Output file

Транскрипт

1 UDK :30 Pregledni znanstveni rad Časpis SciLgija sela, razvj sela i pljprivrede, razvj ruralne scilgije Antun Petak Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska Vlad Pu lj i z Studij scijalng rada, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska Maja Štambuk Institut društvenih znansti Iv Pilar, Zagreb, Hrvatska SAŽETAK Časpis Scilgija sela izlazi neprekidn četrdeset gdina. Pvd je t da se prpita i psvjedči njegva ulga u ref1ektiranju temeljnih društvenih prmjena u hrvatskm selu i pljprivredi i u razvitku ruralne scilgije. Tme ima pridnijeti vaj bljetnički brj, kjega nakn vg uvdnika čine: 17 istraživačkih radva bjavljenih u Scilgiji sela s najvećim djekm u znanstvenj zajednici iz pera autra kji su stvarali časpis ili sustavn u njem surađivali, preglednga rada prinsu časpisa bibligrafskim istraživanjima, te bibligrafije svih prilga (1.551) bjavljenih u 158 brjeva Scilgije sela ka pnajblji dkaz čemu je na psvećivala pzrnst, tk je u njj surađiva i u čemu je njezin dprins. U vm preglednm članku tri urednika, dvje nekadašnjih a treći sadašnji, plazeći d činjenice da je svaki časpis snvna slika, kristalizacija dstignuća jedne discipline, sažet prikazuju temeljne prmjene i faze u razvitku kje su hrvatsk sel i privatna pljprivreda pršli u prtekla četiri desetljeća te ključne tendencije u razvitku ruralne scilgije i ulgu časpisa u njima, a št se mže reknstruirati krz tekstve bjavljene u Scilgiji sela. PIVa, sel je u t vrijeme dživjel i preživjel raspad agrarng društva (pedesete i šezdesete gdine), zatim uspstavil jednu nvu ravntežu u sve mngstruki jim i jačim dnsima s gradm (sedamdesete i samdesete), da bi se (krajem samdesetih i pčetkm devedesetih) knačn pjavila jedna nva dinamika u hrvatskm selu - javljaju se mderna biteljska pljprivredna gspdarstva, prdiru nvi blici pduzetništva i nviji načini krištenja ruralng prstra, te da bi (krajem 20. stljeća) bil izlžen ratu, kji je psebice bi nemilsrdan prema selu i seskm pučanstvu, i tegbama tranzicije, št bitn težava bnvu. Drug, Scilgija sela je imala presudnu ulgu u knstituiranju i razvju ruralne scilgije u Hrvatskj i drugim državama nastalim raspadm bivše Jugslavije. Ključne riječi: časpis»scilgija sela«, prmjene, razvj, sel, pljprivreda, ruralna scilgija. Primljen: 10. klvza Prihvaćen: 15. klvza Cpyright 2002 Institut za društvena istraživanja u Zagrebu - Institute fr Scial Research f Zagreb. Sva prava pridržana - All rights reserved. '" e v') 227

2 Scilgija sela, 40 (2002) 3/4 (157/158): Uvd Znanstveni su časpisi vrijednsti kje dređuje vrsnća i djek bjavljenih radva u referentnm dijelu znanstvene zajednice. Zbg tga izdavanje bljetničkih brjeva uvijek bvezuje na jasn isticanje razlga. Obljetnički dvbrj časpisa»scilgija sela« /2003. u pvdu četrdeset gdina njegvg kntinuirang izlaženja bjavljujem iz tri međusbn pvezana razlga. Prvi je št pdatak četiri desetljeća neprekidng izlaženja svakg znanstveng časpisa, psebice iz znanstvene discipline kakva je scilgija sela, ima specifičnu težinu u svjetskim razmjerima pa zat zaslužuje društvenu pzrnst. Drugi razlg jest ptreba sagledavanja pjave i ulge vga časpisa, pznatg narčit u krugu stručnjaka i znanstvenika kji se bave selm i pljprivredm ali i krenutg selu i seljaštvu te nsiteljima javne plitike, u mreži znanstvene peridike iz scilgije sela i srdnih disciplina: Scilgija sela jedan je d rijetkih specijaliziranih časpisa iz ruralne scilgije u svijetu i najstariji hrvatski scilgijski časpis. Treće, četrdeset gdina izlaženja časpisa i značajke aktualng trenutka prigda su za svrt na mjest i ulgu»scilgije sela-u razvju znansti i u društvenm razvju. Prigda je t i bveza da se, barem u naznakama, u pćem pristupu međuutjecaju znansti i društva istakne kak je Scilgija sela ret1ektirala snvne prbleme hrvatskga sela i pljprivrede te sudjelvala u razvitku ruralne scilgije, tčnije svrnuti se na dva pitanja: (a) kak su se prmjene u selu i pljprivredi u pjedinim razdbljima drazile u časpisu: na teme, njihv prikaz i zastupljenst te klik je pruža racinalne (znanstvene i stručne) snve razvjnj plitici (i utjeca na razvj) sela i pljprivrede?, ka i (b) klik i kak je Scilgija sela sudjelvala u razvitku vlastite matične discipline? Naime, hrvatsk je društv, a time i hrvatsk sel i seljaštv, u šezdeset gdina pršl dvije drastične i dramatične prmjene: nakn št se pla stljeća pkušaval prilagditi revlucinarnim prmjenama prijelaza iz nerazvijeng kapitalizma u razvijeni scijalizam, u zadnjem desetljeću 20. stljeća funkcinira i razvija se u prcesu pstscija!ističke tranzicije d tegbng scijalizma u neku vrstu kapitalizma, gdje je rat bi izuzetn važna interveniraju ća varijabla. S druge strane, časpis je bjavljiva znanstvenu prdukciju iz četrdesetgdišnjeg prgrama sustavng znanstvenistraživačkg rada najstarije hrvatske infrastrukturne jedinice iskustvenih ruralnscilgijskih istraživanja, ali sve d gdine i s pdručja bivše Jugslavije, a prije i danas takđer radve prminentnih svjetskih znanstvenika. rtl > VI 228 Mjest i ulgu»scilgije sela«u razvju znansti i u društvenm razvju ima psvjedčiti izbr 17 istraživačkih radva bjavljenih tijekm prteklih 40 gdina iz pera stvaralaca i stalnih suradnika časpisa - radva kji su (prema prsudbi izbrnika) imali najveći djek u znanstvenj zajednici, prikaz ulge časpisa u razvju bibligrafskih istraživanja, te dvjezična (hrvatsk-engleska) bibligrafija prilga (1.551) tiskanih u 158 brjeva časpisa. Prema tme, u vm brju dajem bibligrafski vdič našega ruralng naslijeđa s izbrm dijela te baštine tiskane u časpisu. Hrvatsk je sel na velikj prekretnici, čije kvire s jš uvijek znanstven neptpun prpitanim knsekvencama čine i ulazak u eurpske integracije te prces bnve sela u razvijenim zemljama.

