Sukladno odredbi članka 141. Zakona o obveznim mirovinskim fondovima (NN 19/14, 93/15, 64/18, 115/18) (dalje u tekstu: Zakon) te odredbama Pravilnika

Транскрипт

1 Sukladn dredbi članka 141. Zaa bveznim mirvinskim fndvima (NN 19/14, 93/15, 64/18, 115/18) (dalje u tekstu: Za) te dredbama Pravilnika dbrenju snivanja i statuta bvezng mirvinskg fnda i infrmativnm prspektu bvezng mirvinskg fnda (NN 52/14,39/17), PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje bveznim mirvinskim fndvima (dalje u tekstu: Društv) bjavljuje INFORMATIVNI PROSPEKT PBZ CROATIA OSIGURANJE OBVEZNOG MIROVINSKOG FONDA KATEGORIJA B NA DAN 31. PROSINCA GODINE I. PODACI O MIROVINSKOM FONDU PBZ CROATIA OSIGURANJE bvezni mirvinski fnd snvan je dana gdine, a prema dredbi članka 237. stavak (2) Zaa dana 21. klvza gdine pstaje PBZ CROATIA OSIGURANJE bvezni mirvinski fnd kategrija B (dalje u tekstu: PBZCO OMF kategrija B) i njime upravlja Društv, sukladn dredbama Statuta, Zaa i pravilnika Agencije za nadzr financijskih usluga (dalje u tekstu: Agencija). Društv upravlja s tri bvezna mirvinska fnda: PBZCO OMF kategrija A, PBZCO OMF kategrija B i PBZCO OMF kategrija C kji se razlikuju p zaskim dbnim graničenjima članstva, investicijskj strategiji i graničenjima ulaganja. Statut, Infrmativni prspekt, ddatne infrmacije fndu te trmjesečna i revidirana gdišnja izvješća PBZCO OMF kategrije B bjavljeni su na mrežnim stranicama Društva i na rasplaganju su svakj zainteresiranj sbi u službenim prstrijama Društva ka i na svaki način i u rku prpisanm Zam ili pravilnicima Agencije. Trmjesečni i revidirani gdišnji izvještaji PBZCO OMF kategrije B dstavljaju se u skladu sa zaskim rkvima Agenciji i Središnjem registru siguranika (u daljnjem tekstu: REGOS). Sve infrmacije mirvinskm fndu, pravnim i pslvnim dgađajima kji bi mgli značajn utjecati na pslvanje fndva kjima upravlja, Društv bjavljuje na svjim mrežnim stranicama i izvješćuje Agenciju. Revizr PBZCO OMF kategrije B je KPMG Cratia d... sa sjedištem u Zagrebu, Ivana Lučića 2/a. Knvertiranje uplaćenih dprinsa i prenesenih računa u bračunske jedinice, način i uvjeti prijensa sredstava s računa člana PBZ CO OMF kategrije B u drugi mirvinski fnd ili mirvinsk siguravajuće društv Uplaćeni dprinsi umanjeni za ulazne naade jiže se u krist sbnih računa na ime člana. Brj bračunskih jedinica izračunava se dijeljenjem iznsa uplate dprinsa s vrijednšću bračunske jedinice na datum uplate. Za ptrebe vrednvanja, svaka bračunska jedinica predstavlja prprcinalni udjel u net vrijednsti imvine fnda. Uplaćeni dprinsi i preneseni računi preračunavaju se u bračunske jedinice svakdnevn u skladu s vrijednšću bračunske jedinice na datum uplate dnsn izvješća REGOSa. Preneseni računi jiže se u krist sbnih računa na ime člana i buhvaćaju izns kji se dbije mnženjem brja bračunskih jedinica na sbnm računu člana u starm fndu na zadnji dan članstva s vrijednšću bračunske jedinice starg fnda na isti dan umanjen za dbitak iz tčke 3. članka 63. Zaa. Brj bračunskih jedinica u nvm fndu dbiva se dijeljenjem iznsa prenesenih sredstava s vrijednšću bračunske jedinice nvg fnda kja vrijedi na prvi dan članstva. Ukupna kapitalizirana sredstva s sbng računa člana prenijet će se mirvinskm siguravajućem društvu kada član stvari prav na starsnu ili prijevremenu starsnu mirvinu prema Zau mirvinskm siguranju. REGOS bračunava izns sredstava za prijens mnženjem brja bračunskih jedinica na sbnm računu člana s vrijednšću bračunske jedinice na zadnji dan članstva i tme bavještava Društv. Obračunati izns sredstava Društv uplaćuje na prijelazni račun REGOSa s kjeg se prsljeđuje na račun mirvinskg siguravajućeg društva. Prijens sredstava iz PBZCO OMF kategrije B u drugi mirvinski fnd mže biti uvjetvan prmjenm mirvinskg fnda sbnim dabirm člana radi prmjene kategrije fnda, prmjene društva kje upravlja fndvima i bveznm prmjenm kategrije mirvinskg fnda raspredm REGOSa sukladn dredbi članka 96. stavak (2) Zaa u slučajevima kada član PBZCO OMF kategrije B d referentng dana ima manje d 5 gdina. U slučaju prmjene društva za upravljanje sbnim dabirm člana bračunava se izlazna naada sukladn dredbama Statuta, ak je razdblje trajanja članstva bil kraće d tri gdine. Agencija mže u iznimnim slučajevima predviđenim Zam radi zaštite imvine članva mirvinskih fndva, izdati nalg RE GOSu za bustavu uplata dprinsa članva mirvinskih fndva u mirvinske fndve, bustavu prijelaza članva mirvinskih fndva u druge mirvinske fndve i bustavu zatvaranja sbnih računa. Način i vrijeme izračuna net vrijednsti imvine mirvinskg fnda Net vrijednst imvine PBZCO OMF kategrije B izračunava se za svaki dan sljedećeg radng dana u skladu sa Zam, Pravilnikm utvrđivanju net vrijednsti imvine i vrijednsti bračunske jedinice bvezng mirvinskg fnda (NN 128/17, NN 114/18), usvjenim Računvdstvenim plitikama, Pravilnikm za vrednvanje financijskih instrumenata, Statutm i drugim važećim prpisima. Vrijeme, metda, učestalst izračunavanja vrijednsti bračunske jedinice i način bjave Društv svaki radni dan izračunava net vrijednst imvine i vrijednst bračunske jedinice i najkasnije d 15:00 sati izvještava REGOS i Agenciju vrijednsti bračunske jedinice za dan vrednvanja kja je prethdn ptvrđena d strane Depzitara. Net vrijednst imvine PBZCO OMF kategrije B je vrijednst ukupne imvine umanjena za ukupne bveze mirvinskg fnda. Društv izračunava vrijednst bračunske jedinice na način da se net vrijednst imvine fnda pdijeli s brjem bračunskih jedinica za dan vrednvanja kje je za prethdni radni dan izračuna REGOS te prvede uvećanje dnsn umanjenje bračunskih jedinica prema izvješću REGOSa. Vrijednst bračunske jedinice PBZCO OMF kategrije B bjavljuje se dnevn na mrežnim stranicama Društva na kartici fnda B u rubrici Imvina i prins. Način bračuna naada za mirvinsk društv Sukladn dredbi članka 63. Zaa, Društv bračunava naade PBZCO OMF kategrije B kak slijedi: ulazna naada bračunava se p svakj pjedinačnj uplati dprinsa i iznsi 0,8% d uplaćenih dprinsa, naada za upravljanje za gdinu iznsi 0,363% d ukupne imvine umanjene za bveze s snve ulaganja u financijske instrumente, a za svaku daljnju gdinu stpa naade se umanjuje za 7% u dnsu na stpu naade kja se primjenjivala u prethdnj gdini, zakružen na tri decimalna mjesta, s time da ista ne mže biti niža d 0,3%. Naada se bračunava dnevn, a isplaćuje Društvu jednm mjesečn, naada za izlaz iz mirvinskg fnda bračunava se u prve tri gdine članstva, ak se radi prmjeni mirvinskg društva i t u prvj gdini članstva u iznsu d 0,8%, u drugj gdini 0,4% i 0,2% u trećj gdini članstva. Na tri uzastpne gdine članstva u PBZCO OMF kategrije B izlazna naada se ne naplaćuje. Način bračuna naade za Depzitara Sukladn dredbi članka 191. Zaa te sukladn Ugvru kji je Društv sklpil s Depzitarm naada Depzitaru d iznsila je 0,024%, a d iznsi 0,022%. Naada se bračunava dnevn na ukupnu vrijednst imvine PBZCO OMF kategrije B umanjenu za bveze s snve ulaganja u financijske instrumente, a isplaćuje se Depzitaru jednm mjesečn za prethdni mjesec. Trškvi, prvizije i pristjbe Trškvi, prvizije i pristjbe vezane uz stjecanje ili prdaju imvine mirvinskg fnda, uključujući nephdne trškve radi zaštite dnsn čuvanja imvine fnda, evidentiraju se u bvezama fnda p primljenm bračunu, a plaćaju prema ubičajenim rkvima za pdmirenje te vrste bveze. Prtfelj PBZCO OMF kategrije B, investicijski ciljevi i prmjene u strukturi prtfelja Imvina PBZCO OMF kategrije B ulaže se u skladu s dredbama Zaa sa svrhm pvećanja ukupng prinsa d ulaganja isključiv u krist članva mirvinskg fnda sukladn usvjenim Načelima ulaganja. Investicijski ciljevi PBZCO OMF kategrije B su čuvanje i rast vrijednsti ulženih nvčanih sredstava na dugi rk umjeren rizičnm strategijm ulaganja. Investicijski ciljevi stvaruju se pretežnim ulaganjem u dužničke vrijednsne papire, dinice i stale financijske instrumente sukladn zaskim graničenjima i utvrđenim Načelima ulaganja PBZCO OMF kategrije B. Imvina u kju PBZCO OMF kategrije B ulaže rezultat je temeljite analizi rizičnsti financijskih instrumenata te pažljive i buhvatne analize rizičnsti izdavatelja. Ulaganjem imvine PBZCO OMF kategrije B vdi se prvenstven računa sigurnsti imvine fnda, a ptm i prfitabilnsti ulaganja. Društv upravlja imvinm PBZCO OMF kategrije B s pzrnšću savjesng gspdarstvenika, isključiv u interesu članva fnda. Statutm PBZCO OMF kategrije B investicijski ciljevi utvrđeni su uz uvažavanje prihvaćene rizičnsti fnda na način da je: najmanje 50% net vrijednsti imvine fnda ulžen u prensive dužničke vrijednsne papire i instrumente tržišta nvca čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica OECDa te Hrvatska nardna banka ili središnja banka druge države članice, dnsn države članice OECDa dnsn javn međunardn tijel kjemu pripada većina država članica, najviše 35% net vrijednsti imvine fnda ulžen u prensive vlasničke vrijednsne papire uvrštene na uređen tržište u smislu dredbi zaa kji uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj diničk društv sa sjedištem u Republici Hrvatskj, drugj državi članici ili državi članici OECDa, najmanje 60% net vrijednsti imvine fnda valutn usklađen s bvezama mirvinskg fnda. Net imvina PBZCO OMF kategrije B na dan iznsila je ,49 HRK št je u dnsu na prast d 7,04%. Na dan ,81% net imvine bil je investiran u dmaće državne bveznice, u dmaće vlasničke vrijednsne papire 13,23% net imvine, a u inzemne vlasničke vrijednsne papire 11,34% imvine. Struktura ulaganja imvine PBZCO OMF kategrije B p vrstama imvine na dan Vrsta imvine Vrijednst (HRK) Udi u net imvini Nvčana sredstva ,94% Ptraživanja ,03% Vrijednsni papiri i depziti ,12% Dmaći vrijednsni papiri i depziti ,13% Dinice + GDR ,23% Državne bveznice ,81% Municipalne bveznice 0 0,00% Krprativne bveznice ,92% Alternativni investicijski fndvi ,45% UCITS fndvi ,40% Instrumenti tržišta nvca 0 0,00% Depziti ,32% Inzemni vrijednsni papiri i depziti ,00% Dinice ,34% Državne bveznice ,48% Municipalne bveznice 0 0,00% Krprativne bveznice 0 0,00% Alternativni investicijski fndvi ,60% UCITS i OIF s javnm pnudm ,57% Instrumenti tržišta nvca 0 0,00% Depziti 0 0,00% Ostala imvina 0 0,00% UKUPNA IMOVINA ,10% UKUPNE OBVEZE ,10% Net imvina ,00% Izlženst izvedenicama ,05% Izlženst rep ugvrima 0 0,00% U dnsu na udi dmaćih državnih bveznica u net imvini fnda smanjen je sa 65,23% na 63,81%. Udi dmaćih vlasničkih vrijednsnih papira pvećan je s 12,55% na 13,23%, ka i udi dmaćih krprativnih bveznica kji je pvećan s 2,24% na 2,92%. Udi inzemnih vlasničkih vrijednsnih papira u net imvini fnda pvećan je s 10,52% na 11,34%, dk je udi inzemnih UCITS i OIFa s javnm pnudm smanjen s 4,94% na 1,57%. Navedene prmjene rezultat su aktivng upravljanja prtfeljem, kretanja cijena vrijednsnih papira i prmjene net vrijednsti imvine fnda. Opis ciljane strukture prtfelja mirvinskg fnda Ulaganje imvine PBZCO OMF kategrije B pdliježe sljedećim graničenjima: najviše 35% net vrijednsti imvine mže biti ulžen u prensive vlasničke vrijednsne papire uvrštene na uređen tržište u smislu dredbi zaa kji uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj diničk društv sa sjedištem u Republici Hrvatskj, državi članici ili državi članici OECDa, najmanje 50% net vrijednsti imvine mra biti ulžen u prensive dužničke vrijednsne papire i instrumente tržišta nvca čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica OECDa te Hrvatska nardna banka ili središnja banka druge države članice, dnsn države članice OECDa dnsn javn međunardn tijel kjemu pripada većina država članica, najviše 30% net vrijednsti imvine mže biti ulžen u prensive dužničke vrijednsne papire i instrumente tržišta nvca za kje jamči Republika Hrvatska, druga država članica, država članica OECDa, Hrvatska nardna banka, ili središnja banka druge države članice, dnsn države članice OECDa, ili javn međunardn tijel kjemu pripadaju jedna ili više država članica, najviše 30% net vrijednsti imvine mže biti ulžen u prensive dužničke