čuna svih troškova stočarima je isplaćeno за 1 lit mlijeka 77 Din netto. Ovaj uspjeh potakao je stočare, te su stvorili odluku, da osnuju svoju ovčars

Транскрипт

1 čuna svih trškva stčarima je isplaćen за 1 lit mlijeka 77 Din nett. Ovaj uspjeh ptaka je stčare, te su stvrili dluku, da snuju svju včarskmljekarsku zadrugu, ka št su je imali i prije; razumije se, u suglasnsti sa zaknskim prpisima. skustva stečena iz prijašnjih pslvanja Sirarske zadruge, te u gd i navde nas na ve zaključke: Mljekare, kje se bave isključiv preradm mlijeka u sir. najblje bi bil snvati na zadružnj bazi, jer su tu sami članvi zainteresirani ili, blje reći, gdje ni sami nad sbm vde kntrlu kvaliteti mlijeka. Ov napminjem narčit za včar-- sk-mljekarske zadruge, jer ne primaju večernje mlijek i naveče ga prerađuju, a jutarnje ujutr. Ovdje treba uzeti na um, da ak vca i daje najblje mlijek, n se i najlakše kuži, j*r se vce тгшга traga. Tešk je dmah.ustanviti vrijednst svježega mlijeka kd primanja u mljekari, ali kasnije mže se analizm ustanviti, kakv sm sve mlijek primili d pjedinih prizvđača, i tek tada mžem cijeniti vrijednst pjedinih mlijeka za sir. Na snvu analize treba upzriti članve kntrle, da skrenu pažnju pjedinim prizvđačima na njihv mlijek'. U vm slučaju imaju prednst sirarske zadruge, jer su sami prizvđači i članvi kntrla, i ni pminju i kritiku]u nemarne članve. Na taj se način članvi priučavaju na št veću pažnju, čistću i red. a time se ujedn pstiže i dbra kvaliteta sira. Šime JPerić OSNOVAN JE STRUČN SAVJETO DAVN ODBOR РШ GRADSKOJ MLJEKAR U ZAGREBU VJEST Upravni dbr Gradske mljekare u Zagrebu vđen željm, da u radu i upravljanju u vak delikatnm i slženm pduzeću ka št je Gradska mljekara zatraži prema ptrebi pmć u stručnim savjetima pri rješavanju raznih prblema, zaključi je na psljednjj sjednici, da se pri Gradskj mljekari u Zagrebu snuje Stručni savjetdavni dbr d 8 12 članva. U tu svrhu upućen je pziv našim najbljim stručnjacima iz sektra pljprivrede, zadružnih rganizacija, veterinarske i zdravstvene službe, s mlbm, da se prihvate te dužnsti. Pzvani stručnjaci dazvali su se svi mlbi mljekare za suradnju. Ovim načinm bit će zagarantirana najviša stručna pmć Radničkm upravljanju i Upravi pduzeća, u njihvm važnm i dgvrnm zadatku k pekrpe građana grada Zagreba mlijekm za ptrebe djece, blesnika, staraca, trudnica i stalih radnih ljudi u našem gradu mj. držana je prva sjednica tga Savjetdavng dbra, te je tm prilikm sim mdaliteta dnesen par važnijih zaključaka. Članvi vga dbra sastajat će se prema ptrebi, a najmanje jeđamput na mjesec s predstavnicima pduzeća, kji će ih upznavati s ak'tuelnim prblemima mljekare, čije rješenje čest prelazi kmpetenciju samga pduzeća. Već na prvj sjednici slžili su se svi članvi, da je veliki brj neriješenih zadataka za kje treba većih materijalnih sredstava, kak bi "mljekara mgla pslvati u nrmalnijim uvjetima, negli dsad. M. Dgić OSVRT NA X. OCJENJVANJE MLJEČNH PROZVODA Deset cjenjivanje mliječnih prizvda Stručng udruženja mljekarskih privrednih rganizacija Hrvatske idržan je u pslvnici udruženja dne 23. V z 9 pduzeća, dnsn nj'hvih 18 pgina, bil je dstavljen ukupn 12 uzraka maslaca i 20 uzraka sira, d tga: 12 tizraka sira trapista cilindričng blika 2 uzrka u blkvima 3 grijera 2 edamskg 1 ementalskg Prije rganleptičkg cjenjivanja Zavd za laktlgiju Pljprivredn-šumarskg fakulteta u Zagrebu istraži je sadržinu vde, masti i bezmasne suhe tvari u 10 uzraka maslaca, pa sadržinu vde i masti u 18 uzraka sira. Dva uzrka maslaca (br. 11 i 12), pa dva uzrka sira (br. 19 i 20) ni jesu bili istraženi, jer su stigli prekasn.