3 A. Petak, V. Puljiz i M. Štambuk: Časpis Scilgija sela, sel i ruralna scilgija Naznake mguće budućnsti hrvatskga ruralng prstra nalaze se u brjevima 1-2/2000. i 1-2/2002. Scilgije sela psvećenim selu u tranziciji. 2. Pjava i mjest časpisa»5cilgija sela«u referentnj znanstvenj peridici 2.1.»5ciLgija sela«u bitelji srdnih časpisa Scilgiju sela pkrenula je prije 40 gdina (u srpnju 1963.) skupina mladih zagrebačkih ruralnih scilga i agrarnih eknmista dmah p frmiranju Odjela za scilgiju sela ndašnjeg Agrarng instituta, kasnije przvani zagrebačkm ruralnscilgijslem šlelm. Pdatak gdini pkretanja časpisa Scilgija sela i u svjetskim razmjenma mng znači, jer je n jedan d rijetkih i među najstarijim znanstvenim časpisima iz ruralne scilgije i srdnih disciplina u svijetu. Scilgia ruralis, najpznatiji eurpski ruralnscilgijski časpis kjega izdaje Eurpsk društv za scilgiju sela (Eurpean Sciety fr Rural Scilgy) izlazi d gdine i svega je tri gdine stariji d Scilgije sela.) a američki časpis Rural Scilgy je najstariji - izlazi d gdine (izdavač mu je Rural Scilgical Sciety, dnsn američk Društv za scilgiju sela). Australski časpis Rura! Sciety najmlađi je i u prvm je desetljeću izlaženja (izdavač mu je Centre fr Rural Scial Research f Charles Sturt University), a predmetn se bavi tradicinalnim ruralnim društvm. Francuski časpis Etudes rurales d izdaje Labratire d'anthrplgie Sciale pariškga Cllege de France - n je, međutim, iz pvijesti, gegrafije, scilgije, scijalne antrplgije i eknmike sela (drugi, ali agrarneknmski francuski časpis Ecnmie rura!e u kjem se susreće p kji ruralnscilgijski rad izlazi d 1950.). Valja spmenuti i srdan španjlski časpis Revista de Estudis Agr-sciales. Na Eurpskm istku izlazi je u Pljskj d časpis za sel ppularnijeg karaktera pd nazivm Wies Wsplczesna, n ugasi se prije 15-ak gdina.š a bjavljen je svega par brjeva časpisa Sci!gie ahistrie zemedelstvi pkrenutg u ndašnjj ČSSR.. 1 U Eurpi jš izlaze vi časpisi: Les Cabiers Ruraux (Ruralni zapisi) - belgijski četvermjesečnik za eknmiku, scilgiju, demgrafiju i kulturu sela (izlazi d 1953.), Zeitscbrift fur Agrargescbicbte und Agrarszilgie (Časpis za agranu pvijest i scilgiju) - njemački časpis, te Quaderni di Scilgia Ruralis - talijanski trmjesečnik za scilgiju sela (izlazi d 1961.). Osim tga, Međunardn udruženje pljprivrednih biblitekara i dkumentarista u suradnji s Međunardnm knferencijm agrarnih eknmista d gdine izdaje bibligrafski časpis Wrld Agricultural Ecnrnics and Rural Scilgy Abstracts. 2 Sada Institut za razvj sela i pljprivrede Pljske akademije znansti izdaje agreknmski četvermjesečnik Wies i rlnictui. Agreknmski su časpisi razmjern brjni i vdje ih ne prikazujem, ka ni druge časpise kji s vremena na vrijeme tiskaju radve iz ruralne scilgije ili radve seskm prstru. v'l 229

4 Scilgija sela, 40 (2002) 3/4 (157/158): S druge strane, Scilgija sela najstariji je hrvatski scilgijski časpis (»Revija za scilgiju«izlazi d 1971.) i jedini čiji su Savjet i Uredništv međunardng sastava Pkretači i klnsti pjave časpisa Osnivači»Scilgije sela«baštinili su relativn ran prbuđeri scilgijski interes za sel u nas, kji se blikva i slanja, ka i drugdje, na pvijesna, etnlgijska, gegrafska, pća scilgijska i druga istraživanja i iskustva. Scilgija sela izrasla je u samstalnu znanstvenu disciplinu, kružena srdnim disciplinama uz čiju pmć pmiče vlastite granice i tvara nve smjerve razvitka, krajem pedesetih i pčetkm šezdesetih gdina u dba vrl intenzivnih prmjena u selu i raspada tradicinalne seske strukture pd snažnim utjecajem industrijalizacije. Pručavanje sela u Hrvatskj i drugim južnslavenskim zemljama ima dugu tradiciju, a u značajnijem je psegu pčel u 19. stljeću, kada se u tih narda budila nacinalna svijest, snivale ključne nacinalne kulturne, brazvne i znanstvene institucije, te kada su nastajali nacinalni plitički pkreti. Seljaštv je bil najbrjnija i snvna nardna masa - temelj nacije na kju se ka na širku bazu nacinalng pkreta mlada građanska klasa mrala naslanjati - n je čuval samsvjnst svje materijalne i duhvne kulture. Glema ptencijalna društvena snaga razlg je nastjanja građanske klase da seljaštvu»št više sazna, da raztkrije srž seljačkg načina živta«(puljiz, 1989.: ).3 Etngrafska, scilgijska, eknmska i pravna istraživanja hrvatskg seljaštva, njegva načina živta, vrijednsti i stremljenja, zapčeli su Baltazar Bgišić ( ) kji se istaka psežnim ispitivanjima nardnga (seljačkg) mrala i bičaja (gdine bi je prvi predsjednik Međunardng scilškg instituta sa Sjedištem u Parizu, preteče Međunardng udruženja za scilgiju) i Antun Radić ( ,), etnlg, snivač i idelg hrvatskga seljačkg pkreta pčetkm 20. stljeća pznat p prikupljanju građe društvenm :živtu u hrvatskm selu putem terenskih istraživanja i utemeljitelj Zbrnika za nardni živt i bičaje št ga i danas izdaje Hrvatska akademija znansti i umjetnsti u Zagrebu. Q) Istraživači iz tg vremena crtali su sliku sela krenutg zemlji, bitelji, lkalnj zajednici i drugim tradicinalnim vrijednstima u kje je plak prdirala rbnnvčana privreda razarajući njegvu autarkičnu, naturalnu strukturu i eknmiju. U svega 50 gdina nakn ukidanja kmetstva kultura sela se psve izmijenila. Pr Trne št su seljačka prdica i gspdarstv pčetkm pedesetih gdina 19. stljeća pstali predmetm znanstveng interesa te raščlambi plitičkih i scijalnih pitanja seljaštva (Ante Starčević, ) pridnijela je kružnica Hrvatsk-slavnskg gspdarskg društva čije se jedn pitanje dnsil na prednsti i nedstatke»patriarkalng živta«, a VI temeljem čega je tpčela žustra javna plemika (Brkić, 1998.: 111).

