f 'SieČanj lab. 7?J5%- 4^'J7?'J;^:*5s^?a',<i*j«z»^i=^^«,.-_^_^ ^fp^«) S'J'^S^^vS-mifjttt 0r(ran tipv. slav. šumarskga đpužtva m- ""Vl' i^ JMB^ Mij VrbaniG, kf. vladni šuinarski nadzrnik, 1. pdpredsjednik hrv.-slav. šumarsksr društva, utemeljiteljni i pravi Član vie družtva i t. d. Izlazi svaki mjese. J.' ^is^ ^ m ^s i^j^"'^"" ZAGREB 1890. Naklada lu't.-.slav. šumarskga đružtra.
SADRŽAJ. strana Ubaviest i psiv 1 Šume u slavnskj Fdravini. Piše vlastelinski šumar Stjepan Hanknyi., 2 Šumska privreda na svjetskj izlžbi u Parizu 1889. PiSe Pavle Barišić.. 19 Fisrm iz Slavnije.. 33 Umjetn ribgjstv i naši šumari. Pribduje dr. Dragutin 0. Cech.... 38 Listah. Družtvene viesti: Zaključni raisu za gd. 1889. Družtvenj pripmćnj zakladi 41 Zakni i nrmativne naredbe: Naredba vis. kr. zemalj. vlade, djela za unutarnje pslve, d 18. prsinca 1889. brj 32299 glede razjašnjenja pravužitničtva u knkretnim slučajevima 42 Sa drvarskg tržišta: Izvz bukvih dužica. Uspjeh dražbene prdaje drva kd gjurgjevačke imvne bćine. Dražba stabala. 44 sbne viesti: Imenvanje. Nikla Bielić 45 Sitnice: 0 plaganju tekućih i neizperivih bja na šumskim kartama. ' Crtica iz mje lvske prakse 45 glas. Izkaz. Dpisnica urednifitva 48 ~.»^«^
^Ilffl,l,t Br. 1. u ZAGREBU, 1. siečnja 1890. Gd. XIV. Ubaviesl i pziv. u smislu 7. slv b) naših družtvenih pravila, dbrenih p viskj kr. zemaljskj vladi, ima se Članarina U prvm Četvrtu svake gdine uplatiti. Umljavaju se dakle p. n. gg. članvi prvga razreda, da izvle svju članarinu (5 fr.) za tekuću gdinu, u klik t već učiniu niesu, pdpisanmu predsjedničtvu tim sigurnije pštanskm dznaćnicm pripslati, jer u prtivnm slučaju ne bi ni družtv svjim bvezam udvljiti mgl. Sbg prištednje na pštarini bit će za pmćn lugarsk sblje t. j. članve drugga razreda najshdnije, ak nadležni šumarski ured ili šumarija sama dnsne prinse (p 2 fr.) ubere, te iste d knca žujka t. g. uz izkaz članva vam dstavi. Istim putem dstavljat će se i ve gdine sbg tčnije kntrle i reklamacija i Šumarski list" članvm drugga razreda. Knačn se napminje, da imadu ni, kji pristupljuju vm družtvu ka članvi prvg ili drugg razreda, u smislu 7. tčke c) i 8. družtvenih pravila platiti pristupninu d jedne fr. a. vr. pa mlim, da se kd dašiljanja nvaca na t bzir uzme. Tk želi družtvenu diplmu dbiti, ima za istu platiti jedan fr. bez pštarine. Zagreb, 1. siečnja 1890. Predsjedničtv hrv.-slav. šum. družtva. 1
_ 2 Šume u slavnskj Pdravini. Piše vlastelinski šumar Stjepan Hankiiyi.* Pglavje prv. bdenit. šume u slavnskj Pdravini izključiv su šume listače, uzgjem vedinm viske, a nješt i nizke šume. Viadajuća vrst drva u viskih šumah je hrast lužnjak (Quercus pedunculata, Erh.), a nuzgredne vrsti jesu: bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), jasen (Fraxinus excelsir), briest (Ulmus campestris), pzna lipa (Tilia parviflia), klen (Acer campestre), cer (Quercus cerris), jagnjed (Ppulus nigra), brekinja (Pjrus trminalis), crna jalša (Alnus glutnisa), zatim jš divlja jabuka i kruška (Pyrus Malus i Pjrus cmmunis). d vih vrstih drveća nalaze se cer i brekinja sam mjestimice i sasma samljeni, a jagnjed i crna jalša u nizkih plžajih i kraj ptka i mčvara. Nizke šume sastje pglavit iz jagnjeda, biele tple (Ppulus alba), trepetljike (Ppulus tremula), crne i biele jalše (Alnus glutinsa i A. incana), vrbe biele i mačkvine (Salix alba i S. caprea), briesta i napkn hrasta, kji se vedinm sam mjestimice nalazi, ili sačinjava gdjegdje takdjer manje skupine. sim tga pkušal se je umjetnim načinm uvrstiti u viske šume na dgvarajudj stjbini bieli i crni br, i t radi pribave crngričng gradivg drva, ali je taj pkus uspje sam djelmice sa bielim brm, ter se je u bće dustal d tga nasadjivanja s razlga, št je prije svega manjkal za ist vedih prikladnih pvršina, i št su sim tga ve četinjače ka riedkst u vih krajevih bile preved izvrgnute napadajem divljači. Prama različitim bnitetm tla, kje te šume zapremaju, jest dakak i rast drvlja različit, ali u cielm uzet izvrstan, pšt je tl sbit u nižih plžajih vema krepk, a ta se izvrstnst u rastu pnajpače pkazuje kd samga hrasta. Nu akprem vaj u nižih plžajih izvrstn uspieva, t se ipak pjavljuje na njem u kasnijj dbi fiest crvena trulež i sušenje vršaka uslied prevelike gdjegdje vlage. * Na pisanje predstjedega djela sklnula je pisca pnajviše ta klnst, št naša hrvatska šumarska literatura ne psjeduje d sada pis klik mgude svih važnijih šumsk-gspdarstvenih dnsaja naše slavnske Pdravine, sakupljene u jedinstvenj cjelini, već kjegdje više ili manje samstaln bradjene u časpisih i raznih brsurah. Mnga mjesta vga spisa bradjena su na temelju radnja vrlga strukvnjaka. začasfnga dlana našega šumarskga družtva, ravnatelja dbara, prije šumarnika Adlfa DaDhelvsky-a, i t sbit pglavje uptrebljivanju, pa je bzirm na važnst tga pglavja i brađena izradbi istga sbita pzrnst. Želeć, da iva radnja dprinese svju k ppunbi našeg hrvatskg šumarskg knjižtva, predaje pisac istu na blaghtn razsudjivanje štvanmu našemu šumarskm bdinstvu.
sim bukve, kja zauzima većinm sam brežuljčiće, jesu stale napmenute vrsti drveća d pdredjene važnsti, ter sa&injavaju nuzgrednu sastjinu. Sklp draslili sastjina je većinm,sam srednji, a sam iznimice pun; uzrk tmu je izim viske dbe sastjina jš i upliv elementarnih nepgda tečajem mngih gdina, kje pruzrčile mnge čistine, a napkn takdjer klnst, št su se prijašnjih vremena izsjekli skr svuda jasenvi v briestvi, ka najprikladnije vrsti drveća za dbivanje pepeljike. Dba hrastvih sječivih viskih šuma mže se cieniti na ppriečn 160 gdina; granice pak u tm smjeru su 120 i 300 gd. Ta dba prizlazi iz prispdabljanja pprečnga prmjera sastjina sa prmjeri nih stabala, čija dba se je ustanvila na raznih mjestih raznimi sredstvi, ter se riedk nadje drasla šuma, kja bi imala jednličniju dbu, neg na gre napmenuta. 1. Viska šuma. Viskim šumam vih predjela manjka psvema jednakst pjedinih dbnih razreda; razlg tmu je prije svega prijašnja prevelika šumska pvršina tih predjela, iz kjih prevelikih šuma zapče izvz drva tek pred kjih 25 gdina, a dnde je graničen bi sam na njeke razvrstbine tvrivg drva; zatim št jš sadašnja starija generacija parati, kak su se sve te šume već za nda nalazile u sječivj, dapače i prestaij dbi. Znameniti vi šumski kmpleksi bijahu bterećeni raznvrstnimi služnstmi bivših pdanika vlastele, medjukjimi bijaše najznamenitija pašarina; za žirvinu mradje se takdjer izlučivati prama različitj rdnsti dtične gdine različit bsežne šumske pvršine, dčim se je ptreba gradje i griva, akprem velika, ipak mgla lahk pdmirivati bzirm na mnž drvlja. Gradjevn drv izdaval se je pri tm, sbit u davnije vrieme, prigdm njeke vrsti prredjivanja, kje se dakak nije smjel prsudjivati p današnjih načelih, a griv drv pribavljali su si vlaštenici d stataka psije prebiranja i mžebitnih prirdnih nepgda. Unutar tih šumskih plština nahadjale se veće i manje čistine, kje su rabile za pljdielstv, a kjih pstanak, dtičn krčenje, pada u starije dba i predčuje pčetak pljskga gspdarstva, kje se kašnje sa mnženjem pučanstva dukak takdjer sve više razširival. Psljedica tmu napredku bijaše bez dvjbe prije svfga ptreba arndncije pvršina prama raznim vrstim kulture tla, zatim pvećanje gspdarskga psjeda, ter napkn reguliranje psjedvnih dnšaja med vlastelm i njenimi prijašnjimi kmetvj. I zaista se je t reguliranje pstepen prvadjal i dknčal, ter se napkn pdpun prvela segregaaija šumskih pvršina stavša u psjedu vlastelina. Zadnji vih pslva tićućih se uredjenja psjedvnih dnšaja bijaše dlučenje šumskih pvršina gd. 1869. Jš više neg gre napmenut uredjivanje psjedvnih dnšaja, dprinjel je k umanjivanju šumskih pvršina snuće pljana, livada i pašnjaka u svrhu
pvedanja sesinalnga stanja i mnžanje gspdarskga areala vlastela samih. Sve šumske sastjine sastjale su većim dielm iz dbr sklpljenih mladjih i starijih sječivih sastjina, ter im je bilna drvna grraada dvljn pkrivala dielm vlastite ptrebštine vlastele, dielm terete služnstih i malene zahtjeve tržišta pjedinih predjela. Ak uzmem u bzir, da se je dbil jš i tim drvnih grmada, št su se mrali snivati putvi i prsjeci u svrhu graničenja i razdieljenja šuma, ter lagljega pristupa k istim, t nda lahk pimljem, da se u tih šuma jš nije uvadja sječni red uzprks tmu, št bi se bil već za nda imal pbrinuti za njihv pmladjivanje u svrhu pstignuća čim jednličnijih dbrih razreda. Priličan dsjek vremena bi je nuždan, da se izvedu svi ti gre navedeni pslvi, ka pčetci razvijanja zemljištne kulture, pak im je napredvanje bil vrl plagan već i iz tga razlga, št se je stranm trebal briti prti raznim pstjavšim predsudam, a stranm št su i sami ti pslvi bili bsežni. Više decenija je trebal, dk se je kulturni napredak u tm pravcu razvi d nga stepena, št n ga danas prmatrač zapaža, ali ga mgu i zadvljiti plučeni uspjesi, ka: uredjenje psjedvnih dnšaja, segregacija zemljištnga vlastničtva i uvedena racinalnija kultura tla. sim sječe njekih manjih šumskih parcela, kja se je imala baviti u gdina 1816. d 1825., da se namire njeke ptrebe grivg drva u javne svrhe, zapče pmladjivanje šuma sječinami tek gdine 1832. Razvj tga pmladjivanja bijaše uslied psvemašnjga manjka trgvine grivim drvm vema graničen, a užitke sačinjavahu pglavit sam na hrastva i jasenva debla, iz kjih se je mgl prizvadjati rezan i ciepan gradiv, kje je traži trg. Sasma neprikladna bijaše jš u n dba jeftinća i najprimitivniji način izradbe drvlja. brt šumski pče istm nda napredvati, kad se je uvela pila za razdieljivanje debala u pjedine trupce kd prizvadjanja griva i ciepane gradje, kad se je ista psije gd. 1830. začela takdjer rabiti kd prizvdnje mstnica i gradjevng drva umjest dndašnjega razsipnga ciepanja, ter kad su se napkn stala uprabljivati i stala rudja u savršenijem bliku. Psljedak svemu tmu bje razvj šumske brti d 'ugledne industrije, racinalniji razvj šumskg gspdarstva u bće i intenzivnije izcrpljenje survine. Pšt se je vladajuća vrst drveća u viskih šuma nalazila, kak već napmenut, u skrz viskj sječivj dbi, t se nije dal ustanviti za sječu svih šuma tak dalek razdbje, da bi se plučili u sliedećj bhdnji valjani nrmalni ili barem približn nrmalni dbni razredi, kji bi sjegurali p trajn šumarenje. Ptežkće, kje niesu dpustile plučiti taj cilj, sastjale su se prije svega u sasma nedstatnj d gdine 1860. prdji drva, kja je d gdine 1830. gtv sasma manjkala; zatim kašnje ptreba, kja je pstajala sve t sjetljivijm, da se naime čim mguće prije psjeku i izrabe stare te šume, kje su već davn prezrele bile, i kjim je p r i r a s t grmade (kvantitetni prirast; uputnikv a) takdjer već krz mng gdina pada.
