Klasa:

Транскрипт

1 Izvješće s držane radinice: Zdravlje nije sve, ali bez zdravlja sve je ništa pvdm bilježavanja Svjetskg dana zdravlja na Sveučilištu u Zagrebu Agrnmski fakultet (velika vijećnica, ) Organizatri: Katedra za tjelesnu i zdravstvenu kulturu Agrnmskg fakulteta i Gradski ured za zdravstv Prgram radinice: registracija sudinika radinice Uvdna riječ: prf. dr. sc. Zran Grgić, dekan, dr. Vjekslav Jeleč, prčelnik Gradskg ureda za zdravstv, prf. dr. sc. Željk Krznarić, savjetnik Rektra Sveučilišta u Zagrebu za bimedicinu, zdravlje i prehranu, Mirk Bšnjak, sanacijski upravitelj Studentskg centra Radni di: Zagreb za zdravlje mladih: Centar za mlade i preventivni prgrami (dr. Ivana Prtlan- Pajić, dr. med., Gradski ured za zdravstv) Prehrambene navike i premećaji u prehrani studenata Sveučilišta u Zagrebu (dc. dr. sc. Sanja Ćurkvić, Agrnmski fakultet) Utjecaj infrmativne kampanje na pnašanje studenata u knzumaciji brze hrane (Paula Jurjević, studentica druge gdine Ms studija Agrbiznis i ruralni razvitak, nagrađeni rad) Prehranm d zdravlja i akademskih pstignuća (prf. dr. sc. Darija Vranešić Brender, klinički nutricinist) Izbr miljenih jela studenata i ddjela nagrada Pvdm bilježavanja Svjetskg dana zdravlja, u sklpu nastave tjelesne i zdravstvene kulture, u četvrtak 4. travnja gdine, držana je radinica pd nazivm Zdravlje nije sve, ali bez zdravlja sve je ništa. Radinica je držana u velikj vijećnici fakulteta, te je na njj sudjelval 27 studenata Agrnmskg i 16 studenata Šumarskg fakulteta. Cilj radinice usmjeren je na prmicanje ulge pravilne prehrane na zdravlje i akademska pstignuća studenata te utvrđivanje prehrambenih navika studentske ppulacije. Jedan d najvećih prblema među studentskm ppulacijm je prekmjerna tjelesna masa kja psljedičn uz nedstatak tjelesne aktivnsti utječe na zdravlje i prduktivnst studenata. Prf. dr. sc. Darija Vranešić Bender je istaknula rezultate istraživanja prema kjima sbe kje knzumiraju dručak imaju zdraviji stil živta, rjeđe su depresivne, rjeđe su izlžene emcinalnm stresu te se blje nse s ispunjavanjem bveza u studiju i/ili na radnm mjestu. Odrasle sbe kje redvit Svetšimunska 25, HR Zagreb, Hrvatska Tel (0) , Faks +385 (0) P.P Zagreb, Hrvatska-Cratia, dekanat@agr.hr, IBAN: HR , MB: , OIB: , PDV ID: HR

