SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET Odsjek za infrmacijske i kmunikacijske znansti Katedra za muzelgiju i upravljanje baštinm KLJUČNI ASPEKTI ORGANIZACIJE, DOKUMENTACIJE I PREZENTACIJE FOTOGRAFIJA NA DRUŠTVENIM MREŽAMA Diplmski rad Mentr: dr.sc. Gran Zldi Studentica: Antnia Hladil Zagreb, srpanj, 2016.
UNIVERSITY OF ZAGREB FACULTY OF HUMANITIES AND SOCIAL SCIENCES Department f Infrmatin and Cmmunicatin Sciences Sub-Department f Muselgy and Heritage Management ORGANIZATION, DOCUMENTATION AND PRESENTATION KEY ASPECTS OF SOCIAL NETWORK PHOTOGRAPHIES M.A. Thesis Supervisr: Gran Zldi, PhD Student: Antnia Hladil Zagreb, July 2016
SADRŽAJ 1. UVOD...1 2. DRUŠTVENI ASPEKT...2 3. ORGANIZACIJSKI I DOKUMENTACIJSKI ASPEKT...8 4. PREZENTACIJSKI ASPEKT... 17 5. METODOLOGIJA I REZULTATI ISTRAŽIVANJA... 29 6. ZAKLJUČAK... 35 LITERATURA... 36 PRILOG 1. ANKETA: FOTOGRAFIJE NA DRUŠTVENIM MREŽAMA... 40
SAŽETAK Ovaj rad prikazuje kmparaciju društvenih, rganizacijskih, dkumentacijskih i prezentacijskih aspekata društvenih mreža s dređenim elementima muzejske izlžbe i dkumentacije muzejskih predmeta. Fkus je na samj ftgrafiji i prcesima nastanka, rganizacije i prezentiranja u društvenm kntekstu na društvenim mrežama. Razmatra se pitanje krisničke invlviransti u prezentaciju i dkumantaciju ftgrafija na društvenim mrežama te se pvlači paralela s muzejskim dkumentacijskim sustavima. Takđer se kmpariraju dređeni dkumentacijski i rganizacijski alati, sustavi pretraživanja, pisne katalške jedinice i dr. s blicima dkumentiranja i arhiviranja ftgrafija na društvenim mrežama. Razmatra se važn pitanje primjene kncepta umjetnsti na ftgrafije na društvenim mrežama te se prispituje dns između zabilješke i knstrukta, a prezentaciju ftgrafija na društvenim mrežama prmatrat ćem krz neke elemente muzejske izlžbe. Rad takđer dnsi kratki pregled rezultata anketng istraživanja. Ključne riječi: društvene mreže, ftgrafija, rganizacija, dkumentacija, prezentacija, umjetnst
SUMMARY This paper presents the cmparisn f scial, rganizatin, dcumentatin and presentatin scial netwrk aspects with certain museum exhibitin and museum bjects dcumentatin elements. The fcus is n the phtgraphy itself and the prcesses f creatin, rganizatin and presentatin in a scial cntext f scial netwrk. The questin f user invlvement in presentatin and scial netwrk phtgraphy dcumentatin is cnsidered, and the parallel is being drawn with museum dcumentatin systems. Certain dcumentatin rganizatin tls, brwsing systems, descriptin catalg units etc. are being cmpared with scial netwrk phtgraphy dcumentatin and rganizatin frms. Imprtant questin f the art cncept applicatin t the scial netwrk phtgraphy is cnsidered as same as the relatinship between recrd and cnstruct. Scial netwrk phtgraphy presentatin is being bserved thrugh varius museum exhibitin elements. The paper als intrduces the shrt review f nline survey results. Key wrds: scial netwrks, phtgraphy, rganizatin, dcumentatin, presentatin, art
1. UVOD Društvene mreže su zadnjih gdina čest u fkusu mngih istraživanja iz različitih pdručja znansti. U vm radu prces kmunikacije ftgrafijama prmatrat ćem više iz muzelškg, neg primjerice scilškg ili kulturnantplškg aspekta, pkušavajući prnaći neke elemente muzejske izlžbe i dkumentacije muzejskih predmeta kd ftgrafija na društvenim mrežama. Za pčetak je svakak važn istaknuti važnst društveng aspekta društvenih mreža i klik je upće krištenje vakvih platfrmi, čija je primarna svrha kmunikacija, zastupljen u svijetu. Takđer ćem spmenuti ulgu sbng u klektivnm kntekstu stvaranja i prezentacije vlastitg u javnm. Fkusirat ćem se na samu ftgrafiju te prikazati digitalizacijm nastalu decentralizaciju estetike krz preku prfesinalci nasuprt amateri. U radu ćem iznijeti neke nvnastale termine unutar istraživanja prcesa nastanka brze digitalizirane ftgrafije, ka i važnst kntekstualng aspekta njezina nastanka, rganizacije i prezentacije. Razmtrit ćem pitanje krisničke invlviransti u prezentaciju i dkumentaciju ftgrafija na društvenim mrežama te pkušati pvući paralelu s muzejskim dkumentacijskim sustavima. Kmparirat ćem dređene dkumentacijske i rganizacijske alate, sustave pretraživanja, pisne katalške jedinice i dr. s blicima dkumentiranja i arhiviranja ftgrafija na društvenim mrežama. S bzirm na predmet istraživanja, vaj rad nikak ne mže zabići važn pitanje primjene kncepta umjetnsti na ftgrafije na društvenim mrežama. P vm pitanju ćem iznijeti stavve nekih autra iz raznih znanstvenih disciplina ka i neke nve umjetničke kncepte. Krz razmatranje pjma umjetnsti prpitat ćem preku zabilješka nasuprt knstrukt, dnsn dkumentiranje nasuprt stvaranje. Pred izlžbeng pristupa prmatranju krisničkg izlaganja ftgrafija, razmtrit ćem i dramaturški pristup kji za sbm pvlači pjam perfrmansa u dnsu na kncept izlžbe u pravm smislu riječi. Prezentaciju ftgrafija na društvenim mrežama prmatrat ćem krz razne elemente muzejske izlžbe ka št je selekcija predmeta iz zbirke za izlžbu, kncept publike, samprezentacija, prcjena učinkvitsti, rjentacija, vrste i tipvi same izlžbe, zaštita itd. U psljednjem pglavlju vg rada iznsim razmatranja metdi nline anketiranja, prednsti i mane vakvg istraživanja te ukratk analiziram rezultate ankete. 1
2. DRUŠTVENI ASPEKT Kak bism pbliže shvatili ulgu društvenih mreža u prcesima scijalizacije, kmunikacije i interakcije upće, trebam uvidjeti zastupljenst njihva krištenja danas na svjetskj razini. U tme nam svakak mgu pmći statistički pdatci pjedinih društvenih mreža, a vdje dnsim takve pdatke Facebka ka, p brju krisnika, najppularnije društvene mreže u svijetu. Prema statističkim pdatcima iz četvrtg kvartala 2015. gdine ukupan brj mjesečn aktivnih Facebk krisnika u svijetu je 1.59 milijarde. Aktivnim krisnicima smatraju se ni kji su se lgirali u psljednjih 30 dana. On št je mžda jš i važnije naglasiti je prsječn prveden vrijeme p krisniku na tj društvenj mreži kje iznsi 20 minuta ili više 1. Ovakvi pdatci nam svakak gvre pun učestalsti krištenja najppularnije društvene mreže u svijetu, n iz njih ne mžem saznati kak i zašt se Facebk kristi. Stanjević u svm tekstu Marketing na društvenim mrežama ističe kak je društveni web kakvg danas pznajem da nv značenje pjmu kmunikacije te da su se razlzi dlaska na internet prmijenili. Ona smatra kak je prije glavni razlg bil infrmiranje, dk je danas, psebice pjavm društvenih mreža, glavni razlg želja za kmunikacijm 2. Uprav će ta spmenuta kmunikacija na neki način biti srž k kje će se vrtjeti teme u vm radu. Kak bism imali nekakvu pćenitiju percepciju tme kak upće funkcinira scijalizacija na društvenim mrežama pslužit ćem se terminm netwrk effect kjeg u svjj knjizi The Participatry Museum bjašnjava Nina Simn. Dakle, na smatra kak tim efektm individualne radnje pstaju beneficije za zajednicu. Ka prv navdi kak individualci imaju persnaliziranu interakciju, dnsn da stvaraju sadržaj, dnse dluke kje generiraju pdatke, ili pstavljaju sbne infrmacije u bliku prfila. Druga bitna stavka dnsi se na unutarnje algritme kji pvezuju te individualce. T mže značiti slaganje prfila prema interesima ili vrstama, pstavljanje razina dnsa među ljudima itd. Psljednje se dnsi na prezentiranje sadržaja i njegv pregledavanje 3. Sličn ka i na društvenim mrežama, muzeji psjeduju predmete, artefakte kji sami p sebi pretpstavljaju društven iskustv. Simn takve predmete i iskustv naziva društvenim predmetima kji su pkretači društven umreženg iskustva, dnsn sadržaj k kjeg se zbiva knverzacija 4. Stga mžem reći kak je sbna ftgrafija sama p sebi društvena aktivnst, ne sam zbg navedene knverzacije neg i zbg njenih mtiva, mjesta i uvjeta nastanka itd. 1 Number f mnthly active Facebk users wrldwide as f 4th quarter 2015 (in millins). URL: http://www.statista.cm/statistics/264810/number-f-mnthly-active-facebk-users-wrldwide/ (15.3.2016.). 2 Stanjević, M. Marketing na društvenim mrežama. // Medianali. 5, 1 (2011), str. 168. 3 Simn, N. The participatry museum. Santa Cruz: Museum 2.0, 2010. Str. 88. 4 Ist, Str. 127. 2
Slika 1. Dijagram društveng, rganizacijskg i dkumentacijskg, i prezentacijskg aspekta u kntekstu društvenih mreža u uspredbi s muzejskim kntekstm Kak bi struktura vg rada bila jasnija, na slici (sl.1) je prikazan dijagram kji ukratk pisuje društveni, rganizacijski i dkumentacijski, i prezentacijski aspekt knteksta društvenih mreža u uspredbi s muzejskim kntekstm. 3
Mendelsn i Papacharissi tak ističu kak je uprav digitalna ftgrafija prširila raspn tema vrijednih ftgrafiranja, dnsn prebacila naglasak na banaln i svakdnevn 5. Društvene mreže na taj način mgućuju i amaterskim i prfesinalnim ftgrafima da artikuliraju nvu, digitaliziranu i decentraliziranu estetiku svakdnevice 6. Jš je i 1989. gdine Ute Eskildsen, tadašnja vditeljica ftgrafske zbirke muzeja Flkwang u Essenu, napisala u časpisu Muzelgija: Mj interes je sasvim jasn usmjeren k čuvanju spntan nastalih ftgrafskih zbirki - usmjeren je k decentraliziranj pdršci zbirki ftgrafija 7. On na št se treba fkusirati je uprav ta decentraliziranst kju je pruzrkvala digitalizacija, s tim da tu ne gvrim sam fizičkj, neg i decentralizaciji estetske vrijednsti. Mngi će se slžiti da je zbg ubrzang živta i sama estetika svakdnevice sadržana u digitalnj ftgrafiji ubrzana i kratktrajna, ali s druge strane ta ubrzanst mgućuje trenutni dlazak nvg pa bism tak mgli reći kak estetika jest prisutna, ali u kratkrčnim, trenutnim ftgrafijama kje nastaju svake minute. Svakak treba napmenuti kak estetika ftgrafija na društvenim mrežema nije primarna kd svakdnevng krištenja. Primjerice u predjelu za kmentare kd ftgrafija kmentari se dnse na estetsk, sbn i hirvit, a brzi snimak (engl. snapsht) ili kućna ftgrafija prema važnsti se izjednačava s prfesinalnm pa na vakvim mrežama nema hijerarhijskg dnsa među hbistima, zbiljnijim amaterima i prfesinalcima 8. Opet, neki autri u svjim radvima ističu razliku među praksama stavljanja ftgrafija na dređene društvene mreže, pa tak McDnald smatra kak se uvelike razlikuju pht blgging i pht sharing, dnsn kak ftgrafije na blgvima nse dređenu estetiku i ciljeve tradicinalne ftgrafije 9. Ipak, kristeći se internetskim žargnm krisnici kmentiraju tehničke i estetske elemente ftgrafija i na taj način se međusbn kritiziraju, dijele savjete itd. Ka jedan d važnijih sistema kji pmaži pri decentralizaciji kntrle zbirki ftgrafija je sistem tagiranja kjem će više riječi biti u pglavlju dkumentaciji. Ovaj 5 Mendelsn, Andrew L.; Papacharissi, Z. Lk at us: Cllective Narcissism in Cllege Student Facebk Pht Galleries. // The Netwrked Self: Identity, Cmmunity and Culture n Scial Netwrk Sites / uredi Zizi Papacharissi. New Yrk: Rutledge, 2011. Str. 254. 6 Murray, S. Digital Images, Pht-Sharing, and Our Shifting Ntins f Everyday Aesthetics. // Jurnal f Visual Culture. 7 (2008), str. 149. 7 Eskildsen, U. Muzej, muzeji ili drugi instituti?. // Muzelgija. 27 (1989), str. 29. 8 Murray, S. Digital Images, Pht-Sharing, and Our Shifting Ntins f Everyday Aesthetics. // Jurnal f Visual Culture. 7 (2008), str. 158. 9 Miller, Andrew D.; Edwards, W. K. Give and Take: A Study f Cnsumer Pht -Sharing Culture and Practice. // CHI '07 Prceedings f the SIGCHI Cnference n Human Factrs in Cmputing Systems / uredili Mary Beth Rssn i David Gilmre. New Yrk: ACM, 2007. Str. 348. 4