"Naravna je stvar, da se kd takvih šumskih klnstih sa stanvišta racinalnga gspdarenja ne mže pdnipšt zagvarati jš dalnje stavljanje tih u prestarj dbi stjećih sastjina lih u svrhu pstignuća inase vema važnga i hvalevriednga cilja, nrmalnih naime dbnih razreda. Stga razlga bit će bzirm na bsežnst današnjih sjećivih sastjina najpravdanije, ak se pstavi i pridrži na bhđnja, u kjj će se plučiti najblje i brz unvčenje istih, pa iznašala ta bhđnja recim 140 gdina, u kjj dbi se u vdašnjih uzgjnih klnstih mže uzgjiti drvlje ne debljine, kja je nuždna, da se uzmgnu prizvesti drvne razvrstbine, kje traži današnji trg. Na svaki način je t nuždn stavljanje šuma d njihve 140-gdišnje dbe i prek d gspdarstvene štete, pšt im je gdišnji prirast zapče već davn padati, ali kak rečen, zahtievaju tu žrtvu tržištni dnšaji, pa nda veličina tga gubitka niti nije nak velika, kak se mžda pričinja u prvi mah, jer se isti djelmice, dapače i sasma izjednačuje uslied mašnijega debljanja stabla u kasnijj dbi i s tim skpčang već prirasta kakvće (kvalitetni prirast; uputnikv b); vaj prirast znade p klnstih i premašiti napmenuti gubitak na masi, ak se naime uzmu u bzir lih tvriva drva, i ne baziruć se na rastuće ciene tečajem vremena, kje izrazuje prirast skupće (uputnikv c). T se jš blje razjasnjuje, ak se uzme na um, da će starije, deblje debl mći dati veće razvrstbine tvrivg drva, kje će se uviek skuplje plaćati, a s druge strane, da se kd drvlja jačeg prmjera trši manja kubična sadržina survine na prizvdnju iste mnžine gtvih prizvdnina, neg kd ng manjeg prmjera. Da uzmgnem blje predčiti gspdarstvenu važnst vga kvalitetnga prirasta, neka nam bude dzvljen navesti ka primjer uprabu i unvčenje hrastvga tvrivga drva u šuma vlastelinstva Yalpvačkga i Dluj-Mih- Ijačkga, pak ćem se tm prigdm svrtati na rezultirani kvantitativni prirast sam u tlik, u klik će isti biti u savezu sa prirastm kakvće. U tu svrhu napmenuti nam je u bće sliedeće: Za svaku pjedinu razvrstbinu uzel se je p njeklik različitih prmjernih veličina u razmaćih d 10 d 10 centimetara, pri čem je mjerdavna za dtičnu mnžinu prizvdninž, na temeljnice debla, kja dgvara prmjeru bez bieli (Splint). Pšt i biel drvu pripada, t se je i na premda bez lehničke uprabivsti uzela u račun u pprečnj debljini p izkustvu. Dlnji prmjeri ustanvljeni su na temelju nrmalnga debla, kji valja za vdašnje šumske klnsti; duljina trupca uzeta je kd dužica jednakm duljini dtične razvrstbine, a kd rezane gradje (mstnica i t. d.) laktvine 1 metar, kd kje vrsti gradiva se je sim tga reducirala tržištna cieha na 1 kubični metar bzirm na dtične razvrstbine istih duljina, kje se najbičnije traže. Kd kruglih trupaca, uzetih u račun, predstavljena su jednak dbra svjstva drva, jer se nda mže izdašnst cielih debala jednakih središnjih prmjera prispdabljati sa nm pjedinih dgvarajaćih trupaca, pšt se veća ili
6 manja ptreba survine za prizvdnju iste mnžine rbe izjednačuje, kad se na taj način umišljava prazdielenje debla u pjedine trupce. Eazličnsti u tržištnih ciena bačvarske gradje (njemačkih dužica), laktvine ili dapače i jačeg tesang gradivg drva snvane su već u raznih dimenzija bih pjedinih razvrstbina. Tim se zadvljuje i nm pravdanm gspdarstvenm zahtjevu, prama kjem se ima drv veće dstalne vriednsti (Kstenpreis) bzirm na dulje dba rasta i blje plaćati. Već iz tga se vidi, da ee deblje drv uslied svga većega kvalitetnga prirasta i vriednije biti i ne baziruć se na napmenutu već važnu klnst, št će kd jačeg drvlja za istu mnžinu prizvesti se imajuće rbe biti ptrebn manje survine. Srčikvina (Herz) najprbitačnije se sasma izključuje d uprabe za lies, pšt je na kd prizvadjanja dužica i nak bezuvjetn neuprabiva, a i kd laktvine se ne trpi. Širina duge kd njemačkih dužica mra stajati, kak ćem niže spmenuti, prama njenj debljini u njekm stanvitm razmjeru; ist tak zahtjeva bičn veća debljina laktvine takdjer i veću širinu iste, pa pšt se sim tga kd prizvdnje ma kje vrsti tvriva ima sbit na t gledati, da se p mgućnsti prvadja izradba u smjeru drvnih vlakanaca, t je s jedne strane nemguće prizvadjati iz slabijih stabala jače drvne razvrstbine, kje bi dgvarale gre napmenutim zahtjevm, a s druge strane smijem pravm reći, da se sam jača stabla mgu unvčiti na uharniji i najuharniji način. Prama tmu lak su razumljive veće tržištne ciene jačih prmjernih dimenzija, št je pet u pdpunm suglasju sa prazmjern većm vriednsti debljih, širih, da i duljih, pa nda nakvih razvrstbina, kje su bez srčikvine. Kd francezkih dužica bi se takdjer imale na slični način uzeti na um različnsti tržnih ciena, ali tuj su uzete za temelj i nak prazmjern manje dimenzije, zbg čega se i pkazuje veća vriednst jačih prmjena u slabijj mjeri. a) Francezke dužice. Nrmalna francezka dužica ima u Parižkj mjeri sliedeće dimenzije: duljina 36 palaca, širina 4-6 palaca, a debljina 11 13 crta; ti brjevi dgvaraju metričkj mjeri prsječn 100 cm., 11 16 cm. i 25 30 mm. sim tga unvčuju se francezke dužice i ina veće ili manje duljine, širine 1 debljine, pa se plaćaju u razmjeru prama nrmalnj, ak nije mžda drugačije utanačen; pri tmu nalaze prdju i takve dužice, kjim je širina manja i d 3 par. palca. Ta klnst je d sbite prbiti za pdpun izcrpljenje survine, pa se i marljiv uprabljuje. Za naš slučaj uzeta je duljina 100 cm., širina 8 17 cm., a debljina 3 cm., pjedine širine pak prama prmjeru trupca, dbiv biel i srčiku ka neuprabive, zadnju u iznsu d 6 28 cm. Čitav izns dužica reduciran je na širinu d 17 cm., kja je, kak se vidi, veća za 1 cm., neg stje bičajn u prdaji, kji se višak stavlja sbg sušenja dužica. Kezultat je vaj:
7 a b 0 \ d Prmjer trupca e S k r f i ž a 1 i g k a 1 h Ptreba snrvine i ' k 1 Unvčenje 5" sa Meli 'a' 1 cm. a T t CG 3.H :2 > j= S c4 m^ «-S a g --^ *^ a => ^ V-H kmada - «3 fl3 N3 5 a S ga s a > a ^ a,% «.».a a a 2 l a S» 3 ^.^ S a>2 a JM a Mi " S'g 60 S >-< 2 "S- a g a,= ^ nvčića A a ^ te J4.t! t S a-2 f^s a 3 1 34 40 38 100 0-119459 7.637 15-6441 100-00 63.92 100.00 2 44 50 48 100 0188574 14.422 130764 88-58 76.48 119.65 3 54 60 58 100 0 273397 24.889 10-5604 67-51 94.69 148.13 4 64 70 68 100 0-373928 40.500 9-2828 5902 108.31 169.44 5 74 80 78 100 0490167 53.742 9-1207 5830 109.64 171.53 6 84 90 88 100 0-622114 78.546 8-4688 54 06 118.22 184.95 7 94 100 98 100 0-769769 97.068 7.9302 50-69 126.10 197.28 8 104 110 108 100 0-933132 121.533 7-6780 4908 130.24 203.75 9 114 120 118 100 1-112202 149.693 7-4299 47-49 134.59 210.56 10 124 130 128 100 1-306981 182.197 7-1734 46.85 139.40 218.08 11 134 140 138 100 1-517468 216.855 6-9976 44-73 142.91 223.57 b) NjemaSke dužic'e. Kd niemačkih dužica ili t. z. basvarske gradje nalazim mng više i razn-vrstnijih dimenzija, neg kd francezkib dužica, sbit pak razlikuju se prve d drugih u tmu, št kd nih imade t. z. pdnih dužica pdnica kje francezki bačvar ne pznaje u tma bliku. Stga razlga je i teže pred&iti prizvadjanje njemaskih dužica tak bsežn i detailn, pak ćem se za sada držati sam pravila, kja vriede lih za duge bez bzira na pdnice. na glase: 1. smi di prmjera bez bieli jednak je debljini najveće vrsti duge, št n se mže izraditi iz dtisnga trupca. 2. Svaki izsjefeak trupca (Miesel, Klben) daje tlik centimetara širine duga, klik ih ima prmjer (bez bieli). 3. Ak pdielim bseg trupca sa šesterstrukm debljinm duge, dbijem brj izsjetaka, prizlazećih iz dti6nga trupca
8 4. Brj vrsta (Lagen) duga dbije se, ak se cielkupna njihva žirina razdieii duljinm duge, a brj prizvedenih hektlitara, ak se pmnži brj vrsta sa veličinm dtične vrsti izraženm u hektlitrih, i taj prizvd jš pmnži sa %. Razjašnjenje svega, št se nalazi u tih 4 tčka pravila, nalazi se ptank pisan u pglavju tredem. Dtični uprabljeni trupci mradše biti prama pravilu 1 iste duljine sa dugami. mjerni brjevi tržnih ciena naznačeni u stupcu n skrižaljke 2. prnadjeni su na temelju šestgdižnjega prsjeka; ni izrazuju dsta jasn razne stupnjeve ciene, kje se dakak mgu d vremena d vremena i mienjati već prama tmu, da li se tražnja pjedinih razvrstbina mienja, da li se naime stanviti prizvdi više ili manje traže, ili laglje ili teže dbaviti mgu. Rezultat vidi se iz skrižaljke 2: Prama pravilu 1. razdieli se je trupac u najveću vrst dugž,, št je iz njega bil mći prizvesti, nu prama klnstim mći je dakak iz istga trupca prizvesti i manje srtimente, ali bi se tada i duljina trupca imala pkratiti. Mimgred neka bude napmenut, da se u prmetu riedk nalaze duge, kje bi bile za veću burad d 73 hl., kje veće vrsti se nda i nak priugtavljaju sam u psebne svrhe i na vlastitu želju naručiteljevu. Uslied tga je čest ptrebit, da se iz trupaca, kji bi bili prikladni i za prizvdnju većih srtiraenata, izradjuju manje vrsti, pri čem se nda prazmjern mienja i ptreba survine. Ak bi se n. pr. ima izraditi trupac d 134 cm. prmjera bez bieli u dužice d 73 hl. sadržine, t bi njegva duljina na temelju nga, št će se razpravljati u trećem pglavju imala biti 263 cm., a kubični sadržaj sa bieli 3-9337 m*. Dugž. bi prizašl 3'4045 vrstž., št dgvara iznsu d 55-2285 hl., a ptrebća survine iznsila bi za svaki hl. 0 07122 m', t. j. es-ss"/;, naprama 73-447, kak n se nalazi u skrižaljci pd tek. br. 6 (duljina duge 263 cm.), deim bi kvalitetni prirast vi-iednte bi ne ka u skrižaljci 258 387«, već 288-9987) naprama psttku 445-20 pd tek. br. 11 sa prmjerm trupca 134 cm. Kak se vidi, gubi se izradbm tga trupca p gre naznačenmu načinu na vriednstnm kvalitetnm prirastu, ak se uzpredi sa najracinalnijim mgućim prizvadjanjem (br. 11 sa istim premjerm), ali se s druge strane pet dbiva na grmadnm kvalitetnm prirastu i t 73-44 65-63==78l7) * j- izdašnst iste mnžine survine pmnžana je za 7'8l%. Skrižaljka 2. nam u bće daje vema važne pdatke, sbit u stupcih i i 0, iz kjih jasn prizlazi mgućnst prbitačnije unvčivsti jačih drvnih srtimenata. Napkn ne treba previditi, da je kvalitetni prirast vriednte pd tek. br. 6 već za l58-38v veći d nga pd br. 1. premda prmjer bez bieli vdje 34 cm. iznaša, naprama nmu prazmjern dsta malm d 84 cm.