2 Tabela. redslijed V V V V V X X X X X XV fcl ft & REDOSLJED, PROSJEČNE OCJENE, REZULTAT ANALZA i PORJEKLO SREVA NA X. OCJENJVANJU 'p н Q ci a , w ös 'S ß ОЛ-r-l ö, a 7.1 Ö м 6.5 ö 6.5 о ' cä a 36, M nije i spit an vrsta sira trapist prizvdn pduzeće pgn maijistr»sla.vm.ka«, S. Pžega»Slavija«, St. Petrvsel»Slaivraka«, S. Pžega P. Z. Ladislav,»Zđeimka«, V. Zdenci Mljeik.f inđ. Bjelvar P. D. Senkvac»Slavn'ka«, S. lžega P. D. Semikavac»Zđeinka«, V. Zdenci Knešci St. Petrvsel S., Pžega Ladislav Knčanica V. Grđevac Bjelvar.Gairešnlca Senkvac Vel. Zdenci Pleternica vanvisel Senkvac Pakr. Pljana Butja Franj Ртатотас Mirk ždimal Jsip Sikaček Slavk Pinek Emil špiranec Stev Kxustic Jsip Tihaya Ludvig Kadlec van Pipal Jsip, Grgiurić Marica ' Bacilefc Verucl ' grtjei»slawija«, St. Petrviseil Mljek. td. Bjelvar»Slavnska«, S. Pžega St. P. Sel Bjelvar S. Pžega Karaš va«kvštič-j?ndrkvič ždimal Jsip edamac»slavija«, St. Petrvsel»Slabija«, St. Petrvsel St. P. Sel St. P. Sel Kh>u/t Većeslav Kihiuit Većeslav nije ispitan 1 ementalac»slavija«, St. Petrvsel St. P. Sel KJiiUft Većeslav j

3 Tabela. REDOSLJED, PROSJEČNE OCJENE, REZULTAT ANALZA i PORJEKLO MASLACA NA X, OCJENJVANJU И Ö ću N p ' u & d tga za 1 fcuis i miris а Ö s > nes' andarc an ce Ü c 5 и S 03 CD > prizvdn pduzeće pga majstr s »Slavija«, St. P. Set St. P. Sel Krizmanić Dame , Л2»Pinir«, žiupanija Županja Dukić Mark G. M., Zagreb Klštar Hrinek Jsip V G. M., Zagreb Pitmaca Kvač van V Mljek. ind., Bjelvar Bjelvar Kapan Katica V »Ziđeinika, V. Zdenci V. Zdenci Haniuška Jaralav V 6 14.fi P. D. Seinikvac Sekvac V , 1.34 T. M. P., Osijek Osijek Safb Petar X G. M., Zagreb. Zagreb Pimtar -Drag X nije ispitan РоЛј. zadr., Ladislav Ladislav Sdkaček Slavk X »Slavnka«, Sl. Pžega Sl. Pžega хи nije ispitan»pinir«, Županja Županja BTOjević Rade 1 1

4 z pdataka analizama ispitanih uzraka vidi se, da 2 uzrka maslaca (br. 2 i 3) ne udvljavaju zahtjevima standarda, a stali s bzirm na sadržinu vde i masti udvljavaju zahtjevima standarda za maslac kvalitete. Analize sireva pkazuju, da je između 18 ispitanih uzraka njih 10 udvljil zahtjevu za punmasni sir, a kd 8 uzraka sadržina masti u suhj tvari varira između /. Članvi cjenjivačke kmisije na X. cjenjivanju ili su: Sabadš dr. ing. Dimitrije, Pljpr.- šumar. fakultet, Zagreb, Butrakvić ing. Drđe, T.M.P. Osijek, Dvržak Ljudevit,, Ferdebar Mat,»Slavnka«, Slav. Pžega Hrvat Vink, G.M. Zgb., pgn Dubrava, Khut Veceslav,»Slavija«, Star Petrv Sel. Markeš ing. Matej, Stručn udruž. mljek. pr'vr. rg. Hrvrtefce Zagreb, Rudnički Antun, Mljekarska industrija Bjelvar. Pažnje je vrijedna činjenica, da je na vm cjenjivanju d ukupn 12 uzraka maslaca njih 9 bil deklariran ka maslac prve kvalitete (čajni), a sam 3 uzrka su bila deklarirana ka maslac druge kvalitete. T pkazuje, da članvi udruženja pstepen pvećavaju prizvdnju kvalitetng maslaca d pasterizirang vrhnja uz primjenu čistih kultura, napuštajući stari način izrade maslaca. Uzrak ementalskg sira, prizveden u zadružnj mljekari»slavija«, St. Petrv Sel (majstr V. Khut) bi je između svih sireva najblje cijenjen. svi