vrijednsne papire i instrumente tržišta nvca uvrštenih na uređen tržište u smislu dredbi zaa kji uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj jedinica lkalne i pdručne (reginalne) samuprave u Republici Hrvatskj, drugj državi članici ili državi članici OECDa, najviše 30% net vrijednsti imvine mže biti ulžen u prensive dužničke vrijednsne papire i instrumente tržišta nvca uvrštene na uređen tržište u smislu dredbi zaa kji uređuje tržište kapitala, čiji izdavatelj ima sjedište u Republici Hrvatskj, drugj državi članici ili državi članici OECDa, najviše 10% net vrijednsti imvine mže biti ulžen u udjele ili dinice u tvrenim alternativnim investicijskim fndvima, dnsn dinica ili pslvnih udjela u zatvrenim alternativnim investicijskim fndvima kji su dbrenje za rad dbili u Republici Hrvatskj, drugj državi članici ili dgvarajućih fndva kjima upravljaju upravitelji kji su dbrenje za rad srednjeg ili velikg društva za upravljanje alternativnim investicijskim fndvima dbili u Republici Hrvatskj ili dbrenje za rad u drugj državi članici, ili dgvarajućih fndva kjima upravljaju upravitelji kji su dbrenje za rad dbili u državi članici OECDa, pd uvjetm da su prvđenje nadzra nad tim upraviteljima i razina zaštite ulagatelja istvjetni nima prpisanim zam kji uređuje snivanje i upravljanje alternativnim investicijskim fndvima, najviše 20% net vrijednsti imvine mže biti ulžen u depzite kd kreditnih institucija kji su pvratni na zahtjev te kji dspijevaju za najviše 12 mjeseci, pd uvjetm da kreditna institucija ima registriran sjedište u Republici Hrvatskj ili drugj državi članici ili državi članici OECDa, pd uvjetm da su prvđenje nadzra nad tm kreditnm institucijm i razina zaštite depnenata istvjetni nima prpisanima zam kji uređuje pslvanje kreditnih institucija, najviše 5% net vrijednsti imvine mže biti ulžen u nvac na transakcijskim računima. Iznimn najviše 10% net vrijednsti imvine mže biti ulžen u nvac na transakcijskim računima ali na rk ne duži d 14 dana, mirvinski fnd mže pzajmiti nvčana sredstva d trećih sba u ukupnm iznsu d 5% net vrijednsti imvine fnda, ali sam putem rep pslva i transakcija prdaje i pnvne kupnje, i t ne na rk duži d tri mjeseca. Navedena graničenja uključuju i psrednu izlženst stečenu krz ulaganje u sljedeće klase imvine: UCITS fndvi kji su dbrenje za rad dbili u Republici Hrvatskj ili drugj državi članici ili dgvarajući fndvi kji su dbrenje za rad dbili u državi članici OECDa, pd uvjetm da su prvđenje nadzra nad tim fndvima i razina zaštite ulagatelja istvjetni nima prpisanim Zam tvrenim investicijskim fndvima s javnm pnudm, izvedeni financijski instrumenti kjima se trguje na uređenim tržištima u smislu dredbi Zaa kji uređuje tržište kapitala ili izvedeni financijski instrumenti kjima se trguje izvan uređenih tržišta (neuvrštene OTC izvedenice). U svrhu dnšenja strategije ulaganja, intern su definirane klase imvine za kje se dređuje ciljani raspn udjela u NAVu. Klase su definirane na temelju klasa imvine navedenih u Zau, a dijele se na klase Dinice, Obveznice, Tržište nvca te Alternativne klase. Klasa Dinice se dijeli na dvije pdklase, HR dinice te INO dinice, dk se klasa Obveznice dijeli na četiri pdklase, Državne bveznice i TZ, Obveznice za kje jamči država ili CB, Municipalne bveznice te Krprativne bveznice i KZ. Nadalje, ulaganjem u UCITS fndve te ulaganjem u izvedene financijske instrumente stječem psrednu izlženst gre navedenim temeljnim klasama imvine. Dana Uprava Društva dnijela je Strategiju ulaganja PBZCO OMF kategrija B kjm su definirani ciljani udjeli pjedine klase u imvini fnda. Ista je kvartaln revidirana na datume , , pri čemu nije bil prmjene ciljanih udjela. U nastavku je tablični prikaz ciljanih udjela p klasama imvine te realiziran stanje udjela pjedine klase u imvini fnda na kraju svakg kvartala. Strategija ulaganja za gdinu ciljani udjeli Udi u NAVu na dan: DIONICE 15% 35% 28,13% 30,77% 28,70% 26,70% 26,28% HR dinice 9% 18% 12,64% 12,18% 13,00% 12,57% 13,34% INO dinice 6% 25% 15,49% 18,59% 15,69% 14,12% 12,95% OBVEZNICE 50% 75% 70,55% 69,26% 70,10% 67,42% 67,21% Državne bveznice i TZ 50% 70% 68,10% 66,89% 67,03% 64,42% 64,10% Obveznice za kje jamči država ili CB 0% 3% 0,22% 0,21% 0,20% 0,19% 0,19% Municipalne bveznice 0% 1% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% Krprativne bveznice i KZ 0% 5% 2,24% 2,15% 2,88% 2,81% 2,92%

2 TRŽIŠTE NOVCA 0% 20% 1,46% 1,95% 0,48% 4,26% 5,49% ALTERNATIVNE KLASE 0% 10% 0,82% 0,85% 0,98% 1,06% 1,09% Ppis svih ulaganja kja čine 1% ili više d net vrijednsti imvine PBZCO OMF kategrije B na Izdavatelj ISIN Kličina Ukupna vrijednst (HRK) Udi u net imvini REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO FINANCIJA HRRHMFO247E ,40 9,20% REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO FINANCIJA HRRHMFO26CA ,19 9,12% REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO FINANCIJA XS ,16 6,38% REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO FINANCIJA HRRHMFO203E ,62 5,70% REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO FINANCIJA HRRHMFO257A ,77 4,86% REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO FINANCIJA HRRHMFO227E ,17 3,75% REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO FINANCIJA HRRHMFO222A ,52 3,48% KRKA D.D. SI ,92 3,30% REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO FINANCIJA XS ,68 2,67% REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO FINANCIJA XS ,19 2,67% PODRAVKA D.D. HRPODRRA ,59 2,55% ZAVAROVALNICA TRIGLAV D.D. SI ,44 2,15% REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO FINANCIJA XS ,49 2,11% REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO FINANCIJA XS ,74 2,11% REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO FINANCIJA HRRHMFO282A ,50 1,99% JADRAN D.D. HRJDRNRB ,95 1,75% REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO FINANCIJA HRRHMFO19BA ,64 1,69% REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO FINANCIJA XS ,38 1,67% REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO FINANCIJA XS ,30 1,57% REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO FINANCIJA XS ,57 1,56% HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA D.D. XS ,96 1,47% KONČAR ELEKTROINDUSTRIJA D.D. HRKOEIRA ,00 1,46% REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO FINANCIJA HRRHMFO217A ,78 1,38% HRVATSKI TELEKOM D.D. HRHT00RA ,84 1,35% INA INDUSTRIJA NAFTE D.D. HRINA0RA ,00 1,34% REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO FINANCIJA XS ,49 1,14% ZAGREBAČKI HOLDING D.O.O. HRZGHOO237A ,27 1,07% ARENA HOSPITALITY GROUP D.D. HRARNTRA ,88 1,03% Sukb interesa, strategije i ciljevi ulaganja za vrijednsne papire iz članka 126. stavak (3) i (5) Zaa Ulaganje u izdavatelja Pdravka d.d. iznad 10% izdanja PBZCO OMF kategrije B i PBZCO OMF kategrije A na dan ddatnim stjecanjem dinica izdavatelja Pdravka d.d. prešli su udi u izdanju veći d 10% pa pdliježu bvezi pstupanja p dredbi članka 126. stavak (5). Primarni cilj ulaganja u vlasničke vrijednsne papire izdavatelja Pdravka d.d. je maksimiziranje vrijednsti ulaganja, a time i imvine članva. U svrhu stvarenja ciljeva ulaganja u vlasničke vrijednsne papire izdavatelja Pdravka d.d., temeljem Prcedura sudjelvanja PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje bveznim mirvinskim fndvima u krprativnm upravljanju Izdavatelja, Društv je tkm gdine aktivn sudjelval u krprativnm upravljanju Izdavatelja krz izravnu kmunikaciju s Izdavateljem, praćenjem pslvanja Izdavatelja putem javn dstupnih infrmacija, sudjelvanjem na svim skupštinama Izdavatelja te praćenjem pkazatelja i trendva u pslvanju. Sudjelvanje relevantne sbe Društva u nadzrnm dbru Izdavatelja predstavlja ptencijalni sukb interesa kjim se upravlja na način prpisan Plitikama i metdlgijama upravljanja sukbm interesa Društva. Prsječni gdišnji pvrat na ulaganje imvine PBZCO OMF kategrije B u dinice izdavatelja Pdravka d.d. u peridu d d iznsi 5,76%, čime su ciljevi ulaganja za navedeni perid djelmičn stvareni, ali bzirm da ciljevi ulaganja buhvaćaju dugrčni perid, ptpun stvarenje ciljeva čekuje se d realizacije ulaganja. Ulaganje u izdavatelja Knčar Elektrindustrija d.d. iznad 10% izdanja PBZCO OMF kategrije B i PBZCO OMF kategrije A na dan ddatnim stjecanjem dinica izdavatelja Knčar Elektrindustrija d.d. prešli su udi u izdanju veći d 10% pa pdliježu bvezi pstupanja p dredbi članka 126. stavak (5). Primarni cilj ulaganja u vlasničke vrijednsne papire izdavatelja Knčar Elektrindustrija d.d. je maksimiziranje vrijednsti ulaganja, a time i imvine članva. Osim navedeng, vm investicijm dvdi se i d pzitivnih efekata ka št su rast izvza, pticanje industrije te cjelkupng gspdarstva. U svrhu stvarenja ciljeva ulaganja u vlasničke vrijednsne papire izdavatelja Knčar Elektrindustrija d.d., temeljem Prcedura sudjelvanja PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje bveznim mirvinskim fndvima u krprativnm upravljanju Izdavatelja, Društv je u gdini sudjelval u krprativnm upravljanju Izdavatelja krz izravnu kmunikaciju s Izdavateljem, praćenjem pslvanja Izdavatelja putem javn dstupnih infrmacija, sudjelvanjem na Glavnj skupštini Izdavatelja te praćenjem pkazatelja i trendva u pslvanju. Prsječni gdišnji pvrat na ulaganje imvine PBZCO OMF kategrije B u dinice izdavatelja Knčar Elektrindustrija d.d. u peridu d d iznsi 6,82%, št u dnsu na prihvaćene ciljeve ulaganja ne predstavlja stvarenje ciljeva, ali bzirm da ciljevi ulaganja buhvaćaju dugrčni perid, ptpun stvarenje ciljeva čekuje se d realizacije ulaganja. Ulaganje u izdavatelja HTP Krčula d.d. iznad 10% izdanja PBZCO OMF kategrije B na dan sudjelva je na javnj dražbi redvnih dinica te je kupnjm dinica izdavatelja HTP Krčula d.d. steka udi u izdanju veći d 10% pa pdliježe bvezi pstupanja p dredbi članka 126. stavak (5). Osim tga, PBZCO OMF kategrije B je zajedn s PBZCO OMF kategrije A na dan sudjelva u pstupku pvećanja temeljng kapitala Izdavatelja. Primarni cilj ulaganja u vlasničke vrijednsne papire izdavatelja HTP Krčula d.d. je maksimiziranje vrijednsti ulaganja, a time i imvine članva. Osim navedeng, vm investicijm dvdi se d pzitivnih efekata i na najznačajniju emsku granu u Hrvatskj, turizam, a psljedičn i na cjelkupn gspdarstv. U svrhu stvarenja ciljeva ulaganja u vlasničke vrijednsne papire izdavatelja HTP Krčula d.d., temeljem Prcedura sudjelvanja PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje bveznim mirvinskim fndvima u krprativnm upravljanju Izdavatelja, Društv je u gdini sudjelval u krprativnm upravljanju Izdavatelja krz izravnu kmunikaciju s Izdavateljem, praćenjem pslvanja Izdavatelja putem javn dstupnih infrmacija, sudjelvanjem na Glavnj skupštini Izdavatelja te praćenjem pkazatelja i trendva u pslvanju. Vezan za predmetn ulaganje i mgući sukb interesa društv pstupa u skladu s dredbama Plitika i metdlgija upravljanja sukbm interesa Društva. Prsječni gdišnji pvrat na ulaganje imvine PBZCO OMF kategrije B u dinice izdavatelja HTP Krčula d.d. u peridu d d iznsi 12,09%, čime su ciljevi ulaganja za navedeni perid stvareni. Ulaganje u izdavatelja Stanvi Jadran d.d. iznad 10% izdanja PBZCO OMF kategrije B je zajedn s PBZCO OMF kategrije A na dan sudjelva u pstupku pvećanja temeljng kapitala izdavatelja Stanvi Jadran d.d. te steka udi u izdanju veći d 10%, stga fndvi pdliježu bvezi pstupanja p dredbi članka 126. stavak (5). Primarni cilj ulaganja u vlasničke vrijednsne papire izdavatelja Stanvi Jadran d.d. je maksimiziranje vrijednsti ulaganja, a time i imvine članva. Osim navedeng, vm investicijm dvdi se d pzitivnih efekata i na najznačajniju emsku granu u Hrvatskj, turizam, a psljedičn i na cjelkupn gspdarstv. U svrhu stvarenja ciljeva ulaganja u vlasničke vrijednsne papire izdavatelja Stanvi Jadran d.d., temeljem Prcedura sudjelvanja PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje bveznim mirvinskim fndvima u krprativnm upravljanju Izdavatelja, Društv