ja a 2 1 1 s «-s -j; a ^ 1 '7^ d Q3 T H '«7< T-1 '- > l '* 1-* la * i '>! (M C c 00 (M i-h cc 1 T >(0 00 i M C»c -* 50 (N -t lc5 C5 i C a> =i ^ ffl4 '^ > D 5«:=i» Cfi a \ T-H T H f H C<5 T H H «5 D r-l T-t T-( <N in l~- 50 (M t - l (N T-t t ^ t ^ (M C i-m C c t - a ' (t-, ^ =3 g-rs ' "' X 60 «> t-h >Q (M CT5 U5 CT 1-1 (M T H cr> C~ c c -M t - c 'in i «z '8?5('B:1 's^israna M g r-l 03 '^ c l f-< Y-t D i~* 8 (N CM c!>a c?m ^ M nag n isuai U3Caq laaefui }\m%x\ maidj 8 <3i t- r-t m l 00 00 c t (M r^ 95 ti M ^ < a "> ip«ma8 CiiAap 13UlH8«,luđ tiuii ' -181I\BA5[ I^TJC^^SC lu i-h t-i te t cr> ^ t * * ^ C 1 «t - 0 3 C s (T. t ^ C C 1 5 cs >N ) a PH j a C3 <v a 1 ( IM»c^ D cn c > c 00 M 35 D - c t 1 r-t > ^ r» > r- \a > c r- I ^ C r - U M J «NI j a C ^ >* c ^ > * t i H c l»«l-( (N ^ I T-( <M C - T-( c C c c^ * c 'itl l * c >n xc C t** - c C -* 1 1 r.._ 1-^ 1) a. ediui \\x 98np 'GUiC^tid Ž "1.- =2 J3 «^ ca t4 ns > =5 :=; p 1 '??. a i\9iq Z9q icuas a f«q is <y c v-t r-* b D C t - i H -* -* c T-( 03 CC * t N ^ *H ^M l -* * 1-i (N T H «< 00 l 5 0 ( N ^ ^ > CCl l in c t - c c l C(3 c- -* 00 (M ^ r- T-^ 1 ( t - ^ ^ t - C c (N 00 D -* "* 00 c (N c 35 CT t>r-l t>h ^ C IM 00 (N» * c c -* c 00 t - (N c c 1-t c >» ( -^ 1-4 c c<> 00 C -* C 1-1 c c (N -* i-( f c <N > 00!>a '^ * c c ^ t N C ^ C l c C 1-4 ^ C ^ C 1-1 1 \ ^^ <N C<3 ^ > c t - ih 1-*
10 c) Lak t vina. Kd ve vrsti liesa imade mng raznličnijih dimenzija u duljinu, širinu i debljinu neg kd dužica, s tga je i težk mguće, pstaviti vdje nak stalnu pdlgu, prama ifjj bi se dredjivala čim jednjičnija upraba svih izabranih dimenzija prmjera. Tuj se je graničiti na t, da se ustanvi najveća četvrina (ifvadrat), kju je mći izrabiti kd dtičng prmjera bez bieli, a sfavži đpadci da se ne uzimlju u bzir. Prama tmu je i sastavljena sliedeća 3. skrižaljka na str. 11, u kjj se nalazi manji brj raznih prmjera, neg u prvih dvijub, ali jš uvjek dvljan, jer se iz navedenih tam dimenzija mže bičn prizvesti laktvina svake vrsti i za svaku prabn. Stupci i i I u skrižaljci 1, «i u skrižaljci 2, ter A i j u skrižaljci 3 dkazuju nepbitn gspdarstveni prbitak i veću abslutnu i relativnu izdašnst jačih drvnih razvrstbina, t. j. prirast kakvće (b uputnikv), i t ne sam na drvnj grmadi, neg i na vriednsti, pak u svjj pdpunj veličini i važnsti, bez upliva na mguće eventualne prmjene ciena šumskih prizvda. Navedene u skrižaljkama ciene, na temelju kjih je izračunan kvalitetni prirast vriednute, jesu sam p vlji uzeti mjei'ni brjevi tržištnih ciena za sve ne dimenzije; uzprk^ tmu staju faktri u stupcih I, i p u skrižaljki 1, 2 i 3 i nda jednaki, ak se tržne ciene u ist vrieme ma kak prmjene, sam ak medjusbui dnšaj dtičnih mjernih brjeva stane jednak. Kvalitetni prirast drvne grcmade predčen je u navedenih triju skrižaljka u nepbitnih brjevih, pa ak se uz t uzme na um, da ne sam svak debl ima raznih prmjernih dimenzija, već da se nalaze u svakj sastjmi, a jš više u raznih sastjina njekg predjela razni razredi drvne punće, t se nda nemže zaniekati, da bi bil vema pgriešn i na ušti'b šumske blagajne, kad bi se uze pd istu cienu ili istu vriednst svaki kubični metar drvne survine. Usuprt mra se dati svagdje sbita važnst prirastu kakvće, kja ga u gspdarstvenm smislu i ide u pdpunj mjeri. Ne treba nam pun dkazivati, da je uprav t neuvaženje upitnikvga b a (prirast kakvće) uzrkm, št je prijašnjih vremena većina šumskih vhstnika silne svte izgubila prigdm unvčenja svjih šumskih sastjina. Prama navedenmu nije mguće uzpstaviti pprečnu cienu svih razreda debljine stanvite sastjine, ak se neuzmu u bzir svjstva drva i njegv valjan pridieljenje u dgvarajuću vrst prizvda prama uprabivsti njegvj. S tga će biti šumar prisiljen, da tčn razlikuje razne razrede u navedenm pravcu. T razlikvanje pribaviti će mu jasnu sliku važnsti kvalitetnga prirasta drva, pa ne će biti zlih psljedaka, kji bi nastali s neuvaženja tga prirasta. Ne će biti težk ustanviti, u kjem će vremenu mći debl ve vrsti drveča (hrasta) na njekj stjbini pstići stanvitu veću debljinu, pak klik tga peridičnga kvalitetnga prirasta dpada na jednu gdinu. Za našu svrhu
11 1. i đ 1 a i "r-' J >v Ci tj gin,.;^ as '^ -u ^«(3 c ^ =* 5 'S -S s s '5 ^ ^ - =_ d aj i S 5 a S -ž a S ^ -5 V "=5 ^ t \^ *" lipazljd -BA^S [ v.z 'BS5(m lai^sniiig <3 -?, > C 8 M cc -* «! t^ ^ W3 > 1 ^^ _H v -* V C -* (N T-4 (N te td r-^ ^ XI I-- c -rp IH l c J t CT I (N c 5-1 tm t^ t ^ U c c 03 c t * c t t>< 03 l m 03 c; t c ' vc TH r-* (M C 03 'i" SS M 5C \M \ ~ 1 bjd i 1 j 1 * T!U ^U S tfi - ^^ Cu c3 na > ' 9i1!l(I B\8q m nuiziv uacjq lujafm ipisinjš CuAip «u n^siiiud mui8>!pa'5[ /;, n n j 3? <f-._ -1 2».2 J2 J= rs Ci p-, > 3 1 j «.S f- "? i5 s- "" -^ a J= 1 i - g g "m =5 3 fcd -3 > 'Ut)div,i^ 'Bui[i_iv{3 "s a 'R M^ t- (M ^ <T5 l * cn, *» ^ cn J r- fm ^ 03 T-( T-H -0 03 «ri< r- ic cc 00 Q 'i' *"* 02 C^ i c c c i c T-H '* t^ 03 c c r^ CN CM rm 00 C <N «-* T-( l Svi T < D CN C t- c t 1 t -H r-»c CM 1 1 *"" * 1^ (M J«D- t T-* S ^^ l-h [_-- V* t 00 (^ t^ t 1 t y-4 00 ^ C 0-. * t -* <M CM ^ t~t ^ t V C -!t< '^ ^ s t t-- s t tr a f3 J Ci. J 3 icius itnjp a cc c c cc C cc 03 J= Ti9iq 29q TCUMS 50 ^ ^ -* -* t -*< C i Ciq i9n5\ax ^ <7<1 c ^ l t t^
12 dstatn je, da se dkaže, da takav uraženja vriedai prirast zaista pstji; taj pak dkaz ne temelji se vdje sam na njekjicini gdina dbe, neg na uspjehu prasta ciele starsti stabla. bćenit valjani pdatci veličini drvng prirasta u ustanvljenm njekm vremenu ne dadu se sastaviti, pšt isti visi mngih klnstih, kje čvjek ne mže da zapaža ili kjim se upliv na rast drva ne dade sigurn značiti. Ali tečaj drvng prirasta pjedinih sastjina stanvite klice dade se već laglje ustanviti, sbit ak se ta pažanja temelje na rezultatih plučenih prigdm nedavnga sjeka. Kd vakvg pstupka biti će prbitačn, da se uzme izključiv bzir na vladajući razred debljine, gdje n je sve drvlje sudeć p njegvm prmjeru i visini p prilici iste starsti, pak sve da dtični razred i ne sačinjava cielu tam se nalazeću sastjinu. Uz t se predpstavlja jedna vrst drveća, tl iste vrstnće i ista vrst uzgja. Uzmim n. pr. njeku 20-gdišnju sastjinu na tlu, gdje je prije bila čistina, na kjj se je prije 20 gdina u jednm danu psadi žir, pak ćem viditi, da pjedina stabalca, premda tčn iste dbe, ipak u visini, a jš više u debljini više manje medjusbn diferiraju tak, da će naj, kji nije bi čevidac sadnje predmnievali raznu dbu pjedinih stablića. va razlika u prirastu dade se raztumačiti sam na taj način, št se je mladi nara'"^tai dma njeklik gdina psije sadnje pkaza pregustim, pjedina stabalca bila su medju sbm bj za bstanak, a psljedica tmu bje, da se je vladajući razred, kjemu je uspjel ptištiti prestale susjede slabiće, već tada mga lahk prepznati p njegvj većj visini, znatnijem prmjeru i u bće uspješnijem prastu. Drugg razlga tmu pjavu nema, pšt je i tl i plžaj iste vrstnće, a i sjeme iz istga vrela. A sada pmislim) umjest takve umjetn p=!adjene čistine veću kakvu pvršinu sa naravnim pmla Ijivanjem, t će se i tam bez dvjbe zapaziti isti pjav, sam mžda jš i s tm razlikm, št će mlada sastjina pšt je pvršina velika na mjestih, gdje je tl slabije, pkazivati i lšiji razvj neg tam, gdje je vrsfnija stjbina. Predpstavim nadalje, da gspdarstveni dnšaji dtičng predjela ne dpuštaju prredjivanje mladih sastjina, a i starijih sam djelmice, ali jš uvjek u nedvljnm mjerilu, već da je sastjina većinm bila stavljena uplivu same prirde, t ćem nda šume u sječivj dbi viditi nakve, kakve su u istinu sada, ter tada lahk pimljem, da će pjedina stabla vakve sastjine imati vema nejednake visine i debljine. Tu je naime prredjivala sama prirda, tuj su i elementarni uplivi svje učinili, da se je prast vladajućeg i ptišteng razreda na raznih mjestih razn razvija, ali uza sve t nije izključena mgućnst, da će se cjelkupna sastjina nalaziti u pdpunm ili barem slab prekinutm sklpu. Upliv vakvg živtng razvja vema je različit bzirm na pjedina stabla dtične sastjine; tuj se nalazi njeka maksimalna i njeka minimalna granica nastavša uslied gre napmenutih prmjena u rašćenju, kje se granice
13 u \rstnći prasla medjutim ne smiju smatrati najbljim mjerilm uspjehu dtične stjbine, pšt današnje gspdarske klnsti većim dielm mgućuju, da se šume ćim blje njeguju i gje, te tim skpčani prbitak pluči, pa se pd takvimi klnstmi nda mže gvriti najbljem mgućem prastu stabala dgvarajućem vrstnći stjbine. Na temelju iztraživauja prirasta na njeklicini hrastva (lužnjaka) u različitih sastjina, napminjem vdje njihv uspjeh prasta: dlnji prmjer gdišnji prsjek a) I stabl 253 gd. star 195-8 cm., 773 mm. h) 1 174-7, 8-60, 1) 203 c) 1 n 246 152-0 6-18 d) 1 I) 223 118-0 5-29 e) 1 106 69-0 6-51 n Vrstnća tla bila je u svih slučajevih dbra, stabla a. i b. nalazila su se u prstm stanju, c. i e. u riedkmu, a d. u pdpunmu sklpu i djelmice pd zastrm bližnjih stabala. Mnga iztraživauja prirasta vladajućih hrastva na vema dbrj stjbini i na većj pvršini d njeklik sttina jutara imadše za psljedak shedeću skrižaljku pprečnga prirasta: Skrižaljka 4. Prirast kakvća p sknžaljci Prmjer sa bieli Dba stabla Razlika u dbi za stupee Pprečni gdišnji prirast Sjdina pstt:<k;i mm. 38 66 5-75 48 76 10 1-79 0-99 V22 6S2 58 87 21 1-84 170 1-6-b 68 99 33 1.56 2-01 108 686 78 112 46 114 1-71 109 6 96 88 126 60 099 1-47 1-16 6-98 98 140 74 0-89 1-28 116 7-00 108 1B6 90 0-76 111 6-92 118 174 108 065 l-2 6-78 128 194 128 7 0-93 6-58 138 216 150 0-51 0-84 6^8
_ 14 U tj skrižaljci izračunan je kvalitetni prirast u psttcih na temelju brjevah nalazedih se u stupcih I, i p u skrižaljci 1., 2. i 3. i pmću Kazlika 200 Presslerve ve približne frmule ^^r^^^ X ^^"^ P, u kjj znači p prirastni psttak, n razliku u dbi, a znake u prvm slmku frmule dnse se na brjeve sadržane u spmenutih stupcih prvih triju skrižaljka. Tak se na pr. izračuna prirastni psttak za stabl br. 8. u skižaljci 2. s vm frmulm : _ aul85j^0000.. 200 _, ^~30I-'85"-l-100'00'"^ 90 "~ ' '"" Kak se vidi iz skrižaljke 4., ima je 140 gdišnji vladajući razred debljine, čije su kršnje stabala bile izvan sklpa u prstm zraku, prmjer sa bieli d 98 cm., u tj dbi pstiga je pprečni prirast u debljinu svj maksimum, a prirast kakvće iznaša je 089, 1'28 resp ri6%. Prama tmu mgla bi ta dba d 140 gd. priličn dgvarali tehničkj bhdnji, te bi dapače ista bila psve pravdana u nih sliičajevih, gdje trg zahtjeva nakve razvrstbine, kje mladje šume nisu u stanju da namire; medjutim se vidi, da kvalitetni prirast ne kulminira ul40 gdišnjj, već u 76, 87 dnsn 99 gdišnjj dbi, a sam pprečni prirait na drvnj grmadi je u 140 gd. najveći. Pšt se iz stabala, kja su u 140 gdini, već mgu bzirm na dvljan im prmjer prizvadjali sve bičnije, a i najskuplje drvne razvrstbine, t bi bil dista bezrazlžn, stavljati sastjine nepsječene jš mžda i prek te dbe, premda mgu nastati gspdarstvene klnsti, kje bi bile kadre prisiliti na takv jš dulje prestavijanje starih sastjina. Ak napkn jš prračunam i kvantitetni prirast za 74 gdina (= razliki dbe) bzirm na prmjere.38 i 98 cm. i na skrižaljke 1. i 3., t dbijem,,. 0 769769 0119459 200,,,,.... 1-977,,, naime: ^-^^^^^^-^^-^^-^^^ X^^^-= 1-97%, kje.uu pnbrj,^ psttke prirasta kakvće, rezultira uputmk sastjeći iz a ^ b (kvantitetni i kvalitetni prirast) = 0-89-f-1-97 = 2-86, zatim 1-28 + 1-97 == 3-25, ter napkn 1 16-f-1-97 = 813 7' '^ja zadnja tri pdvučena brja su dvljn u stanju, da svrnu na se pzrnst ka šumarevg. Kd cielg tg izračunavanja ne bi nigdje spmena trećem faktru uputnikvm, naime p r i r a s t u skupće. vaj prirast, kji naime značuje rastuću (ili mžda i padajuću) cienu jedne te iste drvne razvrstbine u razn vrieme, mže da bude vema pi-m enljiv, već prama tmu, kak se mien/aju ciene drva, mže pače pstati na njek vrieme i negativnim, ali u bće je ipak rastući, pa je u stanju skupa sa prirastm kakvće nadknaditi, pače i nadmašiti gubitak na prirastu drvne grmade (uputnikv a), kji nastaje u starijj dbi stabala ili ciele sastjine, a kju višu dbu ipak mgu zahtjevati razne gspdarstvene i trgvinske klnsti.