stali cjenjivani prizvdi' istg prizvđača, takđer su pvljn cijenjeni. Među uzrcima sira trapista najviše su se plasirali prizvdi»slavnke«iz S. Pžege (prv i treće mjest), uz kje pripada i sir trapist iz St. Petrvg sela (drug mjest). P svjim rganleptičkim sbinama uzrak maslaca»slavije«takđer je pluči najveći brj tčaka, ali zbg preniske sadržine masti i previše vde ne udvljava standardu. Upravni dbr Udruženja zaključi je na svjj sjednici d 6. X.. g., da najblje majstre nagradi i nvčanim nagradama. Sumarni rezultati cjenjivanja i analize prizvda vide se iz prilženih tabela. i. NAŠ NAJBOLJ Na X. cjenjivanju mliječn'h prizvda. Stručng udruženja mljekarskih privrednih rganizacija Hrvatske, pstiga je najviše uspjeha naš pznati sirarski stručnjak drug Veceslav Khut, rukvdilac mljekare»sjav'ja«u Starm Petrvm Selu. Širkim asrtimanim kvalitetnih pr'izvda ističe se ispred drugih majistra-s'rara. U vm pgnu prizve je скти^ Krizamanić Dame maslac, kj'i je zauze prv mjest.»slavenka«, industrijska prerada mlijeka,, Slav, Pžega zauzima na X. cjenjivanju takđer vidn mjest. Sir trapist iz vg pduzeća, kji Ј е prizve drug Franj Butja iu' pgnu Knešci zauze je prv mjest, a uzrak trapista, kji je prizve drug J«siip ždimial u pgnu Pžega zauze je treće mjest. čestitam na uspjehu! POLJOPRVREDNO DOBRO VROVTCA traži mljekarskg za preradu mlijeka. stručnjaka Plaća p tarifnm pravilniku. Stan siguran.

5 KAKO ĆEMO SPRJEČT. NADMANJE SRA? Tema trdnevng radng 1 savjetvanja u Bjelvara Na dane 8., 9. i 10. X.. g. Udruženje je rganiziral u bjelvarskj mljekari trdnevn radn savjetvanje mjerama,.kak ' da 'se spriječi nadimanje s? ra. Na vm savjetvanju šest naših najpznatijih sirara praktički je. prikazal i zatim brazlžil 5 raznih načina prizvdnje sira, kjima se mže utjecati na tk zrenja i tvrbu rupica u siru. Prva dva dana (8. i 9. X.) majstri su prizvdili sir trapist, a "treći dan (10. X.) radili su grijer. Pri izradi sireva primijenili su ve pstupke: 1. Dvržak Ljudevit prerada sirvg mlijeka, gdje je zrn pdgrijavan i pran u ktlu prije sušenja. 2. Ferđebaf Mat prerada sirvg mlijeka uz ubrzanu bradu gruša u ktlu. 3. Khut Većeslav sirenje mlijeka, prethdn grijang u ktlu na 59 C i zatim hlađeng na temp, pdsirivanja " (»mikrselekcija«), uz uptrebu mješavine čistih kultura. 4. Rudnički Antun sirenje mlijeka, pasterizirang na plčastm pasteru kd C uz uptrebu čistih kultura. 5. Sauter Stevan nrmalna prerada sirvg mlijeka, uz uptrebu salitre ka sredstva., kjim se sprečava nadimanje. 6. Ždimal Jsip < prerada sirvg mlijeka uz ubrzanu bradu gruša u ktlu (ka Fer debar). Da se št blje uzmgne usprediti uspješnst prikazanih načina rada, izrađen je nrmaln u jednm ktlu dne 8. X. 