sistem uvelike pridnsi i razvju nehijerarhijske estetike zajednice 10. Dakle, zajednica je ta kja dređenim ftgrafijama pridaje neku važnst jer sadrže vrijednst kju ta zajednica prepznaje. Klik gd vakav pristup ddjeljivanju estetske vrijednsti bi neknvencinalan i mžda se čini subjektivan i neutemeljen, n št ga čini valjanim je činjenica da prizlazi iz iste ne zajednice kja se kristi predmetima, dnsn ftgrafijama, kjima je takva vrijednst pridružena. Mngi autri, kada pišu digitalnj ftgrafiji na društvenim mrežema i estetici svakdnevice, ističu kak se tu radi pjavi jedne nve kategrije ftgrafije. Murray primjerice smatra da se pjavila nva vrsta estetike i funkcije psvećena istraživanju urbang ka i njegva dnsa s alienacijm, kičem i spsbnšću da se prepzna ljepta u banalnm i svakdnevnm. Takvu, nvu vrstu ftgrafije nazivaju ephemera 11. Ovaj termin dnsi se na n št se skuplja, ali se ne čuva i dbacuje se pa bism mgli reći da se tu radi stalnj izmjeni kratkrčnih, dnsn privremenih izlžbi kje ne sadrže dugrčn vrijedne predmete već je njihva vrijednst uvjetvana trenutnm situacijm i dnsima među krisnicima. Cx i dr. u svm tekstu knceptualiziraju privlačnst Flickra, društvene mreže za dijeljenje ftgrafija, ističući kak pjedinci mgu uživati i psvetiti se sam nekim d aktivnsti kje su uključene u tradicinaln ftgrafiranje ka hbi. Naime, autri su predstavili ppis d sam aktivnsti uključenih u prces ftgrafiranja: 1. Kupnja preme 2. Putvanje i planiranje 3. Ftgrafiranje (pstavljanje kamere i čekanje dgvarajućeg svjetla) 4. Razvijanje, printanje i prezentacija 5. Organizacija zbirke 6. Izlaganje ftgrafija 7. Stvaranje dnsa krz društvene aspekte vih aktivnsti 8. Učenje (krz časpise, knjige...) 12. 10 Murray, S. Digital Images, Pht-Sharing, and Our Shifting Ntins f Everyday Aesthetics. // Jurnal f Visual Culture. 7 (2008), str. 159. 11 Ist, str. 155. 12 Cx, A.M.; Clugh, P.D.; Marlw, J. Flickr: a first lk at user behaviur in the cntext f phtgraphy as serius leisure // Infrmatin Research. 13, 1 (2008). URL: http://www.infrmatinr.net/ir/13-1/paper336.html (17.9.1015.). 5
Ka št mžem vidjeti, digitalna ftgrafija je prmijenila neke d vih aktivnsti, ali n bitn je da se krisnici društvenih mreža svjevljn mgu predijeliti i fkusirati se sam na neke d vih aktivnsti pa neki više pažnje psvećuju sam ftgrafiranju, a neki srtiranju i rganizaciji svje zbirke itd. On št će nas psebn zanimati u vm radu je prezentacija ftgrafija i, n št je u vm slučaju jš zanimljivije, a t su aktivnsti kje prethde izlaganju, a dvijaju se nakn stvaranja ftgrafije. Miller i Edwards vaj prces nazivaju phtwrk, a uključuje aktivnsti pput rganiziranja, antiranja i stalih elemenata dkumentiranja digitalnih ftgrafija 13. W. J. T. Mitchell se služi terminm metaftgrafija kak bi pisa ftgrafije kje tkrivaju prces svg nastanka 14. Metaftgrafija je termin kji mžda najviše buhvaća sve aktivnsti kje se dvijaju k ftgrafija na društvenim mrežema jer, pred sadržaja i mtiva ftgrafije, ističe i čak naglašava mnge kntekstualne aspekte kji se u tradicinalnj praksi ftgrafiranja smatraju nebitnima za prezentaciju. Šjat-Bikić, kada gvri žanrvskm dređivanju kategrija baštinske građe, ističe kak u kntekstu nvih medija nastaju neki nvi žanrvi pput kiberžanrva, ali i njihvi hibridi. Svakak nećem ići tak dalek u vm radu da ftgrafije na društvenim mrežama nazivam baštinskm građm, ali termin kiberžanrvi velikim dijelm zaista mžem primijeniti kd pisivanja ng knačng rezultata stvaranja i prezentiranja ftgrafija u nline kruženju u kjem je važnst knteksta izrazit velika. Dakle, kiberžanrvi su varijabilni i fluidni te je nline prizvd više nalik prcesu, akcijskm planu neg dvršenm digitalnm prizvdu. Za razliku d galerijskih i referentnih digitalnih prizvda, nline prizvdi (mrežne stranice, nline zbirke i dr.) gtv nikad nisu dvršeni zbg tvrensti i prmjenjivsti weba ka medija te mgućnsti stalng ddavanja ili mijenjanja sadržaja 15. O prmjenjivsti weba i mgućnsti prmjene sadržaja će biti riječi u pglavlju ftgrafijama u ulzi izlžbe. Uprav zbg nužnsti nastanka i pstanka vakvih ftgrafija u društvenm kntekstu, mgli bism reći da se vdje radi tzv. kkreaciji (engl. c-creatin). Ovaj termin, u svm tekstu kkreaciji u nvim medijima, pdrbn pisuju San Crneli i Gmez Cruz ističući kak, za pčetak, treba naglasiti važnst pjma kreativnsti kji pdrazumijeva stvaranje nečeg vrijedng, ali i činjenicu da kreativnst nije nešt št se dvija isključiv 13 Miller, Andrew D.; Edwards, W. K. Give and Take: A Study f Cnsumer Pht-Sharing Culture and Practice. // CHI '07 Prceedings f the SIGCHI Cnference n Human Factrs in Cmputing Systems / uredili Mary Beth Rssn i David Gilmre. New Yrk: ACM, 2007. Str. 348. 14 Mendelsn, Andrew L.; Papacharissi, Z. Lk at us: Cllective Narcissism in Cllege Student Facebk Pht Galleries. // The Netwrked Self: Identity, Cmmunity and Culture n Scial Netwrk Sites / uredi Zizi Papacharissi. New Yrk: Rutledge, 2011. Str. 269 270. 15 Šjat-Bikić, M. Mdeliranje digitalnih zbirki i digitalnih prizvda: sadržajn -krisnički aspekt kmuniciranja kulturne baštine u digitalnm bliku. // Muzelgija. 50 (2013), str. 209. 6
individualn 16. Stga Banks i Deuze ističu kak je kncept kkreacije stvren kak bi se, u najširem smislu, pisa fenmen krisnika kji sve više sudjeluju u prcesima stvaranja i cirkulacije medijskg sadržaja i iskustava 17. Slijedeći ve zaključke mžem reći kak bi se ftgrafije na društvenim mrežama trebale prmatrati više ka prces sa svim ppratnim elementima, neg sam ka knačan rezultat. 16 San Crneli, G.; Gmez Cruz, E. C-creatin and Participatin as a Means f Innvatin in New Media: An Analysis f Creativity in the Phtgraphic Field. // Internatinal Jurnal f Cmmunicatin, 8 (2014), str. 4. 17 Ist, str. 5. 7
3. ORGANIZACIJSKI I DOKUMENTACIJSKI ASPEKT Kak bism ušli u prblematiku muzejske dkumentacije treba istaknuti kak razlikujem primarnu i sekundarnu dkumentaciju tak da se sam dabrani muzejski predmet i nastali zbirni fnd smatra primarnm dkumentacijm stvarnsti, a stala se dkumentacija smatra ppratnm dkumentacijm 18. Gran Zldi u vm izdanju časpisa Muzelgija psvećenm dkumentaciji na samm pčetku dakle naglašava kak se vizualni di sekundarne dkumentacije sve više prebacuje u digitalni blik ili čak u njemu i nastaje. Dakle, svaki muzejski predmet u svjj dkumentaciji sve više sadrži digitalne blike, n št se dgađa kada je, primjerice, sama digitalna ftgrafija zaprav muzejski predmet? Kak će izgledati vizualna sekundarna dkumentacija takvg predmeta i klik je takva dkumentacija u vm slučaju ptrebna? Kak bism u vm slučaju upće definirali tiskani blik vg muzejskg predmeta? Gran Zldi u već navedenm tekstu takđer spminje kak digitalna građa nije sam dkumentacijske prirde, te kak ulazi u muzejske funduse ka nvi umjetnički medij pa se stga pjavljuje prblem zaštite takve građe 19. N, vratim se digitalnj ftgrafiji u ulzi dkumentacije i pitanju njezine materijalnsti u dnsu na tradicinalnu dkumentaciju kja se sve više ptiskuje u muzejima. On u čemu mngi griješe kad gvre digitalnim blicima je negiranje materijalnsti. Dakle, digitalna slika ima svje fizičke karakteristike u bliku megabajta i negdje je fizički smještena 20. Fizičku sastavnicu digitalng bjekta nalazim i u bjašnjenju njegvj sljevitsti pa razlikujem fizičku, lgičku i knceptualnu razinu. Fizička razina je, dakle, binarni zapis na nekm mediju s kjeg se puzdan mže prensiti na drugi medij bez prmjene sadržaja, št znači da je pstupak dređivanja lgičke strukture predmeta nevisan značajkama medija. Tek se na knceptualnj razini bjekt prepznaje ka smislena cjelina 21. Materijalnst digitalng blika se takđer čituje u njegvim metapdacima kji su d velike važnsti kada gvrim prcesu tzv. phtwrk, spmenutm u prvm pglavlju. Spmenuli sm situaciju u kjj je digitalna ftgrafija u ulzi muzejskg predmeta. U tm slučaju metapdaci će zaprav predstavljati autmatski napravljenu dkumentaciju tg predmeta kja se stvara u trenutku ftgrafiranja. Metapdaci su, dakle, sastavni di digitalne ftgrafije kji prikazuju bilježja neke ftgrafije i bilježe se prilikm takvg ftgrafskg dkumentiranja. Takđer, u upravljanju i krištenju digitalnih zbirki i digitalnih bjekata metapdaci imaju ključnu ulgu 18 Zldi, G. Muzejska vizualna dkumentacija u digitalnm bliku. // Muzelgija. 40 ( 2003), str. 11. 19 Ist, str. 21. 20 Ist, str. 31. 21 Zldi, G. Prmjena značenja i ulge medija u muzejskkj dkumentaciji. // Ivi Mareviću: baštinici u spmen / uredili Žarka Vujić i Mark Špikić. Zagreb: Zavd za infrmacijske studije Odsjeka za infrmacijske znansti Filzfskg fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2009. Str. 97 98. 8
u razumijevanju njihva identiteta, strukture, knteksta i uprabljivsti te njihva prnalaženja u glbalnm mrežnm kruženju 22. Među takve pdatke spadaju pdaci ptrebni za učitavanje i pregledavanje slikvne datteke ka št su slikvna i vektrska grafika, frmat, pdaci sažimanju, veličini i dubini slike i mdel pisa bja. Takđer su tu i pdaci izvrniku, pdaci prcesu i pstavkama digitalizacije, pdaci autrskim pravima te pdaci lkaciji datteke 23. Slika 1 prikazuje metapdatke ftgrafije među kjima se mže primijetiti da se dređeni pdaci kji nisu preddređeni u pstavkama digitalng ftaparata mgu naknadn upisati ka št su primjerice naslv, autr, kmentar ili, već navedena, autrska prava itd. Takvi pdaci upisuju se u rubrike Ddaj naslv, Ddajte autra, Navedite datum i vrijeme itd. kje se prikazuju prijelazm kursra prek pdručja na kjem se nalaze (na sl. 2 kursr se nalazi na rubrici Ddaj naslv). Takđer vidim kak krisnik među metapdatke mže dati i dređenu cjenu ftgrafije pmću zvjezdica. Slika 2. Metapdatci ftgrafije Slika 3 prikazuje pciju Uklni svjstva i sbne pdatke št jš ddatn pvećava mgućnst kntrliranja metapdataka jer je mgućen uklanjanje dređenih pdataka. 22 Šjat-Bikić, M. Mdeliranje digitalnih zbirki i digitalnih prizvda: sadržajn -krisnički aspekt kmuniciranja kulturne baštine u digitalnm bliku. // Muzelgija. 50 (2013), str. 182. 23 Zldi, G. Muzejska vizualna dkumentacija u digitalnm bliku. // Muzelgija. 40 (2003), str. 34 35. 9
Slika 3. Metapdatci ftgrafije pcija Uklni svjstva i sbne pdatke Tablica 1 prikazuje primjer metapdataka digitalne ftgrafije. Svjstv Vrijednst Opis Naslv Ddaj naslv Predmet Navedite predmet Ocjena Oznake Ddajte znaku Kmentari Ddajte kmentare Prijekl Autri Ddajte autra Datum snimanja Navedite datum snimanja Naziv prgrama S 5570XWKAC Datum nabavke Navedite datum i vrijeme nabavljanja Autrska prava Ddajte tekst Slika ID slike Dimenzije 2048 x 1536 Širina 2048 piksela Visina 1536 piksela 10
Vdravna razlučivst 72 dpi Okmita razlučivst 72 dpi Dubina (bitva) 24 Kmpresija Jedinica razlučivsti 2 Prikaz bje srgb Kmprimiranih bita/pikselu Kamera Prizvđač ftaparata SAMSUNG Mdel ftaparata GT-S5570 F-stp f/2.6 Vrijeme ekspzicije 1/462 s ISO brzina ISO-50 Vrijednst kmpenziranja ekspzicije Žarišna duljina 3 mm Maksimalni tvr Način mjerenja Prsječan srednji težinski Udaljenst predmeta Način rada bljeskalice Ddajte tekst Energija bljeskalice Žarišna duljina 35mm Ddajte tekst Napredna ftgrafija Prizvđač leće Ddajte tekst Mdel leće Ddajte tekst Prizvđač bljeskalice Ddajte tekst Mdel bljeskalice Ddajte tekst Serijski brj ftaparata Ddajte tekst Kntrast Nrmaln Svjetlina Izvr svjetlsti Ddajte tekst Prgram za ekspziciju Nrmaln Zasićenst Nrmaln Oštrina Nrmaln 11