15 fr. tie.'ifrj ne I 1 10 16-51 G-G 74-21 2-2-80 1-2 23; 1;.' 1 'i 20 40 8 15-G 95-33 30-40 38 89 4i 30 66-91 24.1 116-28 33-64 77 76 9' 40 95-41 32 4 137 45 46-87 131 13 15 50 124-4', 39-8 158-35 55 42 196 99 22 60 152-61 45-8 179 57 64-61 274 02 29 70 180 4 i 50-6 200-47 74-11 361 i;5 37 80 208-41 54-2 -221-69 84-21 462 i '45 90 236-6 I 56-8 258-74 10103 612 1 18,5" 100 262-5 57-7 -295-48 118-13 775 i 64',6: 110 284-3 66-8 332 54 136 50 945''"''" 120 307-9 55-5 369-59 15518 1'37 130 328 5 52 6 406 33 174-83 1334 140 346-41 48 6 443-38 195-09 153' 150 359 1 43-1 480-43 215 99 17 160 370-8'j 37-1 517-17 23781 191' 170 37911 30-3 551-23 260-33 2101 180 391-01 23-5 691-28 283-76 231' ll90 400-6 i 16-0 628-02 307.83 2615 ':200 406 9 i 8-0 661-90 330-95 2693
m 16 Dba sastjine u g«).; Vriednst eiele drvne zalihe u frintih Skri- D 0 b i t u a 30 20 30 40 60 60 plag prihdne skrižaljke 5. 12-23 38-89 77-76 131 13 19699 274-02 II. Pređhđni i nuzgredni užitci u frintilj plag iste skrižaijice 1-50 1-92 2-46 3-15 402 5-16 474 607 7-77 9-95 12-73 9 31 11-92 15-27 19-55 15-19 19-44, 24-01 22-06 28 24 32-59 III. a) I -j- II, ukupni neeidti priliđ Uzgjni trškvi: sjeme i psa I fr, 50 nvč. p Jiektaru 13-73 46 65 96-61 169 16 267-73 379-20 1344 17-22 22 2819 36.12 46-20 Nečisti prihd bez uzgjnlli trškva- 0-29 2833 73-56 140 97 231-61 361-00 e) Kamatni činbenik l.p" 1 028 0-64 1-10 1685 244 3-40 Neeista vriednst tla b ; e = 104 44-27 66 87 83 66 9492 103-24 e) Glavnica trškva za upravu i čuvanje, 185 X 1*^0 186 Dvc. p ha., dakle 57? = 74-40 74-40 7440 74 40 74-40 74-40 f) Cista vriednst tla, nu btereena prezm (u frintih) 9-26 20-52 28 84 Čisti piihd tia skupa sa prezm (u nvč.) 23-2 613 721
17 žaljka 6. mjera 70 361-65 6-60 1630 2500 3190 36-18 41-72 48-04 562-39 59-12 503-27 4-63 108-70 74-40 34-30 86-8 2'/2<'/0 80 46200 8-45 20-86 32-03 40-79 46-33 53 45 56 09 53-90 772-90 75-71 697-19 6 21 112-27 74-40 37-87 94-7 90 612-18 10 82 26-69 40-96 52-25 59-23 68-44 70-59 68 99 68-24 1078-39 106-92 971-47 8-23 118-04 74-40 43-64 109-1 100 775-64 13-85 34-17 52-42 66-84 75-89 87-51 90-38 88-40 86-35 80-94 1452-39 124 00 1328 39 10-81 122-89 74-40 48-49 121-2 110 945-41 17-72 43-75 67-13 85-52 97.06 112-11 115-56 113-19 111-91 103-60 92-32 19-28 158-76 1746-52 14-12 123-69 74-40 49-29 123-2 120 1137-97 22-68 55-98 85-93 109-52 124-20 143-40 148-06 144-72 143-30 132-74 118-17 102-90 2469-57 203 28 2266-29 18-36 123-44 74-40 49 04 122-6 130 1334-80 29-04 71-67 109-95 140-20 159 183-48 189-38 185-42 183-22 16997 151-40 131-71 110-55 3149-84 260-19 2889-65 23-78 121-52 74-40 47-12 117-8 140 1535-87 37-17 91-77 140-77 17939 203-61 234-97 242-32 237-14 234-75 217-42 193-87 168-76 141-50 113-21 3972-52 333-06 3639-46 30-72 118-47 74-40 44 07 1102 160 1725 23 47-58 117-46 180-24 229-67 280-53 300-81 810-32 303-46 300-26 278-43 247-88 216-09 181-30 144-91 111-86 4956-03 426-40 4529-63 39-61 114-36 74-40 39-96 99-9 160 1917-66 6091 150-35 230-70 294-08 333-55 384-90 397-26 38862 384-19 356-14 317-58 276-29 232-16 185-66 141-18 107-18 6158-41 545-79 561262 50-98 110-09 74-40 35-69 89-2
18 - Pslie tga bćenitga razglabanja navesti ćem jš ka knac istih skrižaljku prihda za 1 ha, št ju je sastavi ravnatelj dbara Adlf Danhelvskj za 140 gdina staru sasjjinu, sastjeću pretežn iz hrasta lužnjaka, u srednjem sklpu i na izvrstnj stjbini, a za tim ćem prračunati čistu vriednst tla te sastjine p pravilih kamatn-kamatnga računa uz dbituu mjeru 2^1^ 7 Učinit ćem t i s tga, da natuknem, kakav bi pstigli rezultat, računajući sve prihde i razhde vdašnjih šuma u vdašnjih klnstih p Presslervih načelih financijalnmu gspdarenju. be ve skrižaljke nalaze se na str. 15 17 ka skrižaljke 5. i 6. Na temelju ve skrižaljke 5. i na temelju pznatih kulturnih trškva i nih za čuvanje i upravu, dade se izračunati p principih kamat-kamatnga računa nečista, pa za tim i čista vriednst tla, ter napkn jš čisti prihd tla bterećen prezm. v se izračunavanje nalazi u sliedećj 6. skrižaljci. U redak pd I. unesene su u tj skrižaljci. stavke nalazeće se u gre spmenutj skrižaljci prihda 5. pd stupcem /, t. j. ukupna vriednst glavng užitka. U redku II. nalaze se takdjer stavke iz skrižaljke 5. pd stupcem M«, ali su svim tim vriednstim prračunane pstupice za svakih 10 gdina njihve knačne vriednsti p pravilu v x l'p" sve d gd. 160. Redak III. nam predčuje sbrj bih prvih redaka, t. j. ukupni nečisti prihd. U redku a navedeni su uzgjni trškvi i njihve knačne vriednsti; b prizlazi dbitkm a d III, pak nam pkazuje sav nečisti prihd bez uzgjnih trškva; c je faktr, kji nam služi za valjan prračunanje samih kamata (bez i prvbitne granice) za stanviti brj gdina, dakle za njeku glavnicu g vak: g (1-0 p" 1) ili g. r p" g. Ak razdielim tim faktrm nečisti prihd, d kjega su već dbili uzgjni trškvi, dbijem vriednst tla t. j. glavnicu, čiji su kamati nečisti prihd bez kulturnih trškva; va vriednst tla je jš bterećena trškvi za upravu, čuvanje i prez, dakle je tak zv. nečista vriednst tla, kju vidim izračunanu u skrižaljci 6 u redku d; u e, naveden je tršak za upravu i čuvanje, kji se izdaje gdimice, pak je zat i uveden uviek u jednakm iznsu. dbiv te trškve d nečiste vriednsti tla, dbijem čistu vriednst tla u/", a iz ve pmću frmule V X r^ čisti prihd tla u g, kji je jš bterećen prezm; V nam tuj znači čistu vriednst tla, a p dtičnu dbitnu mjeru, u našem slučaju 2. Nizka šuma. Nizke šume zapremaju u slavnskj Pdravini izključiv ne predjele, kji su pdvrženi pplavam Drave, a djelmice i sam star krit Drave, :gdjen jš danas pstje veći ili manji ribnjaci, za tim trstici i rgzišta. Tl
lje vdje psvuda pjeskvit, u grnjih vrsta više ili manje humzn, ter p tm pdpun dgvara zahtjevm mekanih listnatih vrstih drveća, navedenih u uvdu. Izvan njekadanjeg riečng krita nalazim gdjegdje pjedince ili u manjih skupinah jš i hrasta lužnjaka. vi pjedince umetnuti hrastvi pstali su tim, št su ptice preniele žir, a skupine nastadše sadnjm žira čvječjm rukm. Užitak tih šuma čest je priližn tegćen uslied tga, št su iste kak je već napmenut zbg njihvg nizkga plžaja izvržene čestim i znatnim pplavam, pak pšt se zbg pmladjivanja mraju stavljati i panjevi tak viski, da i za najviše vde prviruju jš iznad iste; tu je šumar prisiljen ppuujivati pmladak već kd prve sječe sadnjm mtaka ili većih sadjenica. Sastjine su te vrl prikladne za prizvadjanje griva drva, pšt je transprt drva uslied nepsredne blizine Drave znatn lakćen, a najzgdnija bhdnja mže se uzeti s 40 60 gd., jer u tj dbi pstaju stabla već t- Hk jaka, da se iz njih mže prizvadjati tja i razn manje tvriv, štn ga prave cigani kritari. Ne uspievaju sam meke listače na tm svježem i snažnm tlu dbr, već i sara hrast lužnjak, ali se uzprks tmu ne mže prepručiti vdje njegv uzgj, jer se n prije svega i nak nalazi u viskih šumah izvan nepsredng bsega Drave u vladajućj dvljnj mnžini, a za tim mu i sam drv nije nakve kakvće, ka u viskj šumi, jer je uslied veće vlage više šupljikav. Ali tim više mže se prepručiti uzgj kanadske tple (Ppulus canadensis) u nizkj šumi, jer prv na brz raste, a drug debl jj budne liep; zatim se prepručuje sbit jalša (Almus glutinsa), jer je vema upravng uzrasta, daje blje griv, neg stale meke listače, pa jj se i kra dade uptrebiti za strjenje kže za nžne buće (panke) dmaćega pučanstva. Prizvadjanje pritaka (fašina) je za sada jš neznatn, a za pravljenje ručnih kšara i nih za kla uprabljuju se već u većem bsegu mladice. Drvni prizvdi nizkih šuma unvčuju se većinm dmah u šumi, jer ih se veći di nalazi prek Drave, ter bi prevažanje na vu stranu pet pruzrčil veće trškve. Vlastita praba drva iz sitnih šuma prepruča se stga tuj sam nda, ak je Drava tak čvrst smrznuta, da se transprt mže baviti ledm. (Nastaviti će ge.) Šumska privreda na svjetskj izlžbi u Parizu 1889. Piše Pavle Barišić. Kad sam ljets pisa zemaljskj izlžbi, kja je u Budimpešti 1885. gd. držana, beća sam, da ću pisati Ijetšnju parižku. Ev me dakle, da izkupim svju rieč.