2 knzumiraju dručak brže rade, manje griješe i imaju blje pamćenje u dnsu na sbe kje preskaču dručak te su izlžene manjem riziku pjave krničnih blesti (npr. krvnih ugrušaka i žučnih kamenaca), gjaznsti, nižim vrijednstima klesterla u krvi, imaju veći imunitet i manju razinu stresa te je kd sba kje dručkuju utvrđena niža razina depresije. Radinica je rganizirana u suradnji Agrnmskg fakulteta i Gradskg ureda za zdravstv. U ime Organizacijskg dbra gste i studente je pzdravila izv. prf. dr. sc. Rmana Caput -Jgunica. Radinicu je tvri prf. dr. sc. Zran Grgić, dekan Fakulteta, a sudinicima radinice bratili su se gsti: dr. Vjekslav Jeleč, prčelnik Gradskg ureda za zdravstv, prf. dr. sc. Željk Krznarić, KBC Rebr, specijalist interne medicine i savjetnik Rektra Sveučilišta u Zagrebu za bimedicinu, zdravlje i prehranu i Mirk Bšnjak, sanacijski upravitelj Studentskg centra. U ime Gradskg ureda za brazvanje u prvm dijelu radinice sudjelvala je gđa Katarina Milkvić. Nakn gstiju pzdravljeni su pzvani predavači: dr. med. Ivana Prtlan Pajić iz Gradskg ureda za zdravstv, prf. dr. sc. Darija Vranešić Bender, klinički nutricinist na Odjelu za kliničku prehranu KBC Zagreb, dc. dr. sc. Sanja Ćurkvić, Katedra za tjelesnu i zdravstvenu kulturu i Paula Jurjević, studentica diplmskg studija Agrbiznis i ruralni razvitak. U auditriju je bila Maja Milš, univ. mag. sanit. Public iz Gradskg ureda za zdravstv i prf. dr. sc. Mirjana Herak Čustić, predsjednica Organizacijskg dbra bilježavanja 100. gdina Agrnmskg fakulteta. ZAGREB ZA ZDRAVLJE MLADIH: CENTAR ZA MLADE I PREVENTIVNI PROGRAMI (DR. IVANA PORTOLAN-PAJIĆ, DR. MED., GRADSKI URED ZA ZDRAVSTVO) Ivana Prtlan-Pajić, dr. med., zamjenica prčelnika Gradskg ureda za zdravstv je upznala studente preventivnim prgramima za mlade u Gradu Zagrebu, a kji su detaljn navedeni u bršuri kja je pdijeljena svim sudinicima ve radinice. Psebn je istaknula nutricinističk savjetvalište kje djeluje u sklpu Službe za javn zdravstv, dnsn Centra za zdravlje mladih. U drugm dijelu prezentacije predstavljen je prjekt Check pint Zagreb kji mgućuje dlazak studentima na besplatn savjetvanje i testiranje na HIV i hepatitis C brzim testvima iz sline. Mirk Bšnjak, sanacijski upravitelj Studentskg centra je infrmira studente nvim aktivnstima kje su pkrenute u menzama Studentskg centra vezan za vrednvanje kvalitete studentske prehrane. Za pripremu ve Radinice, studenti Agrnmskg fakulteta su istaknuli neklik knstruktivnih prijedlga vezan za hranu u menzi, a kji su dstavljeni na uvid gsp. Bšnjaku. Od prijedlga kje je pripremi Dasen Višić, student ističem: ulje je prblem, ima ga svugdje i u prevelikim kličinama pliva p tanjuru uz jel kje ne zaslužuje biti urnjen u njega, ka npr. brkula s krumpirm. Šteta jer pnekad se želiš hranit zdravije, pnadaš se da imaš pciju kad vidiš nešt dbr na meniju, a sve padne u vdu tj. u ulje. previše phang, dubk prženg i zaprškm zgusnutg. Pnekad, nakn ručka se sjećaš ka da si pje vreću pijeska. Mal grilla ili kuhang mesa uz raznlike pvrtne prilge ne bi bil na dmet. 2

3 zašt piše blitva leš kad serviraju većinm krumpir s tragvima blitve? pnuda stvarn zna biti raznlika ali mislim da je kji put dsta tešk kmbinirati nešt št ide jedn uz drug, bez da si pteretiš želudac. salata zna biti skr ka raskuhana jer cijeli dan stji u ctu i sli. mislim da bi blje bil kad bi na stlu uz sl i papar bi i cat, a salate se servirale nezačinjene, pa si sam začiniš p ukusu i imaš kvalitetniju i blju salatu. PREHRAMBENE NAVIKE I POREMEĆAJI U PREHRANI STUDENATA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU (DOC. DR. SC. SANJA ĆURKOVIĆ, AGRONOMSKI FAKULTET) Dc.dr.sc Sanja Ćurkvić je predstavila rezultate istraživanja: Prehrambene navike i premećaji u prehrani studenata Sveučilišta u Zagrebu Analizm prehrambenih navika studenata utvrđen je da načela zdrave prehrane nisu u ptpunsti usvjena među ispitanim studentima. Utvrđena je značajna razlika u prehrambenim navikama prema splu, dbi i pdručju znansti; studentice više knzumiraju vće, pvrće i slatkiše, a studenti mes i brzu hranu. Ist tak, studentice su sklnije eksperimentiranju s restriktivnim dijetama te pri uspredbi vlastitg izgleda sa superirnijim mdelm značajn se više javlja nelagda, nesigurnst i depresivn rasplženje. Osim tga, utvrđena je značajna razlika prema dbi. Naime, mlađi studenti su veći knzumenti brze hrane u dnsu na starije klege te više knzumiraju slatkiše. S druge strane, stariji studenti značajn više pate d sjećaja srama pri uspredbi svg fizičkg izgleda s idealnim mdelima. Analiza razlika prema pdručju znansti kje studiraju je pkazala da najlšiju kvalitetu prehrane i prbleme vezane uz t imaju studenti prirdnih znansti i studenti humanističkg pdručja znansti, a najblju studenti bitehničkg i tehničkg pdručja znansti. UTJECAJ INFORMATIVNE KAMPANJE NA PONAŠANJE STUDENATA U KONZUMACIJI BRZE HRANE (PAULA JURJEVIĆ, STUDENTICA DRUGE GODINE MS STUDIJA AGROBIZNIS I RURALNI RAZVITAK, NAGRAĐENI RAD) Paula Jurjević, studentica diplmskg studija je predstavila rezultate istraživanja Utjecaj infrmativne kampanje na pnašanje studenata u knzumaciji brze hrane. Studeni čest knzumiraju brzu hranu zbg brze usluge, jednstavnsti pripreme, dstupnsti restrana i pristupačnsti cijene. Ciljevi rada bili su utvrditi pnašanje studenata u knzumaciji brze hrane, stavvi brzj hrani, utjecaj kline na knzumaciju brze hrane i utjecaj infrmativne kampanje. Studenti kji su sudjelvali u vm istraživanja pkazali su u bje faze ispitivanja neutralne stavve knzumaciji brze hrane; najviše se slažu s izjavm Redvit knzumiranje brze hrane štedi vrijeme. Najviše se slažu s izjavm Mji prijatelji redvit knzumiraju brzu hranu, a najmanje se slažu s izjavm Članvi mje bitelji redvit knzumiraju hranu. Autrice vg istraživanja zaključuju: Knzumacija brze hrane psebn karakterizira studentsku ppulaciju; 91% studenata knzumira brzu hranu, najčešće neklik puta mjesečn. Najveći udi ispitanih studenata bira pizzu i hamburge r/cheeseburger, a najčešća knzumacija je s prijateljima i u restranima brze hrane. U drugj fazi ispitivanja smanji se brj ispitanika kji knzumiraju hranu na tjednj razini, a pveća udi nih kji upće nisu 3