Balans bijele Autmatski Ftmetrijska interpretacija Digitaln zumiranje EXIF verzija 0220 Datteka Naziv 2014-08-01 18.21.22.jpg Vrsta stavke JPEG slika Put mape D:\0000 Datum stvaranja 1.8.2014. 18:21 Datum izmjene 1.8.2014. 18:21 Veličina 1,69 MB Atributi A Izvanmrežna dstupnst Izvanmrežn stanje Zajedničk s Vlasnik malstnka\satine Računal MALOSTONKA (v računal) Tablica 1. Cjelviti prikaz metapdataka ftgrafije Cx i dr. u svm tekstu na primjeru društvene mreže Flickr pisuju kji su sve pdaci vidljivi pred same ftgrafije na tj društvenj mreži. Dakle, vidljiv je naziv, dnsn naslv kjeg je autr napisa, vidi se pis i znake, dnsn ključne riječi (engl. tags) kje uključuju i gegrafske znake (engl. getags) kje značavaju lkaciju na kjj je ftgrafija snimljena. Osim vih pdataka kje sam autr upisuje tu su jš i već spmenuti pisni EXIF pdaci kji su kd većine digitalnih ftaparata već autmatski umetnuti u mapu ftgrafije. Ovi pdaci mgu se vidjeti pritiskm kursra na pciju Mre prperties, sim ak autr nije nemgući prikaz vih infrmacija. Autr takđer mže pstaviti uvjete krištenja ftgrafije št ptiče pitanja zaštite autrskih prava. Na vj društvenj mreži krisnik ima mgućnst kmentirati ftgrafiju ili ddati bilješku, znaku, značiti ftgrafiju ka favrit itd. Gledajući dređenu ftgrafiju takđer mžem vidjeti je li ta ftgrafija ddana u neku grupu (engl. grup pl). Ovakve grupe pstavljaju krisnici i ne predstavljaju mjesta kja sadrže skupinu ftgrafija, prstr za raspravu i ppis članva. On št je zanimljiv kd 12
vakvih grupa je tematika, dnsn klasifikacija ftgrafija prema raznim kriterijima ka št je primjerice predmet ftgrafiranja tak da vakve grupe zaprav predstavljaju prstr za skupljanje pvezanih ili sličnih ftgrafija, a prema Cxu i dr. va funkcija je ispred samg društveng grupiranja 24. Jedan d važnih aspekata dkumentiranja ftgrafija na društvenim mrežama je tzv. tagiranje, dnsn prizvljn ddavanje znaka pred ftgrafije. Ovakav sistem klabracijskg kategriziranja sadržaja naziva se flksnmija. Jennifer Trant i Bruce Wyman su 2006. gdine istražili društven tagiranje i flksnmiju u umjetničkm muzeju steve.museum. Ov istraživanje pkazal je kak vaj sustav klasifikacije mže biti d velike pmći kd dkumentiranja muzejskih predmeta. Naime, učili su kak se prfesinalna perspektiva uvelike razlikuje d ne bičnih ljudi kji uglavnm pisujući ftgrafiju ističu vizualne elemente i n št je dslvn prikazan. Autri zaključuju kak vakav sustav značavanja muzejskim krisnicima mže pslužiti da se izravn pvežu s umjetničkim djelima, ili da ih čak na neki način i psjeduju dajući im imena i nazive. On št vakav tip uključenja krisnika u muzejski prgram razlikuje d nekg drugg tipa interaktivnsti je činjenica da u vm slučaju nije institucija ta kja ptiče aktivnst već sam krisnik i zapčinje i završava iskustv. Muzeji mgu različit gledati na prces antacije: ka metdu za pdržavanje bljeg blika pretraživanja, tvreni skup pdataka kjeg psjetitelji mgu kristiti kak žele ili, primjerice, prstr za istraživanje krisnika i tržišta kak bi se infrmiral nvim blicima sadržaja i iskustava 25. Važnst vakvg dnsa između krisnika i muzejske institucije nisu zanemarili niti Zldi i Ivanjk kji ističu kak vakv krisničk značavanje, stvaranje krisničkih blježaka i ddavanje kntekstualng znanja rezultira lakšim upravljanjem velikih zbirki i tak pruža čiglednu dbrbit za arhive, muzeje, knjižnice i galerije. Važna ddana vrijednst za institucije leži u učvršćivanju veza s krisnicima s jasnm psljedicm stvaranja precizng uvida u krisničke ptrebe 26. Dakle, n št je bitn naglasiti je važnst nekih naizgled nabitnih pdataka kji se naknadn i uglavnm neslužben ddaju u dkumentaciju muzejskg predmeta. Takđer treba uzeti u bzir i ne pdatke predmetu kji su sadržani u nekj drugj instituciji gdje je taj isti predmet definiran u nekm drugačijem kntekstu. Zldi tak naglašava važnst 24 Cx, A.M.; Clugh, P.D.; Marlw, J. Flickr: a first lk at user behaviur in the cntext f phtgraphy as serius leisure // Infrmatin Research. 13, 1 (2008). URL: http://www.infrmatinr.net/ir/13-1/paper336.html (17.9.1015.). 25 Trant, J.; Wyman, B. Investigating scial tagging and flksnmy in art museums with steve.museum. // Prceedings f the WWW '06 Cllabrative Web Tagging Wrkshp / uredili Jennifer Trant i David Bearman. Trnt: Archives and Museum Infrmatics, 2006. Str. 1 6. 26 Zldi, G. Istraživanja krisnika baštinskih sadržaja i usluga u nline kružju. // Istraživanje krisnika baštine / uredila Žarka Vujić. Zagreb: FF Press, 2014. Str. 211. 13
interperabilnsti sustava kak bi se mgući iskrak iz muzejskg u šire baštinsk kružje pvezivanjem infrmacija muzejskim predmetima s infrmacijama kje se phranjuju u arhivima, knjižnicama, restauratrskim zavdima i srdnim baštinskim institucijama 27. Sličn tme na društvenim mrežama antacijm (značavanjem ljudi i pjmva na ftgrafijama) se stvaraju pveznice među krisnicima blikujući velike pjedinačne mreže kje reprezentiranju mrežu ng krisnika kji je stvri neku zbirku ftgrafija. Mrgan Ames ističe kak su tijekm gdina nastali kjekakvi rganizacijski alati za srtiranje i arhiviranje digitalnih ftgrafija na društvenim stranicama: minijaturni prikazi (engl. thumbnail views), fkus+kntekst interakcija, pjedinačne ftgrafije kje predstavljaju neku grupu ftgrafija, autmatska rganizacija p datumu i mgućnst antacije 28. Ovakvi raganizacijski alati, bil na društvenim mrežama ili kd muzejskg fundusa, svakak uvelike pmažu pri prcesu pretraživanja. Upism dređeng pjma u kvir za pretraživanje, sustav mreže autmatski izbacuje sve ftgrafije kjima je autr pripisa taj isti pjam. Gran Zldi u svm tekstu, u kjem piše sustavima za pretraživanje i upravljanje muzejskm vizualnm dkumentacijm u digitalnm bliku, razlikuje sustave prve generacije i sustave druge generacije. Dakle, u sustavima prve generacije mguće je pregledavanje slika (engl. brwsing) ka način pristupa kmplementaran pretraživanju kji se mže uspstaviti pmću pnuđenih pveznica predefiniranih na snvi tezaurusa ili klasifikacije 29. Ovakav način pretraživanja ekvivelent je sustavima pretraživanja pmću pveznica (engl. hashtag) na društvenim mrežama ka št su primjerice Facebk ili Instagram. Za razliku d sustava za pretraživanje na društvenim mrežama kji pdrazumijevaju isključiv mgućnst tekstualng pretraživanja, sustavi za pretraživanje vizualnih infrmacija nve generacije stvrili su različite metde na pdručju autmatskg prepznavanja nekih elemenata vizualng sadržaja ka št su bja, blik, uzrak ili tekstura. Tak primjerice Del Bimb izdvaja upite prema naslikanme kji se temelje na pretraživanju bja i prstrng raspreda tak da prgram analizira strukturu slike te se mgu prnaći slike sličnih bilježja bja 30. Kd tekstualng pretraživanja na društvenim mrežama krisnici čest među znakama/pveznicama, sim knkretnih ljudi, predmeta i pjava, kriste i pisne riječi (pridjeve pput bja, uzraka itd.) kak bi ftgrafija imala št širu dstupnst drugim krisnicima pa bi, shdn tme, i umreženst krisnika bila veća, a sama mreža pjeding krisnika šira. 27 Ist, str. 204. 28 Ames, M. G. The Scial Life f Snapshts: The Past, Present, and Future f Persnal Phtgraphy. Diplmski rad. Berkeley: University f Califrnia, 2006. Str. 34. 29 Zldi, G. Muzejska vizualna dkumentacija u digitalnm bliku. // Muzelgi ja. 40 (2003), str. 81 82. 30 Ist, str. 83. 14
Gledajući na praksu antiranja iz društvene perspektive mžem se pslužiti tablicm mtivacija za antiranjem Amesa i Naamana kji su na temelju istraživanja krisnika 2007. gdine dšli d zanimljivih zaključaka. Funkcija Organizacija Kmunikacija Društvenst Društven Osbn *Pnvn vraćanje, Direktrij *Pretraživanje *Dprins, pažnja *Trenutn stvaranje grupa *Kntekst za sebe *Sjećanje *Opisi sadržaja *Društven signaliziranje Tablica 2. Taksnmija mtivacija za antiranjem na ZneTag/Flickr 31 Dakle, tablica je pdijeljena prema funkcijama (rganizacija i kmunikacija) i društvensti (sbn i društven) št čini četiri kmbinacije mtivacija za antiranjem. Prva mtivacija pdrazumijeva sbnu rganizaciju št predstavlja tradicinalan blik mtivacije kd sbne zbirke ftgrafija jer mgućava pretraživanje i kasnije pnvn vraćanje ftgrafije kak bi se pdijelila. Druga mtivacija je sbna kmunikacija kja uključuje stvaranje antacija kak bi se stvri kntekst ftgrafije, ali i kak bi se kasnije pjedine sbe ili predmeti s ftgrafije vratili u sjećanje. Treća mtivacije je društvena rganizacija št pdrazumijeva mgućavanje drugima lakše pretraživanje i stvaranje grupa (engl. pht pls) za dijeljenje ftgrafija sa sličnm tematikm. Psljednja, četvrta mtivacija je društvena kmunikacija št znači da krisnici antiraju kak bi kmunicirali kntekstualne infrmacije s drugima nekj ftgrafiji, ali i sebi ka ftgrafu 32. Takđer mžem spmenuti zanimljiv prjekt Sveučilišta u Amsterdamu u sklpu kjeg je nasta INVENiT sustav za pretraživanje. Sustav je napravljan za Rijksmuseum Amsterdam kji bjavljuje svje zbirke nline za št zapšljava ljude kji se bave 31 Ames, M. G.; Naaman, M. Why We Tag: Mtivatins fr Anntatin in Mbile and Online Media. // CHI '07 Prceedings f the SIGCHI Cnference n Human Factrs in Cmputing Systems / uredili Mary Beth Rssn i David Gilmre. New Yrk : ACM, 2007. Str. 976. Prevela: A.H. 32 Ist, str. 976 977. 15
registracijm, antiranjem i digitaliziranjem zbirke. N, ni kriste sam graničen izbr strukturiranih klasifikacijskih sustava kak bi se antirala tema, materijal, tehnike i umjetnik. Naime, mngi zapslenici muzeja kji se bave katalgizacijm imaju znanje iz pdručja pvijesti umjetnsti zbg čega mgu pružiti sam snvne infrmacije raznim temama. Kak bi se ppunil pdručje stručnsti kje nedstaje i mgućile antacije u svim pdručjima predstavljenim u Rijksmuseum zbirci, vaj sustav za pretraživanje mgućuje uključivanje stručnjaka iz tih pdručja izvan muzeja u prces upravljanja. Predmeti su pvezani s trima klasifikacijskim sustavima: s ICONCLASS-m (ikngrafska klasifikacija p temama), AAT-m (Art and Architecture Thesaurus, klasifikacija p materijalima i tehnikama) i ULAN-m (Unin List f Artist Names, p umjetnicima). Ovaj sustav takđer bi treba mgućiti, sim sam stručnjacima, i krisnicima da prnađu predmet kji žele antirati i dmah pregledaju rezultate svg rada, št će svakak imati pzitivan učinak na njihve mtivacije. Trenutn su sve antacije prihvaćene i inkrprirane u sustav. Članvi tima prjekta ističu kak vakv nešt muzej ne bi prihvati s bzirm da pstji mgućnst da krisnik upiše netčne infrmacije pa stga planiraju prvditi vrednvanje pvjerenja kje bi mgućaval indikacije ak je neka antacija vjerdstjna ili ne, primjerice na temelju utvrđivanja stručnsti antatra 33. Šjat-Bikić tak ističe kak sam prces dkumentiranja, iak teži bjektivnsti, ipak nije psve bjektivan uprav zbg tga št čest uključuje interpretaciju. Takđer, pis netekstualne građe je prblematičniji d pisa tekstualne građe, jer stavlja više prstra subjektivnsti percepcije nga tk građu katalgizira, dk je tekstualna građa uglavnm autdeskriptivna (knjiga ima naslv, autra, nakladnika, gdinu izdanja, frmat, žanr itd.) te je njen pis u načelu bjektivniji 34. U kntekstu prezentacije ftgrafija na društvenim mrežama subjektivnst interpretacije i dkumentacije igra veliku ulgu uprav zbg sbne uključensti u sve prcese d samg pčetka stvaranja ftgrafije. 33 Dijkshrn, C.; van Ossenbruggen, J.; Ary, L.; Schreiber, G. INVENiT: Explring Cultural Heritage Cllectins While Adding Anntatins. // Prceedings f the 3rd Internatinal Wrkshp n Intelligent Explratin f Semantic Data 2014 (IESD 3) / uredili Dhavalkumar Thakker, Daniel Schwabe, Kuji Kzaki, Rbert Garcia, Chris Dijkshrn i Riichir Mizguchi. Aachen: COEUR-WS.rg, 2014. Str. 95 99. 34 Šjat-Bikić, M. Mdeliranje digitalnih zbirki i digitalnih prizvda: sadržajn -krisnički aspekt kmuniciranja kulturne baštine u digitalnm bliku. // Muzelgija. 50 (2013), str. 67. 16
