ŠUMARSKI LIST 1-2/2003

Транскрипт

1 PRETHODNO PRIOPCENJE PRELIMINRY COMMUNICTION Sumarski list br. 1-, CXXVII (003) UDK 630* VRIJEDNOSNE ZNCJKE BUKOVIH STBL PREM VRSTI SIJEK U SJECINM BJELOVRSKE BILOGORE VLUBLY CHRCTERISTICS O COMMON BEECH TREES WITH REGRD TO THE TYPE O ELLING IN CUTTING RES O BJELOVR BILOGOR Marink PRK* SZETK: U radu su istrazivane indeksne vrijednsti stabala glede prsngprmjera i vrste sijeka. Istrazivanja su prvedena na 77 primjerna stabla u 1 bjekata i 15 sijekva, starijih i zrelih bukvih sastjina gspdarske jedinice Bjelvarska Bilgra. nalizirana su ukupna psttna dstupanja planiranih i stvarenih psttnih udjela furnirskih trupaca, trupaca za ljustenje i pilanskih trupaca 1 klase prema starsti sjecine i vrsti sijeka. Istrazivanjimaje buhvacen 70 bukvih sjecina gspdarske jedinice Bjelvarska Bilgra, starsti d 51 d 131 gdine, u razdblju d gtv trigdine. Utvrdena je visnst indeksnih vrijednsti bukvih stabala p debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka. Nize indeksne vrijednsti stabala prreda ipripremng sijeka, u dnsu na indeksne vrijednsti stabala napldng i dvrsng sijeka ukazuju na lsiju srtimentnu strukturu unutar pjeding debljinskg stupnja kdprreda i pripremng sijeka. Te su razlike psljedica kriterija dabiranja stabala za sjecu (dznaku) kjim prvdim prpisanu vrstu sijeka. Ka prakticna vrijednst rezultata istrazivanja istice se mgucnst smanjenja velicine uzrka kd blikvanja baza pdataka za izradu srtimentnih tablica kje bi uvazavale vrstu sijeka kajedan d ulaza. naliza ukupnih dstupanja planiranih i stvarenih psttnih udjela najkvalitetnijih drvnih srtimenata p sjecinama ukazuje na znatne razlike kd dredenih drvnih srtimenata i vrsta sijeka. Predlaze se da kd izrade buducih srtimentnih tablica (p eurpskim nrmama) jedan d ulaza bude i vrsta sijeka, uzprethdn ispitivanje dnsa drvnih srtimenata prema vrsti sijeka vm metdm. Kljucne rijeci: bukvesjece, kakvcastabala, srtimentnastruktura, srtimentne tablice, indeksne vrijednsti bukvih stabala Tablice udjela sumskih srtimenata u etatu (srtimentne tablice) vazan su alat sumarske perative. Nazalst njihva izrada, preciznst i prakticna primjena pvezana je s velikim i brjnim teskcama, kje su p- * Mr. sc. Marink Prka, dipl. ing. sum. - Sumarija Bjelvar, Uprava suma Pdruznica Bjelvar, rest Office Bjelvar, rest dministratin Bjelvar 1. UVOD - Intrductin sljedica bitskih i abitskih cimbenika. Sumarska perativa prizeljkuje srtimentne tablice sa st manje ulaza. Medutim, jedinstvene tablice drvnih srtimenata za Republiku Hrvatsku mrale bi buhvatiti citav niz cimbenika kji se, pnajprije, dnse na razlike u bnitetu sastjina. Brj ulaznih parametara srtimentnih tablica mguce je smanjiti ak se neki kriteriji utvrde prije njihve 35

2 M. Prka: VRIJEDNOSNE ZNCJKE BUKOVIH STBL PREM VRSTI SIJEK U SJECINM... Sumarski list br. 1-, CXXV1I (003), izradc. Uz razlike u bnitetima nasih prizvdnih sastjina, glavni cimbenici kji utjecu na njihvu srtimentnu strukturu psljedica su naseg gspdarenja tim sastjinama. Osnvu nasega djelvanja na srtimentnu strukturu sastjine kju planiram stvariti cirri, vezan uz zivtnu db sastjine, vrsta sijeka i kriterij dabiranja stabala kjim prvdim prpisanu vrstu sijeka. Jedan d nacina izrade srtimentnih tablica, u zemljama gdje pri dredivanju kakvce i vrijednsti srtimenata dlucuju pred dimenzija i dzvljene greske, je grupiranje primjernih stabala relativn malih uzraka ( stabala) u stupnjeve kakvce (najcesce 3 ili 5 stupnjeva kakvce, npr. dbra-srednja-slaba) stabala i sastjina (Rebul a 1996). Misljcnja sm da je kd jedndbnih bukvih sastjina, kjima se nrmaln gspdari p nacelima njege suma, takv razvrstavanje u znacajnijj mjeri stvaren primjenm kriterija kd dabiranja stabala za sjecu (dznaku) kjm prvdim prpisanu vrstu sijeka. Iz vga prizlazi da se kd izrade srtimentnih tablica