je u gdini sudjelval u krprativnm upravljanju Izdavatelja praćenjem pslvanja Izdavatelja putem javn dstupnih infrmacija, redvitm kmunikacijm i praćenje pslvanja Izdavatelja, te sudjelvanjem na Glavnj skupštini. Sudjelvanje relevantne sbe Društva u nadzrnm dbru Izdavatelja predstavlja ptencijalni sukb interesa i prati se na način prpisan Plitikama i metdlgijama upravljanja sukbm interesa Društva. Prsječni gdišnji pvrat na ulaganje imvine PBZCO OMF kategrije B u dinice izdavatelja Stanvi Jadran d.d. u peridu d d iznsi 8,99%, čime su ciljevi ulaganja za navedeni perid djelmičn stvareni, ali bzirm da ciljevi ulaganja buhvaćaju dugrčni perid, ptpun stvarenje ciljeva čekuje se d realizacije ulaganja. Prihvatljiva Otvrena Ključni cilj je rijentacija na aktivnsti kje se smatraju vrl sigurnima u smislu preuzimanja rizika. Aktivnsti kje se pduzimaju imaju vrl nisku razinu inherentng rizika. Ptencijalni dbitak ne smije biti glavna premisa u dabiru aktivnsti. Mže se prihvatiti dređeni stupanj rizika kak bi se stvari željeni rezultat vdeći se znatnm mgućnšću stvarivanja dbiti. Aktivnsti kje se pduzimaju mgu u sebi nsiti dređenu razinu inherentng rizika kji se u najvećj mjeri mže trlirati. Omjer ptencijalne dbiti i rizika je važan faktr. Mgu se pduzimati aktivnsti za stvarivanje velike razine dbiti. Te aktivnsti mgu imati pvišenu razinu rizika i nesigurnsti. Cilj je u tm plju biti invativan i birati aktivnsti kje vde maksimizaciji dbiti iak mgu imati visk inherentni rizik. Vdeći parametar je rezultat dk rizičnst ima sekundarni karakter. Fnd B pd upravljanjem Društva ima sljedeću sklnst rizicima: Sklnst rizicima fnda B Fnd B Rizik Tržišni rizik (cjenvni) Tržišni rizik (kamatni) Tržišni rizik (valutni) Kreditni rizik Rizik namire Rizik likvidnsti Kncentracijski rizik Društv kristi više metda za upravljanje identificiranim rizicima. Metde upravljanja rizicima fnda B Vrsta rizika Rizik prmjene cijene Valutni rizik Kamatni rizik Kreditni rizik Rizik likvidnsti Rizik namire i rizik druge ugvrne strane Metda kja se kristi za upravljanje rizikm Sklnst rizicima Neprihvatljiva Prihvatljiva diversifikacija (ulaganje u veći brj različitih vrijednsnih papira) krištenje dzvljenih derivativnih instrumenata detaljna analiza i strukturirani investicijski prces pri dabiru vlasničkih vrijednsnih papira krištenje dzvljenih derivativnih instrumenata adekvatan izbr financijskih instrumenata s bzirm na valutu njihve denminacije tinuiran praćenje tržišta valuta i prcjena utjecaja čekivanih prmjena na imvinu fnda mjerenje ptencijalne prmjene cijena dužničkih vrijednsnih papira s bzirm na rizik prmjene kamatnih stpa aktivn restrukturiranje prtfelja sukladn rezultatima mjerenja rizika prmjene kamatnih stpa i čekivanjima na tržištima na kjima se ulaže tinuiran krištenje različitih metda mjerenja kreditng rizika kjima se mjeri vjerjatnst neispunjenja financijskih bveza izdavatelja nekg vrijednsng papira dnsn financijska stabilnst druge ugvrne strane diversifikacija ulaganja u vrijednsne papire više različitih izdavatelja tinuirana prvjera pkazatelja likvidnsti fnda i izrada stres testva kjima se definira ptrebna likvidnst i u izvanrednim tržišnim klnstima, vdeći računa da se u fndu u svakm trenutku mra nalaziti dvljn likvidnih sredstava za pdmirenje svih financijskih bveza adekvatan izbr druge ugvrne strane pri transakcijama imvinm fndva krištenjem jedne ili više prethdn navedenih metda pštivanje zaskih limita izlžensti prema drugim ugvrnim stranama prvđenje isključiv nih transakcija čiji je rizik namire izuzetn nizak ili nepstjeći Prikaz izlžensti imvine mirvinskg fnda B p pjedinm riziku na 31. prsinca 2018., utjecaj i prmjene navedenih izlžensti tijekm prethdne gdine Za svaki d rizika definiran je raspn d pet niva: Pet niva rizičnsti za svaki identificirani rizik Ocjena Utjecaj rizika Napmena 1 Vrl nizak Dzvljen je biti u pdručju, redvit izvještavanje. 2 Umjeren nizak Dzvljen je biti u pdručju, redvit izvještavanje. 3 Umjeren Dzvljen je biti u pdručju, uklik se prcjeni ptrebn je izvještavati na češćj bazi. 4 Umjeren visk Dzvljen je biti u pdručju, ali treba tinuiran pratiti i p mgućnsti umanjiti rizik. 5 Visk Nije dzvljen pdručje. U slučaju prbja graničenja dmah reagirati. Na dan fnd B ima je sljedeću izlženst p rizicima: Rizici fnda B na RB Rizik Fnd B 1 Ukupni tržišni rizik (VaR) Umjeren nizak 2 Valutni rizik Umjeren nizak 3 Rizik prmjene kamatnih stpa Umjeren nizak 4 Kncentracijski rizik Umjeren nizak 5 Rizik namire Umjeren nizak 6 Rizik likvidnsti Vrl nizak Tijekm gdine niti jedan rizik nije bi u stupnju Visk, a tinuiranim mjerenjem i aktivnim upravljanjem navedenih rizika njihv utjecaj na Fnd B je bi vrl nizak. Izračun rezultata pslvanja mirvinskg fnda, pvijesni, referentni, zajamčeni i realni prins Prins PBZCO OMF kategrije B za gdinu iznsi 1,41%, a računa se ka relativna prmjena vrijednsti bračunske jedinice u razdblju d d gdine. Prsječni gdišnji prins d snutka PBZCO OMF kategrije B d iznsi 5,02%, a računa se p frmuli Rizici pvezani s ulaganjima i sa strukturm mirvinskg fnda kategrije B, sklnst prema riziku, prfil rizičnsti fnda i način upravljanja rizicima Rizici kji se tinuiran prate za fnd B i kjima Društv aktivn upravlja su: gdje je brj gdina prteklih d d gdine, računat p metdi actual/ Tržišni rizik, kji se sastji d: 2. Kreditni rizik 3. Rizik namire 4. Rizik likvidnsti i a. Cjenvng rizika b. Kamatng rizika i c. Valutng rizika 5. Kncentracijski rizik. Sklnst preuzimanja rizika je izlženst kju Društv u svje ili za ime Fndva želi preuzeti kak bi stvaril dređeni prfil pvrata usklađen za rizike (riskreturn prfile). Društv sklnst prema riziku (risk appetite) za svaki d identificiranih rizika dređuje prema jednj d pet kategrija: Stupnjevi sklnsti rizicima i njihv pis Stpa referentng prinsa mirvinskih fndva kategrije B se izračunava ka pnderirana aritmetička sredina stpa prsječnih gdišnjih prinsa svih mirvinskih fndva kategrije B za razdblje d prethdne tri kalendarske gdine, gdje je pnder udi net vrijednsti imvine pjeding mirvinskg fnda kategrije B u ukupnj net vrijednsti imvine svih mirvinskih fndva kategrije B na zadnji radni dan u kalendarskj gdini. U skladu s Odlukm Agencije zajamčenm prinsu bveznih mirvinskih fndva za gdinu, referentni prins za gdinu za fndve kategrije B iznsi 3,661%. Svakm članu PBZCO OMF kategrije B jamči se prins u visini referentng prinsa fndva kategrije B umanjeng za šest psttnih bdva. U skladu s Odlukm Agencije zajamčenm prinsu bveznih mirvinskih fndva za gdinu, zajamčeni prins za gdinu za fndve kategrije B iznsi 2,339%. Realni prins PBZCO OMF kategrije B tijekm gdine iznsi 0,51%, a dbije se krekcijm nminalng prinsa sa stpm prmjene indeksa ptršačkih cijena (izvr: Državni zavd za statistiku). SKLONOST RIZIKU OPIS Neprihvatljiva Ključni cilj je ptpun izbjegavanje rizika i nesigurnsti. Dpuštene aktivnsti kje se pduzimaju u smislu tg rizika ne smiju imati gtv nikakav inherentni rizik. Očekivana krist (u smislu financijske ili neke druge kristi) nije važna i mjer dbitka i rizika se ne uzima u bzir. Prmet i vlumen mirvinskg fnda Vrijednst net imvine (NAV) PBZCO OMF kategrije B na dan gdine iznsila je ,49 HRK. Prsječni mjesečni NAV fnda u gdini iznsi je ,54 HRK.

3 Tijekm gdine ukupn je bavljen transakcija u vrijednsti d ,04 HRK. Ovaj izns se dnsi na kupnju i prdaju vrijednsnih papira te realiziranih depzita. Izns ne uključuje verzije valuta kje su se radile zbg kupvine vrijednsnih papira. Keficijent brta računa se ka mjer ukupne vrijednsti kupnji i prdaja vrijednsnih papira te realiziranih depzita i prsječne mjesečne vrijednsti net imvine fnda i za gdinu iznsi: ,04 / ,54 = 0,4972. Pslvna gdina PBZCO OMF kategrije B jednaka je kalendarskj gdini. Infrmativni prspekt izdan je dana 30. travnja gdine. II PODACI O MIROVINSKOM DRUŠTVU PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje bveznim mirvinskim fndvima, Zagreb, Radnička cesta 44. Odbrenje za rad izdan d Agencije dana , klasa:up/i 03404/0101/66, urbrj: Društv je snvan dana i upisan u sudski registar dana Organizacijska struktura Društva Članvi Uprave Društva su: Dubravk Štimac, predsjednik Uprave. Diplmira, magistrira i dktrira na Emskm fakultetu u Zagrebu. Od radi u sustavu Privredne banke Zagreb d.d.,d gdine vditelj je prjekta mirvinske refrme u Privrednj banci Zagreb d.d. te pstaje predsjednik Uprave PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje bveznim mirvinskim fndm. Autr je više članaka i stručnih radva, sudinik i gvrnik na brjnim dmaćim i međunardnim ferencijama s temama tržištima kapitala. Dubravk Štimac predsjednik je Nadzrng dbra Pdravke d.d. te predsjednik Nadzrng dbra Zagrebačke burze d.d. Predsjednik Uprave Dubravk Štimac član je fnda kjim upravlja Društv. Renata KašnjarPutar, članica Uprave. Diplmirala na Pravnm fakultetu u Zagrebu. Od d radi u Cratia siguranju d.d. na pravnim pslvima, pslvima predstjnika ureda Uprave te direktra službe za siguranje živta i rente. Prelazi u Raiffeisen Bank Austria gdje radi na snivanju mirvinskih fndva i bnaša funkciju predsjednice Uprave Društva za upravljanje dbrvljnim mirvinskim fndvima. Od gdine članica je Uprave PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje bveznim mirvinskim fndm. Autrica je više članaka iz pdručja živtnih siguranja i dbrvljne mirvinske štednje. Članica Uprave Renata KašnjarPutar članica je fnda kjim upravlja Društv. Članvi Nadzrng dbra Društva su: Dalibr Fell predsjednik Nadzrng dbra. Izabran za člana Nadzrng dbra te imenvan za predsjednika Nadzrng dbra dana Diplmira na Emskm fakultetu u Zagrebu, smjer financije. Od 2001 gdine radi u Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb te pstaje direktr Direkcije prdaje riznice, a Zamjenikm izvršng direktra sektra riznice i investicijskg bankarstva. Od d gdine direktr je Fidelitas aurea d... kada prelazi u Cratia siguranje na mjest direktra Sektra za ulaganja. Dalibr Fell nije član fnda kjim upravlja Društv. Matija Birv zamjenik predsjednika Nadzrng dbra. Diplmira na Fakultetu elektrnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Od gdine radi u sustavu Privredne banke Zagreb te pstaje direktr Direkcije za upravljanje kreditnim rizikm u Sektru za upravljanje rizicima. Od Izvršni je direktr Sektra za upravljanje rizicima, a d bnaša funkciju višeg izvršng direktra Sektra za upravljanje rizicima. Matija Birv član je fnda kjim upravlja Društv. Vanč Balen član Nadzrng dbra. Diplmira na Prirdslvn matematičkm fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od zapslen u Delitteu Zagreb i Privrednj banci Zagreb d.d., a d d danas zapslen u Cratia siguranju d.d. gdje bavlja funkciju Direktra Sektra za upravljanje rizicima. Od Direktr Sektra za živtna i zdravstvena siguranja. Vanč Balen nije član fnda kjim upravlja Društv. Izns temeljng kapitala Društva je ,00 HRK. Diničari i udjeli u temeljnm kapitalu Društva: Privredna banka Zagreb d.d., Radnička cesta 50, Zagreb (50,00%) CROATIA siguranje d.d., Vatrslava Jagića 33, Zagreb (50,00%) Značajne dredbe ugvra s depzitarm važne za članve mirvinskg fnda Prava i bveze Društva i Depzitara regulirane su Ugvrm bavljanju pslva Depzitara (dalje u tekstu: Ugvr). Ugvr detaljn regulira uvjete i na način bavljanja pslve Depzitara za PBZCO OMF kategrije B kjim upravlja Društv, kji mraju biti u skladu sa Zam i Pravilnikm bavljanju pslva, uvjetima i načinu za izbr te duzimanju izdang dbrenja za bavljanje pslva depzitara bvezng mirvinskg fnda. Ugvrm se Depzitar bvezuje imvinu PBZCO OMF kategrije B pvjerenu mu na phranu vditi na način prpisan zam kji uređuje tržište kapitala i prpisima dnesenim na temelju istg u dijelu kji se dnsi na zaštitu imvine klijenata tak da se u svakm trenutku mže jasn drediti i razlučiti imvina PBZCO OMF kategrije B d imvine Depzitara i stalih klijenata Depzitara. Delegiranje pslva i dužnsti trećim sbama mguće je isključiv na način i pd uvjetima prpisanim Zam. Depzitar