SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA POLJOPRIVREDNI FAKULTET U OSIJEKU Ivn Topić, psolvent Diplomski studij Bilinogojstvo Smjer Zštit bilj ALELOPATSKI UTJECAJ ZAJEDNIČKOG KLIJANJA, VODENIH EKSTRAKTA I BILJNIH OSTATAKA RUTE (RUTA GRAVEOLENS L.) NA STRJELIČASTU GRBICU (LEPIDIUM DRABA (L.) DESV.) Diplomski rd Osijek, 2015.
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA POLJOPRIVREDNI FAKULTET U OSIJEKU Ivn Topić, psolvent Diplomski studij Bilinogojstvo Smjer Zštit bilj ALELOPATSKI UTJECAJ ZAJEDNIČKOG KLIJANJA, VODENIH EKSTRAKTA I BILJNIH OSTATAKA RUTE (RUTA GRAVEOLENS L.) NA STRJELIČASTU GRBICU (LEPIDIUM DRABA (L.) DESV.) Diplomski rd Povjerenstvo z ocjenu i obrnu diplomskog rd: 1. Prof. dr. sc. Vltk Rozmn, predsjednik 2. Izv. prof. dr. sc. Rent Bličević, mentor 3. Doc. dr. sc. Anit Lišk, čln Osijek, 2015.
Sdržj 1. Uvod... 1 2. Pregled literture... 3 3. Mterijli i metode... 8 4. Rezultti... 12 4.1. Utjecj zjedničkog klijnj sjemen rute i sjemen strjeličste grbice n klijvost i rst korov... 12 4.2. Utjecj vodenih ekstrkt svježe i suhe mse rute n klijvost i rst strjeličste grbice n filter ppiru... 14 4.3. Utjecj vodenih ekstrkt rute n klijvost i rst strjeličste grbice u posudm s tlom... 17 4.4. Utjecj biljnih osttk rute n klijvost i rst strjeličste grbice u posudm s tlom... 20 5. Rsprv... 23 6. Zključk... 28 7. Popis literture... 29 8. Sžetk... 33 9. Summry... 34 10. Popis slik... 35 11. Popis grfikon... 36 Temeljn dokumentcijsk krtic... 37 Bsic documenttion crd... 38
Uvod 1. Uvod Kemijski herbicidi i dlje su ključn komponent pri suzbijnju korov u integrirnim sustvim proizvodnje. No, intenzivn uporb herbicid potencijln je opsnost z okoliš i ljudsko zdrvlje. Otkrivnje i primjen biološki ktivnih prirodnih komponent iz viših biljk i njihov uporb umjesto grokemiklij predmet je mnogih istrživnj, u cilju biokontrole svih štetočinj i smnjenj negtivnog djelovnj n okoliš (Kennedy i sur., 1995., Rice, 1995.). Jedn od mogućih mjer suzbijnj korov u integrirnim i ekološkim sustvim je i primjen leloptije. Aleloptij predstvlj stimultivni ili inhibitorni, direktni ili indirektni učink jedne biljke n drugu oslobđnjem biokemiklij pozntih pod nzivom lelokemiklije (Rice, 1984.). Alelokemiklije predstvljju sekundrne metbolite te spdju u rzličite skupine s obzirom n svoju strukturu i svojstv ko što su rzličite orgnske kiseline, lktoni, kinini, tnini, fenoli, kumrini i drugi (Li i sur., 2010.). Brojne biljne vrste istržuju se ko izvori lelokemiklij, među njim posebno ljekovite i zčinske biljke koje su bogte brojnim spojevim (Oliv i sur., 2009.). Tkođer, izvor prirodnih herbicid mogu biti i ljekovite i otrovne biljke ko što je mirisv rut (Rut grveolens L.) (Aliott i sur., 1996.). Mirisv rutvic, rut (R. grveolens L., eng. common rue, herb of grce) višegodišnj je biljk iz porodice Rutcee. Smoniklo rste n području Sredozemlj, i to n suhim obroncim i stijenm, kmenjrm i strim zidovim, no uzgj se u vrtovim ko zčinsk ili ljekovit biljk. Polugrm je, visine do 80 cm, koji je pri osnovi odrvenio. Listovi su plvičstozelene boje, te dvostruko ili trostruko rsperni ili trodijelni. Cvjetovi su žuti, u pštitstim cvtovim n vrhu stbljike, plod je tobolc. Cijel biljk, posebice listovi, imju brojne uljne knle ispunjene eteričnim uljem p biljk im snžn miris. Pretjern uporb može djelovti štetno izzivjući fotosenzibilizciju, dok listovi u dodiru s kožom mogu izzvti plikove i crvenilo (Hulin, 2011., Furniss i Adms, 2007.). Zbilježeno je negtivno leloptsko djelovnje ekstrkt rute n korovne vrste (Mkizzdeh i sur., 2009., Osorio Slzr i sur., 2009.). Prem Oliv i sur. (1999.) ekstrkti rute posjeduju i znčjn fungisttični učink n ptogene gljive. Zobel i Brown (1998.) nvode d velik količin kumrin n površini listov rute i njihov lgn ekstrkcij ispirnjem im potencijl u zštiti bilj. Cilj rd bio je utvrditi leloptsko djelovnje rute (R. grveolens L.) n korovnu vrstu strjeličst grbic (Lepidium drb (L.) Desv.). Aleloptski utjecj utvrđen je kroz niz 1
Uvod pokus u lbortorijskim uvjetim i to: zjedničkim klijnjem sjemen ljekovite biljke i korov, kroz utjecj vodenih ekstrkt od svježe i suhe mse rute n filter ppiru i u posudm s tlom, te kroz utjecj svježih i suhih biljnih osttk rute n klijvost i prmetre rst strjeličste grbice. 2
Pregled literture 2. Pregled literture Alelokemiklije se u nlze u svim biljnim tkivim i to u korijenu, rizomim, stbljici, listu, cvijetu, polenu, plodu i sjemenkm (Aldrich i Krmer, 1997.), u rzličitim koncentrcijm (Gtti i sur., 2010.) te se oslobđju n rzličite nčine: voltizcijom i ispirnjem iz biljnih orgn, korijenovim izlučevinm i rzgrdnjom odnosno dekompozicijom biljnih osttk (Whittker i Feeny, 1971.). Ulzk lelokemiklij u okoliš ispirnjem i dekompozicijom biljnog mterijl njznčjniji je z odnos usjev i korov (Đikić, 2005.). Alelokemiklije su njčešće sekundrni metboliti ili njihovi produkti i nemju znčjnu ulogu u primrnom metbolizmu esencijlnom z preživljvnje biljk (Swin, 1977.). U poljskim pokusim, leloptski utjecj njvjerojtnije je uzrokovn ditivnom ktivnošću većeg broj rzličitih lelokemiklij nego jednom lelokemiklijom (Einhellig, 1995.). Suzbijnje korov s leloptskim usjevim moguće je ko vodeni ekstrkti, površinski mlčevi, inkorporcijom biljne mse u tlo, ko pokrovni usjevi, u plodoredu (Singh i sur., 2003., Reigos i sur., 2001.). De Feo i sur. (2002.) nvode d esencijlno ulje rute te komponente ulj imju inhibitorni učink n klijnje i rst klijnc rotkvice. Aleloptski utjecj ovisio je o koncentrciji primijenjenog ulj. GC i GC-MS nlizom identificirno je 37 komponent s 2-ketonim ko dominntnim, međutim, njihov inhibitorni učink nije bio znčjn. Mkkizdeh i sur. (2009.) proučvli su leloptski utjecj vodenih ekstrkt od sušenih listov rute n klijvost i rst oštrodlkvog šćir (Amrnthus retroflexus), sofijinog ornj (Descurini sophi) i običnog tušnj (Portulc olerce). Ispitn je utjecj 0,5%, 1%, 2,5%, 5%, 10% i 15% koncentrcije vodenog ekstrkt. Ekstrkti su znčjno inhibirli klijvost svih korovnih vrst, povećnjem koncentrcije ekstrkt povećlo se i inhibitorno djelovnje. Klijvost oštrodlkvog šćir inhibirn je s svim koncentrcijm većim od 5%. Duljin izdnk i korijen oštrodlkvog šćir znčjno je smnjen pri primjeni ekstrkt od 1% u odnosu n kontrolni tretmn. Klijnje i duljin klijnc običnog tušnj inhibirni su primjenom ekstrkt. Klijvost sofijinog ornj inhibirn je kd su primijenjene koncentrcije više od 2,5%, dok je duljin korijen klijnc tkođer znčjno inhibirn. 3