20 P sebi se razumieva, da tu mislim sam n, št se dnsi na šum?ku struku, pa i pet mram nješt da reknem i izlžbi u bće, čuvajući se, da ne tidjem predalek, pšt se ni sama naša struka ne mže u kratk nacrtati. v je sedma svjetska a petnaesta nardna francuzka izlžba. Prva nardna francuzka izlžba držana je 1798. a brjila je sam 110 izlžitelja ; va d 1889. računa ih na 38.000 a zauzimala je prstrije u pvršini d blizu 70 hekt. Pripremal se za izlžbu d 10. studena 1884. dan ukaza, kjim je izlžba zakazana; n stvarenje ve zamisli pčel je istm pčetkm 1886. g. Za pkriće nuždnih trškva dredjena je prvbitn svta d 43 milijuna franaka. Država dade 17, grad Pariz 8, a jedn družtv dprinese 18 stalih milijuna franaka, u ime čega mu ju ustupljen dhdak d ulaznine d pkrića te svte. v družtv bude mjeseca žujka 1889. zamienjen drugim nvim đružtvm, kje izplati n prv i ddade jš tri i pl milijuna franaka, na izlžbene cieli, te je tak glavnica za izlžbu iznsila 46 i pl milijuna franaka, a za t je v nv družtv dbil d države 30 milijuna ulaznica i dzvlu lutrije. Na snvu tga izdade t družtv vih 30 milijuna ulaznica u grupi p 25 kmada u frmi t. zv. Bns-tiqueta ili lzva za cienu d 25 fran. vi lzvi vučeni su za vrieme izlžbe šest puta a jš će se vući svake gdine p jedanput krz 75 gd. Kupac svakg vakg bna ili lza dbi je dakle badava 25 ulaznica za izlžbu. va sretna ideja valjda i jest pvd, da su svi lzvi već prvih dana razpačani. * Svi izlžci razpredani su u devet grupa a svaka d vih pet u više razreda, kak" će prmatrač imati priliku, da pručava struke i grane svake ve grupe. Svih devet grupa diele se na 83 razreda. d svega tga mene su narčit interesvale dvie struke: šumska i gspdarska, te sam na ve svju sbitu pažnju braća i najviše vremena ptrši. Mimgred sam psmatra sam i druge razne struke, čemu se ne mže čvjek teti, sim ak bi žmirećke pkraj njih prlazi. Sve su t čuda, kjim se čvjek dsta nadiviti ne mže! Tk će da ne ppstane pd Eifelvm kulm, nim čudvištem svjetskim, kmu se dive najvještiji arhitekti, št ih zemlja nsi. Tk će da savlada nu Ijubpitnst, tk da se tme nj sili, kja čvjeka u galeriju strjeva vuče. Kak ćeš da prdješ mim palače liepih vještina, gdje su redvi najvrstnijih vještaka s cielg zemng šara izlženi. Tk će da prdje, a da ne zastane kd nga tpa, št ga fran. ratn mistarstv na ugled izniel, kji na 20 kil metara nakl ratne pzicije brani i bije. Kak da ne pgledaš mrsku ratnu i trgvačku ladju. Kak da prdješ, a ne pgledaš ne silne vdskke u vrtvima, najdivnijim cviećeni izkićenima. Tk će da ne zastane i ne razgleda ne palače, u kjima su razni izlžci raznih zemalja izlženi, kak da ne pgledaš nu divtu, nu
raznvrstnst slgva, u kjima su izgradjene. Tk će se teti milzvučnj glasbi jednga Laurent-a de Rille, ili Vianesija, ili Dnube-a, Garsina, Lamureux-a, kak da ne pslušaš francezku vjenu glasbu, kad 12 sttina sviraca u jedan mah zasvira Tk će da prpusti priliku, a da ne čuje čuveng ruskg muzičara i pjevača, Slavjanskg ili Španjlca Crnu i mnge druge francuzke i strane vještake i vještakinje??? Sve su t čudesa nevidjena i nečuvena, kjima se i sami Parižlije dsta nadiviti ne mgu, ma da su vični prizrima, kjima se mi uviek čuditi mram. P mjem sudjenju nema čvjeka, nema stručnjaka, nema naučenjaka, kji bi ima tlik snage, da se svemu tme tme, te da jedin za svjim zasebnim ciljem, za svjm,strukm ide, da nju jedin pručava. Ta, nauke je svuda i u svačemu, na št km svrneš. Ciela izlžba nije drug d prizvd svestrane nauke i umne čvječje snage, tga velikga dara bžjega. na je skladište silng čvječjeg rada, njegvg znanja i njegve vještine. Svi dielvi svieta dnieše vam svje prizvde. Cieli sviet si razgleda, ak si sam dspi, da pručiš sve n, št ti je ndje na gled iznesen. Svakj zemlji saznat ćeš umnu i materijalnu snagu, njenu prizvdnju, industriju i trgvinu, njenu branbenu i ubjnu snagu, njenu književnst, stupanj njezine brazvavansti, tamšnji živt družtveni, njen ustrjstv plitičk, njen sve. I sretan bi bi naj, kji bi mga sve t razgledati i pručiti, n ja sumnjam, da ima ikga, kji bi se mga tim phvaliti, jer bi t značil izcrpiti svu nauku svjetsku; ali nema glave na ramenih čvjeka, u kju bi se tlik znanje smjestiti mgl, te će biti da su i drugi prmatrači, ka i ja št sam, razgledali u glavnm svju struku, stavljajući drugima, da svju pručavaju. Sve stal bit će da su saii pvršn radi zadvljenja svga nedljivg Ijubpitsva mimgred psmatrali, diveći se umu i snazi ljudskj, za tren na čudesa zabravljali i svm se pzivu vraćali. Da ni na št svje pažnje ne braćaš d jedin na šumsku struku, već bi i nda za tu jedinu studiju kud i kam više vremena treba, n št sam ja na sve v ptrši, ak bi sam pvršn i u glavnim ili bćenitim ptezima a drugčije i ne ide stvar pisati hti. Valja znati, da je sim Francuzke jš mnžtv zemalja, gtv cieli sviet, prizvde iz svjih šunm nam izni. Tu su francuzke nasebine: Algerija, Cchinchina, Gabn-Cng, Guadelupe, Guyana, Indija, Madagascar, Martinique, Nssi-Be, Nva Kalednija, Senegal, Tahiti. d zemalja pd zaštitm Francuzke: Anam, Tnkin, Gambdža, Tunizija. d stranih država bijahu kje privatn, kje zvanič zastupane: Argentinska republika, Austr-Ugarska, Belgija, Chile, Dminikanska republika, Equatr, Guatemala, Grčka, Havvai, Japan, Luksemburžk vjvdstv, Meksikanska republika, kneževina Mnac, Nrvežka, Prtugalska, i njene klnije. Rumunjska, Salvadr, Srbija, Švedska, Švicarska, Španija, Savezne države sjev- Amerike, Velika Britanija, Velik vjvdstv Finlandsk, republika Venezuela i jš mng malih zemalja.
22 Izlžitelja ne bijaše iz svake zemlje mng, ali izlženima se brja ne zna. Najveći brj šum. izlžitelja imadjaše Francuzka, zatim Alžerija, Argentinska republika, Prtugalska, Blivija, Venezuela i Nva Hlandija. Medju tim ne mže se prsuditi p brju izlžitelja veličina pjedinih sbiraka, jer je gdjekji samac izni veću sbirku neg deset drugih. U francuzkm paviljnu n. pr. bijaše 63 izlžitelja pa se i pet mže reći, da taj paviljn nije drug d izlžba šum. državne uprave, jer je na grmni di d prstrija istga paviljna svjim izlžcima zauzela; ist tak vlada Argentinska, Brazilijanska, francuzka klnija Alžerija, Venezuela itd. Iz Austr-Ugarske izlžila je Budapeštanska kuća: Cservenka et Grssmann" burad za prevz; Kiss iz Nemeškera drva za gradju; Kuchta iz Tiszlza drven psudje za kuhinju; Jakb Schmidt vema liepe uzrke slavnske hrastvine, i t dva ćutka d 4 m. dužine, 160 cm. prmjera jedan u ciel, drugi razpiljen na 67 piljenica d raznih dimenzija. Bijaše izlžaka i iz Našićke piljane u daskama d raznih dimenzija; ne sjećam se, da li ih je izlži Cservenka ili Schmidt. Svi vi izlžci bijahu liepe kakvće, te je svakm drvaru z;apel k njima, a već u pčetku izlžbe prdat je sve. Kupili su ih parižki gradjani, medju kjima pazih i imena graditelja glasvira. d naše dužice ne bijaše velike sbirke, n ipak su u raznim svjim dimenzijama predstavljene bile. I ve je izlži Schmidt, kji je mimgred da reknem, dbi pršle gdine u Brislu Prix d' hneur* i zlatnu medalju na svje vvrstne izlžke, a držim, da ni vdje ne će stati bez višeg dlikvanja.* U drugm jednm zasebnm malm paviljnu bijaše sbirka drva, kja je izlžila gspština ttva iz Ugarske. Izmedju stalg bijaše tu buradi d 100 600 lit., čamvih piljenica, neklik prkla za vesla d bukvine, javrine i jasenvine, tankih daščica za rezbariju i drugih sitnih predmeta. Iz Siska izlži je g. Planer sbirku hrvatskg žira; i t će biti, čini mi se, sve, št se iz naših krajeva d šum. prizvda vidjeti mgl. v naveđh vdje, da ne mram pslije tmu mjesta tražiti. U stvari i nema se šta drug Austr-Ugarskim šum. izlžcima ni reći, jer je v u glavnm sve, št se vidjeti mgl. Šumski prizvdi bijahu u pjedinim paviljnima izlženi uz stale prizvde svake pjedine zemlje u zasebnm djeljenju. Jedina Francuzka i Tunisija imadjahu narčite šumske paviljne; ptnja u manjj, prva u velikj vema liep i ukusn sagradjenj sgradi. Da predstavim šumsku struku na vj izlžbi pslužit ću se raznim francuzkim listvima, kji su njj pisali, ddavajući i svja pažanja u tm pgledu. Tk d mene čekuje samstalan pis i cjenu ukupne šumske izlžbe, taj će se prevariti u čekivanju. Ja ne iraadh za tak veliku studiju ni blizu dvljng vremena; i sve, št ću vdje iznieti, t su većinm bilježke, kje sam pcrpi iz raznih francuzkih listva i djela, za tim iz katalga nih pa- * Dzna sam iz Ech Fr." da je dbi zlatnu klajnu Pisac.
- 23 viljna, gdje sam ih naša ili dbiti mga. Ja t izpviedam tvren i bez zazra. naj, kji je sve t sam svjim čima psmatra, dpustit će mi, da se drugčije učiniti i ne mže. Pčet ću s Francuzkm, te ću prieći redm na šum izlžke stalih zemalja, kje su u izlžbi bilnije zastupane bile, i u klik t prstr vga lista dpušta Francuzka. S francuzkm šumskm izlžbm ćem se mal pduže zabaviti, ne za t, št je 0 njj u bće najviše pisan, neg s tga, št je njm dana prilika za pznavanje tamšnjeg šumarstva i št se mi upznavanjem s tamšnjim prilikama mžem dsta i kristiti, klik u znanstvenm tlik i u šumsk-trgvinskm pgledu 0 šumama drugih zemalja pisat ću manje i u kraće. Ja znadem dbr, da se u bće dugački članci ne čitaju rad, te bi vli i sam, kad bi t mga u kratk sve predčiti, ali št ćem, kad t ne ide tak. Mguće, da će tkgd d pštvanih čitalaca primietiti, da sam mga p gdjekju epizdu izstaviti, kja p njegvm mnienju nema za nas velike ili mžda za sada nikakve vriednsti. T je mguće, da za sada" pnešt, št ću vdje navesti, nema nikakve vriednsti, ali tk zna, da li ne će kmu u budućnsti d kristi da bude, kad se kd nas danas sutra takva šta zapdjene na plju našeg šumarstva. Uviek je dbr u izvjestnm pslu imati kakvi kažiput, ili št Niemci vele Richtschnur. Uz t mishm, št mene interesuje, valjda će interesvati i jš kga šumara. Ja d izlžaba u bće mng držim, s tga ih rad i pručavam i rad njima pišem. N da predjem na stvar. 0 francuzkm šumskm paviljnu pisal je mng stručnih i nestručnih listva. rgan francuzke vlade, Jurnal fficiel, pisa ga je p mm sudu pnajblje i za t ću se njegvim izvješćem i pslužiti, da ga predstavim u našem listu, a dpunit ću t izvješće i crticama iz drugih listva, u klik t d ptrebe i vriedn bude. Svga suda ne ću ni čem izricati, jer se ne smatram draslim prsudjivati ni kritizvati vak velike pđhvate i stvari, ka št je rad francuzkih šumara. vdje ndje ddat ću p nešt, št mi je u či pal, a nije spmenut u njihvim listvima. P izvješću pmenutg vlading lista, imenva je ministar za pljdjelstv jedn pvjerenstv pd predsjeđničtvm vrhvng ravnatelja šuma, kje je imal sastaviti uvjete, pd kjima bi šum. državna uprava mgla učestvvati na vj izlžbi. v pvjerenstv zaključi na snvu jedng bćenitg prgrama, kji je sastavi sam ravnatelj šuma, g. L. Daubree u sprazumu sa šumarima i učiteljskim sbrm šumskih zavda, šta da radi i kak da se ideja u djel privede. Na snvu tga budu gg. See, upravitelj (administrateur) i Thil, pmćni nadzrnik (inspecteur ađjint) đredjeni za skupljanje i razpredanje sbirke za izlžbu drva, dk je g. Demntzej, glavni pslvdja k pšumljenja gljelih gra, vdi sbn brigu tm, kak da se vaj psa predstavi na izlžbi.