dgvara Društvu i članvima PBZCO OMF kategrije B zbg gubitka imvine fnda kji su nastali ka psljedica prpusta Depzitara u bavljanju i izvršavanju njegvih dužnsti, ka i za bil kju drugu pričinjenu štetu kja je nastala ka psljedica nepažnje ili namjerng prpusta Depzitara u bavljanju pslva Depzitara prpisanih Zam i prpisima dnesenim na temelju Zaa uključujući i slučaj kada je bavljanje tih pslva delegira trećim sbama. Ugvr regulira pristup i razmjenu infrmacija, pvjerljivst pdataka, trajanje ugvra, razlge za tkaz dnsn raskid ugvra, ka i psljedice raskida/tkaza ugvra. Misija, pslvni ciljevi društva i strategija ulaganja imvine Društva Misija Društva je trajn i učinkvit kristiti sve rasplžive resurse za tinuirani razvj pslvanja, visk specijaliziran i educiran ljudski kapital, primjenu viske tehnlgije te pslvne prcese ptpun uređene i prilagđene zahtjevima mderng tržišta sve u cilju pružanja najblje usluge upravljanja sredstvima u interesu članva mirvinskih fndva. Iz utvrđene misije Društva prizlaze kvalitativn i kvantitativn mjerljivi pslvni ciljevi Društva: upravljanje imvinm fndva u skladu s najbljim standardima struke te trajn usavršavanje i unaprjeđenje kvalitete pslvanja i dnsa s članvima, stvarenje tržišn kurentng prinsa fndva kjima upravlja u skladu s prihvaćenm strategijm upravljanja rizicima, siguranje tinuirang zadvljstva članva na način da Društv pštuje i cijeni svakg člana fnda te mu stji na rasplaganju svjm prfesinalnšću, znanjem i punm pzrnšću, krz kmunikaciju i izvještavanje, siguranje pstjansti brja članva fnda i dugrčn stabilne prfitabilnsti Društva, dprinšenje ugledu svjih diničara, prmicanje ideje kmpetencije, prfesinalizma i digniteta struke te razvja financijskih tržišta Republike Hrvatske. Ostvarivanjem navedenih ciljeva, krz rganizacijsku strukturu s jasn utvrđenim linijama dgvrnsti, Društv će ispuniti svju misiju i dugrčn stati važan, stabilan i respektabilan čimbenik hrvatskg financijskg sustava. Strategija ulaganja imvine Društva temelji se na dredbi članka 26. Zaa sukladn kjem Društv ulaže isključiv u imvinu iz članka 125. stavka (1) tčaka 1., 2. i 8. Zaa: prensive dužničke vrijednsne papire i instrumente tržišta nvca čiji je izdavatelj RH, druga država članica EU ili država članica OECDa te HNB ili središnja banka druge države članice EU ili OECDa, dnsn javn međunardn tijel kjemu pripada većina država članica, prensive dužničke vrijednsne papire i instrumente tržišta nvca za kje jamči RH, druga država članica EU, država članica OECDa, HNB ili središnja banka države članice EU ili OECD, javn međunardn tijel kjemu pripadaju jedna ili više država članica, depzite kd kreditnih institucija kji su pvratni na zahtjev te kji dspijevaju za najviše 12 mjeseci, ak kreditna institucija ima registriran sjedište u RH ili drugj državi članici EU ili OECDa ak su prvđenje nadzra nad tm kreditnm institucijm i razina zaštite depnenta istvjetni nima prpisanima zam kji uređuje pslvanje kreditnih institucija. Iznimn d navedeng, Društv mže ulžiti svja sredstva i u udjele UCITS fndva iz članka 125. stavka (1) tčke 6. Zaa kji su nvčani ili su p svjim karakteristikama slični nvčanim fndvima i frward ugvre kji zadvljavaju uvjete iz članka 125. stavka (1) tčke 9. Zaa i kji su sklpljeni isključiv radi zaštite imvine ulžene u stranu valutu prema hrvatskj kuni. Izns Zam prpisang kapitala iz članka 9. Zaa Društv država u imvini iz članka 125. stavka (1) tčaka 1., 2. i 8. Zaa. Odgvrnst i način dnšenja investicijskih dluka Osnvna djelatnst Društva jest upravljanje bveznim mirvinskim fndvima, upravljanje sredstvima i uplatama članva Fndva. Upravljanje imvinm prvdi se krz tinuirani investicijski prces. Sukladn zaskj bvezi rganiziranja tinuirang investicijskg prcesa jasn su definirane vlasti i zaduženja rganizacijskih jedinica te je sigurana uključenst rganizacijskih jedinica zaduženih za bavljanje trlnih funkcija u investicijskm prcesu. U investicijskm prcesu sudjeluju Uprava, Odjel upravljanja imvinm, Odjel upravljanja rizicima, Odjel analize financijskih tržišta, Odjel pravne pdrške i praćenja usklađensti, Odjel perativnih pslva, Odjel računvdstva i financija te stali djeli i sbe prema ptrebi. Odjel interne revizije peridički ispituje i trlira primjenu prpisa u prvđenju investicijskg prcesa, kak je prpisan člankm 9. stavak (4) Pravilnika rganizacijskim zahtjevima za mirvinsk društv za upravljanje bveznim mirvinskim fndvima. Investicijski prces sastji se d sljedećih faza: Prikupljanje infrmacija i izrada analiza Odjel analize financijskih tržišta izrađuje interne analize kje se dnse na tržišta i pjedine instrumente te makremske i druge analize. Odjel upravljanja imvinm izrađuje analize kje se dnse na prtfelje svih kategrija fndva kjima Društv upravlja te stale analize p ptrebi. Odjel upravljanja rizicima izrađuje analize vezane uz rizike kjima su fndvi pd upravljanjem izlženi, izvještaje za praćenje usklađensti sa zaskim graničenjima ulaganja te druge analize p ptrebi. Određivanje strategije ulaganja, upravljanje rizicima i trla usklađensti Određivanje strategije ulaganja, upravljanje rizicima i trla usklađensti najvažnija je faza investicijskg prcesa kja predstavlja pstupak frmiranja diversificirang prtfelja d različitih vrsta imvine. Strategiju ulaganja dnsi Uprava Društva jednm gdišnje, revidira se kvartaln a p ptrebi i češće. Intern tijel Društva, Asset Management Cmmittee (AMC), savjetuje Upravu prilikm dnšenja Strategije ulaganja te je zadužen za njen prvđenje. U vj fazi investicijskg prcesa sudjeluju Uprava, Odjel upravljanja imvinm, Odjel upravljanja rizicima i Odjel analize financijskih tržišta. Strategija ulaganja sadržava ciljane udjele p pjedinim klasama imvine, čekivane prinse tih klasa imvine, ciljani vremenski hriznt stvarivanja strategije ulaganja kak je prpisan člankm 10. stavak (2) Pravilnika rganizacijskim zahtjevima za mirvinsk društv za upravljanje bveznim mirvinskim fndvima te maksimaln prihvatljive razine rizika. Dnšenje smjernica ulaganja p klasama imvine Smjernice ulaganja p klasama imvine za pjedinu kategriju fnda dnse se u skladu s utvrđenm Strategijm ulaganja na sjednicama AMCa kje se državaju jednm tjedn ili češće p ptrebi. U fazi investicijskg prcesa Dnšenje smjernica ulaganja p klasama imvine sudjeluju Uprava, Odjel upravljanja imvinm, Odjel upravljanja rizicima i Odjel analize financijskih tržišta. Dnšenje Odluka ulaganju, upravljanje rizicima, trla usklađensti U fazi investicijskg prcesa Dnšenje Odluka ulaganju, upravljanje rizicima, trla usklađensti sudjeluju Odjel upravljanja imvinm, Odjel upravljanja rizicima, Odjel analize financijskih tržišta, Odjel pravne pdrške i praćenja usklađensti, Odjel perativnih pslva, Odjel računvdstva i financija, a u slučajevima predviđenim Zam sudjeluje i Nadzrni dbr Društva. Za dnšenje prijedlga dluka ulaganju zaduženi su vditelj Odjela upravljanja imvinm i fnd manageri. Odluka ulaganju sadrži razlge za njen dnšenje a p ptrebi jj se prilažu dkumenti kji ptvrđuju navedene razlge. Odluka ulaganju kupnja sadržava i izlaznu strategiju kja se dnsi na predmetni instrument. U dkumentu Prvjera adekvatnsti i prvedivsti ulaganja Odjel upravljanja rizicima, Odjel analize financijskih tržišta, Odjel pravne pdrške i praćenja usklađensti, Odjel perativnih pslva te Odjel računvdstva i financija daju svju cjenu ulaganja u instrument s aspekata upravljanja rizicima, pravnih aspekata, makremskg aspekta, aspekata vrednvanja ulaganja te aspekta administrativnih pitanja i izvještavanja. Jedan d uvjeta da Odjel upravljanja imvinm mže krenuti u pstupak kreiranja prijedlga dluke ulaganju je da su svi navedeni djeli dali dbrenje za ulaganje u predmetni instrument p svim aspektima. Kntrla usklađensti sa zaskim graničenjima ulaganja prvdi se na način da Odjel upravljanja rizicima prvjerava da li je prijedlg dluke ulaganju u skladu sa zaskim graničenjima ulaganja. Odjel upravljanja rizicima za prijedlge dluka ulaganju, kak je definiran u Plitikama upravljanja rizicima i Mapama rizika pjeding fnda, prvjerava da li prtfelj kji uključuje tu dluku ulaganju zadvljava maksimaln prihvatljive razine rizika. Uklik je prijedlg dluke ulaganju u skladu sa svim graničenjima te definiranim maksimaln prihvatljivim razinama rizika, dbrava je te prijedlg dluke ulaganju pstaje valjana dluka ulaganju tj. smatra se dnesenm i kreira se dkument Odluka ulaganju. U suprtnme ne daje svju suglasnst te se prijedlg dluke ulaganju ne smatra valjanim. Jedan d uvjeta da Odjel upravljanja imvinm mže krenuti u pstupak prvđenja dluke ulaganju je da Odjel upravljanja rizicima da svju suglasnst. Uklik se Odlukm ulaganju stječe udi u izdanju vlasničkg vrijednsng papira veći d 10% ili udi u vrijednsnim papirima kji služe za financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih prjekata na pdručju Republike Hrvatske, ptrebn je davanje suglasnsti na dkument Ciljevi i strategija ulaganja, metdlgije prepznavanja, praćenja i bjavljivanja sukba interesa te pravila krprativnih upravljanja d strane Nadzrng dbra društva. Trgvanje Djelatnici Odjela upravljanja imvinm vlašteni su za zadavanje svih vrsta nalga i trgvanje. Na dnšenja Odluke ulaganju, Odjel upravljanja imvinm mže krenuti u prces trgvanja. Prces trgvanja zapčinje zadavanjem nalga drugj strani te unsm eksterng nalga u interni sustav. Eksterni nalg sadrži sve bitne parametre zadang nalga. P izvršenju trgvanja, izrađuje se ptvrda izvršeng trgvanja na temelju kjeg Odjel perativnih pslva dalje prvdi trgvanje krz sustav. Prilikm prvđenja trgvanja Odjel upravljanja imvinm pduzima sve ptrebne radnje kak bi se pstiga najblji ishd za mirvinski fnd, sukladn prpisanim Plitikama pstizanja najbljeg ishda za mirvinski fnd. Analiza realizacije u dnsu na čekivane rezultate Analiza realizacije u dnsu na čekivane rezultate prati se krz analizu prvđenja i stvarenja strategije ulaganja, prvđenja dluka ulaganju te naadng praćenja ulaganja. Kntrla Interne revizije Odjel interne revizije peridički trlira primjenu prpisa u prvđenju investicijskg prcesa kak bi se sigural pstupanje u skladu sa Zam, pdzaskim prpisima, drugim prpisima kji su relevantni za prvđenje investicijskg prcesa i internim aktima Društva sukladn Gdišnjem planu interne revizije. Krprativn upravljanje Društv je usvjil Prcedure sudjelvanja u krprativnm upravljanju izdavatelja kjima se uređuju temeljna načela i pravila dgvrng krprativng pnašanja. Sukladn dredbi članka 53. Zaa Prcedurama se definira skup pravila, standarda i pstupaka u cilju utvrđivanja snvnih načela sudjelvanja Društva u stvarivanju glasačkih i drugih prava i krprativnm upravljanju diničkih društava na tržištu, u kjima Društv ima značajne udjele u vlasničkj strukturi ili značajne udjele u dužničkim vrijednsnim papirima izdavatelja. Društv u svjem sudjelvanju u krprativnm upravljanju diničkim društvima nema za cilj upravljanje tim društvima, neg sukladn svjj djelatnsti štititi interese mirvinskih fndva ka diničara i dugrčn štititi interese članva fndva na način kak je utvrđen Statutm fnda kjim Društv upravlja. Odbr za krprativn upravljanje Društva je tijekm gdine na temelju relevantnih javn dstupnih infrmacija izdavateljima te sukladn investicijskim ciljevima i strategiji ulaganja redvit dnsi dluke načinu glasanja na skupštinama izdavatelja. Tijekm gdine uvedena je elektrnska aplikacija Krprativn upravljanje kja je ddatn nadgradila sustav praćenja glavnih skupština izdavatelja, naadnih prtuprijedlga i phrane sveukupne dkumentacije vezan za pjeding izdavatelja. Opis plitike nagrađivanja Društv je usvjil Plitike i prcedure varijabilng nagrađivanja sukladn Zau te Pravilniku rganizacijskim zahtjevima za mirvinsk društv za upravljanje bveznim mirvinskim fndvima (NN 103/14, 39/17) kjima se utvrđuju kriteriji za stjecanje prava, stvarivanje i raspdjelu varijabilng nagrađivanja, prcedure dbravanja i način isplate varijabilne nagrade radnicima, Upravi i sbama dgvrnim za rad trlnih funkcija sa svrhm sprječavanja preuzimanja neprimjerenih rizika u svm pslvanju. Društv smije isplaćivati varijabilne nagrade radnicima i upravi sam ak su ne držive visn financijskm stanju Društva u cjelini te kad je t pravdan s bzirm na uspješnst mirvinskih fndva pd upravljanjem Društva. Revizr Društva je KPMG Cratia d... iz Zagreba, Ivana Lučića 2/a. Gdišnji financijski izvještaji PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje bveznim mirvinskim fndvima revidirani d strane vlašteng revizra U prilgu Infrmativng prspekta. Rizici pslvanja mirvinskg društva, sklnst prema riziku, prfil rizičnsti i način upravljanja rizicima mirvinskg društva Rizici kji se tinuiran prate za Društv i kjima se aktivn upravlja su: 1. Tržišni rizik, kji se sastji d:

4 2. Kreditni rizik 3. Rizik namire 4. Rizik likvidnsti a. Cjenvng rizika b. Kamatng rizika i c. Valutng rizika 5. Rizik tinuirane primjerensti i usklađensti 6. Operativni rizik 7. Rizik sukba interesa i 8. Reputacijski rizik. Sklnsti za rizike društva dređuju se istim principima ka i za fndve pd upravljanjem. Sklnsti rizicima za mirvinsk društv PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. Tržišni rizik Kreditni rizik Rizik namire Rizik likvidnsti Regulatrni rizik Rizik Rizik tinuirane primjerensti i usklađensti Operativni rizik Rizik sukba interesa Reputacijski rizik Sklnst rizicima Neprihvatljiva Neprihvatljiva PRIHVAĆA SE Neprihvatljiva Regulatrni rizik Društv prihvaća jer nema načina utjecanja, dnsn upravljanja njime. Za stale rizike se kristi neklik metda u svrhu njihvg upravljanja, dnsn umanjenja. Metde za upravljanje rizicima mirvinskg društva Vrsta rizika Rizik prmjene cijene Valutni rizik Kamatni rizik Kreditni rizik Rizik likvidnsti Rizik namire Rizik tinuirane primjerensti i usklađensti Regulatrni rizici Operativni rizik Rizik sukba interesa Reputacijski rizik Metda kja se kristi za upravljanje rizikm diversifikacija (ulaganje u veći brj različitih vrijednsnih papira) krištenje dzvljenih derivativnih instrumenata detaljna analiza i strukturirani investicijski prces pri dabiru vlasničkih vrijednsnih papira krištenje dzvljenih derivativnih instrumenata adekvatan izbr financijskih instrumenata s bzirm na valutu njihve denminacije tinuiran praćenje tržišta valuta i prcjena utjecaja čekivanih prmjena na imvinu fnda mjerenje ptencijalne prmjene cijena dužničkih vrijednsnih papira s bzirm na rizik prmjene kamatnih stpa aktivn restrukturiranje prtfelja sukladn rezultatima mjerenja rizika prmjene kamatnih stpa i čekivanjima na tržištima na kjima se ulaže tinuiran krištenje različitih metda mjerenja kreditng rizika kjima se mjeri vjerjatnst neispunjenja financijskih bveza izdavatelja nekg vrijednsng papira dnsn financijska stabilnst druge ugvrne strane diversifikacija ulaganja u vrijednsne papire više različitih izdavatelja tinuirana prvjera pkazatelja likvidnsti fnda i izrada stres testva kjima se definira ptrebna likvidnst i u izvanrednim tržišnim klnstima, vdeći računa da se u fndu u svakm trenutku mra nalaziti dvljn likvidnih sredstava za pdmirenje svih financijskih bveza adekvatan izbr druge ugvrne strane pri transakcijama imvinm fndva krištenjem jedne ili više prethdn navedenih metda pštivanje zaskih limita izlžensti prema drugim ugvrnim stranama prvđenje isključiv nih transakcija čiji je rizik namire izuzetn nizak ili nepstjeći tinuiran prvđenje usklađenja pslvnih prcesa sa pstjećm i nvm regulativm pstjanja jasng sustava unutarnjih trla izvan utjecaja Društva, vaj rizik se prihvaća primjena internih akata u skladu s pzitivnm zaskm regulativm tinuiran unaprjeđenje pslvnih prcesa krz stalne prcese analize, detekcije i eliminacije najvećih perativnih rizika prvđenje internih akata u skladu s pzitivnm zaskm regulativm praktivn upravljanje reputacijskim rizikm analizm pslvng kruženja pstjanje sustava unutarnjeg infrmiranja i prcedura detektiranja i upravljanja reputacijskim rizikm Na stupnjevi rizika mirvinskg društva PBZ Cratia siguranje d.d. bili su: Rizici društva PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. na RB Rizik Društv 1 Ukupni tržišni rizik (VaR) Vrl nizak 2 Valutni rizik Vrl nizak 3 Rizik prmjene kamatnih stpa Vrl nizak 4 Rizik namire Vrl nizak 5 Rizik likvidnsti Vrl nizak 6 Rizik tinuirane primjerensti i usklađensti Umjeren visk 7 Operativni rizik Umjeren nizak 8 Rizik sukba interesa Umjeren nizak 9 Reputacijski rizik Umjeren III. PODACI O DEPOZITARU Depzitar je Addik Bank d.d. (Dalje: Depzitar), Slavnska avenija 6, Zagreb, OIB: , MBS: Izns temeljng kapitala Depzitara je ,00 kuna. Predmet pslvanja Depzitara, između stalg je: primanje depzita ili drugih pvratnih sredstava dbravanje kredita i zajmva prikupljanje sredstva izdavanjem vrijednsnih papira i na druge načine kje prpiše ili dredi Hrvatska nardna banka kupvanje i prdavanje za svj račun ili za račun svjih kmitenata instrumenata tržišta nvca usluge platng prmeta u zemlji i s inzemstvm u skladu s psebnim zaima izdavanje garancija ili drugih jamstava psredvanje pri sklapanju pslva na nvčanm tržištu pslvi skrbništva nad financijskim instrumentima te usluge vezane uz skrbništv nad financijskim instrumentima u skladu sa zam kji uređuje tržište kapitala tkup ptraživanja s regresm ili bez njega (factring) Depzitar je vlašten i registriran za pružanje investicijskih usluga i bavljanje investicijskih aktivnsti te pružanje pmćnih usluga između stalg i za bavljanje pslva depzitne banke sukladn Rješenju Hrvatske nardne banke, brj Z 1671/2003. d , a temeljem prethdne suglasnsti Agencije Klasa: UP/I45104/0903/3, Ur.brj: /097 d gdine. Depzitar za mirvinski fnd bavlja sljedeće pslve: phranjuje i/ili evidentira imvinu mirvinskg fnda tinuiran prati nvčane tkve mirvinskg fnda vdi račune za imvinu mirvinskg fnda i djeljuje imvinu svakg pjeding mirvinskg fnda d imvine stalih mirvinskih fndva, imvine depzitara i drugih klijenata depzitara te mirvinskg društva trlira da se imvina mirvinskg fnda ulaže u skladu s prklamiranim ciljevima, dredbama Zaa i drugih važećih prpisa te statuta mirvinskg fnda izvješćuje Agenciju i mirvinsk društv prvedenm pstupku utvrđivanja vrijednsti imvine mirvinskg fnda i cijene udjela te ptvrđuje i sigurava da je izračun net vrijednsti imvine mirvinskg fnda te vrijednst bračunske jedinice u mirvinskm fndu bavljen u skladu s usvjenim računvdstvenim plitikama, dnsn metdlgijama vrednvanja, Zam, važećim prpisima, te statutm mirvinskg fnda izvršava nalge mirvinskg društva u vezi s transakcijama financijskim instrumentima i drugm imvinm kja čini imvinu mirvinskg fnda, pd uvjetm da nisu u suprtnsti sa Zam, prpisima Agencije i statutm mirvinskg fnda izvješćuje mirvinsk društv krprativnim akcijama vezanim za imvinu mirvinskg fnda kja mu je pvjerena na phranu i izvršava njegve nalge kji iz tga prizlaze. Izjava Depzitara načinu bavljanja skrbničkih pslva u inzemstvu Depzitar pslve bavlja samstaln, sim pslva phrane imvine stranih financijskih instrumenata kji su delegirani trećim sbama temeljem sklpljenih ugvra, kjima su uređena pitanja vezana za delegirane pslve te adekvatnu zaštitu imvine, ka i pseg dgvrnsti u slučaju inslventnsti treće strane. U svim ugvrima ka mjerdavn prav ugvren je lkaln zadavstv treće sbe. Ppis trećih sba s kjima je Addik Bank d.d. sklpila ugvre delegiranju pslva skrbništva: Eurclear Bank S.A./N.V., Bulevard du Ri Albert II, B1210 Brussels, Belgija The Bank f New Yrk Melln SA/NV, 46 Rue Mntyer, Brussels, Belgija UniCredit Bank d.d. Mstar, Kardinala Stepinca b.b., Mstar, Bsna i Hercegvina Kmercijalna banka a.d. Begrad, Svetg Save 14, Begrad, Srbija Erste Bank a.d. Pdgrica, Studentska b.b., Pdgrica, Crna Gra NLB Banka a.d. Skpje, Vdnjanska 1, Skpje, Makednija Ppis direktnih članstava u središnjim klirinškim depzitarnim društvima: Središnje klirinšk depzitarn društv d.d. (SKDD), Heinzelva 62a, Zagreb Centralna klirinšk deptna družba d.d. (KDD), Tivlska cesta, Ljubljana, Slvenija Delegiranje pslva phrane financijskih instrumenata trećim sbama pvezan je sa sljedećim ptencijalnim rizicima kji mgu utjecati na imvinu fnda: Regulatrni kvir i/ili prmjene regulatrng kvira treće zemlje mgu utjecati na financijske instrumente phranjene kd treće strane, ka i prava kja iz njih prizlaze Prmjene uvjeta pslvanja jedng d pružatelja usluga: treće strane, nekg d skrbnika u nizu, depzitrija mgu dvesti d prmjena u prvđenju usluge skrbništva, uključujući i cijenu usluge Rizik inslventnsti treće strane zbg kjeg neće mći izvršavati svje ugvrene bveze prema depzitaru u dgvrenim rkvima Izmjene preznih stpa, greške prilikm bračuna preza treće strane, težana identifikacija stvarnih vlasnika radi i stvarivanje prava radi bračuna pvlaštene stpe preza Prilikm prvđenja krprativnih akcija, psebice kd zbirne phrane, mguće je težana kmunikacija između izdavatelja i krajnjeg vlasnika financijskg instrumenta. Na dređenim tržištima mguće je da kd glasanja na glavnim skupštinama izdavatelj ne dzvljava glasanje sam s dijelm vlasničkg udjela već isključiv s ukupnim vlasničkim udjelm na računu. U takvj situaciji, mguće je da klijenti neće imati identične interese te neće mći glasati Kd dređenih krprativnih akcija (npr. raspdjela dinica), uklik se iste nalaze na zbirnm skrbničkm računu, mže dći d nemgućnsti ddijele dinica u dređenm mjeru (prblem zakruživanja) Operativni rizik mže nastati slijedm pteškća u kmuniciranju s trećim stranama, depzitrijima, izdavateljima i stalim pružateljima usluga, a kje mgu utjecati na izvršenje instrukcija fnda Ddatni rizici kji mgu biti u vezi s ulaganjem u strane financijske instrumente su narčit: tečajni rizik, plitički rizik zemlje u kjj se izvršava nalg, utjecaj inflacije, nemgućnst zadavanja ili izvršavanja nalga radi državnih praznika i drug. IV. INFORMACIJE O AGENCIJI I REGOSu Hrvatska agencija za nadzr financijskih usluga je pravna sba s javnim vlastima u kviru djelkruga i nadležnsti prpisanih Zam Hrvatskj agenciji za nadzr financijskih usluga i drugim zaima, a za svj rad dgvara Hrvatskm sabru. Agencija je nadzrn tijel u čiji djelkrug i nadležnst spada nadzr financijskih tržišta, financijskih usluga te pravnih i fizičkih sba kje te usluge pružaju. Agencija prvdi nadzr nad pslvanjem burzi i uređenih javnih tržišta, investicijskih društava i izdavatelja vrijednsnih papira, brkera i investicijskih savjetnika, vezanih zastupnika, središnjeg klirinškg depzitarng društva, društava za siguranje i resiguranje, zastupnika i psrednika u siguranju i resiguranju, društava za upravljanje investicijskim i mirvinskim fndvima, mirvinskih siguravajućih društava, investicijskih i mirvinskih fndva, Središnjeg registra siguranika, Fnda hrvatskih branitelja iz Dmvinskg rata i članva njihvih bitelji, Umirvljeničkg fnda i pravnih sba kje se bave pslvima leasinga i faktringa, sim ak ih banke bavljaju unutar svje registrirane djelatnsti. U kviru mirvinskg sustava Agencija nadzire rad mirvinskih društava i fndva pd njihvim upravljanjem te rad Depzitara i Središnjeg registra siguranika. Osnvni ciljevi nadzra su prvjera zaitsti, prcjena sigurnsti i stabilnsti pslvanja subjekata nadzra, a radi zaštite interesa članva mirvinskg fnda, te javng interesa, prmicanja i pridnšenja stabilnsti financijskg sustava te prmicanja i čuvanja pvjerenja u tržište kapitala. Središnji registar siguranika vlašten je za bavljanje sljedećih pslva: izbr i prmjenu bvezng mirvinskg fnda, prikupljanje i trlu pdataka p siguranicima za bvezna mirvinska siguranja, evidentiranje uplaćenih dprinsa d bveznika plaćanja i njihv pvezivanje s pripadajućim pdacima bračunatim dprinsima, prsljeđivanje sredstava zaskim primateljima, bračunavanje naada i njihvg prsljeđivanja u bvezn mirvinsk društv, preračunavanje uplaćenih dprinsa u bračunske jedinice, vđenje sbnih računa članva bveznih mirvinskih fndva, vđenje privremeng računa, davanje suglasnsti za pvrat/prejiženje sredstava, izrade statističkih i drugih izvješća članstvu te