Pregled literture Osorio Slzr i sur. (2009.) ispitivli su utjecj ekstrkt od suhe ndzemne mse rute n klijvost korovne vrste Bidens pilos. Ispitivni su vodeni, etnolski i kloroformski ekstrkti u koncentrcijm od 2%, 5% i 10%. Rezultti su pokzli d ekstrkti rute imju znčjn utjecj n klijvost korovne vrste. Smnjenje klijvosti u odnosu n kontrolni tretmn iznosio je z 38,9%. Tkođer je zbilježen viš pojv bnormlnih klijnc (12,2%) nego u kontrolnom tretmnu (3,0%). Aliott i sur. (1996.) ispitivli su učink ekstrkt rute n klijvost i rst korijen običnog tušnj (P. olerce). Vodeni ekstrkti rute priprvljeni su potpnjem 100 grm svježeg lišć u litru vrele vode (95 C) tijekom 10 minut. U kontrolnom tretmnu klijvost sjemen potpun klijvost sjemen zbilježen je nkon 70 sti. U tretmnu s vodenim ekstrktim rute nkon 70 odnosno 110 sti od početk klijnj proklijlo je tek 5 odnosno 20% sjemen tušnj. Alelokemiklije izolirne iz rute (5-metoksipsorlen, 8- metoksipsorlen, kvercetin) odgodile su i smnjile klijvost korov. Aliott i sur. (1994.) ispitivli su leloptski utjecj vodenih ekstrkt rute u koncentrciji od 25% (250 g/l) n klijvost i duljinu klijnc rotkvice, n svjetlu i u tmi. N svjetlu, vodeni ekstrkti odgodili su klijnje te g smnjili z 40%. Inhibicij duljine korijen bil je nešto viš n svjetlu nego u tmi. Iz ekstrkt su izolirne tri potencijlne lelokemiklije: 5-metoksipsorlen, 8-metoksipsorlen i 4-hidroksi-kumrin. Njveći inhibitorni potencijl pokzo je 5-metoksipsorlen koji je inhibiro klijvost z 32%, duljinu korijen klijnc z 17%. Oliv i sur. (2002.) ispitivli su utjecj mlč i inkorporcije svježih listov rute n nicnje i rst rotkvice, tikvice, cvjetče i rjčice. Listovi rute inkorporirni u tlo proizveli su veliku količinu vodotopivih fenol, uzrokovli veći električni konduktivitet i količinu nitrt, te niži ph u odnosu n tl bez listov. Nicnje rjčice i rotkvice bilo je inhibirno u tlim s mlčem i inkorporcijom, dok je rzvoj klijnc svih usjev bio inhibirn. Ekstrkti rute pokzli su i znčjn utjecj n nicnje i rst korov ko što su oštrodlkvi šćir, obični tušnj, običn zubč, bijel lobod, šilj i mlječik (Aliott i Cfiero, 1999., Aliott i sur., 2000.). Fungisttični utjecj ekstrkt rute istrživli su Oliv i sur. (1999.). Vodeni ekstrkti inhibirli su rst micelij gljiv Fusrium solni, Pyrenochet lycopersici i Trichoderm 4
Pregled literture viride, Thielviopsis bsicol, Verticillium dhlie i Penicillium sp. ovisno o koncentrciji i vrsti gljive i do 100%. Ekstrkti rute pokzuju i inhibitorni utjecj n rst rzličitih sojev mikrolgi (UTEX 625 Synechococcus leopoliensis; UTEX 1444 Anben flos-que, SAG 11.60 Chlmydomons oblong; CCAP 202/7 Ankistrodesmus brunii; CCAP 211/8h Chlorell emersonii; UTEX 1648 Selenstrum cpricornutum) (Aliott i sur., 1999.). Insekticidni učink rute zbilježili su Aliott i sur. (2000.) prilikom ispitivnje ekstrkt rute (10%) n rst i rzvoj mediternske voćne muhe i ličinki komrc. Rvlić i sur. (2013.) ispitivli su leloptski utjecj zjedničkog klijnj sjemen romtičnog bilj i to bosiljk (Ocimum bsilicum), korijndr (Corindrum stivum), ljupčc (Levisticum officinle), orign (Orignum vulgre) i sjemen korovnih vrst strjeličst grbic (C. drb) i bezmirisn kmilic (Tripleurosperum inodorum C.H. Schulz) n klijvost i rni porst korov. Bosiljk, korijndr i ljupčc smnjili su klijvost sjemen strjeličste grbice do 27%. S druge strne, svo bilje, osim ljupčc, imlo je stimultivni učink n klijnje sjemen bezmirisne kmilice. Korijndr je smnjio duljinu korijen strjeličste grbice z 17.5%. Smo je ljupčc imo znčjn inhibitorni učink n svježu msu strjeličste grbice. Aleloptski utjecj neven (Clendul officinlis L.) n klijnje i rst strjeličste grbice ispitivli su Bličević i sur. (2014.). U petrijevim zdjelicm ispitivno je zjedničko klijnje sjemen strjeličste grbice i neven, te utjecj ekstrkt od svježe i suhe biomse neven u koncentrcijm od 5 i 10% (50 i 100 g po litri destilirne vode). U posudm s tlom ispitivni su učinci ekstrkt od svježe biomse neven u već nvedenim koncentrcijm te učinci svježih i suhih osttk neven u dvije doze (10 i 20 g/ kg tl). Zjedničko klijnje strjeličste grbice i sjemen neven pozitivno je djelovlo n klijvost i rst korov. Ekstrkti svježe i suhe mse neven smnjili su klijvost strjeličste grbice u prosjeku z 11,9 i 96,9%. Ekstrkti od suhe mse neven snžno su inhibirli sve mjerene prmetre. Već koncentrcij iml je veći inhibitorni učink. Ekstrkti od svježe biomse neven primijenjeni u posudm s tlom imli su stimultivni učink n rst korov, osim n rst korijen, čiji je rst inhibirn većim koncentrcijm (z 6,6%). Svježi i suhu osttci neven inkorporirni u tlo imli su stimulcijski učink n klijnje i 5