5 A. Petak, V. Puljiz i M. Štambuk: Časpis Scilgija sela, sel i ruralna scilgija dr rbnnvčane privrede izazva je prve knfrntacije seljaštva s nezajažljivm mladm građanskm klasm, kje d većeg izražaja dlaze između dva svjetska rata. Naime, među seljašrvm je narasla svijest vlastitm plžaju u glbalnm društvu: n stvara i blikuje»klasu za sebe«..., izlazi na nacinalnu plitičku scenu, uglavnm prek nardnjačkih i agrarnih pkreta, dnsn stavlja na dnevni red društva agrarn i seljačk pitanje (Puljiz, 1989.: 134). Tragm nastjanja Ognjeslava Utješenvića ( ) u brani kućne zadruge i zadružng vlasništva, Bgišićevih istraživanja tipva prdice i dibe kućnih zadruga te Radićevih pručavanja društveng živta u hrvatskm selu, između dva svjetska rata razvila su se psežna ruralnscilgijska istraživanja, i t pretežit sljedbenika ideja kupljenih k Hrvatske seljačke stranke ka št su Rudlf Bićanić ( ), Viktr Hrvat," Jsip Predavec ( ) i Dink Tmašić ( ), ali i drugih ka št je bi Slavljub Dubić ( ), autr našega prvg udžbenika iz scilgije sela bjavljeng u Splitu, Vera St. Erlich ( ) kja se istakla istraživanjem prdičnih dnsa i plžaja žene, vrstan pliteknmist seljaštva Mij Mirkvić ( ) (Brkić, 1998.: 115), te zastupnici marksističkg pristupa prblemima seljaštva - najznačajniji predstavnici te struje bili su Veselin Masleša ( ) i Vladimir Bakarić ). Teme njihvih istraživanja bile su sel i seljaštv, seska zajednica i seske institucije, eknmski, kulturni, scijalni i plitički živt, a sbit seljačk gspdarstv i prdica, dnsn kućna zadruga, a Bićanić, Mirkvić i markstički rijentirani analitičari (u središtu čije pzrnsti je bil zaduživanje i pauperizacija seljaštva) stavili su dragcjene analize rasljavanja seljaštva u međuratnm razdblju. Svu težinu plžaja seljaka vrl je zrn izrazi Mij Mirkvić cjenm da nard u selu živi gušeći se u sirtinji, nepismen, napušten, ismijavan nastjeći čuvati svj mali psjed ptmcima, ali da nitk ka seljak ne zna sa klik se mal mže živjeti (Mirkvić, 1937.). Teške psljedice velike svjetske gspdarske krize p pljprivredu i sel (agrarna kriza) krajem dvadesetih i pčetkm tridesetih gdina 20. stljeća ptakle su istraživanja strukture seljačkg gspdarstva (S. Dubic), agrarne prenapučensti i načina živta hrvatskga narda, psebice u pasivnim krajevima (R. Bićanić). U želji da pmgne najsirmašnijem hrvatskm seljačkm puku Bićanić je dluči spznati kak nard živi i utemelji Zavd za pručavanje seljačkg i nardng gspdarstva pri Gspdarskj slzi (preteću zagrebačkg Eknmskg instituta), kjim je ravna d i u kjemu je s mladim istraživačima bjavi desetak studija. Iak su se za iskustvena istraživanja zalagali i B. Bgišić (upitnik za pručavanje seskg puka bjavi je 1866.) i A. Radić (njegv upitnik za pručavanje seljačke kulture i mrala je iz 1896.), Bićanić je prvi temeljem pdataka prikupljenih anketama napisa empirijske studije živtu najsirmašnijeg 4 Viktr Hrvat prvi je naš dktr znansti iz ruralne scilgije: gdine n je na Crnell University (lthaca, SAD) brani dktrsku tezu pd naslvm "The Cratian Village Cmmunity in Yugslavia«.. cl VJ 231

6 Scilgija sela, 40 (2002) 3/4 (157/158): dijela hrvatskg seljaštva i "neprijeprn je hrvatski znanstvenik kji je iza sebe stavi najznačajniji i najsvestraniji pus seljaštvu«(puljiz, 1996.: 103). U njegvu je Zavdu bi pseban djel za scilgiju sela kjega je vdi Dink Tmašić, pznat sbit p tme št je tragm Radićeve ideje ratarskm i stčarskm nardu razvi svju teriju kulturnm razvitku narda, ka dnsu između zadružne i plemenske kulture. Od kraja Drugga svjetskg rata d knca 1950-ih gdina, u razdblju u kjem dminiraju bnva u ratu tešk stradale pljprivrede i sela, agrama refrma, snivanje i krah seljačkih radnih zadruga, te klektivizacija pljprivrede izgradnjm društvenih pljprivrednih dbara i kperacijm s privatnim sektrm, neki se elementi ruralnscilgijskih istraživanja susreću u radvima Mije Mirkvića, Vladimira Stipetića, Artura Starca ), Bgdana Stjsavljevića ) i Nikle Rapajića (Brkić, 1998.: ). Osnivače "Scilgije sela«čini prva skupina hrvatskih scilga sela, prfesinalnih istraživača kji su u Agrarni institut dšli i gdine u prvm valu nvačenja p snutku ve istraživačke ruralnscilgijske jezgre, te njihvi vanjski suradnici. Grupu snivača časpisa i ppularn zvanu zagrebačku ruralnscilšku šklu, činili su Stipe Šuvar.> Svetzar Livada, Vlad Puljiz, Edhem Dilić ) i Vlad Cvjetičanin, da spmem tek najznačajnije, uz nepsrednu suradnju Rudlfa Bićanića.f Vladimira Stipetića,7 Mirka Martića ) ali i drugih pjedinaca (Brkić, 1998.: 118). Okupivši k sebe vanjske suradnike s Pljprivredng fakulteta u Zemunu, te scilge iz Slvenije, Vjvdine i drugih znanstvenih središta bivše Jugslavije, zagrebački su ruralni scilzi pkrenuli brjne istraživačke prjekte. 5 Stipe Šuvar je bi prvi rukvdilac Odjela za scilgiju sela Agrarng instituta. Naime, kntinuirana znanstvena empirijska scilgijska i njima srdna istraživanja sela, pljprivrede i prstra u Hrvatskj su institucinalizirana gdine snutkm Agrarng instituta u Zagrebu.š Razvj ruralnscilgijskih istracl Istraživačk jezgre kje se bavi scilgijskim istraživanjima sela i prstra u ta su četiri desetljeća tvrili brjni prminentni istraživači, kji su svja pstignuća stvarili u slije v) R. Bićanić je pruži znanstvenu, a time i najučinkvitiju ptpru časpisu Scilgija sela na pčetku njegva izlaženja i bi vrl uvažen član uredništva Scilgije sela tijekm (Petak, 1999.). 7 Vladimir Stipetić bi je prvi znanstveni direktr Agrarng instituta. 8 Agrarni je institut utemeljila Privredna kmra SRHrvatske, prednik Hrvatske gspdarske kmre. Ima je dva djela - Odjel za eknmiku pljprivrede i Odjel za scilgiju sela. Agrarni je institut uša u sastav nvfrmirang Instituta za eknmiku pljprivrede i scilgiju sela Pljprivredng fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Odjel za scilgiju sela u tm je kviru djelva d kada se pripji Institutu za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu (IDIS), prvj i najstarijj scilgijskj istraživačkj ustanvi u Hrvatskj. kja se s punim pravm drži središtem vih istraživanja.

