Javno savjetovanje o preispitivanju Europske strategije za osobe s invaliditetom – 2020.

Транскрипт

1 Javn savjetvanje preispitivanju Eurpske strategije za sbe s invaliditetm U EU-u živi k 80 milijuna građana s invaliditetm kji se čest susreću s preprekama kje sprječavaju njihv ptpun ravnpravn sudjelvanje u svim aspektima živta. EU je psta stranka Knvencije UN-a pravima sba s invaliditetm u namjeri da uklanja te prepreke i pbljšava živt sba s invaliditetm. Prvedba Knvencije trajan je pstupak te zajednička dgvrnst institucija EU-a i država članica. EU mže djelvati isključiv unutar kvira Ugvra EU-u. Prvim preispitivanjem prvedbe Knvencije UN-a u EU-u kje je prve Odbr UN-a za prava sba s invaliditetm ptvrdi se dsadašnji napredak, ali su se i prikupile prepruke za daljnja djelvanja. Knvencija UN-a prvdi se na razini EU-a u kviru Eurpske strategije za sbe s invaliditetm Tm je strategijm dređen sam pdručja djelvanja na razini EU-a: pristupačnst, sudjelvanje, jednakst, zapšljavanje, brazvanje i spsbljavanje, scijalna zaštita, zdravstv te vanjsk djelvanje. Budući da se nalazi na plvini prvedbe strategije, Eurpska kmisija pkrenula je javn savjetvanje u cilju cjenjivanja njezina utjecaja te siguravanja daljnje usklađensti plitika EU-a s ptrebama i pravima sba s invaliditetm. Ovim upitnikm traži se vaše mišljenje dsadašnjim pstignućima na razini EU-a, vaša stajališta izazvima s kjima se susreću sbe s invaliditetm te načinima na kje bi ih EU treba rješavati. Cijenim sudjelvanje građana, rganizacija, javnih nadležnih tijela, pduzeća, akademija te drugih dinika. Rezultati javng savjetvanja pslužit će nam za cjenjivanje napretka stvareng u kviru Eurpske strategije za sbe s invaliditetm te za dređivanje nedstataka kji se na razini EU-a trebaju riješiti u svrhu siguravanja ptpung i ravnpravng sudjelvanja sba s invaliditetm u društvu. Ispunjavanje ankete trebal bi trajati k 20 minuta. Pšaljite vaj dkument d na navedenu adresu e-pšte: EMPL-C3-CONSULTATION@ec.eurpa.eu Plja značena zvjezdicm (*) bvezna su. Napminjem da će se vaši dgvri uzeti u bzir sam ak navedete svje ime ili ime svje rganizacije (ak dgvarate u ime rganizacije ili ustanve). Ak dlučiti ne navesti svje ime, mžete staviti sam pći kmentar. Ak dlučite navesti svje ime ili ime svje rganizacije, vaši dgvri mgu stati annimni nakn bjave rezultata ak t želite.* Da, navest ću svje ime, radije ću staviti sam pći kmentar (idi na pitanje 4.5.) Izjava zaštiti pdataka pvezanih s anketm dstupna je vdje. 1

2 1. Pristanak na bjavu Odgvri prikupljeni vm anketm te identitet sudinika mgu biti bjavljeni na internetskim stranicama Eurpske kmisije. Slažete li se da se vaši dgvri bjave pd vašim imenm?* Mji dgvri mgu biti bjavljeni pd navedenim imenm. Mji dgvri mgu biti annimn bjavljeni. želim da se mji dgvri bjave. 2. Prfil ispitanika Označite mgućnsti kje se dnse na vas Odgvarate:* ka pjedinac, u svje ime u ime svje rganizacije (idite na pitanje 2.11.) 2.2. Vaše ime i prezime:* [slbdan tekst] 2.3. Dbna skupina:* D 18 gdina gdina gdina gdina Više d 66 gdina 2.4. Spl:* Ženski Muški Ostal ma dgvra 2.5. Jeste li sba s invaliditetm, dnsn imate li trajn štećenje kje uz različite prepreke mže težavati vaše ptpun i učinkvit sudjelvanje u društvu na ravnpravnj snvi s drugima?* Da (preskčite pitanje 2.7.) (idite na pitanje 2.7.) ma dgvra 2.6. Je li vaš invaliditet služben priznat?* Da 2