'trapist, a 10. X. grijer d sirvg mlijeka bez ikakve prethdne brade (Jandrkvić Stev). Osim naprijed spmenutih vm je savjetvanju prisustvval jš desetak sirara iz raznih mljekara, te drugvi dr. Sabadš, ing. D. Butrakvić te ing. M. Markeš. Zasad bi bil jš preuranjen gvriti prađnst'ana pfcd <n'h prikazaai'h i^đn h metda i kimačn'm rezultatima vg zna,- čajng savjetvanja. Mžem sam reći, da je t dbar pčetajk S'isiteimatsike bmbe prtiv nadutst s : reva, brbe, kja ne оз biti ni kratktrajna ni laika. U njj će se mrat' angažirati ne paim n jsv najblji pcrakt'čari, neg i nauični radnici. Otrpriliike nakn mjesec dana izvršit će se cjena prizvedenih sireva, uz diskusiju uspješnsti primjene pjedinih radnih metda. Mžem istaknuti, da se savjetvanje dvijal bez ikakvih smetnja, zahvaljujući u prvm redu samdisciplini učesnika savjetvanja, ali takđer i gstljubivsti dmaćina radng klektiva mljekarske industrije u Bjelvaru. MARKES MLJEKARSTVO NA POLJOPRVRED NOJ ZLOŽB NR HRVATSKE U svim krajevima naše Republike ve se vrše intenzivne pripreme za. Republičku pljprivrednu izlžbu, kja će se držati d 21. X. d 30. X.. g. na prstru Velesajma u Zagrebu. Na izlžbi će biti zastupane i prikazane sve grane pljprivredne djelatnsti. Među stalim pljprivrednim granama bit će prikazan i mljekarstv. Mljekarski paviljn, št će ga uredit' Stručn udruženje mljekarskih privrednih rganizacija Hrvcit" >кз i Zadruž-i. обал iki savez buhvaća (prstr d 373 rn 2, a nalazi se na učljivm mjestu blizu ulaza na izlžbeni prstr. Rasplživi izlžbeni prstr mljekarskg paviljna sadržavat će ve dijelve: nfrmativn-prpagandni di mljekarstvu,. Štandve mljekarskih pduzeća, Štandve pćih pljprivrednih zadruga, Štandve trgvačkih pduzeća k jaše bave prdajm uređaja za mljekarstv. U prvm dijelu izlžbeng paviljna bit će prikazan razvj našeg mljekarstva. Pznat je, da je naša mljekarska industrija u vrijeme rata bila.jak štećena, te ju jie nakn slbđenja izamlje trebal razvijati tak reći d pčetka. Brjnim ftgrafijama i giafiknima bit će prikazan uspjeh izgradnje i uređenja nvih mljekara Lak je razumjeti, s kakvim Je pteškćama bi skpčan rad k uređenja mljekara u vrijeme, kada u zemlji nije bil vlastite industrije i vrl mal stručnjaka. Psebn će biti prikazana Pmć UNCEF-a kd gradnje velikih knzumnih i preradbenih mljekara. Statistički prikazi iznijet će psjeticu današnje brjn stanje mljekara, njihv kapacitet, brj mljekarskih pduzeća i mljekara pljprivrednih zadruga. Velika vkarta Hrvatske prikazivat će sve mljekare u Republici. zlžba će nas nadalje upznati s vrijednšću mlijeka u dnsu na druge prehrambene namirnice, pa s važnšću mlijeka, kje je nezamjenjiva hrana za p-

6 jedine kategrije ptršača, djecu, blesnike i starce. U psebnm djelu bit će prikazana prizvdnja i ptršnja mlijeka u svijetu i kd nas, pa mjere, kjima se mže pvećati prizvdnja mlijeka. z vg prikaza lak je učiti, klik nam jš valja uraditi, da unaprijedim i pvećam prizvdnju mlijeka, jer sa lit gd. prizvdnje p kravi znatn zastajem iza naprednih pljprivrednih država. U vezi s prizvdnjm mlijeka prikazuje se i mužnja i pstupak kd mužnje, pa mjere kje treba pduzeti već u samj staji, da se dbije št čišće, kvalitetnije i št trajnije mlijek. Sabiranju i transprtu mlijeka psvetit će še znatna pažnja. Tu će biti psebn istaknut, kakve su sve prednsti u kvaliteti i u eknmičnsti, ak se sakuplja mlijek prek sabirališta i prek mdern uređenih mljekara, a kakve su lše strane, ak ga sabiru, prevze i prdaju privatni nakupci, t. zv.»kantari«. Psebn će biti prikazana važnst