7 I I I I I A. Petak, V. Puljiz i M. Štambuk: Časpis Scilgija sela, sel i ruralna scilgija živanja i knstituiranje scilgije sela dijelili su sudbinu drugih društvenih znansti, pnajprije scilgije, eknmije i demgrafije, Njihv je snažniji razvj bi mguć tek d sredine pedesetih gdina kada je bivša Jugslavija prevladala administrativni scijalizam i kada se pažnja pčela braćati na fenmene i prcese kji se zbivaju u društvu. Interdisciplinarna istraživanja prcesa i prmjena u seskm društvu i pljprivredi pldila su glemm prdukcijm, te je pjava časpisa Scilgije sela značila kapitalan pmak: n je mgući publiciranje vrijed-. nih i zapaženih analiza ruralnscilških i agrarnih prblema s cijelga jugslavenskg prstra.f Časpis je, dakle, bi izraz zamaha ruralnscilgijskih istraživanja i zavidne znanstvene prdukcije u dba nastajanja i blikvanja zagrebačke ruralnscilgijske škle, a time i d presudng značaja za razvj scilgije sela (Brkić, 1998.: 118; Puljiz, 1989.; Šuvar, : 32). Od ranih 60-ih pa d pčetka 80-ih gdina 20. stljeća bilježi se intenzivan istraživački zans ruralnih scilga i agrarnih eknmista u pučavanju sela i pljprivrede u kjima je psebn značajnu ulgu imala grupa mlađih istraživača kupljenih u Agrarnm institutu. U budućj pvijesti sela i agrara u nas te će gdine biti zabilježene ka zlatne gdine zagrebačke ruralnscilgijske škle (Petak, 2000.: 486 i 489) O prfilu i uređivanju Od pkretanja d danas zadržana su ključna načela uređivačke plitike i dinamika izlaženja časpisa, ali je njegv prfil dijelm prširen. Temeljna načela uređivačke plitike jesu: znanstvena izvrsnst - jedini kriterij izbra radva jest njihva znanstvena i stručna vrijednst; pluralizam terijskih i metdlgijskih pristupa; tvrenst autrima iz čitava svijeta, prmcija najnvijih ernpirijskih istraživanja; pridavanje sbite pzrnsti tiskanju rezultata istraživanja prvedenih u Republici Hrvatskj i Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu; njegvanje i vrednvanje scilgijske baštine i prinsa hrvatskih scilga; mgućivanje i pticanje znanstvene kmunikacije i znanstvene kritike; razvitak znanstveng kategrijaing aparata i pdizanje razine znanstvene akribije. Otvrenst je mgućila kupljanje širkga kruga prrninentnih suradnika i prfiliranje časpisa kakvim ga naraštaji pznaju. Otvrenst pnajbljim eurpskim i svjetskim ruralnim scilzima, ka i scilzima grada, demgrafima, dećim rganizacijskim blicima: Odjel za scilgiju sela Agrarng instituta u Zagrebu ), SOUR Centar za scilgiju sela Instituta za eknmiku pljprivrede i 50- cilgiju sela Pljprivredng fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ), Centar za scilgiju sela, grada i prstra IDIS-a ), Radna grupa za scilgiju sela IDIS-a ( ), te Radna grupa za scilgiju sela, grada i prstra IDIZ-a (d 1993.). 9 "Scilgija sela«je d svg snutka pa sve d bila»fcal pint«kupljanja istraživača sela i pljprivrede te kristalizacije ruralnscilgijske znansti u bivšj Jugslaviji. Članvi Uredništva i Savjeta bili su iz svih republika j pkrajina. c'\ v1 233

8 Scilgija sela, 40 (2002) 3/4 (157/158): agrarnim eknmistima i njima najbližim istraživačkim prfesijama čiji referentni analitički kvir čini ruraln-urbani kntinuum, mgućila je prmciju dmaćih istraživanja u svijetu, znanstvenu kmunikaciju i sudjelvanje u recentnim trendvima razvitka znansti, ali i pdastiranje racinalnih pdlga za agrarnu, ruralnu i s njima pvezane strukturalne i razvjne plitike. Scilgija sela je primarni znanstveni časpis kji bjavljuje izvrne znanstvene i stručne radve dmaćih i stranih autra iz ruralne scilgije i srdnih disciplina, te prikaze stranih i dmaćih časpisa, skupva i knjiga. Časpis ima i dvije pvremene rubrike: Iz naše ruralne pršlsti i Naš prijevd. U ptnjj nastjim bjavljivati članke najznačajnijih svjetskih ruralnih scilga ili rezultate važnijih ruralnscilgijskih istraživanja. Vdeći računa tranzicijskim prcesima, d gdine izlazi nva serija Scilgije sela«. Kncepcija časpisa je drađena a prfil definiran prblemski pa je Scilgija sela dbila pdnaslv Časpis za istraživanja prstrnga i scikulturng razvja. Ona bjavljuje radve iz scilgije i srdnih znanstvenih plja i disciplina čijim su predmetm društveni, kulturni i gspdarski razvj s sbitim težištern na istraživanju seljaštva, sela, grada i prstra, ali i agreklgiji, zaštiti rurisa i pštivanju rurizma ka regulacijskg načela, te bietike, pštujući vlastitu tradiciju i čuvajući svj identitet i prepznatljivst. Pvećana je imedunardna receptivnst časpisa: n se uređuje prema međunardnim standardima; sim na hrvatskm, radvi mgu biti na engleskm, francuskm i njemačkm jeziku; u svakm brju bjavljuje se najmanje p jedan prilg na engleskm jeziku, a bitn je pvećan i pseg sažetaka stalih radva na engleskm i francuskm jeziku (na 250 riječi).10 Scilgija sela kntinuiran izlazi ka trmjesečnik i dsad je bjavljen 158 brjeva: 24 jednbrja (ukupng psega stranica), 45 dvbrja (na sveukupn stranice), dva trbrja (na 456 stranica) i, na žalst, čak devet četverbrja (psega stranica), te jedn psebn izdanje na engleskm jeziku pd naslvm Yugslav Village (263 stranice) i jedan supplement (311 stranica) ili 82 sveska na stranica (ili svaki svezak prsječn na 153 stranice). Riječju, bjavljena je impresivna bibliteka iz kje su znanje crpli i stječu brjni naraštaji studenata i stručnjaka u zemlji. Pglavit, uzmu li se u bzir tematski brjevi i izvrne brade niza prblema. 11 cl u v'l Scilgija sela se tiska u 700 primjeraka d čega se dmah distribuira (zajedn s autrkim primjercimal) k 650 d čega čak 219 u inzemstv. 11 Scilgija sela je u svjj pvijesti prmijenila dva izdavača. Prvi izdavač bi jj je Agrarni institut u Zagrebu, a d dvbrja 23-24, tj. 7. gdišta ili gdine d brja 38 u 10. gdištu ili d kraja gdine izdava ju je Institut za eknmiku pljprivrede i scilgiju sela Pljprivredng fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Od brja 39 u 11. gdištu dnsn gdine izdaje je sadašnji izdavač: Institut za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu (sada Institut za društvena istraživanja u Zagrebu).

9 A. Petak, V. Puljiz i M. Štambuk: Časpis Scilgija sela, sel i ruralna scilgija Napsljetku, dsadašnji i sadašnji glavni i dgvrni urednici "Scilgije selapbrjani krnlgijskim redm jesu: Stipe Šuvar, srpanj - prsinac (br. 1 i 2/1963.); Vlad Cvjetićanin i Svetzar Livada, siječanj lipanj (br. 3/ br /1966.); Vlad Cvjetićanin, srpanj - prsinac (br /1966.); Vlad Cvjetićanin i Vlad Puljiz, siječanj - prsinac (br. 15/ br. 18/1967.); Vlad Puljiz, siječanj prsinac (br / br /1975.); Ruža First-Dilič, siječanj prsinac (br / br /1986.); Maja Štambuk, siječanj prsinac (br / br /1997.); Antun Petak, siječanj (br / ). 3. Časpis i prmjene u selu i pljprivredi 3.1. Opća slika prmjena u selu i pljprivredi U časpisu Scilgija sela, a psebice u 33 tematska brja, razvidan je ne sam razvitak znanstvenistraživačkg i stručng rada u ruralnj scilgiji i srdnim disciplinama, neg i prmjene i faze kje su sel, seljaštv i pljprivreda (psebice Hrvatske) pršli u prteklih četrdeset gdina. «Scilgija sela, sim rata, sve je ve, ka i stale prmjene u hrvatskm selu vidjela i predvidjela, istraživala i bilježila- (Puljiz i Štambuk, 1992.: 208). Pedesetih i šezdesetih gdina 20. stljeća hrvatsk je sel dživjel i preživjel raspad agrarng društva, te su prvi ruralnscilgijski prjekti bili usmjereni na kmpleksna istraživanja društvenih prmjena u selu i na mgućnsti pdruštvljavanja individualne pljprivrede. Krajem 1960-ih uslijedila je specijalizacija i pduzimaju se prjekti kji se bave društvenim i gspdarskim prblemima individualng pljprivredng gspdarstva, deagrarizacijm i prmjenama demgrafske situacije u selu, seskm bitelji i plžajem žene u selu i pljprivredi, seskm mladeži i brazvanjem pljprivrednika, kulturnim prmjenama u selu, starenjem i staračkim seskim dmaćinstvima, integracijm seljaštva u glbalni društveni sistem, tehnlškim razvjem i invacijskim prcesima u pljprivredi i dr. Budući da je sedamdesetih i samdesetih gdina seljaštv pd utjecajem industrijalizacije i urbanizacije uspstavil jednu nvu ravntežu u sve mngstranijim i jačim dnsima s gradm, sredinm 1970-ih u fkusu je kmpleks n istraživanje plžaja mješvitih gspdarstava i seljaka-radnika, da bi se krajem 70-ih i pčetkm 80-ih - uz stanvit zatvaranje za širi krug suradnika - d većih izveli prjekti»društveni prcesi i dnsi u selu ), te»scikulturne karakteristike i prcesi u prstru i dnsi sel-grad« ). Od kraja sedamdesetih gdina bilježi se pad društveng interesa (Šuvar, : 10), a zadnje desetljeće 20. stljeća karakterizira prekid sustavnih ruralnscilgijskih istraživanja i drastičn sipanje istraživačkg kadra u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu. Pa ipak i u takvim uvjetima izvedeni su prjekti»drušrvene prmjene u prstru ), kji je smjera da se u društvecl> en vl 235