Pregled literture rst klijnc strjeličste grbice, no duljin korijen grbice kod primjene suhih osttk bil je inhibirn z 15,4% s nižom i 10,2% s višom dozom. Bličević i sur. (2014.b) proučvli leloptski utjecj kmilice (Mtricri chmomill L.) n klijvost i početni rst korovne vrste strjeličste grbice. U lbortorijskim uvjetim istrživn je utjecj zjedničkog klijnj sjemen kmilice i streličste grbice, te utjecj vodenih ekstrkt kmilice. Ispitivni su vodeni ekstrkti od svježe i suhe mse kmilice u koncentrcijm od 5 i 10%. Sjeme kmilice inhibirlo je klijvost grbice, do 10,8%, no nije bilo utjecj n rst klijnc. Ekstrkti kmilice od svježe i suhe mse pokzli su negtivn učink n klijvost, duljinu korijen i izdnk te svježu msu klijnc grbice. S povećnjem koncentrcije biomse kmilice u ekstrktim, mjereni prmetri su se proporcionlno smnjivli. Ekstrkt suhe mse kmilice u koncentrciji od 10% imo je njveći učink, te potpuno inhibiro (100%) svježu msu te duljinu korijen i izdnk grbice. Rvlić i sur. (2014.) ispitivli su leloptski učink peršin (Petroselinum crispum) n klijvost i rst strjeličste grbice. U petrijevim zdjelicm istrživn je učink zjedničkog klijnj sjemen peršin i strjeličste grbice te utjecj vodenih ekstrkt u koncentrcijm od 5 i 10%. U posudm je ispitivn utjecj vodenih ekstrkt od svježe mse peršin u istim koncentrcijm te utjecj svježih i suhih osttk peršin u dozm od 10 i 20 g/kg tl. Zjedničko klijnje sjemen imlo je stimultivni utjecj n duljinu korijen, li je smnjilo duljinu izdnk i svježu msu klijnc. U petrijevim zdjelicm, vodeni ekstrkti od svježe i suhe mse peršin smnjili su klijvost strjeličste grbice. Njviš koncentrcij ekstrkt od suhe mse peršin inhibirl je klijvost grbice z 100%. U pokusim s posudm, ekstrkti od svježe mse peršin djelovli su pozitivno n rst korovne vrste, osim n duljinu korijen, koj je bil inhibirn s višom koncentrcijom z 4,2%. Svježi biljni osttci peršin smnjili su klijvost i duljinu izdnk grbice, dok su suhi osttci promovirli su klijvost i rst grbice, li su imli negtivn učink n duljinu korijen. Đikić (2004.) je ispitivl leloptski utjecj zjedničkog klijnj i ekstrkt ljekovitog i romtičnog bilj n klijvost i msu klijnc strjeličste grbice. Ekstrkt znčjno je smnjio klijvost korov, u prosjeku z 24,1%. Stimultivni učink pokzli su ekstrkti komorč, korijndr i kim. 6
Pregled literture Prem Kto-Noguchi (2003.) suhe rezidue mtičnjk (Meliss officinlis) u rzličitim dozm inhibirju klijvost i rst korovnih vrst Amrnthus cudtus i Digitri snguinlis. 7
Mterijl i metode 3. Mterijl i metode Pokusi su provedeni u Lbortoriju z fitofrmciju n Poljoprivrednom fkultetu u Osijeku tijekom 2013./2014. godine. Aleloptski učink ljekovite vrste rute (R. grveolens L.) n korovnu vrstu strjeličst grbic (L. drb) utvrđen je kroz niz pokus. Sveukupno su proveden četiri pokus: 1. Zjedničko klijnje sjemen rute i sjemen strjeličste grbice u petrijevim zdjelicm n filter ppiru 2. Utjecj vodenih ekstrkt od svježe i suhe biljne mse rute n strjeličstu grbicu u petrijevim zdjelicm n filter ppiru 3. Utjecj vodenih ekstrkt od svježe biljne mse rute n strjeličstu grbicu u posudm s tlom 4. Utjecj svježih i suhih biljnih osttk rute n strjeličstu grbicu u posudm s tlom Sjeme korovne vrste strjeličst grbic prikupljeno je s proizvodnih površin u Osječkobrnjskoj župniji tijekom 2013. godine. U svkom pokusu sjeme korov površinski je dezinficirno tijekom 20 minut 1% otopinom NOCl (4% komercijln vrikin rzrijeđen destilirnom vodom) i isprno tri put destilirnom vodom (Siddiqui i sur., 2009.). Sjeme rute kupljeno je od sjemenske kuće. Ndzemn ms rute ubrn je u stdiju cvtnje. Dio svježe biljne mse sušen je n zrku te je nkon sušenj usitnjen u prh uz pomoć električnog mlin. Vodeni ekstrkti od svježe i suhe ndzemne mse rute pripremljeni su prem metodi Norsworthy (2003.). Ekstrkti su pripremljeni potpnjem 100 grm sitno usitnjenih svježih dijelov ili suhog prh rute u 1000 ml destilirne vode (slik 1.). Dobivene smjese čuvne su tijekom 24 h u lbortoriju n temperturi od 22 (± 2) C. Filtrirnjem kroz muslinsko pltno kko bi se uklonile grube čestice te zvršnim filtrirnjem kroz filtr ppir dobiveni su ekstrkti. Ekstrkti koncentrcije 10% (100 g/l vode) rzrijeđeni su destilirnom vodom kko bi se dobio i 5% ekstrkt (50 g/l vode). Nkon pripreme ekstrkti su čuvni u hldnjku do korištenj. U pokusim s posudm korišten je komercijlni supstrt. 8
Mterijl i metode Slik 1. Priprem vodenog ekstrkt od suhe biljne mse rute (Foto: Orig.) U prvom pokusu ispitivn je utjecj zjedničkog klijnj sjemen rute i sjemen strjeličste grbice prem metodi Đikić (2005.). U petrijeve zdjelice promjer 90 mm n filter ppir nvlžen destilirnom vodom poredno je u nizmjenične redove po 30 sjemenki rute i 30 sjemenki korov. Ko kontrolni tretmn u petrijevkm je nklijvno smo sjeme strjeličste grbice (30 sjemenki). U drugom je pokusu ispitivn utjecj vodenih ekstrkt od svježe i suhe ndzemne mse rute u petrijevim zdjelicm. U petrijeve zdjelice (promjer 90 mm) poredno je po 30 sjemenki korovne vrste. U svku je petrijevu zdjelicu dodn ist količin ekstrkt u dvije koncentrcije (5 i 10 %), dok je u kontrolnom tretmnu filter ppir nvlžen destilirnom vodom. Utjecj ekstrkt od svježe ndzemne mse rute u posudm s tlom ispitivn je u trećem pokusu. U posude s supstrtom sijno je po 30 sjemenki strjeličste grbice. Svku posud 9
Mterijl i metode zliven je s po 30 ml ekstrkt odnosno destilirne vode u kontrolnom tretmnu. Nkon tog svi tretmni zlijevni su vodom. Slik 2. Svježi biljni dijelovi rute (Foto: Orig.) Slik 3. Suhi biljni dijelovi rute (Foto: Orig.) U četvrtom pokusu ispitivn je utjecj svježih i suhih biljnih osttk rute i to prem modificirnoj metodi Norsworthy (2003.) (slik 2 i 3.). Svježi i suhi biljni osttci miješni 10
Mterijl i metode su s komercijlnim supstrtom u dozm od 10 i 20 g po kg tl. U posude s tlom sijno je po 30 sjemenki strjeličste grbice. U kontrolnom tretmnu sjeme grbice sijno je u posude s tlom bez biljnih osttk. U prvom i drugom pokusu sjeme u petrijevim zdjelicm nklijvno je tijekom 9 dn u lbortoriju pri temperturi od 22 (± 2) C. Pokusi u posudm pri istim uvjetim trjli su tijekom 14 dn. Svki tretmn imo je četiri ponvljnj, svi pokusi su ponovljeni dv put. Aleloptski učink sjemen i biljne mse rute ocijenjen je n krju svkog pokus mjereći broj, dužinu korijen i izdnk (cm), te svježu msu (g) klijnc strjeličste grbice. Postotk klijvosti izrčunt je z svko ponvljnje koristeći formulu: G (germintion, klijvost) = (broj klijvih sjemenki / ukupn broj sjemenki) x 100. Ms klijnc mjeren je n elektroničkoj vgi s četiri decimle. Prikupljeni podci su nlizirni sttistički nlizom vrijnce (ANOVA), rzlike između srednjih vrijednosti tretmn testirne LSD testom n rzini 0,05. 11