bračunanim, plaćenim i raspređenim dprinsima za ptrebe Agencije, mirvinskih društava i banaka skrbnika, izvješćivanje bveznika bračunavanja dprinsa, na njihv zahtjev, siguranicima iz članka 40. stavka (2) Zaa kji su se p svm izbru sigurali na temelju individualne kapitalizirane štednje u bveznm mirvinskm fndu. REGOS mjesečn za svakg člana mirvinskg fnda ima prav na naadu kju plaća mirvinsk društv, kak je prpisan Zam kji uređuje pslvanje Središnjeg registra siguranika. REGOS će najmanje jednm na gdinu svakm članu mirvinskg fnda bez plaćanja naade učiniti dstupnm ptvrdu kja sadrži brj bračunskih jedinica na sbnm računu, vrijednst imvine kja se nalazi na sbnm računu, kategriji mirvinskg fnda u kjem je ta imvina ulžena, mirvinskm društvu kje upravlja mirvinskim fndm, datumima uplate i svtama dprinsa kje je član mirvinskg fnda ima u dgvarajućem razdblju, infrmaciju eventualnm prelasku u mirvinski fnd druge kategrije u prteklm izvještajnm razdblju te mgućnsti prelaska u mirvinski fnd druge kategrije u sljedećih gdinu dana. V. PRAVA ČLANOVA Osiguranik mže imati sam jedan račun u PBZCO OMF kategrije B. Osiguranik mže dabrati Fnd B u rku d mjesec dana d dana uspstavljanja bvezng mirvinskg siguranja, ak mu je d ispunjenja starsnih uvjeta za stjecanje prava na starsnu mirvinu prema Zau mirvinskm siguranju (u daljnjem tekstu: referentni dan) stal 5 ili više gdina. Ak siguranik u stavljenm rku ne dabere fnd Središnji registar siguranika će ga p službenj dužnsti rasprediti u jedan d fndva kategrije B. Člana PBZCO OMF kategrije A na dan kada ispuni uvjet da d referentng dana ima manje d 10 gdina, REGOS će rasprediti p službenj dužnsti u PBZCO OMF kategrije B kjim upravlja Društv. Člana PBZCO OMF kategrije B na dan kada ispuni uvjet da d referentng dana ima manje d 5 gdina, REGOS će p službenj dužnsti rasprediti u PBZCO OMF kategrije C kjim upravlja Društv. Član PBZCO OMF kategrije B mže prijeći u mirvinski fnd kjim upravlja drug mirvinsk društv ak je d prethdne prmjene mirvinskg fnda pršl više d 14 dana, bez bzira na razlg prethdne prmjene, u kjem slučaju se naplaćuje naada za izlaz prpisana Zam. Član PBZCO OMF kategrije B mže prmijeniti kategriju mirvinskg fnda jednm gdišnje i t sam unutar istg mirvinskg društva te sam u kalendarskm mjesecu u kjem je rđen. Izbr kategrije mirvinskg fnda mra biti u skladu s graničenjima prpisanima člankm 93. Zaa, u kjem slučaju se ne naplaćuje naada za izlaz. Ukupn kapitalizirana sredstva na sbnm računu člana PBZCO OMF kategrije B prense se mirvinskm siguravajućem društvu ak član stvari prav na starsnu ili prijevremenu starsnu mirvinu prema Zau mirvinskm siguranju. Prav na invalidsku mirvinu član stvaruje sukladn dredbi članka 101. Zaa. Ak član PBZCO OMF kategrije B umre, a članvi bitelji nemaju prav na biteljsku mirvinu prema Zau mirvinskm siguranju, ukupna kapitalizirana sredstva na računu umrlg člana predmet su nasljeđivanja. U slučaju privremeng prestanka uplate dprinsa, siguranik staje punpravnim članm fnda i ima sva prava ka i drugi članvi fnda, primjerice prav na zajamčeni prins i pvlačenje sredstava u slučaju umirvljenja. Izns sredstava na sbnm računu jest sbna imvina siguranika, stga ne mže biti predmetm vrhe niti di stečajne mase mirvinskg društva niti depzitara. Sredstva na sbnm računu se ne mgu zalžiti, niti prenijeti u krist neke druge sbe. Član ima prav na tajnst sbnih pdataka sukladn Zau zaštiti sbnih pdataka. Član PBZCO OMF kategrije B kji je p svm izbru pristupi u bvezn mirvinsk siguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje mže istupiti iz siguranja s danm stvarivanja prava na mirvinu prema Zau mirvinskm siguranju te svja prava iz mirvinskg siguranja stvariti na temelju istg Zaa ka siguranik kji je siguran sam u bveznm mirvinskm siguranju na temelju generacijske slidarnsti. Član Uprave Renata KašnjarPutar Predsjednik Uprave Dubravk Štimac

5 PBZ CROATIA OSIGURANJE D.D. ZA UPRAVLJANJE OBVEZNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA GODIŠNJE IZVJEŠĆE ZA GODINU IZVJEŠĆE POSLOVODSTVA Uprava društva PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje bveznim mirvinskim fndvima (u nastavku Društv ) prezentira svje gdišnje izvješće i revidirane financijske izvještaje za gdinu kja je završila 31. prsinca gdine. Osnvni pdaci Društvu Sukladn Zau bveznim mirvinskim fndvima (u nastavku Za ), snvna djelatnst Društva je upravljanje imvinm PBZ CROATIA OSIGURANJE bveznih mirvinskih fndva kategrija A, B i C (u nastavku Fndvi ). Društv je snvan 26. srpnja gdine te registriran na Trgvačkm sudu u Zagrebu dana 28. rujna gdine. Odbrenje za rad Fnda kategrije B Društv je dbil d Hrvatske agencije za nadzr financijskih usluga (u nastavku: HANFA ili Agencija ) dana 5. studeng gdine, a za Fndve kategrija A i C 30. svibnja gdine. Temeljni kapital Društva iznsi kuna i uplaćen je u cijelsti u nvcu. Ukupan brj izdanih dinica jest , svaka nminalne vrijednsti kuna. Sjedište Društva je u Zagrebu, Radnička cesta 44. Društv na dan 31. prsinca gdine zapšljava 26 djelatnika (31. prsinca 2017.: 27 djelatnika). Dinička struktura Diničari Društva su PRIVREDNA BANKA ZAGREB d.d., sa sjedištem u Zagrebu te CROATIA siguranje d.d., sa sjedištem u Zagrebu, svaki sa 50% udjela. Većinski vlasnik PRIVREDNE BANKE ZAGREB d.d. je Intesa Sanpal S.p.A. iz Italije, a većinski vlasnik CROATIA siguranja d.d. je ADRIS GRUPA d.d. Osvrt na pslvn kruženje Prema prcjenama Hrvatske nardne banke (HNB) na razini cijele gdine čekuje se pvećanje realng BDPa za 2,7%. Najveći dprins rastu dati će dmaća ptražnja pdržana rastm rasplživg dhtka, pvljnim uvjetima financiranja i blagim inflatrnim pritiscima. Učinak net inzemne ptražnje na gdišnjj razini stati će negativan, uz čekivan daljnje slabljenje inzemne ptražnje uslijed uspravanja rasta glavnih trgvinskih partnera. Gspdarska aktivnst u gdini trebala bi stati na razini ne iz gdine. Na tržištu rada nastavljen je trend smanjivanja brja nezapslenih, dk je prema mjesečnim pdacima na gdišnjj razini brj zapslenih stagnira. Ist ukazuje na nastavak trenda trakcije radn aktivng stanvništva, št je prvenstven psljedica emskih migracija. Rast cijena dbara i usluga na gdišnjj razini u većem dijelu gdine primarn je psljedica rasta cijena energenata te pvećanja trškva rada. Pčetkm 4. trmjesečja rast inflacije usprava ka psljedica naglg pada cijena sirve nafte na svjetskm tržištu, dk je na dmaćem tržištu u listpadu nesta efekt rasta cijene električne energije iz rujna gdine. Prcjenjuje se da će prsječna gdišnja stpa inflacije za gdinu iznsiti 1,5% (2017. gdine 1,1%). U gdini se čekuje uspravanje prsječne gdišnje stpe inflacije na 0,9%, prvenstven zbg dluke Vlade RH sniženju stpe PDVa na dređene prizvde pčevši d 1. siječnja Sald prračuna slidirane pće države prema metdlgiji ESA 2010 u prvm plugdištu gdine iznsi je HRK 1,1 mlrd. (HRK 2,4 mlrd. za 16 mj ) ka rezultat izraženijeg rasta prihda d rashda, a prema prvim pdacima Ministarstva financija sald prračuna je i u 3. trmjesečju gdine bi pzitivan (prema metdlgiji GFS 2001). Unatč čekivanm nastavku rasta gspdarstva, u zadnjem trmjesečju te tijekm gdine čekuje se intenzivniji rast rashda uslijed aktivacije jamstava za brdgradilišta, nvih preznih rasterećenja u kviru najnvijeg kruga prezne refrme ka i daljnjeg rasta plaća zapslenih u javnj upravi. Izmjene i dpune prračuna za gdinu i prijedlg prračuna za gdinu predviđaju da bi na viška prračuna u 2017., u i gdini mga biti stvaren manjak slidirane pće države prema metdlgiji ESA 2010 u iznsu d k 0,5% BDPa. Dug slidirane pće države na kraju rujna gdine iznsi je HRK 281,8 mlrd. ili 74,5% BDPa, št je smanjenje d HRK 1,5 mlrd., dnsn 3 psttna pena u dnsu na kraj gdine. Devizne intervencije HNBa pdržavaju visku likvidnst mnetarng sustava, pri čemu je prsječni višak kunske likvidnsti u 11 mjeseci gdine iznsi HRK 24,6 mlrd. ili 9,4 mlrd. kuna više d prsječng viška u gdini. Ist je pridnijel daljnjem smanjenju aktivnih i pasivnih kamatnih stpa pslvnih banaka te rastu kreditne ptražnje i kreditnih plasmana banaka. Aprecijacijski pritisci na tečaj EUR/HRK pvezani su s pvljnim makremskim kretanjima. Priljev sredstava iz EU fndva, niži ali slidan rast izvza dbara i psebn usluga, smanjena stpa eurizacije, smanjene fiskalne neravnteže i mgućnst pvratka na investicijsku razinu rejtinga idu u prilg snažnj izvedbi dmaće valute i pbljšavaju sentiment investitra prema dmaćj imvini. Pslvni rezultat Društv je nastavil s stvarenjem pzitivnih financijskih rezultata. Tijekm gdine kja je završila 31. prsinca stvaril je net dbit u iznsu d 27,4 milijuna kuna (31. prsinca 2017.: 28,7 milijuna kuna). Udi trškva pslvanja u prihdu iz pslvanja u gdini kja je završila 31. prsinca iznsi je 51,2% (31. prsinca 2017.: 49,39%). Ukupna imvina na dan 31. prsinca gdine iznsila je 143,6 milijuna kuna (31. prsinca 2017.: 145,5 milijuna kuna). U ukupnim prihdima Društva najveći udi dnsi se na prihde d upravljanja Fndvima. U strukturi rashda, najveći udi čine rashdi d upravljanja Fndvima plativi REGOSu i Agenciji. Sva tri Fnda kjima Društv upravlja stvarila su i u gdini vrl dbre prinse za svje članve, a Društv je tinuiran nastavil s radm na unaprjeđenju rganizacijskih zahtjeva u pgledu upravljanja imvinm članva s psebnim naglaskm na upravljanje rizicima. Brj članva u Fndvima pd upravljanjem Društva na dan 31. prsinca gdine iznsi je članva (31. prsinca 2017.: članva). Tržišni udi prema brju članva na dan 31. prsinca gdine iznsi je 18,84% (31. prsinca 2017.: 18,49%). Značajni dgađaji na kraja pslvne gdine Na kraja pslvne gdine nije bil značajnih dgađaja kji bi mgli utjecati na rad Društva. Budući razvj Društva PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. je dbr pznat i ugledn društv za upravljanje mirvinskim fndvima. Razvjna strategija za gdinu usmjerit će se na državanje trenutng tržišng plžaja i uspješn upravljanje imvinm. Društv će nastaviti ulagati imvinu Fndva u skladu s dredbama Zaa sa svrhm pvećanja ukupng prinsa d ulaganja isključiv u krist članva mirvinskg fnda, uz uvažavanje sljedećih načela: sigurnsti, razbritsti i preza, ljalnsti, skrbi, smanjivanja rizika raspršenšću ulaganja, zaitsti, državanja dgvarajuće likvidnsti i zabrane sukba interesa. Ostvarivanje temeljnih načela ulaganja pstiže se pštivanjem zaskih graničenja pri ulaganju u financijske instrumente, ka i pažljivm i buhvatnm analizm rizičnsti financijskih instrumenata u kje se imvina Fndva ulaže te pažljivm i buhvatnm analizm rizičnsti izdavatelja istih. Psebnu pažnju Društv plaže na sustavn infrmiranje članva i trajnu edukaciju sustavu kapitalizirane mirvinske štednje te izvršenje bveza državanja i ažuriranja mrežne stranice sukladn dredbama Zaa i Pravilnika prmidžbi i stalim infrmacijama za članve bveznih mirvinskih fndva. Kak bi članvima mgućili št jednstavniji i brži pristup infrmacijama na mrežnj stranici Društva dstupne su infrmacije stanju sbng računa, trenutne vrijednsti bračunskih jedinica, ka i stale infrmacije pslvanju fndva. Aktivnsti istraživanja i razvja Društv tijekm gdine nije prvdil aktivnsti istraživanja i razvja. Infrmacije tkupu vlastitih dinica Društv tijekm gdine nije prvdil tkup vlastitih dinica. Pdružnice Društva Društv na dan 31. prsinca gdine nije imal pdružnica. Financijski instrumenti i pvezani rizici Društv ulaže financijsku imvinu sukladn dredbama Zaa te se na sastji d depzita kd banaka, bveznica Republike Hrvatske te trezrskih zapisa Ministarstva financija. Najznačajnije vrste financijskih rizika kjima je Društv izlžen u svm pslvanju su kreditni rizik, rizik likvidnsti i tržišni rizik. Tržišni rizik uključuje rizik prmjene tečaja, rizik prmjene kamatnih stpa i cjenvni rizik. Kreditnim rizikm Društv upravlja na način da plaže depzite u dmaće banke najviše kreditne kvalitete te redvit prati da druge strane u transakciji na vrijeme ispunjavaju svje bveze. Rizikm likvidnsti upravlja se na način da se imvina Društva ulaže u visklikvidne