10 Scilgija sela, 40 (2002) 3/4 (157/158): nam kntekstu in nascendi uhvate i istraže prcesi, društvene vrijednsti i akteri kji razvj nse (sužen društveni prstr, nvi društveni ustrj u radanju, rat u Hrvatskj), te istraživačka tema»sel u tranziciji: mgućnsti razvja seskih pdručja« ). Osim tga, izveden je i neklik studija slučaja i drugih istraživanja. Na taj su način ipak nastavljena istraživanja pjave nve dinamike u hrvatskm selu> seskih biteljskih gspdarstava i nvih blika pduzetništva te nvih načina krištenja ruralng prstra kje su učene krajem SO-ih i pčetkm 90-ih gdina (iak su agresija na Republiku Hrvatsku i Dmvinski rat na njih izuzetn jak utjecali). Izstanak sustavne i primjerene nvčane ptpre ruralnscilgijskim prjektima nemgući je tlik ptrebna znanstvena istraživanja prcesa pstscijalističke tranzicije i mdernizacije sela i pljprivrede (jedinstvene, nepnvljive tzv. društven-eksperimentalne situacije), s jedne, te siguranje racinalnih znanstvenih pdlga za ključne aktere dlučivanja razvju, s druge strane. Ukratk, hrvatsk je društv, a time i hrvatsk sel i seljaštv, u šezdeset gdina pršl dvije drastične i dramatične prmjene: nakn št se pla stljeća pkušaval prilagditi revlucinarnim prmjenama iz nerazvijeng kapitalizma u razvijeni SOcijalizam, u zadnjem desetljeću 20. stljeća funkcinira i razvija se u prcesu pstscija!ističke tranzicije d tegbng scijalizma u neku vrstu kapitalizma, pri čemu je rat bi izuzetn važna intervenirajuća varijabla. Hrvatsk je sel bil u tijeku razvjnih prmjena u svijetu (mdernizacija s rekmpzicija sela, eklški bziran razvj itd.), ali je rat izazva tri skupine psljedica: rat prv nalaže bnvu a ptm razvj; rat je prizve nečekivane razvjne prmjene i štete (drastičn demgrafsk prestrukturiranje prstra, uništenje velikg dijela ruralne infrastrukture i kmunikacija itd., prmijeni sliku sela i prstra, pvratak prgnanika i sl.), te dve d scijalne dezintegracije (Petak, 2000.: 6-7). Pgledajm t pbliže. > 236 Prvi prjekti iz ruralne scilgije u Hrvatskj pkrenuti su gdine, dakle ranih šezdesetih gdina 20. stljeća, kada je pća plitika prglasila tzv. društven vlasništv jedinim pželjnim blikm vlasništva, a sve primijenjene, sektrske plitike peracinalizirale su taj pstulat i pduzimale su mjere da ga št brže dstignu. Medutim, širenje društvenih pvršina u pljprivredi pkazal se psve nerealnim i ruralni su scilzi, št se vidi na stranicama vga časpisa, brz uvidjeli stvarn stanje u selu i nesklad izmedu scijalističkih utpijskih prjekata i zbilje. U grčevitj brbi za svj kmad zemlje, seljaštv je pristal (izvana) da ga ne pvećava i da egzistenciju svje bitelji ptraži izvan biteljskg psjeda najčešće u nepljprivredi i u gradu, a čest i izvan dmvine. Ali, seljak je zadržava svj kmad zemlje. U tm razdblju pstaju sve čigledniji učinci mdernizacijskih prcesa u hrvatskm društvu. Industrijalizacija je već uvelike dvukla rnlade, brazvanije radn aktivn stanvništv. Pslužim li se ka mjerm pvećanjem urbanga stanvništva u dnsu na ruraln, prces deagrarizacije zahvati je hrvatsk sel brziu v

11 A. Petak, V. Puljiz i M. Štambuk: Časapis Scilgija sela, sel i ruraln scilgija nm nepznatm u eurpskim razmjerima, a ist tak i prces urbanizacije. Sel se pstepen urbanizira pnajprije izgradnjm snvnih infrastrukturnih bjekata, ali na društvene učinke urbanizacije valja jš čekati.»t je zaprav razdblje gspdarskga, scijalng i kulturng sirmašenja sela, njegve dekmpzicije, pjednstavljenja njegve scijalne strukture i rganizacije, slabljenja scijalne dinamike. U t vrijeme grad misli da je pametniji, ljepši, prduktivniji i da sam n zna št je dbr za sel i njegv stanvništv. Država, kja preferira grad dlučila je, et, da seljak ne smije imati traktr. U času kad je dpustila da ipak mže kupiti rabljeni traktr, zapčinje nv razdblje u živtu sela«(puljiz i Štambuk, 1992.: 209). Pstepena demkratizacija i decentralizacija industrije mgućili su dijelu seskga radnaktivng stanvništva da se zapsli u nepljprivredi i stane u selu, na biteljskm gspdarstvu, št je dvel d pjave brjnih seljaka-radnika i mješvitih dmaćinstava (sa više izvra prihda). Taj spj pljprivrednga i nepljprivredng dhtka izazva je važne psljedice u selu: uspri je prces deagrarizacije i smanji dljev stanvništva, pa su seljaci-radnici pstali stabilizacijski demgrafski čimbenik. Međutim, vaj je prces za velika pdručja ruralne Hrvatske kasni, jer su deppulacijski tkvi u njima uzeli tlik maha da bnavljanje stanvništva i gspdarskih djelatnsti vlastitim snagama više nije bil mguće. Neravnmjerni raspred stanvništva u tim prstrima izazva je neravnmjerni razvitak: pljprivrednu prizvdnju većinm preuzimaju žene, manje snažne i slabije bučene za taj težak psa, pa i pljprivreda nazaduje. Zapušta se vrijedan i strategijski važan nacinalni prstr, a demgrafska recesija zahvaća već tri četvrtine ukupnga hrvatskg tla na kjem živi plvina hrvatskg stanvništva. Migracija iz sela i dalje vdi prema gradvima. A bez stabilizacije pučanstva u ruralnim pdručjima nema ni puta prema mdernm selu. Društven-gspdarska kriza s kraja sedamdesetih i pčetka samdesetih sbit je pgdila di gradskg, i t industrijskg stanvništva, a time usprila buduće prmjene. U selu se učvršćuje mješviti tip privređivanja i širi multiaktivnst, psebice na manjim pljprivrednim gspdarstvima, kja bi se inače ugasila da nisu prnašla nepljprivredni izvr prihda. Naime, pluriaktivnst je gtv uvijek dgvr na gspdarsku krizu. A ptm je uslijedi raspad bivše Jugslavije rat, te tranzicija.»veze između sela i grada višeznačne su i prmjenljive su jačine i prirde. Razlikuju se i s bzirm na udaljenst d grada. Ruralnscilgijska istraživanja pkazuju da teza pništavanju razlika između sela i grada nema slnca u praksi, a ni heurističke vrijednsti. Sel i grad ka međeni prstri življenja i rada, pnekad udaljeni, pnekad blizi i pvezani, nekad više nekad manje ptrebni jedan drugme, svaki na svj način samsvjan i samsvjestan, specifična su pdručja s vlastitm ekskluzivnšću i razlićitšcu bez bzira na glbalnst velikih društvenih prcesa kjima je imanentn bilježje da sve unificiraju. Uprav seljačka seska sastavnica snagm svg klektivng pamćenja država vrl živm lkalnu tradien VJ 237

