Microsoft PowerPoint - ZET Milovanovic četvrtak.pptx

Транскрипт

1 Sadržaj i VII. temeljni zahtjev za građevinu Uvd Razmatranja drživsti Bjan Milvanvić Građevinski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu 1 2 Uvd - Građevinski tpad Građevinski tpad je prepznat i dređen d strane Eurpske kmisije ka jedan priritetnih prblema za rješavanje Zbg velikg ptencijala za recikliranje i pnvnu uptrebu Prepznat je ka jedan d priritetnih smjerva za financiranje Uvd - Građevinski tpad Okvirna direktiva tpadu (Waste Framewrk Directive WFD) zahtijeva d zemalja članica da se d gdine za pnvn krištenje, recikliranje i druge vrste prabe materijala kristi najmanje 70 % mase ukupng nepasng građevinskg tpada kji se generira (uključujući i pstupke zatrpavanja u kjima se tpad kristi ka zamjena za druge materijale) pveća na 3 4 Dansk iskustv Uveden je prez na građevinski tpad: Danska je reciklirala 11% CDW prez na tpad je uveden i knstantn se pvećava Reciklirani tpad je izdvjen iz preza Dansk iskustv Danska je g reciklirala 94% CDW-a!!! Surce: Einet (2006a), Cuntry fact sheet Denmark 5 The waste hierarchy, as defined by the Waste Framewrk Directive (2008/98/EC) 6 1

2 Trendvi Glbaln krištenje resursa materijala i energije, 1900 d Krištenje materijala i resursa te prduktivnst materijala EU-15 i EU-12 Razlzi: zaštita kliša smanjenje visnsti resursima izvan EU 7 8 Stanje u Hrvatskj i regiji dgvarajuće upravljanje građevinskim tpadm rezultiral bi djeltvrnim i učinkvitim krištenjem prirdnih resursa i ublažavanjem utjecaja graditeljstva na kliš Zemlja Kličina građevinskg tpada [milijuna tna] Kličina kja se prabuje [%] Bugarska 7.80 N/A Mađarska Rumunjska N/A Slvenija Hrvatska Srbija Št nas čeka? Eurpean Parliament Plicy Department Ecnmic and Scientific Plicy STUDY: Impact assessment f recycling targets in the waste framewrk directive Can ther cuntries increase their recycling rates fr CDW? The experience f cuntries achieving high recycling rates might be generalised t cuntries achieving lw recycling rates by means f intrducing regulatry incentives, such as taxes r subsidies. This is because CDW as a stream pssesses certain characteristics which make it intrinsically suitable fr recycling 9 10 Uvd ptršnja energije u zgradama Pstjeće zgrade predstavljaju veliki ptencijal za smanjenje ptršnje energije, dnsn eknmske uštede, veliki brj zgrada kji ima minimalnu ili upće nema tplinsku zaštitu Ilustrativni je primjer ve tvrdnje u tme da 83 % svih zgrada u Hrvatskj kristi za grijanje 150 d 200 kwh/m 2 a energije za grijanje Temeljni zahtjevi za građevinu 6. Ušteda energije i čuvanje tpline Građevina i njezine instalacije grijanja, hlađenja, rasvjete i ventilacije mraju biti prjektirane i izgrađene tak da je kličina energije kju ne zahtijevaju u uptrebi mala, uzimajući u bzir krisnike i klimatske uvjete lkacije. Građevina mra biti i energijski učinkvita, tak da uptrebljava št je mguće manje energije tijekm svje gradnje i razgradnje Uredba 305/2011 Eurpskg parlamenta i Vijeća d kja prpisuje usklađene uvjete trgvanja građevnim prizvdima i ukida Zakn gradnji - u izradi