24 Gradjenje paviljna i priredjenje izlžaka bijaše pvjeren šimarniku (?) (cnservateur), g. Gayffier-u uz pripmć jedng arhitekta, dk se unutarnjem uredjenju paviljna brinu jedan nadzrnik p imenu M. R. Daubree. Pšt je isti paviljn u vm listu jednm već pisan, t ne držim za nuždn, da t vdje pnavljam. Tlik ću sam reći, da mu je spljašnst imala vema privlačiv izgled i da je na zgdnm mjestu pdignut. Tk je vidi šum. paviljn na zadnjj ugarskj izlžbi u Budimpešti mći će si tak i vaj predstaviti, ak ddam, da vaj nije ima kule, a da je ist nak ka i naj d drveća pd krm sagradjen. Ciela va sgrada mže se smatrati ka i di šum. izlžbe. na buhvaća u svjj unutarnjsti tri izlžbena dsjeka: Statistiku i bibligrafiju, eksplataciju šuma i prinvu tla u grama. A) Statistika i bibligrafija. vaj dsjek smješten je u jednu daju na galeriji, te buhvaća narčit: Jedan niz statističkih bilježaka, iz kjih se mže razabrati sve, št se dnsi na šumska pitanja u pjedinim departmanima Francuzke i Alžerije: veličine zašumljeng zemljišta, sastjinž, način eksplatacije, prizvdnja, uptreba drva i t. d. Svaku vu bilježku uredi je jedan šumar dtičng departmana, te sačinjava specijaln djel. Samu su neke bilježke štampane, a t zaslužuje svaka da bude. Nadalje primjerci zapisnika uredjenju šuma državnih i bćinskih; Pdatci 0 izpitivanju šum. sjemenja d šum. škle u Barres-u; Jedna šumska biligrafija, kju su sastavili upravitelj i prfesii šum. škle u Nancy; repertar sviju francuzkih izdanja starijih i nvijih; Memari u rukpisu pdneseni d prfesra istga zavda u stvari šum. pitanja, kja su na dnevnm redu; Napkn jedan spisak d sviju šum. djela, kja su izdali šum. činvnici d 1878. d 1889. B) Eksplatacija šuma. vaj dsjek zauzima cielu glavnu dvranu i grnju galeriju, sim kabineta, kji se ndje nalaze, kji su rezervirani za bibligrafiju. Glavni zadatak ve sekcije bijaše t, da predči d sviju vrsti šumskga drveća, Francuzke i Alžerije, prave mngrafije, pd kjima mžeš pratiti svaku vrstu u njezinm razvitku, d sjemenke pa d raznih industrijalnih upraba; da pručiš njen uzrast, njen gegrafsk stanište, slg drveta, važnst njene prizvdnje, njezine blesti, njene nametnice, zareznike, kji ju napadaju i t. d. U tu svrhu je sabran za svaku vrst: 1. Sa gledišta nauke: Ftgrafije, djela ftgrafa i šumara-ftgrafa, kje prikazuju uzrast stabla psamce i u družtvu, njegv izgled u ljetu i u zimi; razni uzrci sjemenja (prikupi upravitelj šum. škle u Barres-u), pupvi, lišće, cviet, pldvi (herbarium pd staklm d šum. prfesra u Nancy); mikrskpski izrezci d drva, uzduž i ppriek, u svrhu lakćenja pručavanja sastavnih elemenata drveta, vlakna, staničevine, sršnih trakva, parenchime, smlnih cievi, ka i za razpznavanja vrsti drveta na snvu iz-
25 pitivanja vrsti drveta na snvu izpitivanja vih elemenata i međjusbnih dnšaja jedne vrsti prema drugj; ftgrafska uveličanja, mikrskpski izrezci, pvećanja u svrhu razmatranja unutarnjeg sastava drveta i radi prmatranja istga prstim km; diagrami, većinm iz šum. škle u Nancy, uprav d nadzrnika g. Bartet-a, s primjerm studije vegetaciji stabla, njegv blik u raznj dbi, njegv prirast u prmjeru i visini; jedan niz uzraka zdrava drveta, paralelepipedi u dimenzijah: 0-38 na 0"30 i 0'08 m. d sviju glavnih vrsti drveća i blice d manje važnih vrsti, izvadjen iz debala iz sviju regina Francuzke i Alžerije, p kjima se mže prsuditi kakvća drveta prema mjestu prizlazka, prema zemljištu, visini nad mrem. Uz ve uzrke glavnih vrsti izlženi su ćutkvi i deblje daske. Skupina uzraka, kja prikazuje abnrmalni stvr i blesti, kjima je dtičn stabl pdvrgnut uslied fizilžkih ili meterlžkih uticaja. (Sbirka sabrana d pdravnatelja, g. Bppe-a, u Nancy). Primjerci gljiva i drugih parasita, kji žive tršku stabla, te mu mienjaju tkaninu. Zareznici (u kvirima), kji napadaju dtičnu vrst drveta s znakm njihvga štećenja (Sbirka iz Nancy-a d repetitatra na šum. škli). Napkn karta gegrafske pdjele, nacrtane p pdatcima, kje su pdnieli spljni upravitelji šuma (cnservateurs). 2. Sa gledišta industrijalng: Ćutkvi, na kjima su nacrtani različiti načini izradbe u raznim krajevima Francuzke; Primjerci izradjenih prizvda, iz kjih se mgu uviditi razni izvri, kje industrija mže naći u dmaćim vrstima drveća za fabrikaciju svakvrstnih predmeta, d nih za svakdanje ptrebe d nih za vještine; Napkn kemički i farmaceutički prizvdi, kji se iz drveta dbivaju. Sve vrsti drveća razpredane su u metdičkm predanju p vegetaciniin rdvima, iza svaku vrst grupirani su industrijalni prizvdi, klik je mguće, u jednm djelku, dk su znanstveni uzrci smješteni pd stakl pred istim djelkm. sim vih mngrafija vrstih šumskga drveća skupila je centralna uprava: Sbirku prizvda iz kamenlma u državnih i bćinskih šumah. va sbirka predstavlja gtv cjelkupnu industrijalnu litgrafiju Francuzke. Veliki brj uzraka d fsilng drveća i đtisaka, d kjih je više njih nedavn nadjen, te se ne nalaze za danas jš ni u jednj sbirci naučnj. Nadalje primila je središtna uprava u svju izlžbu jedan brj uzraka, kjima se hće da pkaže uphv prredjivanja na razvitak bukve, jele i mrike. Herbarium drveća iz rleanske šume, št ga je jedan lugar sabra. Sbirku drveća iz Alžerije d jedng tamšnjeg umirvljeng nadzrnika;, Sbirku drvenih kvira iz Parižkg parka Bis de Bulgne" ; Mikrskpske izrezke drveća iz Alžerije; Sbirka drveng uglja;
26 - ' Uzrke francuzke" svile prizvedene iz trimtrifieirane celulze, raztpljene u sirčetnj kiselini, d g. Duvivier-a; Šumsk rudje, medju kjim valja spmenuti Arbey-vu piljanu, kja zauzima cielu sredinu glavne dvrane, zatim djeljke gg. Blanchard-a i Peuget-a. C) Prinva tla u grama. Svrha ve izlžbe, smještene u zasebnj galeriji iza velike dvrane, prije svega je t, da se publici predće svi ni kristni elementi radi bjašnjenja same ve ideje i s jedne strane psve izuzetnm stanju tme pslu pdvrgnutih gra, a s druge strane, da se pkaže narav i važnst tga patritskg djela, kje je pvjeren šumskj administraciji. sim tga bijaše d ptrebe suzbiti nu pređsudu, kja je žali bže suviše razširena, da se naime preduzeti radvi sastje jedin u stvaranju šumišta na gljelim grskim brncima, i da se kategrički zasvjedči, da direktna akcija države smjeraše na bnvu grskih terena, stegnutu na ne slučajeve, gdje se javni interes nalazi napadnut, bil t pasnstima, kje su predstjale, bil pgibijm već suviše dkazanm. Napkn je valjal dkazati zbiljnimi i nepbitnimi fakti, da i u najtežim klnstima bijaše pd uvjetima žurbe i štednje djel izvediv, čemu se negda ni nadati nije mgl. Nmenklatura izlženih predmeta u vm dsjeku dieli se u tri kategrije: I. Pručavanje terena, II. prjekt i izvadjanje pslva, III. memari, bibligrafija. I. Pručavanje terena. Prva peracija, kju zakn d 4. travnja 1882. nalaže, sastjaše se u razpznavanju nih grskih terena, kji su u takvm padanju, da im bnvu javni interes iziskuje. S razlga tga, št je nemguće prikazati u j e d n j karti rezultate vg bsežng razmatranja, kje je na izmjence izveden u trima velikima reginama: u Alpinskim grama, Pirenejima i Cevennes, valjal se graničiti na ne u Francuzkim Alpama (karta gg. Derantzey-a, glavng drvvđje, i Lafsse-a, pbčng nadzrnika). vj karti pridružene su druge karte u većem mjerilu i jedan niz pdataka, kji se dnse na bujične gre, št je služil ka uzrci, i t: 1. Dvie karte d basena zvanih Ubaye i Durance. 2. Prjekt u bsegu bnavljanja u Ubaye-i. 3. Teleicngrafijski nacrti, kji prikazuju u najpdpunijj mjeri pjedinsti, ukupne izglede d bujićnih ptka: Riu-Chanal, Sanieres, Riu-Burdux, Faucn, Burget, Laburet; 4. Ftgrafije, izradjene d šumara, kje predstavljaju razne izglede na visvima Grnjih i Dlnjih Alpa, Isere, Drme, Vanciuse, Heraulta, Anđe, Grnjih Pirineja; 5. Slike u vdenim bjama d pripznatg vještaka Gabina, kje prikazuju gru Chamtte u Grnjim Alpama i bujične ptke p raznim planinama u francuzkim krajevima;
27 6. Izgledi bujisnih ptka u departementu d'isfere, imenit d B,iffl i Villard-a i gre Rmanche. II. Prjekt za izvadjanje radnje. Da bi se pjmila ideja 0 pručavanju i iznašanju predlga izlžen je publici prjekt uredjenju bujičnih ptka (trrent), nazvang Arbnne, kji je sastavi pbčni šumski nadzrnik g. Kuss i srezki šumar g. Beraud. Da bi se št tačnije prikazali raznvrstni radvi, kje je izve dsjek za pšumljenje, te da se iztaknu klnsti, pd kjima su se isti izvadjali, dala je administracija sastaviti: 1. Tri velika diramska pregleda, kji prikazuju radve na uredjenju i ukrćavanju biesnih p'ka, zvanih Burget i Riu-Burdux, i na utvrdjivanju klisure zvane Cmbe de Pegueres; 2. Mngrafije, kje buhvaćaju pis, planve i ftgrafije izvedenih radva na uredjenju glavnih bujičuih ptka; 3. Reliefske planve d ptka Vacheres, Grllaz-a, St. Antine, Lavu d'esbas, prije i pslije radnja i d ptka Rieulet; 5. Grafički pisi, kjima se hće da pkaže, št je d danas izradi dsjek za pšumljenje prmjenm zakna d 28. srpnja 1860., 8. lipnja 1864. i d 4. travnja 1882. III. Memari i bibligrafija. Izlžba pšumljenja je ppunjena izvjestnim brjem memara (štampanih i u rukpisu), svakjakim pitanjima, kja se dnse na vu granu šumarske uprave i p jednim primjerkm d najglavnijih djela, št su izdana na sviet d 1878. d 1889., kak U; Francuzkj tak i u inzemstvu. Dvde Jurnal fficiel. Ja ću vmu jš ddati t, da je francuzka šumska uprava ili naj dbr, kji je k uredjenja vga paviljna radi, ima ka glavni cilj pred sbm nauku. T se vidi na prvi pgled, kad čvjek prekrači prag nga paviljna. Francuzki su šumari htjeli, da pkažu cielm svietu' svj rad i svje umjeće, a dali ujedn svakme i priliku, da se njihvim znanjem, radm i izkustvm kristiti mže. Na njihvj izlžbi niesu se pkazivala drva trgvcima, neg industrijalcima. vi su mgli da dznadu tam, šta ima u francuzkim šumama i št se u kju svrhu u industriji d tga uptrebiti mže. Francuzka nema drva za izvz, radi čega bi ih mrala stranm svietu na vidik iznsiti. ni izvze izradjen svje i stran drv. Na št se kja vrst drveta dade uptrebiti i gdje ga u Francuzkj više ili manje ima, t je va izlžba sve liep pkazala. S tga se pri kraju izlžbe bi i pdiga glas i mžda, da se taj paviljn u cielsti prenese u šumu Vincennes, kja leži u nepsrednj blizini Pariza, te da tam ka šumski muzej stane. vj mlbi nije se medjutim mgl udvljiti, jedn s tga, št je sgrada prešla u vlastničtv ng pduzetnika, kji ju je gradi, a druga, št ne bi bila trajna, sve ak bi ju grad i dkupi, jer je sve drv, iz kga je sagradjena a t je u cielsti pd krm, a ta bi na brz dpala.