smanjenje varijabilnsti kakvce stabala, umjest pdjelm na stupnjeve kakvce, mze pstici uvazavanjem vrste sijeka ka jedng d ulaza u srtimentne tablice. Na klicinu i kakvcu srtimenata kd bjelgricnih vrsta drva bitn utjece raznlikst habitusa i pjavnst gresaka na i u stablu. Iskljucivsi nasljedne znacajkc, habitus i greske su najcesce psljedica uvjeta u kjima je stabl i cijela sastjina rasla d nastanka d vremena sjece. Za svaki drvni srtiment dredene su (Hrvatskim nrmama prizvda iskristavanja suma) najmanje dimenzije te vrsta, velicina i brj dzvljenih gresaka. Najmanje su dimenzije drvnih srtimenata u tijesnj vezi s prsnim prmjerm i visinm stabla. Pjavnst gresaka, njihva velicina i brjnst, slucajng je karaktera i nije u krelaciji ni sa jednim mjerljivim parametrm stabla (S t e f a n c i c 1997). Osnvni prblem kji se javlja pri istrazivanju srtimentne strukture prizlazi iz cinjenice da vrl mal stabala sadrzi svc srtimente, kji sc glede njegva prsng prmjera mgu cekivati. Takva, neptpuna struktura srtimenata pjeding stabla nije nuzn pkazatelj njegve male kakvce, jer stabl mze sadrzavati sam jedan ili dva razlicita srtimenta tehnicke blvine i biti viske kakvce. Psljedica te pjave je grupiranje snimljenih pdataka u dva dvjena blaka krz kje nije pravdan plziti jednu liniju izjednacenja(vuletic 1999). T nas je navel da pri razmatranju medusbnih dnsa srtimentnih struktura p vrsti sijeka pkusam prnaci znacajku kju imaju sva stabla, bez bzira na psttni udi drvnih srtimenata. Dsli sm d zakljucka da je jedina znacajka kja se mze pridruziti svim stablima njihva vrijednst. Vrijednst drvnih srtimenata mijenja se s bzirm na prmjene u drustvu, tehnlgiji te zbg drugih cimbenika. Zbg tga nvcane jedinice nisu primjerene, vec su blji (trajniji) razni faktri i mjeri kji iskazuju relativni dns medu vrijednstima pjedinih srtimentnih razreda. Pretpstavka da se zbg knjukture jednznacn mijenjaju sve cijene sam je djelmicn tcna. Pri prmjeni knjukture mijenja se dns cijena kakvcnih razreda, te je ta prmjena knstantna, a va pretpstavka najblja (R e b u 1 a 1996).. OBJEKTI I METOD ISTRZIVNJ - Objects and methd f research Pdaci su prikupljani izmjerama na 77 primjerna stabla u 1 bjekata i ukupn 15 navrata (sijekva). Istrazivanjem je buhvacen 16 stabala u prredama, 9 stabala u pripremnm sijeku, 13 stabla u napldnm sijeku i 85 stabala u dvrsnm sijeku. Svi istrazivani bjekti pripadaju gspdarskj jedinici Bjelvarska Bilgra, eklsk gspdarskm tipu II-D-11 i uredajnm razredu bukve s phdnjm d 100 gdina. Raspdjela brja izmjerenih primjernih stabala p bjektima istrazivanja i vrsti sijeka vidi se iz tablice 1. Vidljiv je da su istrazivane sastjine starije d dvije trecine phdnje te da prema dbi i stadiju razvja pripadaju u starije i zrele sastjine. Dznaka stabala za sjecu izvrsena je u sklpu nrmalng prizvdng prcesa, nevisn vim istrazivanjima. Primjerna su stabla dabrana iz dznacenih stabala plaganjem najcesce dvije, medusbn kmitc linije p azimutu. Na terenu su izmjerene sve ptrebne velicinc kak bi se izracunali apslutni i psttni udjeli drvnih srtimenata d 7 cm prmjera, s krm za svak primjern stabl. Razvrstavanje drvnih srtimenata u razrede kakvce bavljen je prema Hrvatskim nrmama prizvda iskristavanja suma. Oblikvanje baze pdataka i matematick-statisticka brada bavljene su sftverskim prgramm Micrsft Excel 97. Da bi prek vrijednsti stabala izrazili njihvu kakvcu te je mgli usprediti p debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka, uptrijebili sm indeksne cijene. Slicne kategrije predlazu razni autri pd raznim imenima mjer vrijednsti (S v e 11 i c i c 1983), keficijent vrijednsti (Svetlicic 1983, Cp 1983), a najpznatiji su njemacki mjerni brjevi (Messzahlen). U praksi je t sastavni di dugrcnih ugvra izmedu sumarstva i drvne industrije u Svicarskj, ustriji i Njemackj, katkada u cijelsti prepisanih u nrmu (R c b u 1 a, 1996). 36