4. PREZENTACIJSKI ASPEKT U prvm pglavlju spmenuli sm decentralizaciju estetske vrijednsti št je sam p sebi vema širka tema kja bi zahtijevala pdrbnija ddatna istraživanja tak da ćem u vm radu, u pglavlju kje se tiče samg kncepta izlaganja umjetnsti, za pčetak pkušati definirati sam pjam umjetnsti, dnsn prbat ćem drediti mgu li se, i u kakvm kntekstu, ftgrafije na društvenim mrežama prmatrati ka dređeni tip umjetnsti. Nancy A. van Huse u svm istraživanju društvene mreže Flickr vrl prezn ističe kak vjeruje da nastaje sve više umjetničkih (engl. artistic) ftgrafija tkad krisnici mgu izlagati svje i gledati tuđe ftgrafije na društvenim mrežama 35. Ka i mngi drugi autri kji su se tijekm gdina dtaknuli pitanja jesu li ftgrafije na društvenim mrežama umjetnst ili ne, van Huse se takđer ne usuđuje kristiti riječ umjetnst u svm tekstu št je zaista pravdan jer mžem reći da sama činjenica št se vj temi jš uvijek navelik razglaba, gvri tme kak je zaista tešk dći d knkretnih zaključaka. N, iznijet ćem za pčetak pglede na umjetnst Michaela Belchera kji u svjj knjizi Exhibitins in Museums, kja će i u vm radu pslužiti ka svjevrstan vdič krz izlžbe, ističe kak umjetničk djel mra prbuditi emcinalnu reakciju kd psjetitelja. Dakle, prirdm samg dizajna izlška ili cijele izlžbe nekakva vrsta rasplženja se vrl lak stvri kd psjetitelja, ali sjećaji kje izazve snažna izlžba su nešt mng više. Izlžba, takđer, ujedinjuje ne sam frmu i prstr neg i blik, bju, svjetl i teksturu, a mžda i zvuk ka i sve snvne elemente umjetnsti i dizajna. N, sve v sam p sebi nije dvljn. Belcher naglašava kak su ptrebna dva ddatna elementa. Prv mra pstjati namjera autra da napravi nešt više d prsječng, i drug, mra biti riginalnsti ideje i kreativnsti kak bi se stvril nešt jedinstven 36. Bil bi svakak nesmtren zaključiti kak težnja krisnika društvenih mreža za stvaranjem i dijeljenjem umjetničkih ftgrafija autmatski čini te ftgrafije umjetnšću pa ćem u vm pglavlju pkušati usprediti neke elemente tradicinalne muzejske izlžbe s praksm prezentiranja ftgrafija na društvenim mrežama. Jel Rtenberg u svm tekstu piše prblemima s kjim se susreću izlžbe tzv. brzih snimaka (engl. snapsht). Primjerice kak upće brzi snimak mžem zbiljn prmatrati ka ftgrafiju pa ističe kak se sami klekcinari takvih ftgrafija tim prblemm ne zamaraju, već su kustsi ili urednici knjiga ti kji d tga mraju nešt napraviti i predstaviti rezultate 35 van Huse, Nancy A. Flickr and Public Image-Sharing: Distant Clseness and Pht Exhibitin. // CHI '07 Extended Abstracts n Human Factrs in Cmputing Systems / uredili Mary Beth Rssn i David Gilmre. New Yrk: ACM, 2007. Str. 2721. 36 Belcher, M. Exhibitins in Museums. Leicester: Leicester University Press, 1991. St r. 41 42. 17
publici. Autr se tak pita je li zaprav mguće da brzi snimak i umjetnička ftgrafija dlaze na ist mjest, sam drugim putem. Slijedm takvih razmišljanja Rtenberg iznsi ideju drugačijem načinu interpretacije snapshta ka vrste umjetnsti kji priziva ptpun drugačiju tradiciju flk-art tradiciju. Iz tga prizlazi prmišljanje snapshtu ka umjetničkj ftgrafiji nasuprt snapshta ka ppularne ili flk umjetnsti. Autr smatra kak najčešće individualni klekcinari skupljaju n št se naziva lijepm umjetnšću (engl. fine art) dnsn, umjetničkim ftgrafijama, dk institucinaln skupljanje, kje je sada sve zastupljenije, spada u flk-art. Dakle, privatni klekcinari imaju slbdu slijediti dređenu individualnu estetiku, dk s druge strane institucijsk skupljanje slijedi javnu estetiku. Aktivnsti muzeja su usidrene u priznatim činjenicama predmetima s kjim rade, ili bar u nekj vrsti stručng knsenzusa. Muzeji kupuju flk umjetnst jer znaju št je t flk umjetnst, a ne kupuju ftgrafije zbg njihve mguće sličnsti s umjetničkim ftgrafijama. Dakle, standardi pstje za flk umjetnst, ali ne i za sličnsti. Razmišljajući snapshtu ka flk umjetnsti, autr smatra kak su institucinalni kupci prnašli najprihvatljiviji način na kji mgu primijeniti dređenu stručnst (engl. cnnisseurship) u vm pdručju, dk privatni klekcinari kupuju n št im je privlačn 37. Bez bzira radi li se ppularnj ili lijepj umjetnsti, svakak mram uvažiti prisutnst umjetnsti kakva gd na bila, n dlučim li se vditi Belchervm terijm priznavanju umjetnsti sam ak je stvrena s namjerm nda dlazi d prblema u bliku preke zabilješka nasuprt knstrukta (engl. recrd vs. cnstruct) na kju upzravaju urednici Priručnika vizualne analize 38. Kada gvrim vakvj svakdnevnj ftgrafiji mram se zapitati je li njena svrha sam bilježenje nekg trenutka ili je stvrena u svrhu lijepga. N, mislim da je vakv pitanje mguće pstaviti sam kd dređenih, pjedinačnih ftgrafija, a kada prmatram shapsht u nekm širem kntekstu pravdan je, iak prezn, uzeti u bzir ba načina definiranja svrhe ftgrafiranja uprav zbg tga št je u mngim slučajevima jak tešk drediti granicu između zabilješke i knstrukta. Osim vih dvaju pjmva mžem spmenuti i treći, mng kmpleksniji pjam kji bjašnjava praksu samprezentacije putem ftgrafija na društvenim mrežama. Radi se perfrmansu kji se svakak razlikuje d izlžbe. Dakle, dk nečije pstavljene ftgrafije prmatram ka izlžbu, sam prces izlaganja i knteksta kji slijedi t izlaganje (a uključuje interakciju s drugim krisnicima) mžem prmatrati ka perfrmans. Hgan smatra kak su 37 Rtenberg, J. The Art f the Snapsht? 2013. URL: http://art -f-the-snapsht-questin-mark.blgspt.hr/. (25.2.2016.). 38 van Leeuwen, T.; Jewitt, C. Intrductin. // Handbk f visual analisys / uredili The van Leeuwen i Carey Jewitt. Ln dn - Thusand Oaks - New Delhi: SAGE Publicatins, 2001. Str. 5. 18
digitalni bjekti kji čine izlžbu zaprav rezultat perfrmansa, a pprimaju blik stalnih izlžbi identiteta pjedinca 39. Laura Rbinsn pjedince kji izvde perfrmanse u kibernetičkm prstru naziva kiberperfrmerima (engl. cyberperfrmer). Ovakav tip perfrmansa se uglavnm dgađa krz jezik kji se kristi u prukama i bjavama (engl. pst), a da bi perfrmans bi uspješan kiberperfrmer mra savladati jezik kjim se kristi neka dređena zajednica u kibernetičkm prstru, ali i njihve vrijednsti 40. Ovakav perfrmans, ka i izlaganje, mžem pjasniti Gffmanvim dramaturškim pristupm kji pjašnjava kak individualac prezentira individualiziranu, a ne autentičnu verziju sebe, a bil kakva aktivnst dgađa se u dređenim graničenim kvirima. Gffman gvri dihtmiji prednje pzrnice (engl. frnt stage ) i stražnje pzrnice (engl. back stage ). Dakle, na prednjj pzrnici pkušavam prezentirati idealiziranu verziju sebe prema dređenj ulzi, dk na stražnjj pzrnici drađujem sav naj psa kji je ptreban za državanje privida 41. Bez bzira št se na društvenim mrežama prezentira zaprav živt njihvih krisnika, a ne njihv umjetnički rad, i dalje mžem gvriti izlžbama uprav zbg vg psla kji pdrazumijeva dređenu pripremu prije samg izlaganja. Ka i za bil kakvu drugu izlžbu, na društvenim mrežama se ftgrafije pmn biraju za izlaganje i samprezentaciju, a prces biranja, uređivanja i srtiranja dgađa se u dattekama na sbnm računalu kje imaju ulgu zbirke ftgrafija. Razliku između digitalne zbirke i virtualne izlžbe bjašnjava Maja Šjat-Bikić pa kaže kak je digitalna zbirka psljedica digitalizacije, prikupljanja, identifikacije, pisivanja i čuvanja digitalnih bjakata. Virtualna izlžba takđer nastaje prcesm digitalizacije, ali na nastaje pmnim dabirm digitalnih bjekata iz digitalne zbirke, a kji su na neki način pvezani (primjerice pričm ili knceptualnm shemm) kak bi se mgli blikvati u izlžbu ka kherentnu cjelinu 42. Jš jedan d razlga za selektivn izlaganje ftgrafija je pvećanje brja kmentara drugih krisnika na te iste ftgrafije, pa kristeći takve i slične strategije krisnici stvaranju veći interes u svj rad. Primjerice zbirka na društvenj mreži Flickr najčešće je dabir najbljih ili najprimjerenijih ftgrafija za dijeljenje, a uređivanje i pregledavanje vlastite zbirke i državanje veza s drugim krisnicima mže biti usk pvezan 43. Već sm spmenuli brzinu stvaranja i izmjene ftgrafija pa 39 Hgan, B. The Presentatin f Self in the Age f Scial Media: Distinguishing Perfrmances and Exhibitins Online. // Bulleti n f Science, Technlgy & Sciety. 30 (2010), str. 377. 40 Rbinsn, L. The cyberself: the self-ing prject ges nline, symblic interactin in the digital age. // New Media Sciety. 9, 1 (2007), str.106. 41 Hgan, B. The Presentatin f Self in the Age f Scial Media: Distinguishing Perfrmances and Exhibitins Onl ine. // Bulletin f Science, Technlgy & Sciety. 30 (2010), str. 378. 42 Šjat-Bikić, M. Virtualne izlžbe: Meštrvić u Kaštelima i neidentificirani muzejski bjekti (NMO) u kiberprstru. // Infrmatica Muselgica. 41 (2010), str. 99. 43 Cx, A.M.; Clugh, P.D.; Marlw, J. Flickr: a first lk at user behaviur in the cntext f phtgraphy as serius leisure // Infrmatin Research. 13, 1 (2008). URL: http://www.infrmatinr.net/ir/13-1/paper336.html (17.9.1015.). 19
mžem napmenuti kak je važna razlika između vakvg izlaganja i tradicinalne izlžbe u tme št je kd ftgrafija na društvenim mrežama, bez bzira št je svaka ftgrafija pmn dabrana, veći naglasak ipak na psljednjj, dnsn najnvijj ftgrafiji 44. Najčešći razlg tme su uprav drugi krisnici, dnsn ptražnja št ptiče pitanje percepcije publike. Hgan dnsi zanimljiv izlžbeni pristup kji zaprav bjašnjava i mng tga već navedeng u vm radu. Dakle, izlžbena lkacija/ stranica (engl. site) mže biti definirana ka stranica (u vm slučaju nline) gdje ljudi pstavljaju artefakte kji se mgu reprducirati (čitaj: pdatke). Ovi artefakti drže se u skladištima (baze pdataka). Kustsi (algritmi kje su dizajnirali mderatri stranice) selektivn iznse artefakte iz skladišta za dređene publike. U vakvim prstrima publika se sastji d nih kji imaju i nih kji stvaraju krist d pristupa artefaktima. Ov uključuje ne kji dgvaraju, kji sam prmatraju i ne kji ptvrđuju ili sam najvjerjatnije ptvrđuju 45. Sadržaj, dnsn, predmeti mgu biti adresirani (engl. addressed) ili predčen (engl. submitted). U izlžbenm prstru sadržaj je predčen pdatkvnm repzitriju; ljudi stavljaju statuse na Facebku, slike na Picasa.cm ili Flickr.cm i članke na blgu, i takav sadržaj mže biti prizveden i predčen ciljanj publici. Takđer pstje situacije i dređeni prstri u kjima je sadržaj predčen nekj trećj strani, dstupan širj ili čak nepznatj publici. Sama ptreba da se ftgrafira sve više (primjerice na Flickru) pvezana je s knzumerističkm kulturm 46 tak da svakak mžem gvriti pstjanju nekakve publike zbg kje i za kju se sadržaj izlaže. Marwick i byd kriste sintagmu zamišljena publika (engl. imagined audience) smatrajući kak svaki sudinik kmunikacijskg čina ima publiku kja nije dređena jer kada kmuniciraju smatraju da se braćaju sam sbama ispred sebe ili na drugm kraju telefnske linije, n v je u mngim slučajevima maštarija. Dk bil tk mže pgledati digitalni artefakt, trebam nešt dređeniji kncept publike d bil tk kak bism dabrali jezik, kulturng referenta, stil i stal št uključuje nline prezentaciju identiteta 47. Slijedm vih razmatranja autri na temelju istraživanja zaključuju kak krisnici dbijaju kristiti naziv publika ka i pjam sbng brandiranja (engl. persnal branding) kji je u žestkj preci s pjmm autentičnsti, št bi značil da je publika prepznata ka neautentična. N, autentičnst je svakak društveni knstrukt i bil kakva bjava na društvenj mreži ne mže 44 Ist. 45 Hgan, B. The Presentatin f Self in the Age f Scial Media: Distinguishing Perfrmances and Exhibitins Online. // Bulletin f Science, Technlgy & Sciety. 30 (2010), str. 381. 46 Cx, A.M.; Clugh, P.D.; Marlw, J. Flickr: a first lk at user behaviur in the cntext f phtgraphy as serius leisure // Infrmatin Research. 13, 1 (2008). URL: http://www.infrmatinr.net/ir/13-1/paper336.html (17.9.1015.). 47 Marwick, Alice E.; byd, d. I Tweet Hnestly, I Tweet Passinately: Twitter Users, Cntext Cllapse, and the Imagined Audience. // New Media & Sciety. 13, 1 (2011), str. 115. 20