28 Sve je prema svrsi vješt prikazan i udešen, ali ka kruna svemu tmu mže se smatrati, a i jest, prikaz bnve gljelih gra i uredjenje bujičnih ptka u planinama, št je prmatraču predčen pmću pmenutih triju velikih i vješt izradjenih dirama. Ka št napried reksm, smještene su ve dirame na psebnj galeriji, kad se stical tlik Ijubpitng svieta, da se u izvjestnim časvima d njih dći nije mgl. Srednja je prikazivala klance d divljeg ptka Ri n-burdux. T je bujica, kja se valja biela d pjene prek hiljadu zavja krz granitn krit svje. Iznad nje su radničke klibe ka zakvačene na bčici a u zaledju se dižu i nadmeću visinm, vdje sive i puste, tam žive i pitme planine, kju sliku pričinjaju čamvi šume, kjih se tamne kršnje u daljini gube. Desn je dirama d Burget-a. Prije 1870. g. jš biesna ptčina dvadjaše užasne pvdnje. S visine d 3000 met. jurila je divlja vda vuda u klance, pdkapajući stienje, derući zemlju i uništavajući usjeve i pljane, a danas ev blagi i mirni ptk i ništa više. Vidiš ga pred sbm, kak lagan teče izmedju visva, stegnut u šljunkvit krit, kjega su bale zasadjene čamvinm. Punih 18 gdina trebal je, dk je vak ukrćen. Da mu se tk uspri, pstavljene su brane d kamena u izmedju vih udarane su pregrade, kje izgledju ka kakve grstasne stepenice. Duž tga su viski bajeri d nasipa, izmedju kjih se dvde vde, kje se ne mgu izliti ni desn ni liev. I danas en teče ka bični grski ptk jednakim padm u nizinu. Na lievj je strani dirama klisure i klanca Cmbe de Pegušre. Planinska bčina hrapava, kmit strma, misliš, da će se dmah survati; granitn je stienje, kje bčinu sačinjava, razciepan na sve smjerve: razbijen i izlupan nagmilal se am tam u strašnm neredu. Izgleda t, ka da sve lebdi izmedju neba i zemlje. Misliš: najslabiji ptres razkinut će njihve sljeve; past će, survat će se i izmrvljen, dskakujući d strmg brnka, razdrbit će u svm strašnm skku tučm d kameiya na pdnžju zaseke i sela; pgibija je neizbježiva. Ali suprt vm dvaljenm pmičnm stienju pdigše vriedni francuzki šumari svje brane. Prije svega čistiše strmeni d nesigurng pkretng kamenja; zadjenuše pješčine biljem; na svježu zemlju udariše ledinu, a čamvi nasad. Ak stienje zaprieti na nv, ak se pkažu urvine, gdje se vegetacija ne mže da zavrieži, grade se pdprni zidvi d glg kamena. Malena se Decauville va željeznica, sagradjena na drvenim babcima, penje duž brnka i dvlači radnicima prek nih pnra kamen za zidanje i drug, št treba. Radnici su užem pvezani radi tga, da su u slučaju nesretna kraka sigurni svga živta. Izpd njih je pnr, da te grza buzima. Pa prek tga juri na majušna željeznica ka i d Esplanade na Marsvu pljanu! ve dirame predstavljaju u neklik pteza slikarvih sve pasnsti, sve napre i djela vriednih francuzkih šumara i veliku brbu prirde prtiv vih smjelih pinira.
29 Francuzka trši na ve pslve silne nvce. I za 1889. gd. vidi sam u prračunu preliminirana tri milijuna franaka. Znak je t, da ima silesija tga, da se uradi i da se skr svršiti ne će. Ja držim, da će biti na mjestu, ak vm prilikm iznesem kratak pis francuzkih Alpa i bujica, kje ndje Mesne. v će najblje razjasniti, kjim se pvdm latila francuzka vlada vga težkg i skupcjeng pdhvata. Bez tga izgledale bi ne slike u paviljnu ka prsta panrama, u kjj da Si napasem či nim grznim i divnim vidicima. U stvari je cielm vm pdbvatu pvd glema nevlja i strašna hala, kja u francuzkira grama d davnih vremena biesni. Francuzke Alpe pisa je u tm pgledu jš 1846. slavni eknmista Blanqui u jednm svm izvješću na akademiju znansti, a kasnije inžinir Surell u svme djelu: Etudes sur les trrents des Alpes". Ne ću žaliti prstra vdje, jer je vriedn, da bjicu čujem. Psmatrača gvri Blanqui kji silazi d Dauph'ne prema Prvence-i duž alpinskih vrhva, zaustavit će na svakm kraku čudnvati i mngstručne grske vdderine. Na pvršini d ne mal sttinu milja nema nijedne plvne vde, nijedng nakvg velikg basina, ka št su ni d Marne, Sane, Yne, kji življavaju ciele pkrajine. Alpinski ptci imadu nešt zajedničkg s karakterm biesnih ptka (trrents) uslied svga strmga nagiba i svga, reka bi, samvljng tka krz šljunkm pretrpan krit. Takvi su Drač, Rmanche, u Durance-i, kji pkazuju raznvrstni tipus svjih nestalnih i varljivih tkbva vde, gdje se razlievaju uslied nebrjenih pritka, vječiti izvri sa sledjenih grskih vrhva, d sniega, št se raztapa i d plahih kiša iz sviju grnjih regina. Rhna prima u dlnjem dielu svga tka uprav vanredni prizvd vih grznih bujica, kje su zadnjih gdina dstigle nebične razmjere, kji brigu zadavaju. ve bujice snašaju tak svju pustšu ravnine Vancluse, Gard-a i ušća Rhne, i t ka p izvjestnim zaknima razravanja, kje je inžinirska nauka pkušavala frmulisati. Tlik je njihv tečaj psta stalnim i neumrnim, * * Sjajn neb nad Alpama iznad varši Embruna, Barcelnette i Digne pdržava se krz čitave mjesece vedr, bez i najmanjeg blačka, te dvdi dugtrajnu sušu, kju prekidaju sam burne kiše, slične nima u trpskim krajevima. Zemljište je pretjeranm pašm lišen bilja i drveća, izgrjel d žege sunčane, bez svježsti i čvrstće; bez ikakvg slna juri.i drnjen dlje u dline, sad u bliku crne, žute ili crvenkaste lave,?ad se valja ka ptk d šljunka, ili čitavg kamenja, kje dskaknje uz strašni prasak te na svm putu najgrznija razrenja čini. Kad se prmatra s kjega uzvišeng mjesta izgled jedne vak izcieparie kline, nda vidiš pred sbm sliku pustši i mrtvila. Nebrjeni skladvi navaljang šljunka d više metara visine pkrivaju na dalek prstr, nadmašuju najviše drveće, zasipavaju ih d vrha, te ne stavljaju težaku ni sjenke nade.
- 30 - >Ništa nema grznijega, n kad pgledaš ne vdderine p bkvima planine, kja ka da se nasiln spustila u ravnicu, da ju svjm ruševinm pplavi. Kak se vi bkvi ciepaju pd uticajem sunca, kje stienje u atme pvraća, i kiše, kja ih na gmile snaša, pdignu se kadkada vi skladvi u krit krz gdinu dana za više metara u visinu, d tavanice d mstva da ih dnesu. Iz velike daljine, d izlazka iz svjih dubkih ždriela razpznaju se tragvi ve bujice, kji su razšireni u frmi lepeze d 3000 met. u širinu, izpupčeni prema svm središtu a nagnuti prema balama, razastrti ka kameniti plašt p čitavj pljani. Takv im je izgled na suh, ali čvjek nema rieči, kjima bi pisa njihv (bujičn) bjesnil u vrieme naprasne pvdnje, kja se ne mže s nikakvm bičnm nesrećm d tekućih vda uzprediti. ve strašne pvdnje prizvde najčudnije utiske. Kadkada pada biesna bujica pd pravim kutm u kji ptk, te mu ptisne tk natrag prema njegvm izvru; drugdje pet susretnu se dvie bujice valjajući se s prtivnih strmina i padaju u jedn te ist krit kjega ptka. Sad nastaje rijaška bitka, tuče d kamenite njihve lave. Tu razdiru na dubk zemlju na svm tku, dnse ju na dalek, da se št dalje izkrcaju i dvuku razmrvljenu i razsutu seljačku imvinu dalek u ravnicu.» * klina je zemlja d ppaše u grnjim a d male težitbe u dlnjim regi nima; šume su svuda vrl riedke, a p nesreći pripadaju bćinama. Njihv dns je gtv nikakvi; trškvi za čuvare su iznad sredstava nih sela, a seljaci su najvatreniji u uništavanju nga, št smatraju ka svju zajedničku svjinu. Čvjek bi sebi napravi vema nepdpunu ideju putvima u Alpama, kad bi si predstavlja, da su izlženi sam bičnm štećenju, ka p drugim krajevima zemlje. Alpinski inžiniri su uviek na ratnj nzi; zimi valja putve čistiti, u prljeće pravljati, ljeti braniti d bujica.»jedan vruć vjetar, kji nagl tpi snjegve, jedna bura s plahm kišm, jedan čprak kza ili vaca, kad ptisne tuču d kamenja, jedna urvina, kad se psred puta navalja, dvljn je, da se zaprieči prlazak. Nemila i čest strašna narav terena ne dpušta uviek, da se bidju pasni brnci gra, te sili mjernike, da grade puteve iznad pnra, u kji je dsta jednm pgled baciti, da dbiješ vrtglavicu. Vještački rad vidi se na svakm kraku: na mstvima, na nasipima, cestama, tunelima. I pkraj sviju vih neprekidnih napra vema je čest sabraćaj prekinut i mal prdje mjeseci a da žalstni slučajevi ne bace uznemirenje i grzu u srce stanvničtva nih klina." Ev kak g. Surell pisuje puste ptke u departmanu Grnjih Alp^ (Hautes Alpes). Departman Grnjih Alpa" pkazuje vdene tkve čudne naravi. Tam ih nazivaju trrents", ali s vim nazivm skpčana su karakteristična svjstva, kja se ne vidjaju kd bujica drugih klina.
^Njihva vrela skrivena su u grskim zakutcima. ni se spuštaju prema dlinama, te se miešaju s ptcima i riekama u nizini. Kad stignu u dlnje strane, tad se ukazuju u razmjern širkm kritu, kje je ka izpupčen. Značajna je va zadnja pjava i na već pkazuje neku razliku izmedju bujica i većine drugih tkva vde. Znade se, da vde teku svagda krz udubljenja, kja ih stiešnjavaju tak, da kmični prerez njihvga tka daje knkavnu krivulju prema nebu i da vde zauzimaju najniži di udubljenja. Kd vih bujica naprtiv daje slični prerez knveksnu krivulju a vde se drže na najvišj regini. Tekući tak p grebenu pridržavaju se lakm depresijm, kja ih spriečava u razlievanju na izpupčensti svjega krita, ak se v tak nazvati mže. Razumije se, da takav tk ne mže biti stalan; tak se u istinu i prikazuje psmatraču. Najmanji pritci iztisnu vde prek njihvih bala. ve se sad razlievaju desn i liev te jure transversalnim nagibm krita...nestalnst va čini bujice vanredn pasnima, jer ih dvdi vazda na nve tčke i tvara njihvm biesu znamenite pvršine terena. Vidjaju se vaka krita u širini, kja prelazi 3.000 met. Nikada se ne dgadja, da bujica na jedan mah pkrije cielu vu pvršinu, neg tekući sad am sad tam, prieti svima dielvima i pslije neklik pritka dbiju svi tragve njenga prlazka. Takve su bujice na ulazku u dline. Ak se penješ duž njih uz zavje gra, vidjet ćeš, gdje se uvlače u strme razciepane strane brda, kja se uzdižu d velike visine te stvaraju dubka ždriela. ve su bale vazda pdkpane, te se dstranjaju i pvlače svjim padm kulture i bližnje stanve. Kad se napkn približiš samim vrelima bujice, tu ti se tvara teren u bliku amfiteatra. Zemlja sačinjava neku vrstu lievka, kji prema nebu zija te prima na prstranj pvršini svjj vde d kiša, sniegva i bura, prždirući ih nagl u svje ždriel. Drugi ne manje značajan prizr sastji se u velikm brju vih pustih ptka u Grnjim Alpama. Nije vdje pitanje nekim izuzetcima. vdje se radi jednm nizu slučajeva, kji te susretaju na svakm kraku sa stalnim karakterm, i kjima će uzrk biti bćenit sa samim sastavm ili slgm vih gra. Ak pdješ putem, kji vdi d Gap-a k Embrun-u, više d jedne četvrtine vga puta mraš prći samim kritima d bujica ili vih pustih ptka. Ptci se vide raztureni p čitavj klini, gdje plave ciele dline i deru brnke. dtuda i ima klina zaseban i tužan izgled, kji na prvi mah d čuda uprpasti stranca, kji prvi put vint grama prdje. Tlik mnžtv vih biesnih ptka za vaj je departman najgrznijst nevlja, kja se ka kuga prihepila za zemlju nih gra, derući im bkve i svlačeći ih ka mljev u dline. Na taj su način stvrena dugtrajnim nagmilavanjem na strašna krita, kja se neprestan šire i svemu pržđiraajeip