3 M. Prka: VRIJEDNOSNn /NCJKH HUKOV1H STBL PREM VRSTI SIJEK U SJbClNM... Sumarski list br. 1-. CXXVII (003), Tablica 1: Distribucija brja izmjcrenih primjernih stabala p bjektima istrazivanja i vrsti sijeka Table 1: Distributin f number measured exemplary trees in bject f research and type f felling Odjel/dsjek rest blck 0d 1a 75a 83a 89b 155f 166c 1a 83a 1a 4a 4c 7c 80b 8a Starst (gd) ge (years) Dvrsni sijek - inal felling Napldni sijek - Seeding felling Vrsta sijeka Type f felling napldni napldni pripremni pripremni pripremni Pripremni sijek - Preparatry felling Prredc-thinning felling Sveukupn - Ttal prreda prreda prreda Brj stabala u uzrku Number f trees in sample Brj dznacenih stabala bukve Number f marked beech trees Psttak stabala u uzrku Percentage f trees in sample 10,4% 5,7 % 9,3 % 8,3 % 14,5% 5,1 % 1,6% 7,5 % 4,9 % 17,5 % 5,8 % 11.0 % 13.% 10,4% 11,4% 0,6 % 34,8 % 31,4 % 5,3 % 9,0 % D indeksnih cijena dsli sm na slican nacin na njem cijene dredeng drvng srtimenta s iznsm kji se frmiraju cijene drvnih srtimenata. Cijena I cijene I klase pilanskih trupaca bukve srednjeg debljinklase pilanskih trupaca bukve srednjeg debljinskg skg razreda. Indeksne cijene prema mjestu primjene razreda uzeta je ka bazna jedinicna vrijednst (indeks vide se iz tablice. 1,00), a sve stale indeksne cijene dbivene su dijelje- Tablica : Indeksne cijene sumskih srtimenata Table : Index prices f timber assrtments Srtimcnt ssrtment L I klasa II klasa ID klasa Ogrjev Gule ' na panju - n stump.30 1,76 1,00 0,65 0,37 0,35 0,06 Indeksna cijena '"frank" - Index price "frank" bren - cut dwn izraden - wrk up,6,0 1,74 1,71 1,00 1,00 0,67 0,68 0,39 0,4 0,36 0,38 0,06 0,05 cesta - rad,04 1,61 1,00 0,73 0,50 0,38 0,05 vagn - wagn 1,89 1,5 1,00 0,77 0,57 0,45 0,04 Indeksne vrijednsti za svak primjern stabl dbili sm mnzenjem indeksne cijene svakg srtimenta s njegvim psttnim udjelm u net bujmu primjerng stabla. Nakn tga sm regresijskm analizm izjednacili indeksne vrijednsti stabala p vrsti sijeka jednadzbama drugga reda (parablm) pceg blika: y = a + bx +cx. Ist tak, prmatrali sm ukupna dstupanja planiranih i stvarenih psttnih udjela tri najvrednija bukva srtimenta (furnirske trupce, trupce za ljustenje i pilanske trupce I klase) prema starsti sjecine i vrsti sijeka. Istrazivanjima je buhvacen 70 sjecina na pdrucju Sumarije Bjelvar u razdblju d gtv tri gdine ( ). Od navedenih se sjecina 48 dnsi na prrede, pet na pripremne sijekve, sedam na napldne sijekve i deset na dvrsne sijekve. Starst sjecina kje su razmatrane u vm dijelu istrazivanja kretala se d 51 d 131 gdine. 37

4 M. Prka: VRUEDNOSNE ZNCJKE BUKOVIH STBL PREM VRST1 SIJEK U SJECINM Sumarski list br. 1-, CXXV1I (003), REZULTTI ISTRZIVNJ - 3. Research results Sve indeksne cijene pjedinih drvnih srtimenata iz tablice ukazuju na njihve medusbne vrijednsne dnse. Medutim, kak trsak sjece, izrade, privlacenja i prijevza tereti jednak isti bujam furnira i III klase pilanskih trupaca, medusbni dnsi cijena izmedu drvnih srtimenata se mijenjaju d prdaje na panju d glavng stvarista. Zbg navedeng sm za racunanje indeksnih vrijednsti nasih primjernih stabala uptrijebili indeksne cijene "na panju", iak njihv raspn (0,06-,30) negativn utjece na keficijente krelacije kd regresijske analize. Indeksne vrijednsti stabala izrazene na vaj nacin same za sebe ne gvre nista i nemaju nikakvu prakticnu vrijednst. One nam sluze da spznam medusbne dnse kakvce primjernih stabala s bzirm na debljinski stupanj i vrstu sijeka. y = - 0,0009 X" + 0,0753 x R : = i.i " > g c ^S > 'J: -g c ! *! x" x R J =0,5183 I '» %* Prsni prmjer - D.b.h. (cm) Prsni prmjer-d.b.h. (cm) Slika 1: Indeksne vrijednsti stabala u prredama igure 1: Trees index values in thinning felling Slika : Indeksne vrijednsti stabala u pripremnm sijeku