12 Scilgija sela, 40 (2002) 3/4 (157/158): ciju, pa seljake zat i smatram, klikgd se smanji njihv brj, jš uvijek snvicm seskg društva" (Puljiz i Štambuk, 1992.: 209). Sve u svemu, istraživanja upućuju da će se prcesi diferencijacije u hrvatskm selu nastaviti pjačanim intenzitetm, pvećat će se razlike među seskim pdručjima, društvena struktura vitalnih naselja bit će slženija, uz veću diferencijaciju biteljskih gspdarstava, te pjavu nvih agrarnih interesenata. Sve će t dvesti d znatnih prmjena u kvaliteti i načinu živta. Na kraju, mgući su i knflikti vezani uz te prmjene, kji su već i nastupili Časpis i etape u razvitku hrvatskg sela Zaključim sada paralelu između Scilgije sela i prmjena u hrvatskme selu s pmću krnlgijskg pristupa zapčetu gdine, plazeći d činjenice da je svaki časpis snvna slika, kristalizacija dstignuća jedne discipline i petujući da je takvu ulgu u prtekla četiri desetljeća ima i časpis Scilgija sela: n je svjetljava prcese na selu i svješciva javnst psljedicama tih prmjena (Puljiz i Štambuk, 1992.: ) Pedesete i šezdesete gdine: raspad agrarng društva i prcesi prebrazbe sela Stanje u selu. - Pedesetih i sezdesetih gdina jugslavensk se društv brz razvija i transfrmira pd utjecajem širke industrijalizacije i u njemu vlada»rnit tvrničkg dimnjaka«. U pljprivredi se, nakn kraha nasilne klektivizacije, prvdi prces pdrušrvljavanja: širenje pvršina društveng sektra pljprivrede, kji bi, kak se predviđal, pstepen preuzima privatne zemljišne parcele, pa tak pveća zemljišni fnd i prizvdnju društvenih gspdarstava. Na djelu je kncept dualng društva: urban-industrijskg, kje se materijain i vrijednsn prmvira, i ruraln-agrarng kje se ptiskuje. Sve je veći prijelaz iz pljprivrede u nepljprivredu, iz sela u grad. Ppis pljprivrede iz i ppis stanvništva iz tkrili su nvu sliku sela zahvaćeng deagrarizacijm: uslijed masvng zapšljavanja stvara se nva agrama struktura, u selu se u velikm brju pjavljuju seljaci-radnici, raspada se tradicinalna seska prdica, sve je više staračkih dmaćinstava. Pred tradicinalne pdjele individualnih gspdarstava prema veličini zemljišng psjeda sve važnijem pstaje pdjela s bzirm na zapslenst radne snage na gspdarstvu i izvan njega. cl) en v) 238 Časpis. - Časpis bjavljuje rezultate psežnih scilgijskih i drugih istraživanja u selu pduzetih kak bi se prnašli najpgdniji načini pvećanja zemljišnih pvršina u društvenm vlasništvu i psjedu. N, ta su istraživanja tkrila slženu sliku sela kje se brz transfrmira pd utjecajem industrija!izacije i urbanizacije i u kjem su sve prisutnije vrednte urban-industrijske civilizacije. Istraživačke teme kje su dminirale bile su scijalna i demgrafska struktura sela, prces deagrarizacije i urbanizacije, prmjene u seskj prdici, prfesinalne rijentacije seske mladine, kulturne prmjene u selu i sličn (Brkić, 1998.:

13 A. Petak, V. Puljiz i M. Štambuk: Časpis Scilgija sela, sel i ruralna scilgija 118). Glavne istraživačke metde bile su: analiza statističke i druge sekundarne građe te scilška anketa seskih dmaćinstava i seskih stanvnika. Bil je i mngrafskih istraživanja pjedinih naselja. Časpis je bjavi meritrne analize nve slike sela s mng rasprava četverčlanj strukturi gspdarstava (pljprivredna, mješvita, nepljprivredna i staračka), kperaciji, deagrarizaciji i migracijama, krenutsti mladih prema gradu, elementima urbane kulture u seskm pdručju. Glavna tema jest nva struktura sela i trendvi prmjena, a ključna je riječ prmjene Nva ravnteža: interpenetracija sela i grada sedamdesetih i samdesetih gdina Stanje u selu. - Sedamdesetih i samdesetih gdina 20. stljeća u prvm su planu psljedice distribucije urbanih i industrijskih tekvina u sel: elektritikacije sela, širenja sredstava kmuniciranja (prvenstven radija i televizije), bijele revlucije u dmaćinstvima, prmetne integracije. Na djelu je mehanizacija pljprivrednih gspdarstava kja seska gspdarstva uneklik stabilizira, ali istdbn unsi u njih elemente reprdukcijske eknmije (input-utput). Među tim invacijama istaknut mjest zauzima uvđenje mehanizacije na seljačka gspdarstva: brj traktra i drugih strjeva u ta se dva desetljeća na individualnim psjedima tlik pveća da je dšl d preekipiransti individualne pljprivrede. Mehanizacija i druga kupljena pmagala pteretila su seljačk gspdarstv ddatnim prizvdnim trškvima, kji utječu na cijene pljprivrednih prizvda. Učvršćuju se mješvita gspdarstva ka dminantan mdel. Ona djeluju ka amrtizer u nastupajućj gspdarskj krizi. Dlazi d prasta uvza pljprivrednih prizvda i dispariteta cijena pljprivrednih i industrijskih prizvda te dhdaka pljprivrednika i nepljprivrednika (Brkić, 1998.: 119). Unatč trendvima urbanizacije brj pljprivredng stanvništva i dalje se ubrzan smanjuje (njegv je udjel u ukupnm stanvništvu pa d 36% u na 20% u 1981.) i t je desetljeće zabilježena najveća stpa deagrarizacije u hrvatskj pvijesti, kja je izazvala deppulaciju velikga brja seskih naselja a time i eknmsk, scijaln i kulturn sirmašenje hrvatskga sela u duljem vremenskm razdblju (Puljiz, 1998.). Deppulacija zahvaća naselja izvan dsega urban-industrijskih gravitacija unutar kjih se distribuiraju elementi nvg prgresa. Časpis. - Glavne teme u skladu su s prmjenama u agraru i na selu: scijalna reprdukcija (utjecaj deagrarizacije na sudbinu gspdarstva i ruralne zajednice), invacije (narčit u gspdarstvu), mješvita gspdarstva, ptiskivanje vrijednsti tradicinalne seljačke kulture i integracija sela u urban-industrijsk društv, prfesinalne aspiracije i plžaj mladih u selu, prfesinalizacija pljprivredng zanimanja i brazvanje pljprivrednika, deagrarizacija i njene psljedice p društvenu reprdukciju seljačkih gspdarstava, vjerski živt u selu. Naime, t je bil i najpldnije razdblje ruralnscilgijskih istraživanja u km su bjavljeni rezultati istraživanja»scijalna reprdukcija seskih dmaćinstava ), istraživanja difuzije invacija u pljprivredi 0976.), velikg istraživanja '" en VJ 239