% u odnosu n kontrolu Rezultti 4. Rezultti 4.1. Utjecj zjedničkog klijnj sjemen rute i sjemen strjeličste grbice n klijvost i rst korov Zjedničko klijnje sjemen rute i sjemen strjeličste grbice u petrijevim zdjelicm imlo je znčjn utjecj n klijvost sjemen korov (grfikon 1.). Klijvost sjemen grbice nklijvnog s sjemenom rute smnjen je z 24,2% u odnosu n kontrolni tretmn. 120 100 80 b 60 40 Kontrol Rut 20 0 Klijvost Svjež ms Grfikon 1. Utjecj zjedničkog klijnj sjemen rute i strjeličste grbice n klijvost i svježu msu korov S druge strne, zjedničko klijnje s sjemenom rute utjeclo je n povećnje svježe mse klijnc grbice. U odnosu n kontrolni tretmn povećnje svježe mse, iko ne sttistički znčjno, iznosilo je 7,1% (grfikon 1.). Zjedničko klijnje nije pokzlo sttistički znčjn utjecj n smnjenje duljine korijen strjeličste grbice (grfikon 2.). Duljin korijen strjeličste grbice u kontrolnom tretmnu 12
Duljin u cm Rezultti iznosil je 3,41 cm, dok je u tretmnu s sjemenom rute smnjen z 10,1%. S druge strne, duljin izdnk grbice sttistički je znčjno smnjen u tretmnu s rutom i to z 9,3% u odnosu n kontrolni tretmn. 4 3,5 3 2,5 2 1,5 b Kontrol Rut 1 0,5 0 Duljin korijen Duljin izdnk Grfikon 2. Utjecj zjedničkog klijnj sjemen rute i strjeličste grbice n duljinu korijen i izdnk korov 13
% u odnosu n kontrolu Rezultti 4.2. Utjecj vodenih ekstrkt svježe i suhe mse rute n klijvost i rst strjeličste grbice n filter ppiru Utvrđen je sttistički znčjn inhibitorni učink n klijvost i svježu msu strjeličste grbice u tretmnim s ekstrktim od svježe i suhe biomse rute u rzličitim koncentrcijm (grfikon 3.). Kontrol Svjež bioms 5% Svjež bioms 10% Suh bioms 5% Suh bioms 10% 140 120 100 b b 80 60 b b 40 20 c c 0 Klijvost d Svjež ms d Grfikon 3. Utjecj vodenih ekstrkt od svježe i suhe biomse rute n klijvost i svježu msu strjeličste grbice Smnjenje klijvosti sjemen grbice kretlo se od 27,6 do 100% u odnosu n kontrolni tretmn. Ekstrkti s više koncentrcije (10%) imli su jči inhibitorni učink. Potpun inhibicij klijnj grbice (100%) zbilježen je u tretmnu s ekstrktom suhe mse koncentrcije 10%. Ekstrkti od svježe mse rute imli su mnji negtivni učink n klijvost i u prosjeku su je smnjili z 28,6%, dok su ekstrkti od suhe biomse u prosjeku smnjili klijvost z 92,9%. 14
% u odnosu n kontrolu Rezultti Utvrđen je i znčjn učink ekstrkt n svježu msu strjeličste grbice. Potpuno smnjenje svježe mse grbice (100%) zbilježeno je tkođer u tretmnu s ekstrktom suhe mse rute u višoj koncentrciji, dok je pri nižoj koncentrciji ms bil smnjen z 83,5%. S druge strne, ekstrkt svježe mse u višoj koncentrciji nije pokzo znčjn učink n svježu msu grbice, dok je ekstrkt niže koncentrcije imo znčjno pozitivno djelovnje te je povećo svježu msu z 16,4% u odnosu n kontroli. Vodeni ekstrkti rute pokzli su rzličit utjecj n duljinu klijnc strjeličste grbice (grfikon 4.). Kontrol Svjež bioms 5% Svjež bioms 10% Suh bioms 5% Suh bioms 10% 180 160 140 120 100 c b b b 80 60 40 20 0 d Duljin korijen d c Duljin izdnk d Grfikon 4. Utjecj vodenih ekstrkt od svježe i suhe biomse rute n duljinu korijen i izdnk strjeličste grbice Svi ekstrkti pokzli su sttistički znčjn utjecj n duljinu korijen grbice. Ekstrkti obje koncentrcije svježe mse stimulirli su duljinu korijen grbice i to z 56,5 odnosno 24,4%. S druge strne, ob ekstrkt od suhe mse rute djelovli su negtivno te smnjili duljinu korijen z 94,1 odnosno 100%. 15
Rezultti Duljin izdnk grbice tkođer je bil znčjno smnjen u tretmnim s ekstrktim od suhe mse i to z 81,1 i 100%. S druge strne, ekstrkti od svježe mse u koncentrciji 5% znčjno je pozitivno utjeco n duljinu izdnk z 21,7%, dok ekstrkt više koncentrcije nije imo utjecj. Ko i kod klijvosti i svježe mse klijnc, ekstrkti od suhe mse rute pokzli su znčjno veći negtivni učink od ekstrkt od svježe mse. Isto tko, više koncentrcije u prvilu su imle jči negtivni učink od nižih, dok su niže pokzle stimultivno djelovnje. 16
% u odnosu n kontrolu Rezultti 4.3. Utjecj vodenih ekstrkt rute n klijvost i rst strjeličste grbice u posudm s tlom Vodeni ekstrkti od svježe ndzemne mse rute pokzli su pozitivn i negtivn utjecj n klijvost strjeličste grbice u pokusu s posudm (grfikon 5.). Negtivn leloptski utjecj n klijvost zbilježen je kod ekstrkt niže koncentrcije te je klijvost bil smnjen z 11,4%. Suprotno tome, ekstrkt više koncentrcije pokzo je stimultorni učink n klijvost grbice i to z 23,5%. Međutim, utjecji ekstrkt nisu bili sttistički znčjni u odnosu n kontrolni tretmn. 140 120 100 80 b b Klijvost 60 40 Kontrol Svjež ms 5% Svjež ms 10% Grfikon 5. Utjecj vodenih ekstrkt od svježe biomse rute n klijvost strjeličste grbice (u posudm) Nije utvrđen znčjn utjecj ekstrkt od svježe mse n svježu msu strjeličste grbice (grfikon 6.). Ob ekstrkt pokzl su blgi stimultorni učink. Ekstrkt niže koncentrcije povećo je svježu msu z 11,4%, dok je ekstrkt niže koncentrcije povećo svježu msu z tek 6,%. 17
Duljin korijen i izdnk, cm % u odnosu n kontrolu Rezultti 120 100 80 Svjež ms 60 40 Kontrol Svjež ms 5% Svjež ms 10% Grfikon 6. Utjecj vodenih ekstrkt od svježe biomse rute n svježu msu strjeličste grbice (u posudm) Ekstrkti nisu imli znčjn utjecj n duljinu korijen grbice (grfikon 7.). Duljin izdnk u kontrolnom tretmnu iznosil je 2,8 cm. Ekstrkt niže koncentrcije nezntno je utjeco n smnjenje, ekstrkt više koncentrcije n povećnje duljine korijen. 5 4 Duljin korijen Duljin izdnk 3 2 Kontrol Svjež ms 5% Svjež ms 10% Grfikon 7. Utjecj vodenih ekstrkt od svježe biomse rute n duljinu korijen i izdnk strjeličste grbice (u posudm) 18
Rezultti Primjen ekstrkt utjecl je blgo pozitivno n duljinu izdnk grbice. Ekstrkt više koncentrcije imo je jče djelovnje p je duljin izdnk z 4,6% bil već u odnosu n kontrolu. 19