igure : Trees index values in preparatry felling druge kategrije indeksnih cijena (sumska cesta, va- gn) ciji je raspn manji, a blak rasprstiranja indeks- nih vrijednsti uzi, keficijenti krelacije rastu d gra- nice vrl jake krelacije (0,750 za pripremni sijek). Parametri regresijske analize nalaze se u prilgu vg rada (Prilg 1: Parametri regresijske analize) iz kjega se, ka i iz slika d 1 d 5, vidi da je pstignuta jaka krelacija, sim kd dvrsnga sijeka gdje je jacina krelacije izmedu srednje i jake. Primjenm neke y = x x - R : = 0, y = -0,0005 x x R J = 0.46 "g OQ c ^B > -* C^lt', 5«r»«~*TT ; >4 >*.. *.!S ' \ \ ***»» " *»»* * V Prsni prmjer - D.b.h. (cm) Slika 3: Indeksne vrijednsti stabala u napldnm sijeku igure 3: Trees index values in seeding felling Prsni prmjer - D.b.h. (cm) Slika 4: Indeksne vrijednsti stabala u dvrsnm sijeku igure 4: Trees index values in final felling Rasprstiranje indeksnih vrijednsti primjernih sta- mjeru te funkcije i linije izjednacenja vide se na slikabala kd pjedine vrste sijeka, visn prsnm pr- ma 1 d 4. 38

5 M. Prka: VRIJEDNOSNE ZNCJKE BUKOVIH STBL PRKM VRSTI SIJEK U SJECINM. Sumarski list br. 1-, CXXVII (003) SUMMRY OUTPUT PROREDE Regressin Statistics Multiple R R Square djusted R Square Standard Errr Observatins 16 NOV Regressin Residual Ttal Intercept X Variable 1 X Variable df Cefficients SS Standard Errr MS tstat P-value 5.708E IE E-11 Significance E-16 Lwer 95% Upper 95% Lwer 95,0% Upper 95,0% SUMMRY OUTPUT PRIPREMNI SIJ = K Regressin Statistics Multiple R R Square djusted R Square Standard Errr Observatins 9 NOV Regressin Residual Ttal Intercept X Variable 1 X Variable df 6 8 Cefficients SS Standard Errr MS tstat P-value E Significance Lwer 95% Upper 95% Lwer 95,0% Upper 95,0% SUMMRY OUTPUT NPLODNI SUE K Regressin Statistics Multiple R R Square djusted R Square Standard Errr Observatins 13 NOV Regressin Residual Ttal Intercept X Variable 1 X Variable df Cefficients SS Standard Errr MS t Stat P-value.08031E E E-07 Significance E-15 Lwer 95% Upper 95% Lwer 95,0% Upper 95,0% SUMMRY OUTPUT DOVRSNI SUEK Regressin Statistics Multiple R R Square djusted R Square Standard Errr Observatins 85 NOV Regressin Residual Ttal Intercept X Variable 1 X Variable df 8 84 Cefficients SS Standard Errr E-05 MS tstat P-value E E E-09 Significance E-18 Lwer 95% Upper 95% Lwer 95,0% Upper 95.0% SUMMRY OUTPUT UKUPNO Regressin Statistics Multiple R R Square djusted R Square Standard Errr Observatins 77 NOV Regressin Residual Ttal Intercept Variable 1 X Variable df Cefficients SS Standard Errr E-05 MS tstat P-value E E E-6 Significance E-13 Lwer 95% Upper 95% Lwer 95,0% Upper 95,0%

6 rka: VRUEDNOSNE ZNCJKE BUK.OVIH STBL PREM VRST] SIJEK U SJECINM Sumarski list br. 1-, CXXVII (003) Indcksne vrijednsti svih buhvacenih primjernih stabala vide se iz slike 5, gdje je zbg najveceg brja stabala u uzrku pstignuta i najjaca krclacija. y x x R : = v;:y:.i. ; ' - ill**!. I*.!!.. Prsni prmjer- D.b.h. (cm) Slika 5: Indcksne vrijednsti stabala ukupn igure 5: Trees index value in all type f felling Iz slike 6 vidi se medusbni dns indeksnih vrijednsti stabala visn vrsti sijeka i debljinskme stupnju. Prmatrajuci krivulje na slici 6 mgu se uciti neke znacajke linija izjednacenja s bzirm na debljinski stupanj, dnsn prsni prmjer primjernih stabala. Sve cetiri linije izjednacenja imaju gtv iste vrijednsti d prsng prmjera d priblizn 30 cm (najmanja dimenzija pilanskih trupaca I klase). Nakn tga, linije izjednacenja napldnga i dvrsnga sijeka pprimaju vece, a linije izjednacenja prreda i pripremng sijeka manje indeksne vrijednsti stabala. Linije izjednacenja prreda i pripremng sijeka zadrzavaju iste vrijednsti d prsng prmjera d priblizn 40 cm (najmanja dimenzija furnirskih trupaca), a nakn tga indeksne vrijednsti stabala u prredama padaju. Uzrci vakvih medusbnih