14 Scilgija sela, 40 (2002) 3/4 (157/158): mješvitih dmaćinstava 0980.), seske mladine 0975.) i mgućnsti razvja brdsk-planinskih pdručja. U istraživanjima se javljaju metdlgijske invacije i pbljšanja (t se mže bjasniti pjavm generacije istraživača diplmiranih scilga). Uspn je dživi i časpis»scilgija sela«, a sbit bijahu kvalitetni njegvi tematski brjevi (Puljiz i Štambuk, 1992.: 210.; Brkić, 1998.: 120) Nva dinamika u selu krajem samdesetih i devedesete gdine: mderna biteljska gspdarstva, kriitenje ruralng prstra, rat, redistribucija stanvništva, bnva Stanje u selu. - Ovu etapu karakteriziraju tranzicija, velika ratna razaranja i stradanja, prgnstv i izvjeglištv, naznake pvratka pljprivredi, pčetak bnve prušenih sela i pvratak prgnanika i izbjeglica, prblemi suživta nakn pvratka ratnih migranata, te značajan zakret u agrarnj plitici. Krajem samdesetih i devedesetih gdina pstepen izrasta biteljska pljprivreda, revalrizira se pljprivredn zanimanje i javlja se slj dinamičnih, brazvanih pljprivrednika, vitalnih gspdarstava. Međutim, raspad bivšeg sustava izaziva nesigurnst i prekida tkve razmjene između seljačkih gspdarstava i drugih dijelva glbalng sustava (prblemi cijena, kredita, tkupa prizvda itd.), Nva agrama plitika temeljnim nsiteljem cjelkupne pljprivrene prizvdnje dređuje biteljsk pljprivredn gspdarstv, s čime bi u surječju imale biti i pticajne mjere. i v) 240 Ruralna pdručja bila su najizlženija i najviše su stradala d agresra u Dmvinskm ratu ,). Dugtrajna deppulacija, gspdarska zapuštenst i nerazvijenst većeg dijela ruralng pdručja učinile su sel i ranjivijim i netprnijim. I dk susjedna Eurpa već četvrt stljeća ubire pldve svje pticajne plitike prema ruralnim znama, narčit nima s lšijim uvjetima za razvitak, dk bilježi prast stanvništva i gspdarski napredak ruralnih pdručja, hrvatsk sel i pljprivreda bili su izlženi multiplikativnim učincima kmbinacije dugtrajne zapuštensti, zanemarensti, devastacije glemih prstra s prtjerivanjem prestalg pučanstva, razaranjima i stambenih i gspdarskih i kmunikacijskih zdanja (i biteljskih i društvenih), uništavanjem pljprivredng zemljišta, nasada, stčng fnda, vrijednih eksustava, preme, miniranja zemljišta itd. U Dmvinskm su ratu seljaci»imali znatn više i ljudskih i materijalnih gubitaka neg stali segmenti hrvatskg pučanstva«(stipetić, Vajić, Nvak, 1992.: 9). Oni su činili gtv 50% ukupn prgnanih sba, a sve št su imali, njihvim je dlaskm prpal: kuće su im ppaljene, razrene i pljačkane; ranice i pldna plja stala su nebrađena i zapuštena (d 1, ha sjetvenih pvršina pd kupacijm je bil čak ha ili 25,8%); seska stka se rasula ili uginula (uništen je k 28,7% knja, 25,5% krava, 33% vaca, 28,5% svinja d ukupne raspldne stke) (Maceljski, 1993.); kliš je kntaminiran, a spmenici kulture devastirani. U tm je razdblju u gtv 25% sela Hrvatske živt zamr. Eklgijska revlucija dvdi d revalrizacije ruralng prstra. U znatnijem psegu sve su čitije i druge uprabe prstra (vikendice, turizam). Pnvn se na- \

15 A. Petak, V. Puljiz i M. Štambuk: Časpis Scilgija sela, sel ; ruralna scilgija glašava prblem deppulacije. Ne sam št u bnvi ratm razrenih sela nisu pštivali rurizam (regulacijsk načel u uređivanju seskg prstra), karakter i fizinmija hrvatskga sela te sbitsti seske arhitekture i stali vrijedni antrpgeni artefakti, neg taj prgram nije ni u dsluhu s filzfijm i prgramm bnve sela razvijene Eurpe. Časpis. - Pjavile su se nve teme, psebice ne vezane uz psljedice i stradanja u Dmvinskm ratuy te eklgijske, ali se zadržavaju i naglašavaju stare (primjerice, deppulacijske). U t ulaze i biteljska pljprivreda, nva agrarna struktura i diferencijacije u selu te drugi aspekti ruralng razvitka. Osim bnvi i revitalizaciji sela, psebice njezinm scijalnm, demgrafskm, gspdarskm aspektu, časpis bjavljuje i radve seskj naseljskj mreži u uvjetima nvih međudržavnih granica, O nvj valrizaciji seskg prstra, dnsu mdernizacije i tranzicije sela (Župančić, 1998., 2002.) te mdernizacije i rekmpzicije sela (Štambuk, 2002.), savjetdavnj službi i spsbljavanju individualnih pljprivrednika za suvremenu tržišnu pljprivrednu prizvdnju, nvm tipu ruralnsti, slbdnm vremenu mladih, glbalizaciji i ruralnm razvju, glbalizaciji i patentima na živt (Milinkvić, 2000.), plžaju pljprivrede u živtu seskih bitelji i drugim prmjenama nužnim za zaustavljanje stagnacije (čest i nazadvanja). Međutim, društveni je interes za nve istraživačke prjekte i studije bi neznatan (Brkić, 1998.: 121), te su prvedena tek parcijalna istraživanja lkalne samuprave i kvalitete življenja, brazvanja pljprivrednika, savjetdavne službe, hrvatske periferije (Žumberak, Lika, Istra, Kprivničk-križevačka županija itd.) i nekih drugih pitanja. 4. Časpis i razvj ruralne scilgije Iak je dsad bjavljen sam jedn međunardn izdanje (i t gdine ka psebn izdanje na engleskm jeziku pd naslvm»the Yugslav Village«, u kjem su najeminentniji autri bradili snvne scilgijske i eknmske teme selu u bivšj Jugslaviji), časpis je živi i izlazi u izrazit dinamičnj kmunikaciji s referentnim dijelm svjetske znanstvene zajednice. Pače, u njemu su izvrnim prilzima surađivali brjni najveći eurpski, američki i drugi ruralni scilzi. Među 481 autrm čiji su prilzi u 158 brjava bjavljeni čak je 61 prminentan inzemmni autr (ne uzimajući u bzir autre s pdručja bivše Jugslavijel): Izydr Adamski, Crrad Barberis, Ana Barbič, Thedr Bergmann, Irene Blemink, Grdn L. Bultena, R. Henry Cassirer, M. Cepede, Mihail M. Cernea, A. K. Cnstandse, Thmas S. Cx, Raul Diaz Cruz, Jean Cuisenier, Maria de Nazarć Oliveira Rca, Bernd van Deenen, Alfns Anaya Diaz, Ivica Đurk (Hrvat iz 12 Uči i nepsredn nakn agresije tzv. JNA i veliksrpskih pstrjbi na Republiku Hrvatsku Uredništv je animiral referentni di svjetske znanstvene zajednice za animiranje međunardne zajednice i vlada slbdnih zemalja za priznanje suvereniteta i pružanje pmći Republici Hrvatskj. aj l VI 241