% u odnosu n kontrolu Rezultti 4.4. Utjecj biljnih osttk rute n klijvost i rst strjeličste grbice u posudm s tlom Svježi i suhi biljni osttci rute pokzli su leloptski utjecj n klijvost strjeličste grbice (grfikon 8.). Iko su svi ekstrkti donekle imli negtivn učink, sttistički znčjno smnjenje klijvosti zbilježeno je smo u tretmnu s svježim osttcim rute u dozi od 20 g/kg te je iznosilo 35,9%. Nešto niže smnjenje utvrđeno je u tretmnu s nižom dozom svježe mse, i to 25,9%. S druge strne, suhi osttci rute smnjili su klijvost grbice z 7,8 odnosno 2,3%. 120 100 b b 80 60 b b Kontrol Svježi osttci 10 g/kg Svježi osttci 20 g/kg Suhi osttci 10 g/kg 40 Suhi osttci 20 g/kg 20 0 Klijvost Grfikon 8. Utjecj svježih i suhih biljnih osttk rute n klijvost strjeličste grbice Inkorporcij svježih biljnih osttk rute djelovl je negtivno n svježu msu korov (grfikon 9.). Smnjenje mse bilo je znčjno u tretmnu s nižom dozom i iznosilo je 26,4%. Viš doz smnjil je msu grbice z 14,1%. S druge strne, ob tretmn s suhom msom ruke djelovl su znčjno stimultorno n svježu msu korov. Niž doz od 10 g/kg stimulirl je svježu msu z 21,4%, dok je viš doz djelovl jče i stimulirl msu z 45,9%. 20
% u odnosu n kontrolu % u odnosu n kontrolu Rezultti 160 140 120 100 80 60 c d cd b Kontrol Svježi osttci 10 g/kg Svježi osttci 20 g/kg Suhi osttci 10 g/kg Suhi osttci 20 g/kg 40 20 0 Svjež ms Grfikon 9. Utjecj svježih i suhih biljnih osttk rute n svježu msu strjeličste grbice Kontrol Svježi osttci 10 g/kg Svježi osttci 20 g/kg Suhi osttci 10 g/kg Suhi osttci 20 g/kg 120 100 80 60 b c b b b b 40 20 0 Duljin korijen Duljin izdnk Grfikon 10. Utjecj svježih i suhih biljnih osttk rute n duljinu korijen i izdnk strjeličste grbice 21
Rezultti Svjež biljn ms rute nije iml znčjn utjecj n duljinu korijen grbice (grfikon 10.). S druge strne, suhi osttci znčjno su smnjili duljinu korijen, i to niž doz z 20,1%, viš doz 40,4%. Duljin izdnk tkođer nije bil pod znčjnim utjecjem biljne mse rute. Svjež ms rute snizil je duljinu izdnk z 8,3 odnosno 6,2%. Niž doz suhih osttk rute djelovl je pozitivno z 7,2%. 22
Rsprv 5. Rsprv Rezultti provedenih pokus pokzli su d sjeme i ndzemn ms rute imju leloptski utjecj, bilo pozitivno bilo negtivni, n klijvost, duljinu klijnc i svježu msu korovne vrste strjeličst grbic. Aliott i sur. (2008.) nvode d su mediternske biljke koje su korištene još u strom Rimu primrn i znemren izvor lelokemiklij. Ko znčjne biljke mediternskog područj nvode rutu, mslinu, lvndu te morski luk (Urgine mritim (L.) Bker). Zjedničko klijnje sjemen rute i sjemen streličste grbice djelovlo je inhibitorno n klijvost, te duljinu klijnc strjeličste grbice. Ipk, duljin korijen nije bil pod znčjnim utjecjem, svjež ms blgo je stimulirn. Slične rezultte nvode i Bličević i sur. (2014.b) prem kojim zjedničko klijnje sjemen strjeličste grbice i kmilice djeluje negtivno n klijvost i duljinu klijnc korov. S druge strne, Bličević i sur. (2014.) nvode d sjeme neven nem negtivn utjecj n klijvost strjeličste grbice. Zjedničko klijnje sjemen im rzličit utjecj n klijvost i rst sjemen korov ovisno o smoj korovnoj vrsti i vrsti romtičnog i ljekovitog bilj (Đikić, 2005.). Slik 4. Utjecj vodenih ekstrkt od svježe biomse rute n klijvost i rst klijnc strjeličste grbice n filter ppiru (Foto: Orig.) U pokusim u petrijevim zdjelicm svi primijenjeni ekstrkti djelovli su negtivno n klijvost grbice (slik 4. i 5.). Ipk, njveći učink pokzli su ekstrkti suhe mse te su 23
Rsprv djelovli potpuno inhibitorno i do 100% s većom koncentrcijom ekstrkt. Jednko tko, ekstrkti od suhe mse rute negtivno su djelovli i n svježu msu te duljinu klijnc korov. S druge strne, prilikom primjene ekstrkt od svježe mse svjež ms klijnc i duljin izdnk klijnc nije bil inhibirn, duljin korijen je bil znčjno stimulirn. Negtivni leloptski utjecj ekstrkt rute zbilježen je n druge znčjne korovne vrste poput oštrodlkvog šćir, običnog portulk, bijele lobode, šilj i mlječike (Mkkizdeh i sur., 2009., Aliott i Cfiero, 1999., Aliott i sur., 2000.), li i n usjeve ko što je rotkvic (Aliott i sur., 1994.). Murry i sur. (1982.) nvode d su lelokemiklije izolirne iz rute ili regultori klijnj ili inhibitorne tvri. Slik 5. Utjecj vodenih ekstrkt od suhe biomse rute n klijvost i rst klijnc strjeličste grbice n filter ppiru (Foto: Orig.) Općenito gledno, ekstrkti od suhe biomse rute imli su jči inhibitorni učink od ekstrkt od svježe mse n sve mjerene prmetre te su ih u prosjeku smnjili i do preko 90%. Ekstrkti od svježe mse su s druge strne pokzli i pozitivn učink. Rzlike između ekstrkt pripremljenih od svježe i suhe biomse, tkođer su zbilježene u istrživnjim Bličević i sur. (2014.b) gdje su ekstrkti od svježe mse kmilice imli i do 50% niži inhibitorni učink n strjeličstu grbicu z rzliku od ekstrkt od suhe mse. 24
Rsprv Mrinov-Serfimov (2010.) nvodi d su rzlike uvjetovne njvjerojtnije ko posljedic rzličite koncentrcije ktivnih tvri prilikom ekstrkcije iz svježe i suhe mse. Niže koncentrcije ekstrkt od svježe mse u prvilu su imle pozitivn utjecj n rst klijnc. Pozitivn utjecj ekstrkt od svježe mse u nižim koncentrcijm zbilježil je Mišić (2015.) u pokusu s ekstrktim od žute vučje stope (Aristolochi clemtitis) n bezmirisnu kmilicu. Primjen ekstrkt od svježe mse rute u posude s tlom nije znčjno utjecl n klijnje grbice, niti n duljinu klijnc i njihovu svježu msu. Ipk, ekstrkt više koncentrcije stimuliro je klijvost z više od 20%. Rvlić i sur. (2014.) s druge strne nvode znčjn pozitivni utjecj vodenih ekstrkt od svježe mse peršin n klijvost i rst strjeličste grbice. Slik 6. Utjecj vodenih ekstrkt od svježe mse rute n klijvost i rst klijnc strjeličste grbice (u posudm) (Foto: Orig.) Zbilježene su rzlike pri primjeni ekstrkt od svježe mse u petrijeve zdjelice i u posude s tlom. U petrijevkm, uočeno je znčjno smnjenje klijvosti grbice, te pozitivn utjecj n duljinu rst klijnc, dok u posudm znčjn utjecj ekstrkt nije zbilježen. Rzlog tomu može jči utjecj prilikom direktnog kontkt ekstrkt s sjemenom n filter ppiru (Rvlić i sur., 2014.) ili umnjenje učink lelokemiklij zbog dsorpcije u tlo 25