dnsa linija izjednacenja indeksnih vrijednsti stabala nalaze se u kriterijima selekcije (dznake) stabala za sjecu kjima se rukvdim prilikm prvedbe prpisane vrste sijeka. "5 5 i.'1 - S ,1000 0,0000 -, , , , , " """ Prrede (spacing) 0,494 0, , ,6395 0,5894 0,4967 0,3613 """ Pripremni sijek {preparatry) N'apldni sijck (seeding) Dvrsni sijek (Jim /) 0,75 0,1850 0,775 0, , S 0.5S86 0,6118 0,6969 0,7051 0,6898 0,7984 0,7955 0,7508 0,8654 0,8598 0,7947 0,8978 0, , Dcbljinski stupanj -Diameter class (cm) Slika 6: Ovisnst indeksnih vrijednsti stabala debljinskm stupnju i vrsti sijeka igure 6: Dependence f the tree index value n the diameter class and the type f felling Kd uzitaka prethdng prihda, dnsn prihda prreda, rukvdim se gtv iskljuciv kriterijem selekcije, tc su uprav stabla vecih dimenzija i njihve manje indeksne vrijednsti (manji udi kvalitetnijih drvnih srtimenata) uzrkm manjih indeksnih vrijednsti u desnm dijelu linije izjednacenja. Kd prvdenja pripremng sijeka utjecaj kriterija selekcije kd dabiranja stabala za sjecu js se dijelm primjenjuje, ali gubi na vaznsti. Pri dabiru stabala za sjecu u napldnm i dvrsnm sijeku ne rukvdim se kriterijem selekcije, vec napldenjem i stanjem pmlatka. Uz t, stabla kja su dcekala napldni i sijek tijekm sttinjak gdina svga zivtng vijeka "prezivjela" su desetak dabira primjenm kriterija selekcije (d njega i ciscenja, prreda d pripremng sijeka) te je za cekivati njihvu vecu kakvcu. Prakticnu vrijednst rezultata vih istrazivanja nalazim u mgucnsti smanjenja brja primjernih stabala kja je na terenu ptrebn izmjeriti, kak bi se blikvala baza pdataka za izradu srtimentnih tablica prema vrsti sijeka. Iz slike 6 vidi se da se stabla prs- 40

7 M. Prka: VRIJEDNOSNE ZNCJKE BUKOVIH STBL PREM VRSTI SIJEK U SJECINM Sumarski list br. 1-, C'XXVII (003) ng prmjera d 10 d 30 cm mgu uvrstiti u baze pdataka svih vrsta sijekva. Za prsne prmjere d 31 d 40 cm mraju se blikvati dvije baze pdataka, a za vrijednsti prsnih prmjera prek 41 cm tri baze pdataka. Mgucnst uprabe izmjerenih primjernih stabala za izradu srtimentnih tablica p vrsti sijeka vidi se iz tablice 3. Tablica 3: Mgucnst uptrebe primjernih stabala za blikvanje baza pdataka p vrsti sijeka Table 3: Pssibility fr using exemplary trees fr frming databases by the type f felling Za izradu srtimentnih tablica p vrsti sijeka u: r assrtment tables by type f felling: d,,30 prreda pripremni sijek napldni sijek sijek cm sva stabla sva stabla sva stabla sva stabla mgu se kristiti stabla d, 30 izmjerena u: can be used trees B.H.D. measured in: cm prrcda + pripremni prreda + pripremni napldni + napldni + >40cm prreda pripremni napldni + napldni + Rezultati vih istrazivanja ukazuju da bi srtimentne tablice izradene s bzirm na vrstu sijeka bile preciznije i primjenjive u praksi. Sudeci prema vim rezultatima trebal bi za bukve sastjine izraditi srtimentne tablice za prrede, tablice za pripremni sijek i tablice za napldni (naknadni) i sijek. Pvecanjem brja izmjerenih primjernih stabala (velicine uzrka) razlike izmedu indeksnih vrijednsti stabala prreda i pripremng sijeka vjerjatn bi se smanjile. T bi mgucil blikvanje jedinstvenih srtimentnih tablica za prrede i pripremni sijek. Ova pretpstavka cini se prihvatljivm ak se zna da se neki autri (Duricic 1994) umjest termina pripremng sijeka zalazu za uvdenje pjma pripremng razdblja kjim se uspstavlja veza izmedu prreda i pripravng razdblja. Na istrazivanm pdrucju sumarska perativa te spznaje kristi prvdeci zadnju prredu ka pripremu sastjine za napldenje. Rezultate istrazivanja indeksnih vrijednsti bukvih stabala visn vrsti sijeka prvjerili sm na psredan nacin, prateci ukupna dstupanja planiranih i stvarenih psttnih udjela najkvalitetnijih srtimenata u bukvim sjecinama razlicite starsti i razlicitim vrstama sijeka. Kak srtimentne tablice kje