pstjati bez knteksta i bez bzira na publiku. Uprav publicitetska kultura, kja je stvrila idelgiju publiciteta (pridaje se važnst svemu št publici zapne za k), nagrađuje umijeće scijalizacije kja ptiče perfrmans, ljudi su nagrađeni pzrnšću za prezentiranje sebe na knzuman javni način kristeći se trpima knzumerističke kulture 48. Brklyn Museum je 2008. gdine tvri izlžbu ftgrafija pd nazivm Click! A Crwd-Curated Exhibitin. Izlžba se sastjala d tri uzastpne faze: prv su umjetnici elektnički pstavili svje ftgrafije s pism na zadanu temu Changing Faces f Brklyn. Nakn tga se tvri nline frum na kjem je publika evaluirala sve pstavljene ftgrafije kje su bile annimne. Ka di evaluacije, svaki psjetitelj dgvara na seriju pitanja pznavanju umjetnsti i stručnsti. Nakn evaluacije u muzeju su se izlžile ftgrafije prema pretku, a takđer se mgl vidjeti kak su različite grupe cijenile iste ftgrafije. On št je bil zanimljiv kd prcesa evaluacije je da se dgdi izvan društveng knteksta, dakle ftgrafije su se prcjenivale i pisivale privatn bez da su mgli vidjeti cjene i kmentare drugih 49. Ovakakv eksperiment zaista i staje eksperiment, iak rezultati vakvg istraživanja svakak pkazuju bjektivniju i, mžda, mudriju prcjenu ftgrafija, bez bzira št se radi nestučnim ljudima, n izuzimanje društveng knteksta u bil kakvm javnm kmunikacijskm činu, bil da se radi muzejskj izlžbi ili ftgrafijama krisnika društvene mreže, svakak ne mže dati vjerdstjne pdatke autentičnsti jer na prizlazi iz mišljenja krinika ka grupe. Kada Belcher gvri izlžbama kristi riječ prizvd u navdnicima (engl. 'prduct') pa nastavlja kak su muzeji dbijali na psjetitelje gledati ka na knzumente ili krisnike vjerjatn zbg tga št dns prizvđač ptršač pdrazumijeva prizvđačevu bvezu da zadvlji. Autr smatra kak je vaj dns prmijeni značenje tijekm gdina pa zaprav bje strane imaju kristi u dnsu 50. Ka i muzejska izlžba, i ftgrafije i bjave krisnika društvenih mreža žele prenijeti neku pruku sebi, p mgućnsti št većem brju psjetitelja, krisnika, prijatelja, bžavatelja itd. Kak bi se t pstigl pseže se za dređenim tipvima reklamiranja kji na društvenim mrežama pdrazumijevaju knstantn iznšenje infrmacija, mišljenja i stavva u bliku statusa i drugih vrsta bjava. Ka št muzej mra krz medije pkazati javnsti klik je aktivan sudjelujući u raznim dgađajima, tak i krisnici društvenih mreža, kji stvaraju ftgrafije za kje žele da budu pgledane, mraju biti svakdnevn aktivni na mreži. Osim knkretnih iskazivanja interesa i nečiji prfil 48 Ist, str. 119. 49 Click! A Crwd-Curated Exhibitin. URL: https://www.brklynmuseum.rg/exhibitins/click/ (15.2.2016.). 50 Belcher, M. Exhibitins in Museums. Leicester: Leicester University Press, 1991. Str. 175. 21
na društvenj mreži kji sadrži sve aktivnsti krisnika, sam p sebi se mže razumijeti ka perfrmans ukusa (engl. taste perfrmance) kak ga naziva Hug Liu, dk Theresa Senft kristi naziv brand. Autrica u svjj knjizi takđer iznsi i micr-celebrity teriju. Pjam micr-celebrity definira ka nvi stil nline perfrmansa kji uključuje praksu ljudi da pvećavaju svju ppularnst prek weba kristeći tehnlgije ka št su vide, blgvi i društvene stranice 51. Učinkvitst izlžbe pdrazumijeva bjektivnu prcjenu klik je dbr izlžba bavila dređene funkcije, dnsn klik je dbr bavila te iste funkcije u dnsu na zacrtane ciljeve i svrhe. Pstje i drugi načini prcjene učinkvitsti, međutim mgu biti previše subjektivni 52. Jedan d načina prcjene učinkvitsti je svakak i psjećenst kju kd izlžbe nije tak tešk prcijeniti s bzirm na razne metde istraživanja (npr. frnt-end, frmativna i sumativna evaluacija). N, s društvenim mrežama situacija je nešt drugačija. Psjećenst je najčešće u krelaciji s već navedenm ppularnsti, a mjeri se isključiv krz brj i vrstu kmentara kd pstavljene ftgrafije, te brj sviđanja (engl. like). Ka št je psjećenst muzejskih izlžbi najveća na tvrenju same izlžbe, brj kmentara i sviđanja je najveći kada krisnik tek pstavi ftgrafiju na društvenu mrežu. Opcije kmentiranja i sviđanja uglavnm su glavni način kmunikacije na društvenim mrežama jer se na taj način, uz aktivnsti samg krisnika na svm prfilu, blikuje nečiji nline identitet. U vm radu svakak nećem pribjegavati detaljnijj analizi samprezentacije, samsvjesne kmdifikacije i blikvanja identiteta u kibernetičkm prstru jer je t zaista pširna i kmpleksna tema kja zahtijeva ddatna te izrazit interdisciplinarna istraživanja. S bzirm da sm već dublje ušli u kmpariranje tradicinalnih muzejski izlžbi s izlaganjem ftgrafija na društvenim mrežama prikazat ćem kak Nina Simn pisuje društven pnašanje krisnika u vim dvama kruženjima. Dakle, na tradicinalnj muzejskj izlžbi ftgrafija psjetitelji mgu vidjeti ftgrafije na zidvima, prčitati infrmacije njima i njihvu autru na legendi, a i vjerjatn imaju pristup infrmacijama tme kak je ftgrafija katalgizirana u muzejskj bazi pdataka. Pnekad psjetitelji smiju ftgrafirati izlžene ftgrafije, dk je u nekim slučajevima t zabranjen. Ak pstje dređene instalacije psjetitelji čak mgu pdijeliti sbn mišljenje ftgrafijama u knjizi kmentara na ulazu ili izlazu iz muzeja ili galerije. Institucija takđer čest nudi priliku da psjetitelji kupe reprdukcije nekih ftgrafija u katalgu ili razglednicu u muzejskj trgvini. Ka primjer 51 Senft, Theresa M. Camgirls: celebrity and cmmunity in the age f scial netwrks. New Yrk: Peter Lang Publishing, Inc., 2008. Str. 25. 52 Belcher, M. Exhibitins in Museums. Leicester: Leicester University Press, 1991. Str. 198. 22
virtualng kruženja kristi Flickr na kjem krisnici mgu prmatrati ftgrafije, takđer čitati infrmacije ftgrafijama i njihvim autrima, stavljati kmentare na svaku pjedinu ftgrafiju. Mgu značiti svaku pjedinačnu ftgrafiju ka najdražu u svjj zbirci favrita (engl. favrites). Mgu direktn ispd ftgrafije raditi bilješke kak bi značili detalje interesa. Mgu ddati već spmenute antacije i gegrafske kdve (engl. gecdes) kji služe ka pisne ključne riječi. Takđer imaju mgućnst vidjeti kmentare, bilješke i antacije drugih krisnika. On št jš više izdvaja vakv d tradicinalng kruženja je št krisnici mgu pslati privatnu pruku autrima dređenih ftgrafija ili drugim krisnicima kji su kmentirali, a u pruci mžem pstaviti pitanje, ddatn kmentirati itd. Ist tak psebnm pcijm mgu pzvati ftgrafe da stave svje ftgrafije u dređene grupe ili virtualne galerije. Mgu se pslati individualne ftgrafije prijateljima putem e-pšte ili ih se mže ukmpnirati u bjavu na blgu ili na nekj društvenj mreži 53. Ova autrica ukratk iznsi knkretne sličnsti i razlike međutim, n št treba naglasiti je da je krz zadnjih neklik gdina bil izrazit zanimljivih, mžda jš uvijek, pkušaja kmbiniranja vih dvaju kruženja kak bi se stvrila izlžba kja je ujedn i tradicinalna fizička i suvremena virtualna. Već sm spmenuli izlžbu Brklyn Museuma iz 2008. gdine kja je nastala, sim zbg samg izlaganja ftgrafija, i u svrhu dređeng eksperimenta. Spmenut ćem i izlžbu ftgrafija društvene mreže Instagram kja je bila tvrena u rujnu 2014. gdine u New Yrku u Phtvillu. Phtville je njujrška ft destinacija kju prducira United Pht Industries, a blikvan je d trgvačkih kntejnera. Ovakav prstr mgućuje kupljanje raznih ftgrafa i rganizaciju velikih dgađanja izlžbi, a jednm gdišnje dvija se najveći ftgrafski dgađaj u New Yrku. Spmenuta izlžba bila je treća p redu, a ugstila je prek 71 000 psjetitelja 54. Izlžba je trajala deset dana, bila je besplatna, a pstavljene su ftgrafije kje su psjetiljelji mžda čak i već vidjeli na Instagramu. Među izlšcima bil je i nih interaktivne prirde pa su psjetitelji mgli kristiti plugu kjm su vertikaln vrtili (engl. scrll) sadržaj 60 cm viskih ftgrafija. U ist vrijeme, ali u dužem tranjanju, tvrila se slična izlžba u galeriji Gagsian pd nazivm New Prtraits, takđer u New Yrku. Umjetnik Richard Prince na izlžbi je izlži ftgrafije u velikim frmatima, tprilike 1m x 2m, kje je preuze s tuđih Instagram računa te tisnu na platn (sl.4). 53 Simn, N. The participatry museum. Santa Cruz: Museum 2.0, 2010. Str. 133 135. 54 Abut Phtville. URL: http://www.phtville.cm/abut/ (26.2.2016.). 23
Slika 4. Izlžba New Prtrait Richarda Princa 55 Međutim, na platnima nije bila tisnuta sam ftgrafija neg i sve n št ju kružuje dk je prmatram na Instagramu, a t je ime krisnika čija je ftgrafija, kmentari autra i drugih krisnika kji uključuju i razne antacije, ka i vrijeme starsti ftgrafije, dnsn znaka u grnjem desnm kutu kja značava prije klik dana ili tjedana (pr. 3w) je krisnik ftgrafiju stavi na mrežu. Ova izlžba ne sam da ujedinjuje fizičk i virtualn kruženje stvaranja izlžbe, već vizualn predčava fizički i virtualni svijet u kjem psjetitelji i krisnici žive. Giden Lichfield, kada piše svjim djmvima s izlžbe pd nazivm Scial Media kju je 2011. gdine ugsti Pace Gallery u New Yrku, ističe kak smatra da svakak nije dvljn reknstruirati djelve sadržaja s interneta putem drugačijeg medija, ka št je fizička izlžba, i pustiti da kntradikcije i pmaci u perspektivi gvre sami za sebe. Autr teksta smatra kak fizička umjetnst treba tek smisliti št mže reći nline svijetu, a da nline svijet ne mže reći samme sebi 56. Nije se tešk slžiti s vakvim prmišljanjima uprav zat št sm jš uvijek na samm pčetku prnalaska zajedničkg jezika između muzejskg i virtualng svijeta jer ipak će se jš uvijek mngi slžiti s Belcherm kji smatra da je najvažnija i jedinstvena karakteristika muzejske izlžbe uprav susret psjetitelja i trdimenzinalng predmeta. Ipak, digitalni predmet svakak neće nikada mći dći na mjest pipljivg trdimenzinalng predmeta. Bez bzira št digitalne ftgrafije nisu pipljive i ne trebam šetati p galeriji da bism dšli d jedne d druge dređenim redslijedm služeći se nekim d brazaca fizičke rjentacije, u nline kruženju takđer pstje mngi načini navigacije krz krisničku zbirku ftgrafija. Zha i dr. ističu kak, primjerice, Facebk ima svje Timeline sučelje čija je 55 Richard Prince: New Prtraits. Installatin view. Rb McKeever. URL: http://www.gagsian.cm/exhibitins/richard-prince-- september-19-2014/exhibitin-images (28.2.2016.). 56 Lichfield, G. When the virtual is mre real than the physical. 2011. URL: http://www.ecnmist.cm/blgs/prsper/2011/09/art-and-internet. (28.2.2016.). 24