Rsprv (Vidl i sur., 1998.). Mnji učink ekstrkt prilikom primjene u tlo zbilježili su i Bličević i sur. (2015.) pri primjeni ekstrkt velike zltnice. Slik 7. Utjecj suhih i svježih biljnih osttk rute n strjeličstu grbicu (Foto: Orig.) Znčjn negtivn utjecj n klijvost sjemen grbice zbilježen je u tretmnu s višom dozom svježih biljnih osttk rute, iko je i niž doz djelovl inhibitorno. Isto tko, 26
Rsprv svježi osttci smnjili su svježu msu klijnc, dok su suhi osttci djelovli pozitivno (slik 7.). Listovi rute inkorporirni u tlo ili primijenjeni u obliku mlč prem Oliv i sur. (2002.) inhibirli su nicnje rjčice i rotkvice. Rvlić i sur. (2014.) nvode d svježi osttci peršin tkođer znčjno smnjuju duljinu korijen i izdnk grbice, dok suhi osttci nemju znčjn utjecj ili djeluju blgo stimulirjuće. 27
Zključk 6. Zključk Cilj istrživnj bio je utvrditi leloptski utjecj rute n korovnu vrstu strjeličstu grbicu kroz zjedničko klijnje, vodene ekstrkte te biljne osttke. Nkon provedenih pokus doneseni su sljedeći zključci: A. Znčjn inhibitorni učink prilikom zjedničkog klijnj sjeme rute pokzlo je n klijvost i duljinu izdnk strjeličste grbice. B. U petrijevim zdjelicm ekstrkti od svježe i suhe mse rute negtivno su djelovli n klijvost sjemen strjeličste grbice. Rst klijnc grbice bio je inhibirn primjenom ekstrkt od suhe mse, dok je primjen ekstrkt od svježe mse pokzl i stimultorni učink. C. Ekstrkti od svježe mse pokzli su mnji inhibitorni učink od ekstrkt od suhe mse rute. D. Primjen ekstrkt od svježe mse u posude s tlom nije iml znčjn utjecj n klijvost i rst klijnc strjeličste grbice. E. Ekstrkti od svježe mse su imli mnji leloptski utjecj prilikom primjene u posude s tlom. F. Inkorporcij svježih osttk rute u tlo djelovl je inhibitorno n klijvost i svježu msu klijnc grbice, dok su suhi osttci imli blgi pozitivn učink n svježu msu klijnc. Aleloptski potencijl sjemen i ndzemne mse rute svkko bi treblo ispitti i u poljskim uvjetim te n brojnim korovnim vrstm, uz detljno ispitivnje doze, koncentrcije, vremen primjene, stnj i fenološke fze biljne mse. 28
Litertur 7. Popis literture 1. Aldrich, R.J., Kremer, R.J. (1997.): Principles in Weed Mngement. Second Edition. Iow Stte University Press. 2. Aliott, G., Cfiero, G. (1999.): Biologicl properties of Rut grveolens L. nd its potentil use in sustinble giculturl systems. U: Principles nd Prctice in Plnt Ecology, Inderjit, K.M.M. Dkshiny, Foy, C. L. (ur.). Boc Rton, FL: CRC Press. pp. 551 563. 3. Aliott, G., Cfiero, G., De Feo, V., Di Blsio, B., Icovino, R., Oliv, A. (2000.): Allelochemicls from rue (Rut grveolens L.) nd olive (Ole europe L.) oil mill wste wters s potentil nturl pesticides. Current Topics in Phytochemistry, 3: 167 177. 4. Aliott, G., Cfiero, G., De Feo, V., Plumbo, A.D., Strumi, S. (1996.): Infusion of rue for control of purslne weed: Biologicl nd chemicl spects. Allelopthy Journl, 3(2): 207-216. 5. Aliott, G., Cfiero, G., De Feo, V., Scchi, R. (1994.): Potentil llelochemicls from Rut grveolens L. nd their ction on rdish seeds. Journl of Chemicl Ecology, 20(11): 2761-2775. 6. Aliott, G., Mllik, A.U., Pollio, A. (2008.): Historicl Exmples of Allelopthy nd Ethnobotny from the Mediterrnen Region. U: Allelopthy in Sustinble Agriculture nd Forestry, Zeng, R.S., Mllik, A.U., Luo, S.M. (ur.), Springer Science+Business Medi, LLC, New York, pp. 11-24. 7. Bličević, R., Rvlić, M., Knežević, M., Mrić, K., Mikić, I. (2014.): Effect of mrigold (Clendul officinlis L.) cogermintion, extrcts nd residues on weed species hory cress (Crdri drb (L.) Desv.). Herbologi, 14(1): 23-32. 8. Bličević, R., Rvlić, M., Živković, T. (2015.): Allelopthic effect of invsive species gint goldenrod (Solidgo gignte Ait.) on crops nd weeds. Herbologi, 15(1): 19-29. 9. Bličević, R., Rvlić, M., Lucić, I., Mrić, K., Nikolić, M., Bule, S., Topić, I. (2014.b): Allelopthic effect of chmomile (Mtricri chmomill L.) on hory cress (Crdri drb (L.) Desv.). Proceedings & bstrcts, the 7th interntionl scientific/professionl conference Agriculture in nture nd environment protection, Gls Slvonije d.d. Osijek, pp. 218-222. 29
Litertur 10. De Feo, V., De Simone, F., Sentore, F. (2002.): Potentil llelochemicls from the essentil oil of Rut grveolens. Phytochemistry, 61(5): 573-578. 11. Đikić, M. (2004.): Aleloptski uticj romtičnog, ljekovitog i krmnog bilj n klijnje, nicnje i rst korov i usjev. Doctorl disserttion. Poljoprivredni fkultet Srjevo. 12. Đikić, M. (2005.): Allelopthic effect of cogermintion of romtic nd medicinl plnts nd weed seeds. Herbologi, 6(1): 15-24. 13. Einhellig, F. A. (1995.): Allelopthy: Current sttus nd future gols. U: Allelopthy: Orgnisms, Processes nd Applictions, Inderjit, Dkshini, K.M.M., Einhellig, F.A, (ur.). Americn Chemicl Society, Wshington DC, USA, pp. 1-24. 14. Furniss, D., Adms, T. (2007.): Herb of Grce: An Unusul Cuse of Phytophotodermtitis Mimicking Burn Injury. Journl of Burn Cre & Reserch, 28(5): 767-769. 15. Gtti, A.B., Ferreir, A.G., Arduin, M., de Andrde, G., Perez, S.C. (2010.): Allelopthic effects of queous extrcts of Artistolochi espernze O.Kuntze on development of Sesmum indicum L. seedlings. Act Botnic Brsilic, 24: 454 461. 16. Hulin, N. (2011.): Više biljke stblšice. Udžbenici Sveučilišt u Zgrebu. Golden mrketing-tehničk knjig, Zgreb. 17. Kto-Noguchi, H. (2003.): Assessment of llelopthic potentil of shoot powder of lemon blm. Scienti Horticulture, 97: 419-423. 18. Kennedy, B.S., Nielsen, M.T., Severson, R.R. (1995.): Biortionls from Nicotin protect cucumbers ginst Colletotrichum lgenrium (Pss.) Ell. & Hlst disese development. Journl of Chemicl Ecology, 21: 221-231. 19. Li, Z.-H., Wng, Q., Run, X., Pn, C.-D., Jing, D.-A. (2010.): Phenolics nd plnt llelopthy. Molecules, 15(12): 8933-8952. 20. Mkkizdeh, M., Slimi, M., Frhoudi, R. (2009.): Allelopthic effect of rue (Rut grveolens L.) on seed germintion of three weeds. Irnin Journl of Medicinl nd Aromtic Plnts, 24(4): 463-471. 21. Mrinov-Serfimov, P. (2010.): Determintion of Allelopthic Effect of Some Invsive Weed Species on Germintion nd Initil Development of Grin Legume Crops. Pesticides nd Phytomedicine, 25(3): 251-259. 30
