

26.5 Disperzija svjetlosti: prizma i duga Sunčeva svjetlost ljubičasta kapljica vode crvena crvena Sunce ljubičasta crvena ljubičasta ljubičasta crvena

26.6 Leće Leće svjetlost lome tako da stvaraju sliku predmeta. Kod konvergentne leće usporedni snop konvergira u jednu točku (žarište). konvergentna leća optička os optička os žarišna daljina konvergentna leća = leća sakupljača

26.6 Leće Kod divergentne leće usporedni snop divergira, a zamišljeni produžeci refraktiranih sijeku se u jednoj točki (žarištu). divergentna leća optička os optička os žarišna daljina divergentna leća = leća rasipača

26.6 Leće bikonveksa plankonveksa konvergentne leće meniskus konveksa bikonkavna plankonkavna meniskus konkavna divergentne leće Konveksne leće su obično konvergentne, a konkavne su obično divergentne. No, to nije uvijek tako! Utjecaj leće na snop svjetlosti ovisi, osim o obliku leće, i o sredstvu leće i okoline. Zato konveksne leće nisu uvijek konvergentne, niti su konkavne uvijek divergentne.

26.7 Kako leća stvara sliku KARAKTERISTIČNE ZRAKE konvergentna leća predmet divergentna leća predmet

26.7 Kako leća stvara sliku KAKO KONVERGENTNA LEĆA STVARA SLIKU realna slika predmet predmet realna slika (obrnuta) Kad je predmetna udaljenost veća od dvostruke žarišne daljine slika je realna, obrnuta i umanjena.

26.7 Kako leća stvara sliku realna slika žarulja predmet (preokrenuti) realna slika zaslon predmet projektor Kad je predmetna udaljenost između jedne i dvije žarišne daljine slika je realna, obrnuta i uvećana.

26.7 Kako leća stvara sliku virtualna slika predmet povećalo Kad je predmetna udaljenost manja od žarišne daljine slika je virtualna, uspravna i uvećana.

26.7 Kako leća stvara sliku KAKO DIVERGENTNA LEĆA STVARA SLIKU predmet virtualna slika divergentna leća Divergentna leća uvijek stvara virtualnu, uspravnu i umanjenu sliku.

26.8 Jednadžba tanke leće i povećanje predmet realna slika 1 1 1 + = do di f hi di m= = ho do isto kao za zrcala

26.8 Jednadžba tanke leće i povećanje Konvencija o predznacima za leće f >0 za konvergentnu leću f <0 za divergentnu leću d o > 0 ako je predmet leći slijeva d o < 0 ako je predmet leći zdesna d i > 0 ako je slika leći zdesna (realna) d i < 0 ako je slika leći slijeva (virtualna) m>0 ako je slika uspravna m<0 ako je slika obrnuta

26.9 Kombinacija leća predmet leća 1 (objektiv) leća 2 (okular) prva slika (realna) konačna slika (virtualna) predmet objektiv prva slika Slika prve leće djeluje kao predmet za drugu leću. prva slika okular konačna slika

26.10 Ljudsko oko ANATOMIJA staklovina šarenica očna vodica mrežnica leća vezivno tkivo rožnica očni mišić vidni živac šarenica

26.10 Ljudsko oko OPTIKA daleki predmet opuštena leća slika na mrežnici bliski predmet napregnuta leća slika na mrežnici Očna leća ukupnom lomu svjetlosti u oku doprinosi samo 20 do 25%, no njezina je uloga ključna.

26.10 Ljudsko oko KRATKOVIDNOST opuštena leća daleki predmet daleka točka kratkovidnog oka divergentna leća daleki predmet dioptrija MINUS f <0 daleka točka kratkovidnog oka daleki predmet slika ispred mrežnice virtualna slika koju stvara divergentna leća D<0 slika na mrežnici daleka točka kratkovidnog oka Leća stvara sliku udaljenog predmeta u dalekoj točki (punctum remotum) kratkovidnog oka. Punctum remotum normalnog oka je u beskonačnosti.

26.10 Ljudsko oko DALEKOVIDNOST napregnuta leća bliska točka dalekovidnog oka oštra slika iza mrežnice predmet bliska točka dalekovidnog oka f >0 predmet virtualna slika koju stvara konvergentna leća bliska točka dalekovidnog oka dioptrija PLUS konvergentna leća oštra slika na mrežnici D>0 konvergentna leća predmet Leća stvara sliku bliskog predmeta u bliskoj točki (punctum proximum) dalekovidnog oka. Punctum proximum normalnog oka je oko 25 cm. To je daljina jasnog vida.

26.10 Ljudsko oko JAKOST LEĆA DIOPTRIJA Okulisti, koji prepisuju naočale i kontaktne leće za korekciju vida, i optičari, koji ta pomagala izrađuju, nikad ne navode žarišnu daljinu. Jakost leća opisuju dioptrijom: 1 D= f [ D] = m 1 Ako leća ima dioptriju 2,5 to znači da je D = 2,5 m 1 odnosno f = 0,4 cm. Radi se o divergentnoj leći čiji je iznos žarišne daljine 40 cm.