financijske instrumente uz istvremen kratkrčn i dugrčn planiranje dljeva za financijske bveze. Valutni rizik je rizik prmjene tečaja valuta u kjima su vrijednsni papiri denminirani. Obzirm da imvina Društva mže biti ulžena u instrumente denminirane u valutama različitim d kune, svaka prmjena tečaja tih valuta prema kuni ima utjecaj na rast ili pad vrijednsti imvine u vlasništvu Društva. Ovaj rizik Društv mže umanjivati primjenjujući tehnike zaštite imvine krištenjem frward ugvra. Društv nije značajn izlžen vj vrsti rizika s bzirm da je većina imvine i bveza u kunama. Prmjena kamatnih stpa mže utjecati na vrijednst imvine Društva jer je tržišna vrijednst dužničkih vrijednsnih papira djelmičn dređena kamatnim stpama. Djelvanje rizika prmjene kamatne stpe Društv umanjuje trlm duracije prtfelja dužničkih vrijednsnih papira u imvini kju psjeduje. Cjenvni rizik na Društv nema veliki utjecaj jer Društv ulaže u izrazit nerizične instrumente, sukladn dredbama Zaa. IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA VLASNICIMA DRUŠTVA PBZ CROATIA OSIGURANJE D.D. ZA UPRAVLJANJE OBVEZNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA Izvješće reviziji financijskih izvještaja Mišljenje Obavili sm reviziju financijskih izvještaja PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje bveznim mirvinskim fndvima ( Društv ), kji buhvaćaju izvještaj financijskm plžaju na dan 31. prsinca te izvještaj svebuhvatnj dbiti, izvještaj nvčanim tkvima i izvještaj prmjenama u kapitalu i rezervama za gdinu kja je tada završila, ka i bilješke kje sadrže značajne računvdstvene plitike i stale bjašnjavajuće infrmacije (u nastavku financijski izvještaji ). Prema našem mišljenju, prilženi financijski izvještaji fer prezentiraju, u svim značajnim drednicama, financijski plžaj Društva na dan 31. prsinca gdine, njegvu financijsku uspješnst i njegve nvčane tkve za gdinu kja je tada završila, u skladu sa zaskim zahtjevima za računvdstv mirvinskih fndva u Republici Hrvatskj. Osnva za izražavanje mišljenja Obavili sm našu reviziju u skladu s Međunardnim revizijskim standardima. Naše dgvrnsti, u skladu s tim standardima, pdrbnije su pisane u našem izvješću nevisng revizra u djeljku Odgvrnsti revizra za reviziju financijskih izvještaja. Nevisni sm d Društva u skladu s etičkim zahtjevima kji su relevantni za našu reviziju financijskih izvještaja u Hrvatskj i ispunili sm naše stale etičke dgvrnsti u skladu s tim zahtjevima. Uvjereni sm da su nam pribavljeni revizijski dkazi dstatni i primjereni te da čine dgvarajuću snvu za ptrebe izražavanja našeg mišljenja. Ključna revizijska pitanja Ključna revizijska pitanja su na pitanja kja su, p našj prfesinalnj prsudbi, bila d najveće važnsti za našu reviziju financijskih izvještaja tekućeg razdblja. Ta sm pitanja razmatrali u tekstu naše revizije financijskih izvještaja ka cjeline i pri frmiranju našeg mišljenja njima te ne dajem zasebn mišljenje tim pitanjima. Naada za upravljanje Naada za upravljanje za gdinu kja je završila 31. prsinca iznsila je tisuća kuna (za gdinu kja je završila 31. prsinca tisuća kuna). Vidi stranicu 28 (računvdstvena plitika) i stranicu 31 (bilješka 7. Prihdi d naada za upravljanje bveznim mirvinskim fndvima) financijskih izvještaja. Ključn revizijsk pitanje Za gdinu kja je završila 31. prsinca Društv je priznal prihd d naada za upravljanje u iznsu d tisuća kuna, št uključuje naade za upravljanje mirvinskim fndvima kji su pd upravljanjem Društva. Naade za upravljanje se pćenit izračunavaju i priznaju na dnevnj bazi, primjenjujući stpe upravljačkih naada definirane u Prspektu pjeding mirvinskg fnda na net vrijednst imvine umanjenu za financijske bveze. Fkusirali sm se na v pdručje zbg veličine i važnsti naade za upravljanje za financijske rezultate Društva te zbg značajng brja transakcija kje se trebaju uzeti u bzir, a kje imaju utjecaj na net vrijednsti imvine kja se kristi ka snvica za izračun. Integritet, ptpunst i tčnst pdataka vezanih uz izračun naade za upravljanje takđer je ključn pdručje na kje sm se fkusirali. Kak sm pristupili tm pitanju Naše revizijske prcedure u pdručju, između stalg uključuju i: Prcjenu i testiranje dizajna, implementacije i perativne učinkvitsti ključnih internih trla u tekstu izračuna i priznavanja naada za upravljanje; Uz pmć vlastitih IT stručnjaka, prcjenu i testiranje dizajna, implementacije i perativne učinkvitsti trla Društva nad integritetm IT sustava krišteng za izračun prihda d upravljačke naade, uključujući, između stalg i trle nad pravima pristupa, pdacima te upravljanjem prmjena; Za uzrak mirvinskih fndva: Prvjeru stpe upravljačke naade definirane u njihvm Prspektu s nm kju je Društv primijenil u izračunu pripadajućeg prihda d naade za upravljanje; Nevisnu prcjenu fer vrijednsti investicijskih prtfelja mirvinskih fndva uspredbm pdataka iz prtfelja, gdje je primjenjiv, sa javn dstupnim ktiranim cijenama te uz pmć vlastitih prcjenitelja i za uzrak nektiranih vrijednsnih papira, preispitivanje snvnih pretpstavki krištenih u mdelima fer vrednvanja Društva, pput krištene distne stpe, dređene uspredne grupe, itd. sa svrtm na tržišnu cijenu i zahtjeve mjerdavnih računvdstvenih standarada. Prvjeru tčnsti pslvne evidencije Društva u svezi vrijednsti imvine prikupljanjem nasumičng uzrka dgvarajućih dnevnih ptvrda skrbničke banke; Uskladu prihda d upravljačkih naada kje je Društv priznal s pripadajućim iznsima trškva priznatih d strane pjedinih fndva. Prvjeru uzrka ručnih jiženja kja se dnse na prihde d upravljačke naade priznatih tijekm i na perida izvještavanja sve d dana našeg revizijskg mišljenja te uspredbu detalja jiženja sa dgvarajućm pdupirućm dkumentacijm. Istraživanje neubičajenih transakcija i dnsa.

6 Ostale infrmacije Uprava je dgvrna za stale infrmacije. Ostale infrmacije uključuju Gdišnje izvješće čiji je sastavni di Izvješće pslvdstva, ali ne uključuju financijske izvještaje niti naše izvješće reviziji financijskih izvještaja. Naše mišljenje na financijske izvještaje ne dnsi se na stale infrmacije te ne izražavam uvjerenje bil kje vrste na stale infrmacije, sim ak t nije izričit naveden u našem izvješću. U vezi s našm revizijm financijskih izvještaja, dgvrnst nam je prčitati stale infrmacije te pri tme razmtriti jesu li stale infrmacije značajn nezistentne s financijskim izvještajima ili saznanjima kja sm prikupili tijekm revizije, ka i čine li se, na neki drugi način, značajn pgrešn iskazane. Vezan za Izvješće pslvdstva, takđer sm prveli prcedure kje su zahtijevane hrvatskim Zam računvdstvu ( Za računvdstvu ). Ove prcedure uključuju razmatranje: je li Izvješće pslvdstva pripremljen u skladu s člankm 21. Zaa računvdstvu. Ostale infrmacije Na snvi prcedura čije je prvđenje zahtijevan ka di naše revizije financijskih izvještaja te gre navedenih prcedura, prema našem mišljenju: Infrmacije sadržane u Izvješću pslvdstva za financijsku gdinu za kju su pripremljeni financijski izvještaji, zistentne su, u svim značajnim drednicama, s financijskim izvještajima; Izvješće pslvdstva pripremljen je, u svim značajnim drednicama, u skladu s člankm 21. Zaa računvdstvu; Nadalje, uzevši u bzir pznavanje i razumijevanje Društva te kruženja u kjem n psluje, a kje sm stekli tijekm naše revizije, dužnst nam je izvijestiti jesm li identificirali značajn pgrešne iskaze u Izvješću pslvdstva. U vezi s tim, nemam ništa za izvijestiti. Odgvrnsti Uprave i nih kji su zaduženi za nadzr za financijske izvještaje Uprava je dgvrna za sastavljanje i fer prezentaciju financijskih izvještaja u skladu sa zaskim zahtjevima za računvdstv mirvinskih fndva u Republici Hrvatskj te za ne interne trle za kje Uprava dredi da su ptrebne, kak bi se mgućil sastavljanje financijskih izvještaja, bez značajng pgrešng prikaza uslijed prijevare ili pgreške. U sastavljanju financijskih izvještaja, Uprava je dgvrna za prcjenjivanje spsbnsti Društva da nastavi s vremenski negraničenim pslvanjem te bjavljivanje, ak je primjenjiv, pitanja pvezanih s vremenski negraničenim pslvanjem i krištenjem računvdstvene snve utemeljene na vremenskj negraničensti pslvanja, sim u nim slučajevima kada Uprava namjerava likvidirati Društv, prekinuti pslvanje ili nema realne alternative neg da t učini. Oni kji su zaduženi za nadzr, dgvrni su za nadziranje prcesa financijskg izvještavanja, uspstavljeng d strane Društva. Odgvrnsti revizra za reviziju financijskih izvještaja Naši su ciljevi steći razumn uvjerenje tme jesu li financijski izvještaji, ka cjelina, bez značajn pgrešng iskaza uslijed prijevare ili pgreške te izdati izvješće nevisng revizra kje uključuje naše mišljenje. Razumn uvjerenje je viska razina uvjerenja, ali nije garancija da će revizija bavljena u skladu s Međunardnim revizijskim standardima uvijek tkriti pstjanje značajn pgrešnih iskaza. Pgrešni iskazi mgu nastati uslijed prijevare ili pgreške, a smatraju se značajnim, ak se razumn mže čekivati da bi, pjedinačn ili zbrjeni s drugim pgrešnim iskazima, utjecali na emske dluke krisnika financijskih izvještaja, dnesene na snvi vih financijskih izvještaja. Ka sastavni di revizije u skladu s Međunardnim revizijskim standardima, dnsim prfesinalne prsudbe i državam prfesinalni skepticizam tijekm revizije. Mi takđer: prepznajem i prcjenjujem rizike značajn pgrešng iskaza financijskih izvještaja, zbg prijevare ili pgreške; blikujem i bavljam revizijske pstupke ka dgvr na te rizike i pribavljam revizijske dkaze kji su dstatni i primjereni kak bi sigurali snvu za dnšenje našeg mišljenja. Rizik netkrivanja značajn pgrešng iskaza nastalg uslijed prijevare, veći je d rizika netkrivanja ng nastalg uslijed pgreške, budući da prijevara mže uključiti tajne sprazume, krivtvrenje, namjern ispuštanje, pgrešn prikazivanje ili zabilaženje internih trla. stječem razumijevanje internih trla relevantnih za reviziju kak bism blikvali revizijske pstupke kji su primjereni u danim klnstima, ali ne i u svrhu izražavanja mišljenja učinkvitsti internih trla Društva. cjenjujem primjerenst krištenih računvdstvenih plitika i razumnst računvdstvenih prcjena i pvezanih bjava d strane Uprave. dnsim zaključak primjerensti krištenja pretpstavke vremenske negraničensti pslvanja d strane Uprave te, temeljen na pribavljenim revizijskim dkazima, zaključujem tme pstji li značajna neizvjesnst u vezi s dgađajima ili klnstima kji mgu stvarati značajnu sumnju u spsbnst Društva da nastavi s vremenski negraničenim pslvanjem. Uklik zaključim da pstji značajna neizvjesnst, d nas se zahtijeva da skrenem pzrnst u našem izvješću nevisng revizra na pvezane bjave u financijskim izvještajima ili, ak takve bjave nisu dgvarajuće, da mdificiram naše mišljenje. Naši zaključci temelje se na revizijskim dkazima pribavljenim d datuma izdavanja našeg izvješća nevisng revizra. Međutim, budući dgađaji ili uvjeti mgu uzrkvati da Društv ne bude u mgućnsti nastaviti s vremenski negraničenim pslvanjem. cjenjujem cjelkupnu prezentaciju, strukturu i sadržaj financijskih izvještaja, uključujući i bjave te razmatram dražavaju li financijski izvještaji transakcije i dgađaje na kjima su zasnvani na način kak bi se pstigla fer prezentacija. Kmuniciram s nima kji su zaduženi za nadzr u vezi s, između stalg, planiranim djelkrugm i vremenskim raspredm revizije i važnim revizijskim nalazima, uključujući i ne u vezi sa značajnim nedstacima u internim trlama, kji su tkriveni tijekm naše revizije. Među pitanjima kjima se kmunicira s nima kji su zaduženi za nadzr, dređujem na kja su d najveće važnsti za reviziju financijskih izvještaja tekućeg razdblja i stga su ključna revizijska pitanja. Ta pitanja pisujem u našem izvješću nevisng revizra, sim uklik za ili prpisi sprječavaju javn bjavljivanje tih pitanja ili, kada dlučim, u iznimn rijetkim klnstima, da ta pitanje ne trebam kmunicirati u našem izvješću nevisng revizra, s bzirm da se razumn mže čekivati da bi negativne psljedice njihve bjave nadmašile dbrbiti javng interesa.