3 2.7. * Skrbim za sbu/e s invaliditetm ka član bitelji ili ka neplaćeni njegvatelj Skrbim za sbe s invaliditetm ka službeni njegvatelj (plaćen sam za taj psa) Radim s sbm s invaliditetm ili zapšljavam sbu s invaliditetm Nisam izravn pvezan/a s sbama s invaliditetm Ostal [slbdan tekst d 200 znakva] 2.8. Vaša zemlja pdrijetla?* [slbdan tekst] 2.9. U kjj zemlji živite?* [slbdan tekst] Jeste li trenutačn zapsleni ili se brazujete dnsn spsbljavate?* Radim u privatnm sektru Radim u javnm sektru Radim u rganizaciji civilng društva (uključujući rganizacije za sbe s invaliditetm) Vlntiram Obrazujem se dnsn spsbljavam U mirvini sam zapslen/a sam ma dgvra (Pitanja dnse se sam na rganizacije, preskčite ak ste pjedinac) Navedite naziv svje rganizacije:* [slbdan tekst] Kju vrstu rganizacije predstavljate?* Privatni sektr Javni sektr vladinu rganizaciju Organizaciju za sbe s invaliditetm isključiv za rganizacije kjima sbe s invaliditetm upravljaju ili u kjima su članvi dbra Ostal [slbdan tekst d 200 znakva] Na kjj razini vaša rganizacija djeluje?* Na međunardnj razini Na razini EU-a Na nacinalnj razini 3

4 Na reginalnj ili lkalnj razini Je li vaša rganizacija upisana u Registar transparentnsti EU-a?* Da (idite na pitanje 2.16.) Identifikacijski brj rganizacije:* [slbdan tekst] (Registar transparentnsti): Zapšljava li vaša rganizacija sbe s invaliditetm?* Da 3. Vaša stajališta trenutačnj situaciji sba s invaliditetm 3.1. U kjj se mjeri slažete sa sljedećim izjavama?* Osbe s invaliditetm u ptpunsti mgu sudjelvati u svakdnevnim aktivnstima ka i drugi građani U ptpunst i se slažem Slažem se Niti se slažem, niti se ne slažem slažem se Nimal se ne slažem znam Osbe s invaliditetm uživaju ista prava ka i drugi građani Osbe s invaliditetm sučavaju se s diskriminacijm na temelju invaliditeta u svakdnevnim aktivnstima Građani EU-a s invaliditetm teže se sele u drugu državu članicu d stalih građana EU-a 4

5 3.2. Među navedenim prblemima, za kje smatrate da se više tiču sba s invaliditetm?* [d jedng d pet dgvra] Manjak pristupa izgrađenm klišu Manjak pristupa prijevzu Manjak pristupa internetu i kmunikacijskim tehnlgijama Manjak pristupa drugim dbrima i uslugama Manjak jednakih prilika na tržištu rada Manjak jednakih prilika u brazvanju Manjak pdrške rditeljima djece s invaliditetm (primjerice pružanjem prikladng brazvanja ili terapeutskih usluga) Manjak jednakg pristupa zdravstvu (liječnicima, blnicama itd.), uključujući pdršku djeci primjerenu dbi Prepreke slbdnm kretanju unutar EU-a Diskriminacija (uključujući dvstruku diskriminaciju, primjerice žena i djece s invaliditetm) Pteškće u samstalnm živtu (primjerice prevladavanje skrbi u većim smještajnim ustanvama i/ili manjak usluga u zajednici) Pteškće u sudjelvanju u plitičkm i javnm živtu Pteškće u sudjelvanju u kulturnm živtu, rekreaciji, razndi i sprtu Pteškće kje prizlaze iz zakndavstva zapšljavanju ili prgrama scijalne zaštite (primjerice gubitak naknade za invaliditet kd pristupa tržištu rada, bez bzira na plaću) knzultiranje pitanjima kja ih se tiču Manjak spsbljavanja u pdručju invaliditeta za stručnjake kji bi se u svm pslu mgli susretati s sbama s invaliditetm (primjerice učitelji, liječnici i dvjetnici) Sirmaštv i niska primanja Prepreke u priznavanju i uživanju pravne spsbnsti Zlstavljanje (primjerice nasilje ili zanemarivanje slbde i dstjanstva) 3.3. Pstje li psebni izazvi s kjima se susreću djeca s invaliditetm kji se razlikuju d nih s kjima se susreću drasli s invaliditetm? [slbdan tekst d 300 znakva] 3.4. Jeste li se sbn susreli s kjim d prblema navedenih u prethdnm pitanju (3.2)?* Da Sam neizravn, iz iskustva članva bitelji Sam neizravn, iz iskustva prijatelja Sam neizravn, iz iskustva suradnika ma dgvra 5