su trenutn u uprabi ne uvazavaju vrstu sijeka ka jedan d ulaza, prmatrali sm ukupna psttna dstupanja p sjecinama za furnirske trupce, trupce za ljustenje i pilanske trupce I klase u prredama, pripremnm, napldnm i dvrsnm sijeku. Ogranicili sm se na va tri razreda kakvce bukve tehnicke blvine zbg njihvg najveceg utjecaja na indeksne vrijednsti stabala. U S 0.00% v. B %. '- "c 3>.3 S" 15.00% 10.00% O Dvrsni sijek {finalfelling) Napldni sijek (seeding felling) O Pripremni sijek (preparatry felling) Prrede (thinning felling) 5 ^ 5.00"-,, 0.00% ST W) -ii^- rx H. 30 ^ (i O 10 Q (T30 -~ CT3 ^J % 10.00% '±&- _j\ OD C Starst sastjine u vrcmenu sjece (gd) - Stand age in time f felling (years) Slika 7: Odstupanje planskih i stvarenih psttnih udjela furnirskih trupaca prema vrsti sijeka igure 7: Deviatin between planned and realized percentage share f veneer lgs with regard t type f felling 41

8 M. Prka: VRIJEDNOSNE ZNC.IKE BUKOVIH STBL PREM VRSTI SIJEK U SJECINM... Sumarski list br. 1-, CXXVII (003) U razdblju d d gdine u kviru redvng prizvdng prcesa Sumarije Bjelvar, pracen je dstupanje stvarenih psttnih udjela bukvih drvnih srtimenata d planirang, p srtimentnim tablicama kje su trenutn u perativnj primjeni. T je ucinjen u 70 sjecina gspdarske jedinice Bjelvarska Bilgra d kjih je u 48 prvedena prreda, u pet pripremni sijek, u sedam napldni sijek, dk je sijek prveden u deset sjecina. Odstupanja psttnih udjela d plana p srtimentnim tablicama za furnirske trupce, trupce za ljustenje i pilanske trupce I klase vide se iz slika d 7 d 9. Iz slike 7 vidi se da su ukupna dstupanja psttng udjela furnirskih trupaca negativna (stvaren je manje d planirang p srtimentnim tablicama) za gtv sve prrede i sve pripremne sijekve. = g & Si a a. g ^ z% a -g " "a -H' 5 3 K >$ %M DH S * D 3 "^ % 10.00% 5.00% 0.00% -5.00% % % -0.00% -5.00% Dvrsni sijek (finalfelling) Pripremni sijek (preparatry felling) % - ^ - ^ 4 \ Napldni sijek (seeding felling) Prrede (thinning felling) n W> J4 \ ^8 Starst sastjine u vremenu sjece (gd) - Stand age in time f felling Slika 8: Odstupanje planskih i stvarenih psttnih udjela trupaca za ljustenje prema vrsti sijeka igure 8: Deviatin between planned and realized percentage share f peeler lgs with regard t type f felling * _ 130 O (years) Kd napldnih sijekva dstupanja su gtv istvjetna u pzitivnm i negativnm smislu, dk su kd dvrsnga sijeka dstupanja pretezit u pzitivnm smislu. Iz navedeng bi mgli zakljuciti da psttni udjeli furnirskih trupaca p vazecim srtimentnim tablicama najblje dgvaraju u napldnm sijeku, kd prreda su i pripremnih sijekva precijenjeni, a kd h sijekva ptcijenjeni. T3 a K C3 SB I. kl pla C3 5 w g 00-~ a - C3 > S- Cii '5 Q 3 ^ & 7, a r- 3-3 OrS >? = 3 «U <-, "& ^ 40.00% 30.00% 0.00% 10.00% 0.00% % -0.00% % i * 50 X 60 Dvrsni sijek (finalfelling) Pripremni sijek (preparatry felling) ~~it 70 Jk ^ i Napldni sijek (seedingfelling) Prrede (thinning felling) '.nt *r. OO Starst sastjine u vremenu sjece (gd) - Stand age in time f felling 110 O 10 ( 1 «80 (years) Slika 9: Odstupanje planskih i stvarenih psttnih udjela trupaca I klase prema vrsti sijeka igure 9: Deviatin between planned and realized percentage share f first class lgs with regard t type f felling 4

9 M. Prka: VRIJEDNOSNE ZNCJKE BUKOVIH STBL PREM VRSTI SI.IEK U SJECINM Sumarski list br. 1, CXXVI1 (003) Iz slike 8, gdje su prikazana dstupanja trupaca za ljustenje, vidi se da dstupanja u napldnm i dvrsnm sijeku zauzimaju slicne pzicije (priblizn k si x), dk su dstupanja u prredama i pripremnm sijeku gtv istvjetna nima na slici 7. T upucuje na zakljucak da psttni udjeli trupaca za ljustenje p srtimentnim tablicama najblje dgvaraju u napldnm i Bj ani n, S., Gubitak kd sjece i izrade hrasta luznjaka (Quercus pedunculata ehrh.) bzirm na ucesce srtimenata; "Drvna industrija" br. 