jedna d funkcija čuvanje pršlih aktivnsti. Timeline rganizira sadržaj pjeding krisnika krz linearni pregled, a mgućuje pretraživanje (engl. brwsing) dalek u pršlst kje uključuje pveznice s aktivnstima kje su se dgdile prije neklik gdina 57. Jednaki slučaj je i kd pstavljanja ftgrafija pa vakva linearnst mže biti i mana s bzirm da nakn št pstavim ftgrafije više ne mžem mijenjati njihv redslijed bez da ih izbrišem i pnvn pstavim drugim redsljedm čime bi se izbrisali i svi kmentari drugih krisnika i sav ppratni tekst. Ka jš jedan veliki nedstatak digitalnih predmeta pred fizičkim bila bi zaštita predmeta, dnsn zaštita autrskih prava. Veliki prblem je št jš uvijek nisu u ptpunsti usustavljeni zakni kji se tiču privatnsti i autrskih prava u virtualnm kruženju. Na društvenim mrežama pstje dređene pcije u pstavkama privatnsti krisničkg računa, ali i kd pjedinačnih bjava bez bzira na ve prve pstavke. Na taj način krisnik mže regulirati tk će imati pristup sadržaju njegva prfila. Gran Zldi takđer gvri zaštiti autrskih i srdnih prava pa iznsi neke d pcija. Za pčetak t je prvjera krisničkg imena i zaprke, dalje t je mgućavanje mrežng pristupa sam računalima s dređenim IP adresama, zaštita autrskih i vlasničkih prava digitalnim vdenim žigvima kji mgu biti vidljivi ili nevidljivi te pstavljanje slika male razlučivsti, veličine i male dubine bja kje se mgu prikazati sam na ekranima malih dimenzija 58. Pitanje zaštite autrskih prava svakak je tema kja izlazi iz kvira vg rada, a n št je nama bitn je uprav velika razlika u definiranju kršenja vih prava u muzeju i na društvenim mrežama. Kršenje prava u kibernetičkm prstru pdrazumijeva umnžavanje već pstjećeg predmeta, dk je u muzejskm kruženju ptrebn fizičk duzimanje kak bi se prekrši zakn. Kak bism jasnije prmatrali ftgrafije na društvenim mrežama ka izlžbe, na njih ćem pkušat primijeniti jš neke elemente tradicinalne izlžbe, ka št su vrste izlžbe s bzirm na dugtrajnst izlaganja, tematiku itd. Za pčetak trebam spmenuti stalne i pvremene izlžbe i vidjeti mžem li vu pdjelu primjeniti na društvenim mrežama i kak. Prije samg planiranja izlžbe važn je znati živtni vijek izlžbe, dnsn hće li na biti stalna ili će se karakterizirati ka pvremena. Ov je bitn drediti takđer zbg različitih ciljeva vih tvaju tipva izlžbi jer će primjerice stalne izlžbe s bzirm na dug trajanje iskusiti pnvljene psjete, dk t neće biti slučaj kd pvremenih izlžbi. Belcher smatra kak je trajanje stalne izlžbe minimaln deset gdina, pa stga pvremena izlžba mra 57 Zha, X.; Salehi, N.; Naranjit, S.; Alwaalan, S.; Vida, S.; Csley, D. The Many Faces f Facebk: Experiencing Scial Media as Perfrmance, Exhibitin, and Persnal Archive. // CHI '13 Prceedings f the SIGCHI Cnference n Human Factrs in Cmputing Systems / uredili Wendy E. Mackay, Stephen Brewster i Susanne Bødker. New Yrk: ACM, 2013. Str. 2. 58 Zldi, G. Muzejska vizualna dkumentacija u digitalnm bliku. // Muzelgija. 40 (2003), str. 86. 25
trajati manje d deset gdina. Pvremena izlžba takđer mže biti shrt-term, medium-term ili lng-term 59. Ovu pdjelu na dugtrajne i kratktrajne izlžbe mžem svakak primjeniti na društvenim mrežama. S bzirm da se na društvenim mrežama ftgrafijama prezentira nečiji nline identitet, stalne izlžbe će u virtualnm svijetu biti skup svih nih bjava, uključujući i ftgrafije, kje pisuju nekg krisnika u širem kntekstu. Širi kntekst pdrazumijeva neke pćenite živtne interese, stavve, mišljenja većim živtnim prblemima itd. Pvremene izlžbe će se pak prezentirati ka hirvite, trenutne želje, stavvi aktualnim temama i prblemima itd. On št je zanimljiv kd pvremenih izlžbi je t št su takve prirde da ptiču raznliku publiku na aktivnst, a s bzirm da dgvaraju na aktualnsti mguća je i dza kntrverznsti kja tvara veću scijalizaciju raspravm. Belcher dnsi zanimljivi kratak ppis sam nekih d tema kje se mgu uključiti u prgram muzejske pvremene izlžbe: 1. Obljetnice rđenja ili smrti znamenitih ličnsti kje su pstigle nešt d lkalng, nacinalng ili internacinalng značaja u svm pdručju 2. Obljetnice važnih dgađaja kji mgu uključivati tkrića, bitke i nesreće, pstignuća itd. 3. Obljetnice lkalnih dgađanja ka št je snivanje grada ili crkve, ili tvrenje muzeja 4. Materijal iz raznih muzejskih djela kji inače nije u izlžbenm dijelu 5. Materijal kji je izlžen, primjerice na različitim lkacijama, ali se mže skupiti kak bi se pisala dređena tema 6. Materijal kji se mže spjiti s nekim nacinalnim dgađajem, nacinaln rganiziranim festivalm i sl. 7. Materijal kji se mže psuditi d drugih muzeja ili ustanva 8. Radvi lkalnih društava, rganizacija i edukacijskih ustanva 9. Radvi umjetnika i prizvđača ručnih radva kji žive i rade u regiji 10. Radvi raznih djela muzeja 60. Ovaj ppis mže pslužiti i ka vdič krz aktivnsti na društvenima mrežama. Prve tri tčke spminju bilježavanje bljetnica izlaganjem dređeng materijala publici. Nije nepznanica da mngim krisnicima društvenih mreža, primjerice Facebka, stranica 59 Belcher, M. Exhibitins in Museums. Leicester: Leicester University Press, 1991. Str. 45. 60 Ist, str. 49. 26
Naslvnica (engl. News Feed) služi ka vrsta prtala s vijestima. Nisu sam vidljive vijesti nekih službenih prtala već se dgađa i va situacija navedena u Belchervim prvim tčkama. Dakle, u dane nekih bljetnica mngi krisnici bjavljuju svje ili dijele ftgrafije, ili neke druge vrste bjava, na svm prfilu ka prslavu bljetnice. Takđer je zanimljiva peta tčka kjm bism primjerice mgli pisati jš neke d kreativnih aktivnsti na društvenim mrežama ka št su izrada albuma ili klažnih ftgrafija na vlastitm prfilu, i skupljanje ftgrafija u tematske izlžbe u grupama (engl. grup pls). Dalje, međumuzejska psudba mže se interpretirati ka dijeljenje kjim ftgrafije putuju (zaprav se umnžavaju) pa na krisničkm prfilu nisu vidljive sam autrske, već i tuđe ftgrafije. Ka i kd raznih muzejskih ustanva i na društvenim mrežama se prema izlaganju ftgrafija krisnika mže sjetiti dređen gdišnje dba, praznici (Bžić, Uskrs, Dan nevisnsti...) već navedene gdišnjice itd. Ka št neke izlžbe imaju središnji izlžak (engl. centrepiece) kji je najčešće najljepši, nekad najveći ili najimpzantniji, tak i nline krisnici na svjim prfilima u središte izlažu ftgrafiju kja predstavlja naj identitet krisnika kji n u tm trenutku želi prezentirati javnsti, a pnekad će ta ftgrafija biti dugtrajna, pnekad kratktrajna. Osim stalnih i pvremenih izlžbi mžem spmenuti i psebne izlžbe (engl. special exhibitins) kje svakak upućuju na izlaganje nečega rijetkg i nesvakdnevng. Psebne prilike na društvenim mrežama kje zahtijevaju izlaganje nesvakidašnjih, psebnih ftgrafija uglavnm se dnse na vjenčanja, rđenje djeteta, stjecanje diplme itd. Za razliku d pdjele izlžbi prema vrsti kja se dnsi na dugtrajnst, pdjela izlžbi prema tipu dnsi se na kncepte izlžbe i reakcije kje namjerava prbuditi kd publike. Dakle, p tipu se izlžbe dijele na emtivne, didaktičke i zabavne. Među emtivne izlžbe spadaju i umjetničke izlžbe kje karakterizira estetska ljepta i decentn kruženje izlaganja kak bi izlžak bi u fkusu psjetitelja. Osim estetskih emtivnih izlžbi pstje i evkativne emtivne izlžbe kjima se pkušava na neki način reknstruirati ljudski živt kak bi se psjetitelji mgu identificirati s društvm kjem pripadaju. Za didaktične izlžbe bitan je intelektualni pticaj, dnsn cilj im je educirati i ptaknuti psjetitelja na učenje. Sve ve tipve izlaganja nalazim i na društvenim mrežama, n ipak je najčešće izlaganje u svrhu zabave bez bzira št se pstupak i psljedice prezentiranja shvaćaju zbiljn. Takđer mžem spmenuti interaktivne i sudjelujuće izlžbe kje spadaju u psebnu skupinu, a na društvenim mrežama su zaprav svugdje. Svaka bjava je pstavljena s ciljem interakcije s drugim krisnicima. N, pstje neki primjeri kje mžem prmatrati na višj, čak na svjetskj razini. 2015. gdine je na društvenj mreži Tumblr svanula haljina k kje je krenula rasprava na svim stalim društvenim mrežama širm svijeta. Rasprava se vdila k pitanja kje je bje haljina 27
tkrivajući razlike u ljudskj percepciji. O vm fenmenu pisali su mngi svjetski prtali, a haljina je čak dbila svje mjest na Wikipediji pd nazivm The dress (viral phenmenn). Ftgrafija ve haljine bila je dalek d umjetnsti i estetike, n svakak je ptaknula sudjelvanje, interaktivnst, zabavu, ali i educiranje krisnika društvenih mreža: I dk je Flickr pnudi platfrmu za dijeljenje, izlaganje, i izmjenu slika, takđer je indirektn psta platfrma za razmjenu znanja i uspjeha temeljenih na izvedbi i samreklamiranju, razbijajući n št je tradicinaln bil u zatvrenm carstvu prfesinalne ftgrafije 61. Ka št sm već i spmenuli u vm radu, svakak je važn naglasiti i imati na umu kak je stvaranje nekg standardizirang definiranja vakvih ftgrafija jš uvijek u nastanku, pa je i t jedan d razlga nekrištenja knkretng termina u vm radu za izlžben kreirane ftgrafije na društvenim mrežama. 61 San Crneli, G.; Gmez Cruz, E. C-creatin and Participatin as a Means f Innvatin in New Media: An Analysis f Creativity in the Phtgraphic Field. // Internatinal Jurnal f Cmmunicatin, 8 (2014), str. 12. 28
5. METODOLOGIJA I REZULTATI ISTRAŽIVANJA Kak bi se dbili precizniji pdatci krištenju društvenih mreža u svrhe izlaganja ftgrafija trebal je prvesti kratk istraživanje čije ćem rezultate iznijeti u vm pglavlju. Istraživanje je, sim istraživanja literature, uključival i metdu nline anketiranja kja svakak ima svje i prednsti i mane. Prednst vakve metde istraživanju u nline kruženju je pristup knkretnim skupinama, dnsn velikim virtualnim zajednicama d kjih bi knvencinalnim metdama anketiranja bil pun teže dći. Takđer treba istaknuti veliku uštedu vremena za ne kji prvde anketu jer je distribucija pun brža i jednstavnija na internetu 62. Ist tak, s bzirm da su internetski brasci anketa besplatni, a i nije ptreban tiskani blik, jš jedna prednst je ušteda nvca. Velika prednst vakvih brazaca je i autmatsk sažimanje rezultata u bliku tablica i grafva št uvelike lakšava analizu pdataka. S druge strane, velika mana ve metde istraživanja je t št će rezultatima uvelike visiti tk sve ima pristup, dnsn mgućnst ispunjanja ankete. Dakle visn tme kak i gdje sm pstavili anketu mram biti svjesni raznih karakterisnika ptencijalnih ispitanika. Takđer je d velike važnsti praviln vizualn blikvati anketu kak bi rezultati bili št puzdaniji pa tak pitanja ne smiju biti dvsmislena i sugestivna, treba biti mgućen širki raspn dgvra, ka i prstr za neki drugi dgvr kjeg će sam ispitanik upisati. Anketa ne smije biti preduga ili, ak jest, svakak treba istaknuti predviđen vrijeme za ispunjavanje. Takđer, sam bi pitanja kja su ključna za istraživanje trebala imati znaku da su bavezna jer mngi ispitanici gube interes ak većina pitanja ima takvu znaku. Gsling i dr. na temelju istraživanja sastavili su šest predrasuda istraživanjima anketnim upitnicima na internetu. Tablica 3 prikazuje ppis predrasuda i rezultate istraživanja. 62 Wright, Kevin B. Researching Internet-Based Ppulatins: Advantages and Disadvantages f Online Survey Research, Online Questinnaire Authring Sftware Packages, and Web Survey Services. // Jurnal f Cmputer -Mediated Cmmunicatin. 10, 3 (2005) URL: http://nlinelibrary.wiley.cm/enhanced/di/10.1111/j.1083-6101.2005.tb00259.x (18.2.2016.). 29