26.11 Kutno povećanje i povećala predmet Veličina slike na mrežnici određuje prividnu veličinu predmeta.

26.11 Kutno povećanje i povećala kut u radijanima l θ= r def l kružni luk polumjer r ho do θ θ ho θ do KUTNA VELIČINA

26.11 Kutno povećanje i povećala Primjer 14 Kovanica i Mjesec Usporedite kutnu veličinu kovanice od pet kuna koja se drži na udaljenosti ispružene ruke s kutnom veličinom Mjeseca. kovanica Mjesec ho 2,65 cm θ = = 0,04 rad do 70 cm 6 ho 3,5 10 m θ = = 0,01 rad 8 do 3,9 10 m

26.11 Kutno povećanje i povećala predmet kutno povećanje θ' M= θ virtualna slika povećalo predmet kutno povećanje povećala 1 1 M N f di ( )

26.12 Mikroskop fe okular Da bi se uvećalo kutno povećanje povećala, dodaje se još jedna konvergentna leća za "predpovećanje". L> f o + f e objektiv fo predmet kutno povećanje mikroskopa L f e M N fof e

26.13 Teleskop daleki objekt objektiv okular prva slika kutno povećanje astronomskog teleskopa konačna slika prva slika fo M fe

26.14 Aberacije leće SFERNA ABERACIJA Kod konvergentnih leća, sferna aberacija onemogućuje da sve zrake usporednog snopa završe u istoj točki. promjenjivi otvor Sferna aberacija može se smanjiti korištenjem promjenjivog otvora.

26.14 Aberacije leće KROMATSKA ABERACIJA sunčeva svjetlost sunčeva svjetlost crvena crvena ljubičasta ljubičasta Kromatska aberacija je pojava u kojoj optička leća različite boje fokusira na različita mjesta uzduž optičke osi.

ZADACI ZA VJEŽBU 1. Prozorsko staklo (indeksa loma 1,5) ima debljinu 4,0 mm. Za koliko vremena svjetlost prođe okomito kroz to staklo? RJEŠENJE: 2,0 10 11 s 2. Sloj ulja (indeksa loma 1,45) pliva na nepoznatoj tekućini. Svjetlost iz ulja upada u nepoznatu tekućinu pod kutom 64,0o, a lomi se pod kutom 53,0o. Odredite indeks loma nepoznate tekućine. RJEŠENJE: 1,63 3. Crtež prikazuje novčić na dnu posude s nepoznatom tekućinom. Zraka svjetlosti ide od novčića prema površini i lomi se na granici nepoznate tekućine sa zrakom. Opažač tu zraku vidi u ravnini s površinom tekućine. Kolika je brzina svjetlosti u tekućini? RJEŠENJE: 1,92 108 m/s PITANJA ZA PONAVLJANJE

ZADACI ZA VJEŽBU 4. Jantar (indeksa loma 1,546) je transparentna žućkasta fosilna smola. Kukac, koji je uhvaćen i sačuvan u jantaru, nalazi se na prividnoj dubini 2,5 cm ispod površine, gledano okomito odozgo. Na kojoj se stvarnoj dubini kukac nalazi? RJEŠENJE: 3,9 cm 5. Vodoravne zrake crvene i ljubičaste svjetlosti padaju na prizmu, kao na slici. Indeks loma crvene svjetlosti je 1,662 a ljubičaste 1,698. Oko prizme je zrak. Pod kojim se kutom lome zrake crvene i ljubičaste svjetlosti koje izlaze iz prizme? RJEŠENJE: 44,6o; 45,9o PITANJA ZA PONAVLJANJE

ZADACI ZA VJEŽBU 6. Konvergentna leća ima žarišnu daljinu od 88,00 cm. Predmet visok 13,0 cm nalazi se 155,0 cm ispred leće. (a) Odredite slikovnu udaljenost. (b) Je li slika realna ili virtualna? (c) Odredite visinu slike. RJEŠENJE: 204 cm; realna; 17,1 cm 7. Udaljenost između predmeta i slike koju stvara divergentna leća je 49,0 cm. Žarišna daljina leće je 233,0 cm. Odredite: (a) slikovnu udaljenost; (b) predmetnu udaljenost. RJEŠENJE: 85,1 cm; 134,1 cm 8. Dvije konvergentne leće udaljene su 24,00 cm. Žarišna daljina svake leće je 12,00 cm. Predmet je smješten 36,00 cm lijevo od lijeve leće. Izračunajte udaljenost konačne slike s obzirom na desnu leću. RJEŠENJE: 12 cm PITANJA ZA PONAVLJANJE

ZADACI ZA VJEŽBU 9. Osoba ima daleku točku od 5,0 m za desno oko i 6,5 m za lijevo oko. Napišite joj recept za dioptriju za kontaktne leće. RJEŠENJE: lijevo oko 0,15; desno oko 0,20 10. Teleskop ima objektiv jakosti 1,25 dioptrija i okular jakosti 250 dioptrija. Odredite kutno povećanje tog teleskopa. RJEŠENJE: 200 PITANJA ZA PONAVLJANJE

PITANJA ZA PONAVLJANJE 1. Indeks loma 2. Snellov zakon loma 3. Totalna refleksija 4. Disperzija svjetlosti 5. Duga 6. Optička leća 7. Konstrukcija slike konvergentne leće 8. Konstrukcija slike divergentne leće 9. Optički instrumenti 10. Sferna i kromatska aberacija PITANJA ZA PONAVLJANJE