7 Bilješke uz financijske izvještaje 1. Društv kje je predmet izvještavanja PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje bveznim mirvinskim fndvima (u nastavku: Društv ) je diničk društv za upravljanje bveznim mirvinskim fndvima kategrije A, B i C. Društv ima sjedište u Zagrebu, Radnička cesta 44 i snvan je s ciljem upravljanja bveznim mirvinskim fndvima PBZ CROATIA OSIGURANJE bvezni mirvinski fndvi kategrije A, B i C (u nastavku: Fndvi ). Društv je snvan 26. srpnja gdine, registriran na Trgvačkm sudu u Zagrebu dana 28. rujna gdine. Odbrenje za rad Fnda kategrije B Društv je dbil d Hrvatske agencije za nadzr financijskih usluga (u nastavku: HANFA ili Agencija ) dana 5. studeng gdine, a za fndve kategrija A i C 30. svibnja gdine. Osnivači Društva su PRIVREDNA BANKA ZAGREB d.d. sa sjedištem u Zagrebu te CROATIA siguranje d.d. sa sjedištem u Zagrebu (svaki 50% udjela). Većinski vlasnik PRIVREDNE BANKE ZAGREB d.d. je Intesa Sanpal S.p.A.iz Italije, a većinski vlasnik CROATIA siguranje d.d. je ADRIS GRUPA d.d. Osnvna djelatnst Osnvna djelatnst Društva je upravljanje bveznim mirvinskim fndvima PBZ CROATIA OSIGURANJE bvezni mirvinski fndvi kategrije A, B i C. Uprava i direktri Nadzrni dbr Dalibr Fell Predsjednik d 4. rujna gdine Matija Birv Zamjenik predsjednika d 3. veljače gdine Član d 18. travnja gdine Vanč Balen Uprava Dubravk Štimac Predsjednik d 1. listpada gdine Renata Kašnjar Putar Član d 1. siječnja gdine Depzitar Društv za upravljanje bveznim mirvinskim fndvima dužn je prema Zau bveznim mirvinskim fndvima (u nastavku: Za ), dabrati jedng depzitara kjem će pvjeriti čuvanje imvine Fndva. Depzitar Fndva je Addik Bank d.d., sa sjedištem u Zagrebu (u nastavku: Depzitar ). Ugvr bavljanju pslva depzitara ptpisan između Društva i Depzitara dbrila je Agencija. Društv sredstva jamstveng plga drži u skladu s člankm 112. Zaa. Sukladn Zau, Depzitar za svje usluge zaračunava naadu. 2. Osnva za pripremu izvještaja a) Izjava usklađensti Financijski izvještaji Društva pripremljeni su u skladu sa Zam bveznim mirvinskim fndvima (NN, br. 19/2014, NN, br. 93/2015 i NN, br. 64/2018) i Pravilnikm strukturi i sadržaju financijskih izvještaja i drugih izvještaja mirvinskg društva kje upravlja bveznim mirvinskim fndvima (NN, br. 40/2016, 39/2017 i 104/2017 u nastavku Pravilnik ) izdanim d strane Agencije. Zaski računvdstveni prpisi za mirvinska društva u Republici Hrvatskj zasnivaju se na Međunardnim standardima financijskg izvještavanja usvjenim d strane Eurpske Unije (u nastavku: MSFI usvjeni d strane EU ). Osnvna razlika između računvdstvenih prpisa za mirvinska društva u Republici Hrvatskj i MSFI usvjenih d strane EU je zahtjev Agencije za prezentacijm financijskih izvještaja u bliku prpisanm brascima iz Pravilnika, dk MSFI ne prpisuje brasce financijskih izvještaja. Računvdstvene plitike pdudaraju se s računvdstvenim načelima MSFI usvjenih d strane EU, te se u pisu računvdstvenih plitika Društva pziva na pjedine standarde kji su bili u primjeni na dan 31. prsinca gdine. Financijski izvještaji dbreni su d strane Uprave dana 8. travnja gdine. b) Osnve mjerenja Financijski su izvještaji sastavljeni p načelu pvijesng trška, sim uklik je drugačije zahtijevan ili dzvljen Zam i Pravilnikm. Financijski izvještaji Društva pripremljeni su u skladu s računvdstvenim prpisima primjenjivim na društva za upravljanje mirvinskim fndvima u Republici Hrvatskj. c) Funkcinalna i prezentacijska valuta Financijski izvještaji pripremljeni su u kunama (u nastavku ), št je valuta primarng emskg kruženja u kjem Društv psluje (u nastavku funkcinalna valuta ). d) Krištenje prsudbi i prcjena Priprema financijskih izvještaja u skladu s Pravilnikm i MSFIjevima zahtijeva dnšenje prsudbi, prcjena i pretpstavki d strane Uprave kje utječu na primjenu plitika i bjavljenih iznsa imvine i bveza, prihda i trškva. Prcjene i pvezane pretpstavke temelje se na pvijesnm iskustvu i različitim drugim faktrima kji se smatraju realnima u dređenim klnstima, čiji rezultati čine snvu za dnšenje prsudbi jigvdstvenim vrijednstima imvine i bveza kje nisu direktn vidljive iz stalih izvra. Stvarni rezultati se mgu razlikvati d prcjena. Prcjene i pripadajuće pretpstavke redvit se pregledavaju. Prmjene računvdstvenih prcjena priznaju se u razdblju u kjem je prmjena prcjene napravljena ak prmjena utječe sam na t razdblje. Ak prmjena utječe na razdblje u kjem je nastala i na buduća razdblja, priznaje se u razdblju u kjem je nastala i u budućim razdbljima. Prsudbe rukvdstva kje se dnse na primjenu MSFIjeva kji imaju značajan utjecaj na financijske izvještaje i prcjene sa znatnim rizikm mgućeg značajng usklađenja u idućj gdini pisane su u Bilješci 6.: Krištenje prsudbi i prcjena. 3. Prmjene u značajnim računvdstvenim plitikama Društv pčinje primjenjivati MSFI 15 i MSFI 9 d 1. siječnja gdine. Neklik nvih standarada je takđer primjenjiv d 1. siječnja n ti standardi nisu imali značajan utjecaj na ve financijske izvještaje Društva. Ka št je dzvljen u MSFI 9, Društv kristi izuzeće prilikm prelaska na nvi standard te uspredne infrmacije u vim financijskim izvještajima nisu prepravljene. Osim navedeng, Društv je dsljedn primjenjival računvdstvene plitike. Učinak inicijalng primjenjivanja standarda MSFI 9 uglavnm rezultira pvećanjem gubitaka d umanjenja vrijednsti priznatih na financijsku imvinu MSFI 15 Prihdi p ugvrima s kupcima MSFI 15 uspstavlja svebuhvatni kvir prilikm utvrđivanja hće li se, kada i u kjem iznsu prihdi priznati. MSFI 15 je zamijeni MRS 18 Prihdi te MRS 11 Ugvri izgradnji. U sklpu MSFI 15, prihd je priznat kada kupac preuzme trlu nad prizvdima ili uslugama. Utvrđivanje nastaje li prijensa trle u dređenm trenutku u vremenu ili tijekm vremena (vremenskg perida) zahtijeva prsudbu. Društv je usvjil MSFI 15 primjenm metde kumulativng učinka sa pčetkm primjenjivanja navedeng standarda na dan 1. siječnja Sukladn tme, infrmacije prikazane za gdinu nisu prepravljane tj. prikazane su kak je prethdn izviješten, sukladn MRS 18, MRS 11 i njima pvezanim tumačenjima. Ddatn, zahtjevi za bjavama sukladn MSFI 15 pćenit nisu primijenjeni na uspredne infrmacije. Učinak primjene standarda MSFI 15 nema značajan utjecaj na ve financijske izvještaje Društva 3.2. MSFI 9 Financijski instrumenti i. Klasifikacija i mjerenje financijske imvine i financijskih bveza MSFI 9 sadrži tri glavne kategrije klasifikacije financijske imvine: mjerena p amrtiziranm tršku, p fer vrijednsti krz stalu svebuhvatnu dbit (FVOCI) i fer vrijednsti krz račun dbiti i gubitka (FVRDIG). Klasifikacija se pćenit temelji na pslvnm mdelu p kjem se vdi financijska imvina te njegvim ugvrenim nvčanim tkvima. Nvi standard eliminira pstjeće kategrije instrumenata definirane putem MRS 39; ulaganja kja se drže d dspijeća, zajmve i ptraživanja te ulaganja rasplživa za prdaju. MSFI 9 u velikj mjeri zadržava pstjeće zahtjeve MRS 39 za klasifikaciju financijskih bveza. Međutim, iak se prema MRS 39 sve prmjene fer vrijednsti bveza kje se drže p fer vrijednsti priznaju u računu dbiti i gubitka, u skladu s MSFI 9 prmjene fer vrijednsti bičn se prikazuju kak slijedi: izns prmjene fer vrijednsti kja se mže pripisati prmjenama kreditng rizika bveze prikazuje se u stalj svebuhvatnj dbiti; i prestali izns prmjene fer vrijednsti iskazuje se u računu dbiti i gubitka. Usvajanje MSFI 9 nije imal značajan utjecaj na računvdstvene plitike Društva vezane uz financijske bveze. Društv nije imal financijske bveze p fer vrijednsti krz račun dbiti i gubitka. Klasifikacija i mjerenje financijske imvine i financijskih bveza Sljedeća tablica predstavlja učinak prijelaza na MSFI 9 za svaku kategriju financijske imvine i bveza Društva na dan 1. siječnja Originalna klasifikacija MRS 39 Nva klasifikacija MSFI 9 Financijska imvina Nvac u banci i blagajni Zajmvi i ptraživanja Amrtizirani tršak Depziti Zajmvi i ptraživanja Amrtizirani tršak Jamstveni plg Zajmvi i ptraživanja Amrtizirani tršak Ostala dugrčna ulaganja i ptraživanja Zajmvi i ptraživanja Amrtizirani tršak Ptraživanja d mirvinskih fndva i stala ptraživanja Zajmvi i ptraživanja Amrtizirani tršak Državne bveznice Fer vrijednst krz RDIG Fer vrijednst krz RDIG Ukupn financijska imvina Financijske bveze Obveze prema dbavljačima Ostale bveze Amrtizirani tršak Amrtizirani tršak Vrijednst MRS 39 Vrijednst MSFI Amrtizirani tršak Amrtizirani tršak Ukupn financijske bveze Sljedeća tablica usklađuje jigvdstvene vrijednsti financijske imvine prema MRS 39 s jigvdstvenim vrijednstima prema MSFI 9 na datum prelaska na MSFI 9 kji 1. siječnja gdine. Financijska imvina Nvac u banci i blagajni Depziti MRS 39 jigvdstvena vrijednst na Ukupn financijska imvina Reklasifikacija Naadn mjerenje (168) (72.161) (72.329) MSFI 9 jigvdstvena vrijednst na Efekti naadng mjerenja nemaju značajan utjecaj na pčetna stanja iskazanih u financijskim izvještajima, stga pčetna stanja nisu prepravljana, neg su efekti priznati krz račun dbiti ili gubitka za gdinu. ii. Umanjenje vrijednsti financijske imvine MSFI 9 zamjenjuje mdel nastalg gubitka iz MRS 39 s mdelm čekivang kreditng gubitka. Nvi mdel za umanjenje vrijednsti primjenjuje se na financijsku imvinu kja se drži p amrtiziranm tršku i dužničke vrijednsnice krz stalu svebuhvatnu dbit, ali ne na vlasničke vrijednsnice. Prema MSFI 9, kreditni gubici priznaju se ranije neg prema MRS 39. Društv je utvrdil kak je primjena čekivanih kreditnih gubitaka na dan 1. siječnja rezultirala umanjenjem vrijednsti financijske imvine p amrtiziranm tršku i stalih ptraživanja p amrtiziranm tršku u visini d 72 tisuće kuna. Efekti su priznati krz račun dbiti i gubitka tijekm gdine.