3-4/1965, Zagreb. Cp, B., Pilanska prerada i dnsi sa sumarstvm, Savez inz. i tehn. sumarstva i drvne industrije Hrvatske, Zagreb. Buricic, I., Prirdna bnva sastjina bicne bukve (agus sylvatica L.) Na brncima Kalnika i Bilgre; "Hrvatske sume" p.. Zagreb. Klepac, D., Uvdni referat na simpziju bukvi; "Klkvij bukvi-savjetvanje asistentdvrsnm sijeku, dk su kd prreda i pripremnih sijekvaprecijenjeni. S druge strane, rasprstiranje ukupnih dstupanja psttng udjela pilanskih trupaca I klase na slici 9 gvri u prilg tvrdnji njihvj ptcijenjensti p srtimentnim tablicama kd svih vrsta sijeka. 5. ZKLJUCK - Cnclusin Nakn prvedeng istrazivanja indeksnih vrijednsti bukvih stabala na pdrucju gspdarske jedinice Bjelvarska Bilgra mzem zakljuciti sljedece: 1. Utvrdena je visnst indeksnih vrijednsti bukvih stabala p debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka. Keficijenti krelacije izjednacenja indeksnih vrijednsti stabala parablm drugg reda ukazuju na jaku krelaciju.. Nize indeksne vrijednsti stabala prreda i pripremng sijeka u dnsu na indeksne vrijednsti stabala napldng i dvrsng sijeka ukazuju na lsiju srtimentnu strukturu unutar pjeding debljinskg stupnja kd prreda i pripremng sijeka. Te su razlike psljedica kriterija dabiranja stabala za sjecu (dznaku) kjim prvdim prpisanu vrstu sijeka. 3. Rezultati istrazivanja ukazuju da bi tablice psttnih udjela drvnih srtimenata kje su izradene s bzirm na vrstu sijeka bile preciznije i primjenjivije u prakticnj primjeni. Prema rezultatima istrazivanja dbivcnim na snvi vga uzrka, trebal bi izraditi srtimentne tablice za prrede, tablice za pripremni sijek i tablice za napldni, (naknadni) i sijek. Ostaje mgucnst da bi se pvecanjem brja izmjerenih primjernih stabala (velicine uzrka) razlike izmedu indeksnih vrijednsti stabala prreda i pripremng sijeka smanjile, st bi mgucil izradu jednih srtimentnih tablica za prrede i pripremni sijek. 4. Prakticna vrijednst rezultata istrazivanja indeksnih vrijednsti stabala u visnsti prsnm prmjeru i vrsti sijeka je u cinjenici da se na vaj nacin mze smanjiti velicina uzrka, dnsn brj primjernih stabala te tak smanjiti trskve izmjera. 5. naliza ukupnih dstupanja planiranih i stvarenih psttnih udjela najkvalitetnijih drvnih srtimenata ukazuje da srtimentne tablice, kje su trenutn u uprabi, precjenjuju udi furnirskih trupaca i trupaca za ljustenje u prredama i pripremnim sijekvima. S druge strane ptcijenjeni su psttni udjeli furnira u m sijekvima i psttni udjeli pilanskih trupaca 1 klase u svim vrstama sijekva. Tablice dgvaraju za psttne udjele furnirskih trupaca u napldnim sijekvima i za psttne udjele trupaca za ljustenje u napldnim i m sijekvima. 6. U skladu sa zapcetim prmjenama u nrmizaciji sumskih drvnih prizvda mislim da je prilikm izrade buducih tablica drvnih srtimenata na temelju eurpskih nrmi (nvih hrvatskih nrmi) vazn primijeniti spznaje d kjih sm dsli vim istrazivanjem. Naime, sadrzaji nvih hrvatskih nrmi razlikuju se d prethdnih hrvatskih nrmi, te ce njihv prihvacanje uvjetvati prmjene u dsadasnjem nacinu rada, pnajprije u prikrajanju, preuzimanju i evidenciji drvnih srtimenata ka i u trgvini drvm. Pretpstavljam da ce primjena eurpskih nrmi dvesti d js vecih razlika izmedu prreda i pripremng sijeka s jedne i stalih pldnih sjekva s druge strane. T se pnajprije dnsi na razred kakvce, zbg strzih kriterija minimalnih dimenzija (izuzev prmjera) i dzvljenih gresaka. 6. LITERTUR References ske sekcije", Velika , Zagreb, str Krpan,. P. B., Susnjar, M Nrmizacija sumskih drvnih prizvda u republici Hrvatskj; "Sumarski list" br. 5-6/ 1999., Zagreb, str Matic, S Njega suma prredm; Sumarski fakultet Sveucilista u Zagrebu, "Hrvatske sume", Uprava suma Kprivnica, Zagreb, str Pavlic, I., Statisticka terija i primjena; "Tehnicka knjiga", Zagreb, str