dbre rganizacije sabiranja i transprta u vezi s pskrbm mlijeka u velikim gradvima. Bit će prikazan put knzumng mlijeka d prizvđača d ptršača, pa velika ulga mdernih knzumnih.mljekara, kje pskrbljuju gradve pasteriziranim knzumnim mlijekm u bcama. Za kntrlu kakvće mlijeka imaju sve mljekare priručne labratrije. Na izlžbi bit će prikazan, kak su ti labratriji premljeni, i kak djeluju. Psebnu važnst za unapređenje mije-- karstva imaju kadrvi. Radi tga će se iznijeti, šta je kd nas učinjen, da se spsbe stručni mljekarski kadrvi, kak djeluje u tm pravcu Pljprivrednšumarski fakultet u Zagrebu. Stručn udruženje mljekarskih privrednih rganizacija Hrvatske i Zadružni stčarski savez. U radu k spsbljavanja mljekarskih kadrva uspješn djeluje i stručna štampa, pa list»mljekarstv«, a s tim će se psjetici izlžbe upznati u tm djelu. U psebnm djelu bit će prikazan, šta se sve dbiva d mlijeka. Mgućnst svestrane uptrebe ve važne sirvine stvara pdlgu za razvj i rad mngih industrija, pčam d mljekara pa d industrije lijepljeng drva i umjetnih masa. Nadalje će na izlžbi biti prikazana prizvdnja mliječnih prizvda^ Kd prizvdnje maslaca istaknut je dug razvjni put, kji je va djelatnst pršla d rada s primitivnim stapm pa d današnjeg načina prizvdnje s pmću bućkalice i kntinuirane prizvdnje maslaca. st tak bit će prikazana primitivna prizvdnja sira i prizvdnja u mdernim pgnima. Na štandvima mljekarskih pduzeća i pljprivrednih zadruga bit će prika- zäna prizvdnja i rad u njihvim pg- 1 nima. pa način, kak se prizvde pjedini prizvdi. Na izlžbi upznat će se psjetici sa stanjem mljekarstva u pršlsti, sa starim načinima rada, pa s današnjm prizvdnjm u mljekarstvu i s mjerama i mgućnstima za daljnji razvj i mderniziranje mljekarske prizvdnje. Na taj način bit će va izlžba istdbn infrmativna i pučna. ng. A. P. PROSLAVA TRBESETGODŠNJEG RADA U pduzeću Gradska mljekara u Zagrebu zapažen je jedan rijetki jubilej 30. gdišnjice rada u mljekarskj struci mljekarskg majstra vana Nagde. Rđen je 28. V. gd u Verdu kraj Vrhnike u ktaru Ljubljana. Mljekarski zanat izuči je d gd d Pslije tga radi je u mljekari Hrjulu, a gd vraća se pnvn u Vrhniku, kada je tamšnja mljekarska zadruga dbila uređaje za tpljenje sira. te van Nagda dbiva zadatak, da uz pmć strang stručnjaka Jsipa Feca iz Bregenca nauči sve radve k tpljenja sira.. Pslije tga sve d gd radi je sam na pslu k tpljenja sira. Gd prelazi zadruzi»sampmć«'u Zagrebu,

7 . gdje radi ka pslvđa na sabiralištima na terenu, uglavnm na izradi sira ementalca, grij era i trapista. Gd. 1939, pstaje službenik Saveza mljekarskih zadruga u Zagrebu, te s uspjehm bavlja dužnst pslvđe u raznim sabiralištima: u Klštru, Bereku, Bjelvaru, Križevcima, Vel. Grđevcu i t. d. Od 1. X dlazi u NOV, te staje tam d knca lipnja 1945^, te radi na pskrbi vjske ka mljekarski stručnjak. Pslije izlaska iz armije pnvn se vraća ka mljekarski pslvđa, te djeluje na' raznim sabiralištima Saveza mljekarskih zadruga i Gradske mljekare Zagreb, sve d dana. današnjega. U svm radu bi je čest puta phvaljivan i nagrađivan. Rijetki su ljudi u mljekarskj struci; kji su prveli 30 gdina u stalnm radu sam na plju mljekarstva, te bi primjer takvga rada, dnsn mljekarskg majstra vana Nagde treba da služi našim mlađim mljekarskim stručnjacima, kji bil iz kjih razlga p svršetku mljekarske škle ili zanata napuštaju rad u mljekarstvu i dlaze u druge struke, a naše mljekarstv staje bez stručnih mljekarskih radnika, kje tlik trebam. 