6 3.5. Pstje li neka druga pdručja u kjima bi se živt sba s invaliditetm mga pbljšati? Da [slbdan tekst d 200 znakva] ma dgvra 3.6. Jeste li čuli za Eurpsku strategiju za sbe s invaliditetm? Da ma dgvra 6

7 4. Utjecaj prvedbe Eurpske strategije za sbe s invaliditetm za razdblje U kjj se mjeri situacija sba s invaliditetm pbljšala u sljedećim priritetnim pdručjima u psljednjih pet gdina d dnšenja Strategije?* Pristupačnst rbe i usluga, uključujući javne usluge i pmagala Sudjelvanje u društvu: stvarivanjem kristi d državljanstva EU-a; uklanjanjem administrativnih prepreka i prepreka kje prizlaze iz stajališta kline za ptpun i jednak sudjelvanje; pružanjem kvalitetnih usluga u zajednicama, uključujući pristup sbnj pmći. Jednakst: brba prtiv diskriminacije na temelju invaliditeta. Zapšljavanje: zarađivanje za živt na tvrenm tržištu rada. Obrazvanje i spsbljavanje: uključiv brazvanje i cjelživtn učenje za učenike i studente s invaliditetm. Scijalna zaštita: dstjni živtni uvjeti. Zdravstvena zaštita: jednak pristup zdravstvenim uslugama i ustanvama kje pružaju te usluge. Vanjsk djelvanje: prmicanje prava sba s invaliditetm u kviru vanjskg djelvanja EUa. Izrazit Pun Dnekle Mal Nimal 7

8 ma dgvra 4.2. Kji su čimbenici, čak i ak su malbrjni, najviše pridnijeli napretku (mguće je više dgvra)?* Djelvanje u kviru plitika EU-a Financiranje EU-a Pstignuća na nacinalnj razini Privatne inicijative Javn mišljenje / prmjena mentaliteta Gspdarski uvjeti Nva znanstvena tkrića i/ili tehnlške prmjene Zagvaranje interesnih skupina i nevladinih rganizacija Pslvn lbiranje Druge plitičke aktivnsti kje su utjecale na plitike sbama s invaliditetm znam Ak želite nešt ddati ili navesti primjere: [slbdan tekst d 300 znakva] 4.3. U kjj ste mjeri zadvljni pstignućima u psljednjih pet gdina u pgledu pbljšavanja situacije sba s invaliditetm?* Vrl zadvljan/na Zadvljan/na Dnekle zadvljan/na zadvljan/na znam 4.4. Navedite glavne prepreke bržem napretku (mguće je više dgvra)?* Manjak ljudskih i financijskih resursa Manjak plitičke vlje Manjak primjereng zakndavstva Ograničenja nadležnsti EU-a za djelvanje Manjak uključivanja sba s invaliditetm Manjak svijesti među sbama bez invaliditeta Gspdarsk stanje Manjak društveng pritiska Stigma pvezana s invaliditetm Manjak razumijevanja tvraca plitika za psebnst ptreba sba s invaliditetm Ostal [slbdan tekst d 100 znakva] 4.5. Opći kmentar: [slbdan tekst d 1500 znakva] 8