16 Scilgija sela, 40 (2002) 3/4 (157/158): Mađarske), Felicity Edhlm, Nicle Eizner, Garcia Manuel Ferrand, Dyzma Galay, Bguslaw Galesky, Jean Francis Gssiaux, Henk]. de Haan, Jel M. Halpern, Olivia Harris, E. W. Hfstee, Givani Hyis, Marcel jllivet, Jify Klaja, Gerrit A. Ky, William P. Kuvlesky, Philippe Lacmbe, Gastn Lanneau, Michael Maccby, Hlger Magel, Luis Malassis, Brendan McNamara, Henri Mendras, Wladyslaw Misiuna, Beryl Nichlsn, Ad T. ]. Nij, Katarzyna Pirkwska-Petrvic, Edward A. Pwers, Jan Prhazska, Malgerzata Reinhard-Misiuna, Irwin T. Sanders, Judit H. Sas, Alfred Schuh, Thedr Shanin, Emile Sicard, Ja Duarte Silva, Snia Švecva, Jan Tauber, Liv Emma Thrsen, Ljudmila V. Tjagunenk, Tapani Valknen, Irene P. Winner, Kate Yung i Jan Zemk. S druge strane, više radva iz Scilgije sela preveden je i bjavljen na engleskm, francuskm, španjlskm i drugim jezicima, a tri i na japanskm jeziku. Suradnici Scilgije sela sudjelvali su pak na međunardnim knferencijama, bjavljivali u inzemnim časpisima i drugim publikacijama. Budući da tek pkji hrvatski značajniji scilg nije surađiva u njj, Scilgija sela sim u tendencije ruralnscilgijskg razvitka mgućuje uvid i u tendencije razvitka scilgije u Hrvatskj, te prmiče dmaća istraživanja i autre u svijetu. OI Scilgija sela sudjeluje u razvjnim tendencijama svje matične discipline - ruralne scilgije (eng. rural scilgy, franc. scilgie rurale, njem. Landszilgie). U dabiru prilga sbita se pzrnst trajn pklanja raščlambarna ruralnih prmjena (sa svim terijskim i metdlgijskim kntraverzama) prizišlim iz istraživanja seljaštva (peasant studies) i scilgije razvja kje d gdine pružaju temeljni prins razvitku ruralne scilgije. Prethdn je, naime, uglavnm iscrpljena prduktivnst stare paradigme ruralnga načina živta u scilgiji sela, kja je u razvijenim zapadnim zemljama bila pd silnim utjecajem antiurbanizma i čiju su metdlgijsku pdlgu većinm tvrile studije zajednice - cmmunity studies (iak se i dalje njeguju rural cmmunity studies ka knkretni blici studije slučaja - case study), čest pterećene ideal-tipskim pristupm, idiličnm vizijm stvarnsti i apstraktnim empiriciznm. Zbg tga su glavne spznaje ruralnim prmjenama trećega svijeta pružile prvenstven scilgija razvja i studije seljaštva (peasant studies). Nadalje, pd utjecajem mdernizacije časpis pštuje ideju nedrživsti tradicinalng seljačkg društva i ruralng načina živta kju su prmvira li Oscar Lewis, Ray Pahl, Henri Mendras i drugi, ali itekak respektira baštinjene vrijednsti, te d 1970-ih gdina slijedi pjavu nve scilgije pljprivrede dnsn agrarne scilgije (eng. scilgy f agriculture, franc. scilgie de I'agriculture, njem. Agrarszilgie) čiji je nastanak u svezi sa sveukupnim transfmacijama pljprivrede, sela i seljaštva (Grdn Marshall, 1998.: 574)13 Nije, međutim, zanemarena razlika između industrij Sedamdesetih gdina 20. stljeća pduzeta su zamašna istraživanja prirde kapitalističke pljprivredne prizvdnje i njezinih psljedica p sesk stanvništv i šire

17 A. Petak, V. Puljiz i M. Štambuk: Časpis Scilgija sela, se/ i rura/na scitqijc sk-urbang (mderng) i pred-industrijskih (tradicinalnih, ruralnih) društava te važnst ruraln-urbang kntinuuma enkapsuliranih u idealnm tipu»flk sciety«(flk culture) kak ga je temeljem svjih istraživanja dredi Rbert Redfield, ali Scilgija sela vdi pri tme računa nalazima Oscara Lewisa bjavljenim iz pnvljeng istraživanja (pršireng na gspdarstv, demgrafiju i plitiku, kje je Redfield ignrira), a kji ne ptvrđuju Redfieldv idealizirani prikaz seskih društava ka stabilnih i skladnih, neg ih prikazuju knfliktnim, sirmašenim, nerganiziranim i marginaliziranim. Napsljetku, u takvm pristupu društvena istraživanja agrarne plitike čine nv interdiciplinarn pdručje (prema Yezekhielu Drru izvrn multidiciplinarnu diciplinu). Primjerice, četverbrjem 1-4/2001.»Kak živi nard na hrvatskim tcima?«časpis slijedi nvu frntu istraživanja tčnsti ka manifestacije tipa društvensti u tzv. ekstremnim uvjetima prstrne izliransti, plemenjenu naprm da tpčnu dsad zanemarena istraživanja specifičng tradicinalng hrvatskg tčng društva s tzv. mediteranskim tipm kućne zadruge te njegve subkulture. Časpis, takđer, staln ptiče bibligrafsku bradu svakg ile temeljitije istraženg prblema: dsad je bjavi 29 bibligrafija kje u brađenim pdručjima imaju ulgu»pinirskih- ali temeljitih baza pdataka i dbri su pkazatelji znanstveng, stručng i upće društveng interesa za stanviti prblem, brađensti znanstvenih pdručja, a time i ključan uvjet razvju ruralnscilgijskih, agrarneknmskih i interdisciplinarnih istraživanja sela i agrara. Scilgija sela je vrijednšću bjavljenih radva stekla međunardni znanstveni renme. Objavljeni radvi citiraju se u sedam svjetskih sekundarnih i tercijarnih izvra, dnsn banaka i baza pdataka: Scilgical Abstracts, Wrld Agricultural Ecnmics and Rural Scilgy Abstracts, Agricla, Agris, CAB Abstracts, Gebase i Edina,14 a u pstupku vrednvanja u znanstvenm napredvanju drže se radvima s međunardn priznatm recenzijm. Scilgija sela svjetskj znanstvenj zajednici četiri desetljeća prezentira rezultate istraživanja društvenga, gdruštv i agrama je scilgija nastala upred sa sličnm transfrmacijm urbane scilgije. Ova je prmjena paradigme tvrila brjna nva pdručja istraživanja ka št su prirda zemljišta ka čimbenika prizvdnje, ulga različitih brazaca zemljišng vlasništva, te ruralna struktura mći i scijalna stratifikacija ruralng stanvništva. Pljprivredi se pristupa ka slženm prcesu prizvdnje dbara u kjem se istražuju glbaln rganizirani»režimi prizvdnje hrane«, ulga agrbiznisa (uključujući njegv dns spram plitike države i primjenu nvih tehnlgija), sustavi kreditiranja pljprivrede i sl., a d 1980-ih gdina i eklški prblemi pljprivredne prizvdnje i ruralng pdručja, nepljprivredna ruralna eknmija, te nvi kncept ruralnsti. Napsljetku, agramu scilgiju ka nvi pravac istraživanja na kjega su prepznatljiv utjecale terije razvijene u studijama seljaka i scilgije razvja više autra drži sastavnicm scilgije sela. 14 Ishd pretraživanja baze pdataka Thmsn Dialg jurnal Name Finder, te Cambridge Scientific Abstracts - Current Searcbes, kje je u prljeće bavila Nacinalna i sveučilišna knjižnica. en VJ 243