Litertur 22. Mišić, M. (2015.): Aleloptski utjecj žute vučje stope (Aristolochi clemtitis L.) n pšenicu i bezmirisnu kmilicu. Diplomski rd, Poljoprivredni fkultet u Osijeku, Sveučilište Josip Jurj Strossmyer u Osijeku, Osijek, pp. 47. 23. Murry, R.D.M., Mendez, J., Brown, S.A. (1982.): The nturl coumrins: Occurrence, chemistry nd biochemistry, Wiley, Chicester, Englnd, pp. 701. 24. Norsworthy, J.K. (2003.): Allelopthic Potentil of Wild Rdish (Rphnus rphnistrum). Weed Technology, 17: 307-313. 25. Oliv, A., Lhoz, E., Contillo, R. nd Aliott, G. (2002.) Effects of Rut grveolens leves on soil chrcteristics nd erly seedling growth of four crop species. Annls of Applied Biology, 141: 87 91. 26. Oliv, A., Lhoz, E., Contillo, R., Alliot, G. (1999.): Fungisttic ctivity of Rut grveolens extrct nd its llelochemicls. Journl of Chemicl Ecology, 25(3): 519-526. 27. Osorio Slzr, L., Vlverde, A.F., Bonill Corre, C.R., Snchez Orozco, M.S., Mier Bron, C.E. (2009.): Evlution of cubn hemp, nut sedge, johnson grss nd herb of grce extrcts in weed control. Act Agronomic, 58(2): 103-107. 28. Rvlić, M., Bličević, R., Lucić, I. (2014.): Allelopthic effect of prsley (Petroselinum crispum Mill.) cogermintion, wter extrcts nd residues on hory cress (Lepidium drb (L.) Desv.). Poljoprivred, 20(1): 22-26. 29. Rvlić, M., Bličević, R., Pejić, T., Pećr, N. (2013.): Allelopthic effect of cogermintion of some romtic plnts nd weed seeds. Proceedings & bstrcts, the 6th interntionl scientific/professionl conference Agriculture in nture nd environment protection, Gls Slvonije d.d. Osijek, pp. 104-108. 30. Reigos, M.J., Gonzáles, L., Sánchez-Moerirs, A., Durán, B., Puime, D., Fernández, D., Bolno, J.C. (2001.): Comprison of physiologicl effects of llelochemicls nd commercil herbicides. Allelopthy Journl, 8: 211-220. 31. Rice, E.L. (1984.): Allelopthy. 2nd edition. Acdemic Press, Orlndo, Florid. 32. Rice, E.L. (1995.): Allelopthy in bcteril nd fungl diseses of plnt. U: Biologicl control of weeds nd plnt diseses: Advnces in Applied Allelopthy, Rice, E.L. (ur.). University of Oklhom Press, Normn, Oklhom. 33. Siddiqui, S., Bhrdwj, S., Khn, S.S., Meghvnshi, M.K. (2009.): Allelopthic Effect of Different Concentrtion of Wter Extrct of Prosopsis Juliflor Lef 31
Litertur on Seed Germintion nd Rdicle Length of Whet (Triticum estivum Vr- Lok-1). Americn-Eursin Journl of Scientific Reserch, 4(2): 81-84. 34. Singh, H.P., Btish, D.R., Kohli, R.K. (2003.): Allelopthic interctions nd llelochemicls: New possibilities for sustinble weed mngement. Criticl Review in Plnt Sciences, 22: 239-311. 35. Swin, T. (1977.): Secondry compounds s protective gents. Annul Review of Plnt Physiology, 28: 479-501. 36. Whittker, R.H., Feeny, P.P. (1971.): Allelochemics: Chemicl interctions between species. Science, 171: 757-770. 37. Zobel, A.M., Brown, S.A. (1988.): Determintions of furocoumrins on the lef surfce of Rut grveolens with n improved extrction technique. Journl of Nturl Products, 51: 941-946. 32
Sžetk 8. Sžetk Cilj istrživnj bio je utvrditi leloptski učink rute (Rut grveolens L.) n klijvost i početni rst korovne vrste strjeličste grbice (Lepidium drb (L.) Desv.) u lbortorijskim uvjetim. U petrijevim zdjelicm istrživn je učink zjedničkog klijnj sjemen rute i strjeličste grbice te utjecj vodenih ekstrkt u koncentrcijm od 5 i 10%. U posudm s tlom ispitivn je utjecj vodenih ekstrkt od svježe mse rute u koncentrcijm 5 i 10% te utjecj svježih i suhih osttk biomse rute u dozm od 10 i 20 g/kg tl. Zjedničko klijnje sjemen djelovlo je negtivno n klijvost sjemen korov te g inhibirlo z 24,2%. U petrijevim zdjelicm vodeni ekstrkti od svježe i suhe biomse rute djelovli su negtivno n klijvost i rst korov, posebice suhi ekstrkti i do 100%. Ekstrkti svježe mse imli su mnji negtivni učink. Primjen ekstrkt od svježe biomse rute u posude s tlom nije znčjno djelovl n ispitivne prmetre. Zbilježen je slbiji utjecj ekstrkt u posudm nego u petrijevim zdjelicm. Svježi biljni osttci rute inkorporirni u tlo smnjili su klijvost u prosjeku z 30,9%. Svjež ms klijnc stimulirn je u tretmnim s suhim osttcim. Ključne riječi: leloptij, zjedničko klijnje, vodeni ekstrkti, biljni osttci, Rut grveolens L., Lepidium drb (L.) Desv. 33
Summry 9. Summry The im of the study ws to determine the llelopthic effect of (Rut grveolens L.) on germintion nd erly growth of weed species hory cress (Lepidium drb (L.) Desv.) under lbortory conditions. Cogermintion of hory cress with rue seeds, wter extrcts from fresh nd dry rue biomss in concentrtions of 5 nd 10% were evluted in Petri dishes. Effect of wter extrcts from fresh rue biomss in 5 nd 10% concentrtions s well s effects of fresh nd dry rue plnt residues in two rtes (10 nd 20 g/kg of soil) were exmined in pots with soil. Seed cogermintion showed negtive effects on weed seed germintion which ws reduced by 24.2%. The Petri dishes, wter extrcts from fresh nd dry rue biomss hd inhibitory effect on the germintion nd growth of weeds, especilly extrcts from dry biomss up to 100%. Extrcts from fresh biomss hd lower negtive effect. In pots with soil extrcts from fresh rue biomss hd no significnt effect on the studied prmeters. Extrcts hd lower impct in pots with soil. Fresh rue residues incorported into the soil reduced germintion on verge by 30.9%. Fresh seedlings weight ws stimulted in tretments with dry residues. Key words: llelopthy, cogermintion, wter extrcts, plnt residues, Rut grveolens L., Lepidium drb (L.) Desv. 34