Šest predrasuda internetskim metdama Predrasuda Rezultat 1. Internetski uzrci nisu demgrafski raznliki (npr. Krantz i Dalal, 2000). 2. Internetski uzrci su neprilagđeni, društven izlirani, ili depresivni (npr. Kraut i dr., 1998). 3. Internetski pdatci su pd utjecajem prezentacijskg frmata stranice (npr. Azar, 2000). Miješan. Internetski su uzrci više raznvrsni neg tradicinalni u mngim pdručjima (npr. spl), ali ne predstavljaju ppulaciju u ptpunsti. Mit. Internetski krisnici se ne razlikuju d nekrisnika p pitanju prilagdbe i depresije. Mit. Vema slični internetski pdatci dbiveni su na dva različita prezentacijska frmata ankete. 4. Internetski sudinici su nemtivirani (npr. Buchanan, 2000). 5. Internetski pdatci su ugrženi zbg annimnsti sudinika (npr. Skitka i Sargis, u tisku). 6. Rezultati dbiveni putem interneta se razlikuju d nih prikupljenih drugim metdama (npr. Krantz i Dalal, 2000). Mit. Internetske metde pružaju načine za mtivaciju sudinika (npr. pvratna infrmacija). Činjenica. Ipak, sastavljači internetskih anketa mgu pduzeti neke krake kak bi eliminirali višestruk ispunjavanje anketa. Mit? Dkazi dsada upućuju da su rezultati dbiveni putem interneta u skladu s rezultatima dbivenim tradicinalnim metdama (npr. sampštvanju, sbnsti), ali ptrebn je više pdataka. Tablica 3. Šest predrasuda internetskim metdama 63 P pitanju demgrafske različitsti autri su ustanvili da su internetski primjerci pun raznvrsniji d tradicinalnih u mngim elementima, ka št je primjerice spl, n ipak ne mgu u ptpunsti predstavljati dređenu ppulaciju. U istraživanju su autri i razbili neke d mitva kji se vežu uz vakav tip anketiranja. Zaključili su kak se krisnici interneta ne razlikuju d nekrisnika p pitanju prilagdbe i depresije, da rezultati svakak ne vise prezentacijskim frmatima stranice te da internetske metde mgućavaju načine da se sudinike mtivira. On št iz pretpstavke svakak prelazi u činjenicu je da su pdatci prikupljeni putem interneta ugrženi zbg annimnsti sudinika, iak prvditelji ankete mgu pmnim pregledavanjem dgvra eleminirati ne kji su više d jednm sudjelvali u ispunjavanju. Autri takđer ističu kak su d sada rezultati istraživanja putem interneta u skladu s rezultatima dbivenih tradicinalnim metdama, n ptrebn je više pdataka da bi se t zasigurn mgl tvrditi. 63 Gsling, S. D.; Vazire, S.; Srivastava, S. Shuld We Trust Web-Based Studies? A Cmparative Analysis f Six Precnceptins Abut Internet Questinnaires. // American Psychlgist. 59, 2 (2004), str. 95. Prevela: A.H. 30
On št je jak važn naglasiti je da se anketa za ptrebe vg istraživanja distribuirala isključiv putem društvene mreže Facebk. Dakle, nije se radila tiskana verzija ankete, niti su bile uključene elektrničke pšte ka niti neka druga društvena mreža. Razlg tme je bi t št je daziv na anketu u prvm danu bi dvljn velik da se prikupe ptrebni pdatci za analizu. Važn je spmenuti i način distribucije ankete. Dakle, upitnik je pstavljen primarn u veliku grupu pd nazivm Tražim/nudim studentski psa kju krisnici, dnsn članvi grupe, čest kriste uprav u svrhe distribucije anketa. Ova grupa svakak se ne sastji isključiv d studentske ppulacije, ali ipak dnekle graničava raznvrsnst ispitanika. Osim u vj grupi upitnik je metdm psredničkg dijeljenja na društvenj mreži Facebk (pcija pdijeli, engl. share) dspi d mngih krisnika čije sbne i društvene karakteristike ne mžem drediti. Već sm spmenuli brzinu nline anketiranja ka jednu d glavnih prednsti vakvg istraživanja pa stga mžem istaknuti kak su anketu pstavljenu na društvenu mrežu Facebk u sam dva dana ispunila 552 sudinika. Kd rezultata ankete vidljiv je da 60% ispitanika ima d 18 d 23 gdine št je mgl biti prblematičn zbg nedstatka već navedene raznliksti. N i takav pdatak nam ukazuje na t da najčešće mlađa ppulacija ispunjava ankete vg tipa. Za blikvanje ankete kristi se internetski brazac Ggle Frms kji ima autmatiziranu pciju pregleda sažetih rezultata u bliku dijagrama. Prilg 1 prikazuje vizualn blikvanje ankete kja sadrži 25 pitanja. U vm anketnm istraživanju sveukupn su sudjelvala 572 ispitanika, dnsn tlik je zabilježenih dgvra. Prva tri pitanja dnsila su se na snvne karakteristike ispitanika ka št je spl, db i brazvanje. Sl.6 prikazuje grafve s rezultatatima vih triju pitanja. 31
Slika 6. Grafvi udjela ispitnika prema splu, dbi i brazvanju Zanimljiv je da je anketu ispunil čak 83,3% žena št je takđer, sim dbi, zanimljjiv pkazatelj zainteresiransti za sudjelvanje u vakvm tipu istraživanja. Četvrt pitanje dnsil se na učestalst vraćanja na već pgledane ftgrafije (Klik se čest vraćate na već pgledane ftgrafije?). Ov pitanje važn je uprav zbg izlžbeng aspekta kjem je bil riječi u prethdnm pglavlju. Dakle, već sm spmenuli kak u muzejima kncept pvratka na već viđen vežem uglavnm uz stalne pstave, a rjeđe uz pvremene, kratktrajne izlžbe. U anketi je čak 61,7% ispitanika dgvril visn ftgrafiji, št je zaprav iznenađujuće s bzirm na brzinu stvaranja ftgrafija na društvenim mrežama, čemu je bil riječi u prvm pglavlju vg rada. U dgvrima na v pitanje vema je istaknut društveni aspekt prcesa pregledavanja ftgrafija s bzirm da je 36,7% ispitanika na v pitanje dgvril visn vlasniku ftgrafije. S druge strane, sam 6,7% ispitanika se na već pgledane ftgrafije ne vraća uglavnm nikad. Sljedeće pitanje dnsil se na važnst umjetničkg aspekta pri samm stvaranju ftgrafije (Pri stvaranju ftgrafije, klik Vam je bitan umjetnički aspekt?). I kd dgvra na v pitanje iščitava se važnst ulge društvene mreže i društvensti upće kd prcesa ftgrafiranja s bzirm da je 48,9% ispitanika dgvril visn razlgu pstavljanja na mrežu, a čak 36,4% je dgvril bitan mi je. P pitanju važnsti zaštite i držanja d tuđih autrskih prava (Klik Vam je važna zaštita Vaših autrskih prava na ftgrafije i držite li se tuđih 32
autrskih prava?) većina ispitanika je dgvrila kak im je t važn i da se drže tuđih prava. Zanimljiv je št je čak 76,7% ispitanika zaključil kak nikad ne pretražuje ftgrafije pmću antacija (Klik vam takve znake (hashtag) pmažu pri pretraživanju ftgrafija s dređenim mtivm/temm kjeg tražite?). Na pitanje Ftgrafirate li više zbg dkumentiranja nekg trenutka ili zbg stvaranja umjetničke ftgrafije? 51,4% ispitanika je dgvril uglavnm zbg dkumentiranja, a 48,2% visn trenutku. U prethdnm pglavlju bil je dsta riječi knceptu publike na društvenim mrežama pa se takv jedn pitanje našl i u vj anketi (Dživljavate li prijatelje na društvenim mrežama ka neku vrstu publike?). Zanimljiv je da je većina ispitanika (53,8%) dgvrila kak pnekad (zanimaju me reakcije na dređene ftgrafije itd.) dživljava prijatelje na društvenim mrežama ka neku vrstu publike, dk je, s druge strane, čak 39% njih dgvril nikad (radi se kmuniciranju, a ne prezentiranju). Sljedeća dva pitanja dnsila su se na dživljavanje društvenih mreža (Dživljavate li dređene društvene mreže (npr. Instagram) ka izlžbe ftgrafija?) i ftgrafija (Dživljavate li albume ftgrafija na društvenim mrežama ka izlžbe?) ka izlžbi. Ovdje su dgvri bili uglavnm pdvjeni. 29,9% ispitanika dživljava društvene mreže ka izlžbe sam ak se radi umjetničkim ftgrafijama, 29,4% nikad i 25,1% pnekad. P pitanju samih ftgrafija na društvenim mrežama dgvri su slični: 38,7% nikad, a 32,3% sam ak se radi umjetničkim ftgrafijama. Ovakvi rezultati su zaprav u istraživanju bili i čekivani uprav zbg tga št mram imati na umu da je anketna metda izrazit knkretna i u pitanjima i u dgvrima. Dakle, vema je riskantn u vakvm tipu istraživanja pstavljati pitanja kja se dnse na nečinjenične dživljaje kjima prije ppunjanja ankete ispitanici, ka krisnici društvenih mreža, mžda upće nisu razmišljali, a ka št je naveden na pčetku anketng listića, trajanje ispunjanja je 10-ak minuta št je premal vremena za neka dublja razmatranje pitanja dživljaja i sjećaja. Sljedeća tčka ankete zahtijevala je da ispitanici sami navedu neke razlge krištenja društvenih mreža gdje je ka razlg prevladavala kmunikacija, i t uglavnm s prijateljima. Psljenje dvije tčke ankete sadržavale su ftgrafiju, a ispitanici su trebali sami ddati znake, dnsn antirati ftgrafiju. Među znakama je bil mng isključiv deskriptivnih, ali i apstraktnih pjmva. Primjerice, ftgrafiji iz 24. anketng pitanja (crn-bijela ftgrafija Eiffelva trnja p kišnm danu) ispitanici su uglavnm ddavali znake pput: paris, eiffel, bike, rain, crnbijel, kiša, france, grey, street itd. N, našli su se i pjmvi nstalgija, tuga, bl, art, perceptin, lve, umjetnst, lnely, life, mments itd. 33
Mžem reći kak je zaprav va anketa prvedena kak bism ipak imali nekakav uvid u stvarn stanje razmatranja krisnika društvenih mreža nekim pitanjima kjih se vaj rad dtaknu u prethdnim pglavljima. Važn je istaknuti da vakv istraživanje ne služi dređivanju knkretnih zaključaka p pitanju glavne teme vg rada, a t je pitanje percepcije ftgrafija na društvenim mrežama ka umjetničkih ftgrafija, jer je t, ka št je već i naveden, izuzetn kmpleksn pitanje kje zahtijeva i slžen, pun veće istraživanje, a vaj cjelkupni rad predstavlja sam svjevrstan uvd u cijelu temu. Svakak sm ptvrdili navedene prednsti vakve metde istraživanja u nline kruženju, ali i neke mane zbg kjih, nažalst, v istraživanje svakak ne mže biti dvljn kak bism dnijeli knkretnije zaključke kji mgu biti rezultat pun slženijeg, p mgućnsti, interdisciplinarng i metdlški raznlikg istraživanja. 34
6. ZAKLJUČAK Na samm pčetku vg rada naglasili sm zastupljenst krištenja društvenih mreža u svijetu kak bism istaknuli ulgu ftgrafije u nline kruženju. Vidjeli sm kak sbnu ftgrafiju svakak mžem prmatrati ka društvenu aktivnst uprav zbg knteksta njezina nastanka, rganizacije i prezentacije, pa sm iznijeli pjam kkreacije kji uključuje kreativnst kja se ne mra nužn dvijati individualn, a pgtv ne i nevisn društvenm kruženju. Dtaknuli sm se i pitanja decentralizacije ftgrafije prcesm digitalizacije št je za sbm pvukl i razmatranja nvim vrstama estetike, ali i same ftgrafije, ka št je primjerice navedena ephemera. Bavili sm se i pjmm metaftgrafije kji svakak najblje pisuje ftgrafiju na društvenim mrežama i sve prcese kji ju prate d nastanka d izlaganja. Osim nvih kncepata umjetnsti, spmenuli sm i nvi žanr, tzv. kiberžanr kjem bi se dal pun više razglabati i istraživati, a s bzirm da je terminlgija vezana uz prcese i pjmve u virtualnm kruženju relativn svježa, zaista se u vm radu nekakvi knkretniji zaključci, p tm pitanju, ne mgu dnijeti. On št sm svakak zaključili je da se ftgrafije na društvenim mrežama mgu prmatrati više ka prcesi neg sam knačni rezultati ftgrafiranja, uprav zbg već navedeng društveng knteksta i interaktivnsti. Takđer mžem istaknuti funkcinalnst flksnmije u muzejskim ustanvama p uzru na društvene mreže, ka i uvijek dbrdšlu interperabilnst sustava. Prmatranje rganizacijskih alata na društvenim mrežama nam je ukazal na dzu subjektivnsti i kd prcesa muzejske dkumentacije. Napmenuli sm slženst pitanja primjene kncepta umjetnsti na ftgrafije na društvenim mrežama pa sm iznijeli stavve i neke spretn skvane termine kji pisuju pgled na nvnastale umjetničke blike. Kd prblematiziranja preke zabilješka nasuprt knstrukt, učili sm fluidnst granica tih pjmva kad su u pitanju ftgrafije na društvenim mrežama. Kratk sm se dtaknuli slžene interdisciplinarne teme blikvanja nline identiteta, dnsn samprezentacije i perfrmansa u virtualnm kuženju putem ftgrafija gdje sm naišli na jš jedan zanimljivi pjam kiberperfrmera. Nadalje sm u dređenim aspetkima pkušali usprediti sam neke d elemenata tradicinalne izlžbe s izlaganjem ftgrafija na društvenim mrežama gdje sm zaista prnašli mnge sličnsti, ali i razlike. Na kraju rada iznsim rezultate kratkg anketng istraživanja prvedeng u svrhe uvida u stvarn stanje stavva krisnika p pitanjima kjima se vaj rad bavi. 35