10 M. Prka: VRIJKDNOSNE ZNCJKE BUKOV1H STBL PRHM VRSTI SIJEK U SJECINM Sumarski list br. 1. CXXVII (003), Plavsic, M., Glubvic, U., Istrazivanje psttng dnsa srtimenata eksplatacije suma u cistim i mjesvitim bukvim sastjinama Grskg ktara; "Sumarski list" br. 11-1/1967. P r a n j i c,., L u k i c, N., Izmjera suma; Udzbenici Sveucilista u Zagrebu, Zagreb, str. 4, , , Pranjic,., Sumarska bimctrika; Sveuciliste u Zagrebu, Sumarski fakultet, Zagreb. Prka, M, 001. Udi i kakvca sumskih drvnih srtimenata u pldnim sjecama bukvih sastjina bjelvarske Bilgre, Sveuciliste u Zagrebu, Sumarski fakultet, Zagreb, str Rebula, E., Srtimentne i vrijednsne tablice za deblvinu jele; "Mehanizacija sumarstva" br. 4/1996., Zagreb, str Svetlicic,., O sdvisnsti gzdnega in lesnga gspdarstva s psebnim zirm na medsebjna in eknmska razmerja med prizvdnj hldv in zaganim lesm smreke, jelke in bukve - 1. del. Strkvna in znanstvena dela 70, BT, Ljubljana. S t e f a n c i c,., Udi drvnih srtimenata u vlumenu krupng drva d 7 cm prmjera za hrast luznjak, hrast kitnjak i pljski jasen-susi tip; "Sumarski list" br. 9-10/1997., Zagreb, str Stefancic,., Udi drvnih srtimenata u vlumenu krupng drva d 7 cm prmjera za bicnubukvu ujedndbnim sastjinama; "Sumarski list" br. 7-8/1998., Zagreb, str Ugrenvic,., Eksplatacija suma; udzbenici Sveucilista u Zagrebu, zagreb, str Vuletic, D., prilg pznavanju srtimentne strukture hrasta luznjaka (Quercus rbur L.) u EGT-U n-g-11; "Radvi", Vl. 34, br Sumarski institut Jastrebarsk; Jastrebarsk, str Hrvatske nrme prizvda iskristavanja suma; II izdanje, Drzavni zavd-za nrmizaciju i mjeriteljstv, Zagreb, Hrvatska nrma Obl drv listaca - Razvrstavanje p kakvci - 1 di: Hrast i bukva (EN :1997); I izdanje, Drzavni zavd za nrmizaciju i mjeriteljstv, Zagreb, Osnva gspdarenja "Bjelvarska bilgra"; vazi d ; Uprava suma Bjelvar, Sumarska enciklpedija III; str , SUMMRY: Research was carried n index values f trees with regard t breast diameter and the type f felling, whit the aim f getting infrmatin that culd be used infrming databases fr wrking ur assrtment tables. Research was been carried n 77 exemplary trees in 1 areas and 15 cuttings, f lder and ld beech stand f the management unit Bjelvar Bilgra. We analysed verall percentage deviatin between planned and realized percentages f veneer lgs, peeler lgs and saw lgs f 1st class in relatin t the age f cutting area and the type f felling. The research included 70 cmmn beech-cutting areas in the management unit Bjelvar Bilgra, f the age between 51 and 131 years, in the perid f almst three years. Dependence was established f the index values f cmmn beech trees n the diameter class and the type f felling. Lver index trees values f spacing and preparatry felling in relatin t index values f the trees seeding and final felling, pint t lwer-quality assrtment structure within an individual diameter class in spacing and preparatry felling. These differences are results f the selectin criteria fr cutting dwn trees (marking trees) we emply t carry ut the required type f felling. mng practical values f the research results, we can pint ut the pssibility f decreasing the sample size while frming databases necessary fr wrking ut assrtments tables that wuld take int accunt the type f felling as ne f inputs. nalysis f the verall deviatin between planned and realized percentage f the highest quality timber assrtments in cutting areas, pints t cnsiderable differences in particular timber assrtments and type f felling. It is suggested that in wrking ut future assrtment tables (accrding t Eurpean standards), ne f the inputs shuld be the type f felling, including preliminary examinatin f the relatin f timber assrtments t the type f felling characteristic fr this methd. Key wrds: cmmn beech felling, quality f trees, assrtment structure, assrtment tables, index values f cmmn beech trees 44