4 knzumirali brzu hranu. Pkazani su neutralni stavvi knzumaciji brze hrane u bje faze ispitivanja, dk se utjecaj kline na knzumaciju brze hrane među ispitanicima nije prmijeni. Knzumacija brze hrane MOŽE se smanjiti prvedbm infrmativne kampanje. PREHRANOM DO ZDRAVLJA I AKADEMSKIH POSTIGNUĆA (PROF. DR. SC. DARIJA VRANEŠIĆ BRENDER, KLINIČKI NUTRICIONIST) Prf.dr.sc. Darija Vrandešić Bender je držala pzvan predavanje naslva: Pravilnm prehranm d zdravlja i akademskih pstignuća, u sklpu kjeg je predstavila ulgu i ptencijal viskih učilišta u implementaciji prgrama za pbljšanje zdravlja i prduktivnsti studenata, nastavng i nenastavng sblja te važnst svješćivanja studenata prehrani. Istaknula je mngbrjne pzitivne učinke mediteranske prehrane; utjecaj mediteranske prehrane na zdravlje ljudi i svakdnevnu učinkvitst u ispunjavaju bveza u studiju i na radnm mjestu. Meditaransku prehranu ka drživ mdel prehrane dređuje: malen utjecaj na kliš, dprinsi sigurnsti hrane i prehrane te zdravm živtu za sadašnje i buduće generacije. Održiva prehrana štiti i pštuje biraznlikst i eksustave, na je i kulturlški prihvatljiva, dstupna, eknmski prikladna i priuštiva, nutritivn adekvatna, sigurna i zdrava, a istdbn ptimizira prirdne i ljudske resurse. Temeljne smjernice zdrave prehrane jesu: učestali manji brci (5 dnevnih brka dnevn), 2/3 prehrane biljng prijekla i 1/3 prehrane živtinjskg prijekla, pravilan dabir masnća i smanjen uns šećera (hrana niskg GI), pvećana knzumacija hrane s pvljnim djelvanjem: vće, pvrće, sjemenke, začini, samnikl bilje, rašasti pldvi, mahunarke, riba, viskvrijedni izvri prteina, biljna ulja te ddatna primjena: mega-3, vitamin D, prbitici. Mngbrjeni pzitivni učinci mediteranske prehrane na zdravlje ljudi utvrđeni su u mngbrjnim znanstvenim istraživanjima, a kje je prf. dr. sc. Vrandešić predstavila u završnm dijelu prezentacije. U završnm dijelu ve radinice predstavljeni su studenti kji su prijavili miljena jela (Tihana Šlaja, Petra Ružić, Antun Mihelčić i Ana Pavlvić, a za kje smatraju da bi trebala biti na meniju nvg restrana Agrnmskg fakulteta. Studenti sudinici radinice izabrali su d ukupn pnuđenih 11 glavnih jela: dva jel: kja su bdvali s 3 i s 1 bdm te d dva deserta su izabrali jedan i bdvali ga 1 bdm. Svi recepti bili su izlženi u vijećnici, a sudinici su dbili listu prijavljenih jela uz kratk brazlženje pdnsica prijave. Analizm bdvanja studenata sudinika radinice izabrana su dva glavna jela: 1. Wk piletina s pvrćem i 2. Veganske lazanje, a ka najblji desert sudinici su izabrali palačinke s maslacem d badema. Studentima čiji su prijedlzi dbili najviše bdva uručene su prigdne nagrade. Radinica je završila u sati. Zabilježili: Mark Žudić i izv. prf. dr. sc. Rmana Caput-Jgunica Organizacijski dbr: Antnella Runje, prf. bi. (Gradski ured za zdravstv), izv. prf. dr. sc. Rmana Caput-Jgunica i dc. dr. sc. Sanja Ćurkvić (Katedra tjelesne i zdravstvene kulture) i studenti: Antnina Škrinjar, Dra Ceranac, Dasen Višić i Pave Ninčević. 4

5 U Zagrebu, 8. travnja