24. V.. g-, drug Nagda van prslavi je vaj rijetki jubilej u krugu svjih najbližih dsadašnjih suradnika u mljekarstvu i predstavnika pduzeća. Velika je rijetkst u mladj mljekarskj industriji da imam mljekarskih stručnjaka, kji mgu prslaviti 30. gdišnjicu neprekidng rada u tj struci. Ovm prilikm treba čestitati drugu vanu Nagda na njegvm dsadašnjem radu i uspjesima.u-mljekarstvu i zaželjeti mu, da št dulje vrijeme stane aktivan u mljekarskj struci, i da pstigne št više uspjeha. ZANMLJVOST talija: Mjere za graničenje krize na talijanskm tržištu sirm. Kupvina višaka sira d države. U talijanskm Ministarstvu pljprivrede držala se Knferencija predstavnika zainteresiranih ministarstava i rganizacija, da raspravi' situaciju, nastalu na tržištu mlijeikm i sirm. S bzirm na uvz sira zahtjevali su prtumjere prema nim državama, kje izvznicima sira dbravaju premije ili slične lakšice. T se najviše tiče Fran^ cuske. Nadalje ima nade; da će država tkupiti stanvitu kličinu sira, kja je stala neprdana u trgvinama. Na kncu pvećat će se carina za uvezene prizvde, za kje izvzne zemlje davaju sbite lakšice. Švedska: Mlijek u vrećicama d pergamenta. U švedskj je uvedena prdaja mlijeka sa 3% masti, kje se prije punjenja u vrećice hmgenizira. Ovaj način prdaje nalazi se jš u stadiju pkusa, iak su tu nvinu već pjedine mljekare uvele. Nrveška: Likvidacija brucelze. Nr- 1 veška je jedna d prvih evrpskih država kja je likvidirala pbačaj krava (brucelzu), a radil se k tga 20 gdina. U svje vrijeme bil je 3192 zaraženih stada sa pzitivn reagiralih živtinja. Krvnim pretragama ustanvljivala se brucelza i klala su se pjedina pzitivn reagirala grla. Već dug vrijeme nije se pjavi ni jedan slučaj pbačaja, pa se smatra, da je ta blest likvidirana. Blivija: USA daruje Bliviji mliječne prizvde. Prema ugvru sklpljenm u žujku ve. gdine primit će Blivija d sijeverameričke akcije za pmć 1360 t ~ mliječng praška, 1100 t maslaca, 1900 t sira i 1100 t ulja. Ugvr vrijedi gdinu dana. Njemačka: Gubitak bradivg tla. Njemačka gubi na dan k 200 k. j. bradivg tla. Zadnjih 15 gdina duzet je pljprivrednj prizvdnji za gradilišta, industrijske pgne, putve i. vjne uređaje k ha bradivg tla. Za vjnička vježbališta smatra se da će trebati d ha. Argentina: Krediti za pvećanu prizvdnju sira. Pznat je, da u Argentini nastje raznim mjerama pvećati prizvdnju sira. Veća ptršnja sliira u zemlji nastala je zbg znatne nestašice mesa. Prema bavijesti NZZ jedna državna banka daje zat prerađivačima sira kredit u visini 50% d prcijenjene gdišnje prizvdnje sira za 180 dana uz kamatnjak d,7,5%, a za zadružne prerađivače uz 5 / kamata. Ovaj! kredit daje banka, da se i za dmaću ptršnju!i za izvz prizvde vi sirevi: Sbrinz, reggian-, rman, sard i prvlne.