3 Temeljni zahtjevi za građevinu 7. Održiva uptreba prirdnih izvra Građevina mra biti prjektirana, izgrađena i srušena tak da je uptreba prirdnih izvra drživa i da je psebn zajamčena: pnvna uptreba ili recikliranje građevine, njezinih materijala i dijelva nakn rušenja trajnst građevine uptreba sirvina i sekundarnih materijala u građevini u skladu s klišem Uredba 305/2011 Eurpskg parlamenta i Vijeća d kja prpisuje usklađene uvjete trgvanja građevnim prizvdima i ukida Zakn gradnji - u izradi 13 uvdnih razmatranja Mže se zaključiti zgrade su jedan d najvećih ptršača energije zgrade imaju veliki utjecaj na kliš i zbg značajng utjecaja građevinskih materijala tijekm prizvdnje (značajna kličina ugrađene energije - embdied energy) i dlaganja. Energetska učinkvitst, drživa gradnja te krištenje recikliranih resursa zajedn s bnvljivim izvrima energije pstaju priritetni smjervi suvremeng prcesa gradnje Suradnja Sveučilišta i gspdarstva University Ecnmy Mišljenje EU Cmplete and clse cperatin between the University and ecnmy is ne f the mst pwerful engines f ecnmic grwth Istraživanje i razvj Transfer rezultata istraživanja u gspdarstv Prilika za razvj tvrtki, Razvj nvih te pbljšanje pstjećih prizvda Mgućnsti Ek industrija u EU u prmet 319 milijardi = 2,5% GDP-a 3,4 milijuna radnih mjesta gdišnji rast d 8,3% (krigiran za inflaciju gdišnji rast je 5,9%) 4 najveća pdsektra zauzimaju tri četvrtine udjela: upravljanje tpadm 30% vdpskrba 21% upravljanje tpadnim vdama 13% reciklirani materijali 13% 17 Izvr: Study n the Cmpetitiveness f EU Ec-industry 18 3

4 Ideja Želja je bila smisliti predgtvljeni zid kji bi mgući brzu mntažnu ili plumntažnu gradnju kja je u Hrvatskj nepravedn zapstavljena Zid kji bi ima vrl nisku U vrijednst čime bi se sigural smanjenje gubitaka tpline u bzir dlazi sam najviši standard št veća debljina t blje ventilirani predgtvljenih zidni panel izrađen d betna s recikliranim agregatm te slja mineralne vune, za smanjenje krištenja energije za grijanje i hlađenje u zgradama Od ukupne kličine agregata ptrebng za izradu betna 50 % je zamijenjen s recikliranim agregatm dbivenim iz građevinskg tpada Unutarnji slj betna izrađen je d reciklirang betnskg lma Vanjski fasadni slj izrađen je d reciklirane peke ka agregata u betnu. Tplinsk izlacijski materijal nvrazvijena mineralna vuna izrađena krištenjem Ecse tehnlgije kja umjest frmaldehida kristi prirdne smle ka veziv. Ecse Tehnlgija Ecse mineralna vuna prizvdi se krištenjem recikliranih staklenih bca, tpadng stakla, tpada nastalg u samj prizvdnji mineralne vune, (85 % sirvina kje se kriste) te silicijskg pijeska. BRE Green Guide (BREEAM sustav) materijal ne sadrži štetne tvari pput frmaldehida, fenla, pentana, butana i akrila za prizvdnju ptrebn d 70 % manje energije neg u slučaju tradicinalne mineralne vune Ocjena Ecse mineralne vune Izlacijski materijal d Ovčja vuna Utjecaj na kliš staklene vune gustće 25 kg/m 3 Slama ka TI gustća 32 kg/m 3 Ocjena Ocjena Ocjena Emisija CO 2eq B B A+ Krištenje vde A+ A+ A+ Krištenje prirdnih resursa A+ A+ A+ Degradacija znskg slja A+ A+ A Tksičnst za čvjeka A+ A+ C Tksičnst za pitku vdu A+ B E Nuklearni tpad A+ A+ A+ Tksičnst za tl E E A Odlaganje tpada A+ A+ C Krištenje fsilnih griva A+ A+ A+ Eutrfikacija A+ B C Ptencijal ftkemijskg stvaranja zna A+ A+ B Ptencijal stvaranja kiselih kiša A+ A+ B Ukupna cjena A+ A+ A 23 U < 0,20 W/m 2 K Materijal Betn s recikliranim betnskim lmm Betn s recikliranm pekm Literaturne vrijednsti za betne [22] Gustća (kg/m 3 ) Tplinska prvdljivst λ 10,dry (W/mK) 0,858 0,746 1,35 Tplinska prvdljivst betna s recikliranim agregatm je 36 %, a betna s recikliranm pekm 45 % manja u dnsu na literaturne vrijednsti za betn iste gustće. Betni kji se kriste u sličnim panelima bičn gustće 2400 kg/m 3 št ima daje tplinsku prvdljivst d 2,00 W/mK 24 4