Popis slik Popis slik Red. br. Nziv slike Str. Slik 1. Priprem vodenog ekstrkt od suhe biljne mse rute (Foto: Orig.) 9 Slik 2. Svježi biljni dijelovi rute (Foto: Orig.) 10 Slik 3. Suhi biljni dijelovi rute (Foto: Orig.) 10 Slik 4. Slik 5. Slik 6. Slik 7. Utjecj vodenih ekstrkt od svježe biomse rute n klijvost i rst klijnc strjeličste grbice n filter ppiru (Foto: Orig.) 23 Utjecj vodenih ekstrkt od suhe biomse rute n klijvost i rst klijnc strjeličste grbice n filter ppiru (Foto: Orig.) 24 Utjecj vodenih ekstrkt od svježe mse rute n klijvost i rst klijnc strjeličste grbice (u posudm) (Foto: Orig.) 25 Utjecj suhih i svježih biljnih osttk rute n strjeličstu grbicu (Foto: Orig.) 26 35
Popis grfikon Popis grfikon Red. br. Nziv grfikon Str. Grfikon 1. Grfikon 2. Grfikon 3. Grfikon 4. Grfikon 5. Grfikon 6. Grfikon 7. Grfikon 8. Grfikon 9. Grfikon 10. Utjecj zjedničkog klijnj sjemen rute i strjeličste grbice n klijvost i svježu msu korov 12 Utjecj zjedničkog klijnj sjemen rute i strjeličste grbice n duljinu korijen i izdnk korov 13 Utjecj vodenih ekstrkt od svježe i suhe biomse rute n klijvost i svježu msu strjeličste grbice 14 Utjecj vodenih ekstrkt od svježe i suhe biomse rute n duljinu korijen i izdnk strjeličste grbice 15 Utjecj vodenih ekstrkt od svježe biomse rute n klijvost strjeličste grbice (u posudm) 17 Utjecj vodenih ekstrkt od svježe biomse rute n svježu msu strjeličste grbice (u posudm) 18 Utjecj vodenih ekstrkt od svježe biomse rute n duljinu korijen i izdnk strjeličste grbice (u posudm) 18 Utjecj svježih i suhih biljnih osttk rute n klijvost strjeličste grbice 20 Utjecj svježih i suhih biljnih osttk rute n svježu msu strjeličste grbice 21 Utjecj svježih i suhih biljnih osttk rute n duljinu korijen i izdnk strjeličste grbice 21 36
TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA Sveučilište Josip Jurj Strossmyer u Osijeku Poljoprivredni fkultet u Osijeku Sveučilišni diplomski studij Ekološk poljoprivred Diplomski rd Aleloptski utjecj zjedničkog klijnj, vodenih ekstrkt i biljnih osttk rute (Rut grveolens L.) n strjeličstu grbicu (Lepidium drb (L.) Desv.) Sžetk Ivn Topić Cilj istrživnj bio je utvrditi leloptski učink rute (Rut grveolens L.) n klijvost i početni rst korovne vrste strjeličste grbice (Lepidium drb (L.) Desv.) u lbortorijskim uvjetim. U petrijevim zdjelicm istrživn je učink zjedničkog klijnj sjemen rute i strjeličste grbice te utjecj vodenih ekstrkt u koncentrcijm od 5 i 10%. U posudm s tlom ispitivn je utjecj vodenih ekstrkt od svježe mse rute u koncentrcijm 5 i 10% te utjecj svježih i suhih osttk biomse rute u dozm od 10 i 20 g/kg tl. Zjedničko klijnje sjemen djelovlo je negtivno n klijvost sjemen korov te g inhibirlo z 24,2%. U petrijevim zdjelicm vodeni ekstrkti od svježe i suhe biomse rute djelovli su negtivno n klijvost i rst korov, posebice suhi ekstrkti i do 100%. Ekstrkti svježe mse imli su mnji negtivni učink. Primjen ekstrkt od svježe biomse rute u posude s tlom nije znčjno djelovl n ispitivne prmetre. Zbilježen je slbiji utjecj ekstrkt u posudm nego u petrijevim zdjelicm. Svježi biljni osttci rute inkorporirni u tlo smnjili su klijvost u prosjeku z 30,9%. Svjež ms klijnc stimulirn je u tretmnim s suhim osttcim. Rd je izrđen pri: Poljoprivredni fkultet u Osijeku Mentor: Prof. dr. sc. Rent Bličević Broj strnic: 38 Broj grfikon i slik: 17 Broj tblic: - Broj literturnih nvod: 37 Broj prilog: - Jezik izvornik: hrvtski Ključne riječi: leloptij, zjedničko klijnje, vodeni ekstrkti, biljni osttci, Rut grveolens L., Lepidium drb (L.) Desv. Dtum obrne: Stručno povjerenstvo z obrnu: 1. Prof. dr sc. Vltk Rozmn, predsjednik 2. Prof. dr. sc. Rent Bličević, mentor 3. Doc. dr. sc. Anit Lišk, čln Rd je pohrnjen u: Knjižnic Poljoprivrednog fkultet u Osijeku, Sveučilište u Osijeku, Krlj Petr Svčić 1d.
BASIC DOCUMENTATION CARD Josip Jurj Strossmyer University of Osijek Fculty of Agriculture University Grdute Studies, Orgnic griculture Grdute thesis Allelopthic effect of rue (Rut grveolens L.) cogermintion, wter extrcts nd residues on hory cress (Lepidium drb (L.) Desv.) Abstrct Ivn Topić The im of the study ws to determine the llelopthic effect of (Rut grveolens L.) on germintion nd erly growth of weed species hory cress (Lepidium drb (L.) Desv.) under lbortory conditions. Cogermintion of hory cress with rue seeds, wter extrcts from fresh nd dry rue biomss in concentrtions of 5 nd 10% were evluted in Petri dishes. Effect of wter extrcts from fresh rue biomss in 5 nd 10% concentrtions s well s effects of fresh nd dry rue plnt residues in two rtes (10 nd 20 g/kg of soil) were exmined in pots with soil. Seed cogermintion showed negtive effects on weed seed germintion which ws reduced by 24.2%. The Petri dishes, wter extrcts from fresh nd dry rue biomss hd inhibitory effect on the germintion nd growth of weeds, especilly extrcts from dry biomss up to 100%. Extrcts from fresh biomss hd lower negtive effect. In pots with soil extrcts from fresh rue biomss hd no significnt effect on the studied prmeters. Extrcts hd lower impct in pots with soil. Fresh rue residues incorported into the soil reduced germintion on verge by 30.9%. Fresh seedlings weight ws stimulted in tretments with dry residues. Thesis performed t: Fculty of Agriculture in Osijek Mentor: PhD Rent Bličević, Associte Professor Number of pges: 38 Number of figures: 17 Number of tbles: Number of references: 37 Number of ppendices: - Originl in: Crotin Key words: : llelopthy, cogermintion, wter extrcts, plnt residues, Rut grveolens L., Lepidium drb (L.) Desv. Thesis defended on dte: Reviewers: 1. PhD Vltk Rozmn, Full Professor, chir 2. PhD Rent Bličević, Associte Professor, mentor 3. PhD Anit Lišk, Assistnt Professor, member Thesis deposited t: Librry, Fculty of Agriculture in Osijek, Josip Jurj Strossmyer University of Osijek, Krlj Petr Svčić 1d