LITERATURA Abut Phtville. URL: http://www.phtville.cm/abut/ (26.2.2016.). Ames, M. G. The Scial Life f Snapshts: The Past, Present, and Future f Persnal Phtgraphy. Diplmski rad. Berkeley: University f Califrnia, 2006. Ames, M. G.; Naaman, M. Why We Tag: Mtivatins fr Anntatin in Mbile and Online Media. // CHI '07 Prceedings f the SIGCHI Cnference n Human Factrs in Cmputing Systems / uredili Mary Beth Rssn i David Gilmre. New Yrk : ACM, 2007. Str. 971 980. Belcher, M. Exhibitins in Museums. Leicester: Leicester University Press, 1991. Click! A Crwd-Curated Exhibitin. URL: https://www.brklynmuseum.rg/exhibitins/click/ (15.2.2016.). Cx, A.M.; Clugh, P.D.; Marlw, J. Flickr: a first lk at user behaviur in the cntext f phtgraphy as serius leisure // Infrmatin Research. 13, 1 (2008). URL: http://www.infrmatinr.net/ir/13-1/paper336.html (17.9.1015.). Dijkshrn, C.; van Ossenbruggen, J.; Ary, L.; Schreiber, G. INVENiT: Explring Cultural Heritage Cllectins While Adding Anntatins. // Prceedings f the 3rd Internatinal Wrkshp n Intelligent Explratin f Semantic Data 2014 (IESD 3) / uredili Dhavalkumar Thakker, Daniel Schwabe, Kuji Kzaki, Rbert Garcia, Chris Dijkshrn i Riichir Mizguchi. Aachen: COEUR-WS.rg, 2014. Str. 95 99. Eskildsen, U. Muzej, muzeji ili drugi instituti?. // Muzelgija. 27 (1989), str. 27 34. Gsling, S. D.; Vazire, S.; Srivastava, S. Shuld We Trust Web-Based Studies? A Cmparative Analysis f Six Precnceptins Abut Internet Questinnaires. // American Psychlgist. 59, 2 (2004), str. 93 104. 36
Hgan, B. The Presentatin f Self in the Age f Scial Media: Distinguishing Perfrmances and Exhibitins Online. // Bulletin f Science, Technlgy & Sciety. 30 (2010), str. 377 386. Lichfield, G. When the virtual is mre real than the physical. 2011. URL: http://www.ecnmist.cm/blgs/prsper/2011/09/art-and-internet. (28.2.2016.). Marwick, Alice E.; byd, d. I Tweet Hnestly, I Tweet Passinately: Twitter Users, Cntext Cllapse, and the Imagined Audience. // New Media & Sciety. 13, 1 (2011), str. 114 133. Mendelsn, Andrew L.; Papacharissi, Z. Lk at us: Cllective Narcissism in Cllege Student Facebk Pht Galleries. // The Netwrked Self: Identity, Cmmunity and Culture n Scial Netwrk Sites / uredi Zizi Papacharissi. New Yrk: Rutledge, 2011. Str. 251 273. Miller, Andrew D.; Edwards, W. K. Give and Take: A Study f Cnsumer Pht-Sharing Culture and Practice. // CHI '07 Prceedings f the SIGCHI Cnference n Human Factrs in Cmputing Systems / uredili Mary Beth Rssn i David Gilmre. New Yrk: ACM, 2007. Str. 347 356. Murray, S. Digital Images, Pht-Sharing, and Our Shifting Ntins f Everyday Aesthetics. // Jurnal f Visual Culture. 7 (2008), str. 147 163. Number f mnthly active Facebk users wrldwide as f 4th quarter 2015 (in millins). URL: http://www.statista.cm/statistics/264810/number-f-mnthly-active-facebk-userswrldwide/ (15.3.2016.). Paris. URL: https://s-media-cacheak0.pinimg.cm/736x/1a/ee/27/1aee27d09036ee4afde6f2919ce4e84b.jpg (26.8.2015.). Richard Prince: New Prtraits. Installatin view. URL: http://www.gagsian.cm/exhibitins/richard-prince--september-19-2014/exhibitin-images (28.2.2016.). 37
Rbinsn, L. The cyberself: the self-ing prject ges nline, symblic interactin in the digital age. // New Media Sciety. 9, 1 (2007), str. 93 110. Rtenberg, J. The Art f the Snapsht? 2013. URL: http://art-f-the-snapsht- questinmark.blgspt.hr/. (25.2.2016.). San Crneli, G.; Gmez Cruz, E. C-creatin and Participatin as a Means f Innvatin in New Media: An Analysis f Creativity in the Phtgraphic Field. // Internatinal Jurnal f Cmmunicatin, 8 (2014), str. 1 20. Senft, Theresa M. Camgirls: celebrity and cmmunity in the age f scial netwrks. New Yrk: Peter Lang Publishing, Inc., 2008. Simn, N. The participatry museum. Santa Cruz: Museum 2.0, 2010. Stanjević, M. Marketing na društvenim mrežama. // Medianali. 5, 1 (2011), str. 165 179. Šjat-Bikić, M. Mdeliranje digitalnih zbirki i digitalnih prizvda: sadržajn- krisnički aspekt kmuniciranja kulturne baštine u digitalnm bliku. // Muzelgija. 50 (2013), str. 17 516. Šjat-Bikić, M. Virtualne izlžbe: Meštrvić u Kaštelima i neidentificirani muzejski bjekti (NMO) u kiberprstru. // Infrmatica Muselgica. 41 (2010), str. 98 107. Trant, J.; Wyman, B. Investigating scial tagging and flksnmy in art museums with steve.museum. // Prceedings f the WWW '06 Cllabrative Web Tagging Wrkshp / uredili Jennifer Trant i David Bearman. Trnt: Archives and Museum Infrmatics, 2006. Str. 1 6. van Huse, Nancy A. Flickr and Public Image-Sharing: Distant Clseness and Pht Exhibitin. // CHI '07 Extended Abstracts n Human Factrs in Cmputing Systems / uredili Mary Beth Rssn i David Gilmre. New Yrk: ACM, 2007. Str. 2717 2722. 38
van Leeuwen, T.; Jewitt, C.. Intrductin. // Handbk f visual analisys / uredili The van Leeuwen i Carey Jewitt. Lndn - Thusand Oaks - New Delhi: SAGE Publicatins, 2001. Str. 1 9. Wright, Kevin B. Researching Internet-Based Ppulatins: Advantages and Disadvantages f Online Survey Research, Online Questinnaire Authring Sftware Packages, and Web Survey Services. // Jurnal f Cmputer-Mediated Cmmunicatin. 10, 3 (2005) URL: http://nlinelibrary.wiley.cm/enhanced/di/10.1111/j.1083-6101.2005.tb00259.x (18.2.2016.). Zakynths. URL: http://hdwpics.cm/images/22118ff0b901/sea-cliff-and-amazing-blue- Sea.jpg (26.8.2015.). Zha, X.; Salehi, N.; Naranjit, S.; Alwaalan, S.; Vida, S.; Csley, D. The Many Faces f Facebk: Experiencing Scial Media as Perfrmance, Exhibitin, and Persnal Archive. // CHI '13 Prceedings f the SIGCHI Cnference n Human Factrs in Cmputing Systems / uredili Wendy E. Mackay, Stephen Brewster i Susanne Bødker. New Yrk: ACM, 2013. Str. 1 10. Zldi, G. Istraživanja krisnika baštinskih sadržaja i usluga u nline kružju. // Istraživanje krisnika baštine / uredila Žarka Vujić. Zagreb: FF Press, 2014. Str. 197 229. Zldi, G. Muzejska vizualna dkumentacija u digitalnm bliku. // Muzelgija. 40 (2003), str. 9 105. Zldi, G. Prmjena značenja i ulge medija u muzejskkj dkumentaciji. // Ivi Mareviću: baštinici u spmen / uredili Žarka Vujić i Mark Špikić. Zagreb: Zavd za infrmacijske studije Odsjeka za infrmacijske znansti Filzfskg fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2009. Str. 89 109. 39
PRILOG 1. ANKETA: FOTOGRAFIJE NA DRUŠTVENIM MREŽAMA Ftgrafije na društvenim mrežama Anketa sadrži 25 pitanja vezanih uz pstavljanje i pregledavanje ftgrafija na društvenim mrežama. Ptrebn vrijeme za ispunjanje ankete je 10-ak minuta. Spl M Ž Gdina manje d 18 18-23 23-28 28-35 35-45 više d 45 Obrazvanje SSS VŠS VSS Klik se čest vraćate na već pgledane ftgrafije? (mguće dabrati više dgvra) uglavnm nikad rijetk visn ftgrafiji visn vlasniku ftgrafije čest Ostal: Pri stvaranju ftgrafije, klik Vam je bitan umjetnički aspekt? (mguće dabrati više dgvra) nije mi bitan visn razlgu pstavljanja na mrežu bitan mi je uvijek mi je bitan Ostal: 40
Pri izradi albuma, kja/kakva ftgrafija služi ka naslvnica albuma? (mguće dabrati više dgvra) svejedn mi je prva p nastanku s mtivm kji najblje pisuje temu albuma umjetnički najblja Ostal: Klik čest pregledavate nečije ftgrafije usputn, a klik čest ciljan? (mguće dabrati više dgvra) nekad usputn, nekad ciljan uglavnm usputn uglavnm ciljan sam usputn sam ciljan Ostal: Pri izrađivanju albuma, klik pzrnsti pridajete pretku (krnlškm, tematskm...) ftgrafija? (mguće dabrati više dgvra) sam ih pstavim (uplad) bez pretka pnekad mi je bitan bitna mi je krnlgija bitan mi je tematski raspred bitan mi je dizajn jak mi je bitan predak Ostal: Klik čest je primarna svrha ftgrafiranja pstavljanje na društvenu mrežu? (mguće dabrati više dgvra) nikad rijetk visn situaciji čest uvijek Ostal: 41
Klik Vam je važan sadržaj teksta u pisnm dijelu pred ftgrafije? (mguće dabrati više dgvra) rijetk pišem pis ftgrafije nije mi bitan uglavnm iznsim sam pdatke čest napišem p neklik rečenica čest se ptrudim petski blikvati tekst čest citiram književnike, autre pjesama... jak mi je bitan Ostal: Klik Vam je važna zaštita Vaših autrskih prava na ftgrafije i držite li se tuđih autrskih prava? (mguće dabrati više dgvra) nije mi važna, ne držim se nije mi važna, držim se važna mi je, ne držim se važna mi je, držim se visn ftgrafijama Ostal: Klik čest dijelite (share) nečije ftgrafije/albume? (mguće dabrati više dgvra) nikad rijetk visn ftgrafiji/albumu visn vlasniku ftgrafije/albuma čest Ostal: Klik čest dgvarate na interaktivne zahtjeve/pitanja kje krisnik pstavi pred ftgrafije (pr. Je li haljina žute ili plave bje? Označi se na ftgrafiji! itd.)? (mguće dabrati više dgvra) nikad rijetk ak mi je zahtjev/pitanje zanimljiv visn krisniku čest Ostal: 42
Kak najčešće kmunicirate na društvenim mrežama? (mguće dabrati više dgvra) ftgrafijama videima statusima dijeljenim pstvima prukama u inbxu prukama unutar grupa Ostal: Klik čest kristite značavanje ftgrafija (hashtag)? (mguće dabrati više dgvra) nikad rijetk visn ftgrafiji čest uvijek Ostal: Klik vam takve znake (hashtag) pmažu pri pretraživanju ftgrafija s dređenim mtivm/temm kjeg tražite? (mguće dabrati više dgvra) ne pretražujem pmću hashtag znaka ne pmažu čest pmažu Ostal: Ftgrafirate li više zbg dkumentiranja nekg trenutka ili zbg stvaranja umjetničke ftgrafije? (mguće dabrati više dgvra) visn trenutku visn mtivu uglavnm zbg dkumentiranja uglavnm zbg stvaranja umjetničke ftgrafije Ostal: 43
Dživljavate li prijatelje na društvenim mrežama ka neku vrstu publike? (mguće dabrati više dgvra) nikad (radi se kmuniciranju, a ne prezentiranju) pnekad ( zanimaju me reakcije na dređene ftgrafije itd.) čest uvijek Ostal: Smatrate li da Vas reakcije/kmentari/lajkvi prijatelja na ftgrafije ptiču na jš veću angažiranst i češće pstavljanje ftgrafija? (mguće dabrati više dgvra) nisu mi bitne reakcije sam nda kad su pzitivne reakcije sam nda kad su negativne reakcije čest me reakcije ptiču uvijek me reakcije ptiču Ostal: Smatrate li Vašu praksu ftgrafiranja zbiljnim hbijem stvaranja kvalitetnih ftgrafija? (mguće dabrati više dgvra) nikad pnekad čest uvijek Ostal: Dživljavate li dređene društvene mreže (npr. Instagram) ka izlžbe ftgrafija? (mguće dabrati više dgvra) nikad sam ak se radi umjetničkim ftgrafijama pnekad čest uvijek Ostal: 44
Dživljavate li albume ftgrafija na društvenim mrežama ka izlžbe? (mguće dabrati više dgvra) nikad sam ak se radi umjetničkim ftgrafijama pnekad čest uvijek Ostal: Navedite neke razlge krištenja društvenih mreža! Ddajte znake (tags) na Sliku 1 (dvjite zarezima) Slika 1 64 64 Paris. URL: https://s-media-cache-ak0.pinimg.cm/736x/1a/ee/27/1aee27d09036ee4afde6f2919ce4e84b.jpg (26.8.2015.). 45
Ddajte znake (tags) na Sliku 2 (dvjite zarezima) Slika 2 65 Pšalji Omgućuje Ggle b rasci Nikada ne šaljite zaprke putem Ggle brazaca. 100%: uspjeli ste. Ggle nije izradi niti pdržava vaj sadržaj. Prijava zluptrebe - Uvjeti pružanja usluge - Ddatni uvjeti 65 Zakynths. URL: http://hdwpics.cm/images/22118ff0b901/sea -Cliff-and-Amazing-Blue-Sea.jpg (26.8.2015.). 46