5 Razmatranja drživsti Razmatranja drživsti Pdaci Utjecaj na kliš zidnih panela i preliminarn je cijenjen prmatrajući cjelkupni živtni ciklus njegvih kmpnenti (betna i izlacije) i zidng panela ka cjeline. Izračunata je Ugrađena energija, Kličina CO 2 pri prizvdnji i gradnji Prizvdnja tpada ka nusprizvda Tijekm cijelg živtng ciklusa panela i pćenitg zidng panela s EPS-m Pdaci energiji i materijalima kji su krišteni u LCA analizi panela prikupljeni su d prizvđača pjedinih kmpnenti, dnsn prizvđača panela Pdaci kji nisu bili dvljn puzdani, preuzeti su iz baze pdataka SimaPr sftware-a Rezultati LCA analize TOTAL: Energy: 78,434.3 MJ CO2eq: t TOTAL: EPS CORE Energy: 145,632.1 MJ CO2eq: t prjekt fkusiran je na pkušaj rješavanja tri glavna prblema: smanjenje emisije stakleničkih plinva pvećanjem energetske učinkvitsti u zgradama, pvećanje učinkvitg krištenja resursa uprabm građevinskg tpada pri prizvdnji panela (50 % ukupne kličine ptrebng agregata se zamjenjuje građevinskim tpadm) smanjenje krištenja reguliranih kemikalija ka št su fenli i frmaldehidi u prizvdnm prcesu tplinsk izlacijskih materijala

6 Ugrađena energija zidnih panela je 33,8% manja neg u slučaju laganih kmpzitnih izlacijskih panela ka št su ni izrađeni d aluminija ili pcinčang lima, a ispunjeni pliuretanskm tplinskm izlacijm. zidni panel psjeduje veći tplinski kapacitet, čime je mguće ptimizirati pvljne učinke dbitaka d Sunca, čime se smanjuje ptreba za energijm za 2-15 % smanjuju amplitude prmjene temperature na unutarnjj pvršini zida, čime je mguće smanjiti dnevnu ptrebu za hlađenjem prstra d 50 % Zbg svje usklađensti s Direktivm energijskm svjstvu zgrada (EPBD EC) i EPBD II ( EC) te Okvirnm direktivm tpadu ( EC), ECO- SANDWICH zidni sustav će lakšati njihvu primjenu u građevinskj praksi. Stvara se tržište za građevinski tpad ka sirvinu, umjest njegvg dlaganja u prirdu, te se značajn smanjuju ptrebe za energijm za grijanje i hlađenje u zgradama EU prjekt Energy Efficient, Recycled Cncrete Sandwich Facade Panel CIP Ec-innvatin First Applicatin and market replicatin prjects Call 2011 Enables c-financing f green prducts and green business 50 % f ttal required funds Sveučilište u Zagrebu, Građevinski fakultet Sveučilište u Zagrebu, Arhitektnski fakultet Betn Lučk d... Knauf Insulatin d... EURCO d.d. Partneri Green Mark - Sign f Excellence prjektni team Dbitnik nagrade GREENOVATION TOP prjekti hrvatskg zeleng gspdarstva u gdini p izbru Saveza za energetiku Zagreba Najblji team hrvatskg zeleng gspdarstva Janez Ptčnik, Envirnment Cmmissiner Each eur f Ec-innvatin grant yields a leverage factr f 10 in revenues Svaki eur sredstava iz fnda Ek-invacije ima stpu pvrata d 10 krz preze Hvala na pažnji! Bjan Milvanvić bmilvanvic@grad.hr