32 - priete. Bujice pustše zemljište zasipavajući ga svjim nansm. ne pržđiru iz gdine u gdinu p neklik nvih psjeda, ne prieče sabraćaj; radi njih ne mže se uzpstaviti stalan sistem za gradnju putva. v je bjesnil u tlik grznije, št se stiče u pkrajini vema sirtnj, u klini bez brta, gdje su raće zemlje riedke a vam su jedini izvr za živt stanvnika, kji sam uz grdne napre i uztrajnst sebi njive stvaraju; pa tek št su ih stvrili, naddje bujica, kja u jednm satu tme pld njihvg desetgdišnjeg znjenja. Ima ih,^kje su već tu, da pržderu čitava sela i same burgve. Tam je dvljn, da se nadnese jedna tamna blačina iznad ždriela takvg biesng ptka, pa se pdigne uzbuna u više bćiua." Et, št je dal pvda, da je francezka vlada naj patritski psa k pšufailjenja glieti i uredjenja biesnih ptka preduzela. U tm pgledu stvarani su narčiti zakni. Prvi zakn pšumljenju gra izdan je 28. srpnja 1860. uslied strašnih pplava d 1856. P tm zaknu bil je pšumljivanje bvezn i za privatne psjednike u cielm nm bsegu, u km je p narčitm pvjerenstvu značena nuždnst pšumljenja. Tk tj zaknskj dredbi ne bi udvlji, d tga se zemljište putem eksprprijacije duzimal, a p bavljenm pšumljenju ima je prvbitni vlastnik prav tražiti svj psjed, n mra je ili naknaditi sve trškve k tga psla (sa kamatama), ili ustupiti u ime tga plvinu pšumljeng zemljišta državi. Št se tiče zemljišta pjedinih bćina i javnih zavda, država je imala prav u slučaju, ak ve ne bi htjele ili ne bi mgle grnjem zahtjevu udvljiti, nagdm zemljište duzeti ili se staviti u psjed bez dštete, te izvesti pslve na svj tršak pa uživati zemlju sve dtle, dk ne pvrati na t ptršenu glavnicu i kamate. I bćine i javni zavdi imali su prav na pvratak plvine, ak državi drugu plvinu ustupe. Zasijavanje i zasadjivanje izvadjal se u svakj bćini na 720 zemljišta. vaj zakn naidje dmah u pčetku na takve dpre, da je vlada bila prinuđjena pslije nepune četiri gdine dnieti drugi, 8. lipnja 1864. prmulgirani zakn. vaj zakn dpusti je zamjenu p ledinjavanja namjest pšumljivanja. Sve uredbe zakna d 1860. važile su sad i za pledinjavanje, s tm iznimkm, da su se bćinska zemljišta imala za tri gdine ledinm pkriti, namjest krz 20 gdina pšumiti. P zaknu d 1864. imale su bćine prav tražiti dštetu za gubitak ppaše na zemljištu pdvrženm pledinjavanju i pšumljenju. Medju tim zakn d 1864. nije dni, niti je mga dnieti kakvg rezultata. S jedne strane dkazal je izkustv, da je pledinjavanje neizvediv u pnajviše slučajeva, a narčit tam, gdje je tl pmičn; s druge strane zakn 0 pledinjavanju stvren na istm načelu, na km i zakn 0 pšumljenju, nije ni u čem mienja bćenita naredjenja vg zadnjeg, a bil je u
~ 33 - njemu i takvih dredaba, kje su stajale u prtivnsti s gradjanskim zaknm sa zaknm svjini. Tak pdnese 1876. gd. vlada kmri jedan zaknski predlg, kji će da mdifikuje zakne d 1860. i 1864. Kmra ga usvji i preda senatu; n pvjerenstv senata nađje i u vme predlgu mana, te pdnese vladi svj prtupredlg. Prvbitni predlg bude zabačen, te se dnese 26. žujka 1879. nvi, u kji su uvedene pred dredaba za zanavljanje jš i dredbe za čuvanje teraina u grama. vaj predlg bude pslije dugg pretresanja i mdifikvanja d kmre primljen i 4. aprila 1882. prmulgiran. (Nastavit će se). Pism iz Slavnije."^ Hrastvina je d pamtivieka ka gradjevn drv liep glas u svietu uživala. Bila je na u svakj grani kućng brta skr jedin drv, kje se vrl razgranjenm knsumcijm phvaliti mgl. Nu i u velegradnji zauzimala je važn mjest. Prije desetak gdina rabila se hrastvina u velikj mjeri, skr da ne kažem, izključiv za gradnju kuća i drugih zgrada, u našj dmvini a i izvan nje. Svjstva, kja su hrastvinu za velegradnju svietu prepručivala, jesu: čvrstća, velika nsivst, te dugtrajnst njezina. N tada nije bila tehnička vještina tak liep razvijena, ka št je danas, pa su se sgrade sbg tga zidale s čvrstimi i predebehmi zidvi, kji će mći dljeti pritisku grnje i vrl težke hrastve gradje. Mal za tim, kad se spsbnst četinjače u velegradnji prkušala, gubila se hrastvina sve više s tg plja, dk nije četinjači mjest psve dstupila. Skr jedinu četinjaču rabe danas u velegradnji, jer je na vema laka, a i dsta jeftina sbg tga, št je imade mng, buduć je ne mal p cielm svietu razprstranjena. Ka građja za brdve, a nda ka gradja za bjekte pd vdm načinjene, jš je uviek hrastvina nenadkriljiva, premda jj četinjača tuj knkurirati pčinje. N sve ve brtne grane nemaju velike važnsti p šume brdske imvne bćine. Sam knsumcija hrastvine u fabrikaciji francuzkih a jš više njemačkih ili pinterskih dužica vrl je važna, jer je t prstran put, kjim na danas u sviet putuje. Prije pdrug decenija tek pčela se slavnska hrastvina u tj vrl važnj brtnj grani zbiljn cieniti. Ciena jj je dan danas, mal da ne kažem prevelika, a sigurn je nerazmjerna prijašnjj cieni i cieni stalih vrsti drveća Hrvatske. Ciena hrastvini skčila je tak visk najprije radi tga, št su kmunikacije slavnske mngbrjn razširene. sim željezničke mreže, tri grmne rieke, Dunav, Sava i Drava, izvrstni su putevi, kjimi se dužica u * va p br. V. razprava je nastavak prvašnjih pisama iz Slavnije, pribbdenih u našem listu gđ. 1888. i 1889., a čini psebnu cjelinu. sbit bi nam mil bil, da nam se i stali d naše gg. članvfi. i sustru6arfta istim načinm dazvu i dgđice iumske prilike i viesti svjih krajeva pribde. Uredničtv. 3
34 - Sviet šalje. Ciena hrastvini skčila je tak visk nadalje radi tga, št je na izvan granica dmvine naše ne mal psve izrabljena, a i n, št je jš nešt mal imade, ne mže da se takmi na vrstnći s našm hrastvinm. na ima neka sbit dbra svjstva, kja su ju svietu u tlikj mjeri prepručila, da je za njm danas prava jagma zapčela. Jedn je takv svjstv izvrstna kalavst naše hrastvine. na je uvjetm, da je drv elastičn i čvrst, te tak psudje d njega za dalek transprtiranje spsbn. Nadalj dbr kaluv drv ne hlapi tekućine. Jer, ak se drv dbr kala, znak je, da je u psve nrmalnih klnstih uzrasl, št pet uvjetuje, da su vrl dugačka vlakanca jedn na drug, praviln i vrl liep, d^, skr umjetnički pslagana. Tračnice se ne nalaze p cielj drvenini, već sam ndje, gdje vlakanca prestaju i druga pčimaju. Jer se te debele i vrl markirane tračnice tek na pvršini vlakanaca drže, a niesu u va urasle, jer su nadalje pstale izvrstne sam ndje, gdje trebaju cheziju drvnih atma slabiti, kalav je naše lužnjakv drv vrl dbr. Dbra kalavst prepručuje naše hrastike svietu i za t, št trgvac ne gubi mng drveta ciepajući dužicu, a nda i za t, št se iz dbr kalavg drveta lak mže prducirati dužica svih mgućih dimenzija. N da je svjetska trgvina ta svjstva naše hrastvine istm u nvije dba upznala, razlg je taj, št vanjski sviet nije zna vanjske vdene puteve, dk nije bil drugih dbr rganizvanih kmunikacija, valjan izrabiti, a mi pet bijasm za t preslabi. Ali je i naša zemlja nda sam tlik nardnih gspdarstvenih dbara prducirala, klik jj je za živt i vlastitu kuću trebal. Pa i ta dbra kretala su se u uzkih granicah. Kakgd se pak kultura sve više razvijala, usavršivaše se razgranjenija prdukcija, cirkulacija i kmunikacije. Pa ka št stala dbra nardng gspdarstva u brz živiše prmet, d skra dčepal se i vin svjetskga glasa, i danas n redvit cirkulira, iz ruke u ruku, iz pkrajine u pkrajinu, željeznicm, riekami i mrem. Velika daljina puta, kju mra vin prevaliti, da se ne pkvari, da se ne razbije i da ne hlapi, uzrkm je, da se traži nakv psudje, kje će mgućiti dalek i psve bezbrižn transprtiranje vina. Tim svjstvm najviše dgvara psudje načinjen iz naše hrastvine. Pa št je sviet ta svjstva sve više pznavati nauči, a hrastvine izvan naše dmvine sve vise nestajal, kd nas se vdje sve više tražila a ciena bivala jj svfe zamašnija. Jedan kubični metar svjetskg glasa Slavnske hrastvine" plaćaju trgvačke firme p 10, 14 a kadkad, n svakak rjedje i p 20 fr.; t biva uviek, kad se hrašće knsumentu izbirati daje. Trgvačke kuće iz Englezke, Francuzke i Njemačke, da ne spminjem ne iz naše mnarkije, udmaćiše se vdje i naša hrastvina pstade pi-edmetm svjetske, a i spekulativne trgvine. Sbg tga skr bi psumnjali, da će jj današnja ciena za dulje se uzdržati mći, kad ne bi znali, da hrastvine sve više i sve brže iij šumišta nestaje.
35 Njezina je budućnst sigurnal I mi se tmu radstn veselim, ali pdjedn u istj mjeri žalim, št je prevelika mnžina drvtržaca vam upućena, vdje pslm zabavljena, dk druge šume naše dmvin, imenit šume Grnje Krajine, slabu unvčivst imadu! Iz svake rieči grnjih redaka prizlazi, da su merkantilni dnšaji brdske imvne bćine ne sam pvljni, već uprav sjajni. Jer je t istina, mrala se uprava imvne bćine pbrinuti, da udesi prema nvim klnstim stari jš d gdine 1876. pstjeći cienik šumskim prizvdm. Pred nama na stlu leži nvi cienik d g 1889., pa jer mislim, da će analiza njegva pštvane drugve naše zanimati, rad ćem se na taj psa dati s neklik rieči. Prije svega sjetit ćem, premda već ne bi trebali spminjati, da je hrastvina u naših šumah glavna ili vladajuća vrst drveća. T nvi cienik nije smi, a nije mžda ni pusti s vida. Sad na stvar! Stari je cienik hrastvinu razlučiva p njezinj uprabi na hrastvinu, spsbnu za rezanu gradju, i na hrastvinu spsbnu za ciepanje. Prema vj dibi uprabe njezine, staja je d sada 1 m^ cjepke gradje, bez bzira na debljinu stabla u prsnj visini, 7 fr. 60 nč. Je li t pravdan bil, vidjet ćem dmah! Trgvac vli vazda debele hrastve, neg li tanje. Sbg česa? Iz debelga hrasta dbit će mng cjeniju dužicu većih dimenzija, a dpadak je tuj relativn i dvaput manji, neg kd nga drveta, kje je d vga makar i za ','4 tanje, Ne sam dakle kvalitet, već i relativna klikća dužica, pvljnija je kd debljih hrastva. Nije dakle bil razlga ne praviti razlike u cieni hrastvine pgledm na debljinu stabala. Jedan kubični metar hrastve gradje za lies spsbne, dakle rezane, plaća se d sada, ak je stabl u sredini visine izpd 80 cm. bil, 5 fr. 7 nvč., prek 80 cm. 5 fr. 70 nvč., a prek 100 cm. srednjeg prmjera 6 fr. 34 nč. Te bi ciene, tvren priznajem, bile sasvim umjerene bzirm na cienu izradjeng materijala. Ali kd nas se vdje, sim u privatnih seljačkih šumah slab tkgd bavi izradjivanjem piljene gradje. Sam pravužitnici pile hrastvinu za gradnju kuća i drugih gspdarstvenih sgrada, pa u vu svrhu dbivaju uz vrl sniženu cienu 1 m' hrastvine za 1 fr. 90 nč. N t ne mže upliva! i na cienu hrastvine u bće, nit se mže u ve redke pvući. Sbg tga, št u brdskj imvnj bćini piljena gradja za trgvinu nikakve ulge ne igra, a nda s razlga, št se kd našega lužnjaka ne da abslutn pvući granica, gdje da mu prestaje spsbnst za ciepanu gradju, a pčinje valjanst za rezanje, nije se u nvm cieniku htjel razlikvati jednu d druge vrsti gradje. N t je jš i s tga pravdan, št se za ciepanje uptrebljuje ciel stabl skupa s vrškm, ak je va zdrava, a skupa s debljim
m granjeni, ak je n jš cjepk, dk kd stabla, kje se reže, sve t dpada i staje neunvćiv sim za grjev. Karakterističn je prispdbiti dnšaj izmedju ciena izradjene, piljene i ciepane gradje. Iz 1 m^ hrastvine dbr kalave uz dbre i sdušne radnike, prducirat ćeš 25 akva pintarske ili njemačke dužice. Akv se takve gradje na naših tržištih plaća 1 fr. 50 nč., ili 25 akva dbivenih iz 1 m' vriedi 37 fr. 50 nč. Pd istimi klnstmi izvadit ćeš iz 1 m' ble hrastvine jedva 0-5 m* piljene gradje. Najcjeniji srtimenti piljene hrastve gradje, srtimenti, kji se iz riedkih i biranih hrastva izvaditi mgu, stje p 1 m'60 65 fr., dk je ppriečna ciena lm'' bičnih srtimenata 40 fr. Prema tmu je dakle uviek mudrije unvčivati hrastvinu za ciepanu gradju, dtičn bćenita ciena hrastvine valja da visi i da se ravna p cieni srtimenata, kji se više prduciraju, te kji su skuplji. Ciena je 1 m'^ hrastve gradje, bez bzira, hće li se na za ciepanje, ili za rezanje uptrebiti, p nvm cieniku, ak je debl izpd 80 cm. u prsnj visini jak 7 fr., prek 80 cm. pak 9 fr., a prek 100 cm. 12 fr. Ili ppriečn stji sad 1 m^ hrastvine 9 fr. 33 nč., prema prijašnjj ppriečnj cieni d 6 fr. 18 nč., št iznaša p kubičnm metru sad za punih 50"! više. Uprava dakle bila je dsta sretne ruke stvarajući nve ciene hrastvini, 1. št nije razlikvala rezanu d ciepane gradje, 2. št je ciene udesila prema debljini btabala 3. št je cienu hrastvini dbran pvisila. Ali naše klnsti, kje se specijaln u granicah brdske imvne bćine kreću, tražile su i jš uviek sile, da se ciena hrastvini jš većm učini. Dakak ne radi tga, št bi se hrastvina p sada pstjećj cieni jeftin unvčivala, jer t, kak već napred utanačism, ne pstji, već je cienu hrastvini jš više pdići trebal sbg silnih kradja. Da je ciena hrastvini za veliku ili malu prdaju i malenim mjerilm dmjerena, na stvari t ništa ne bi mienjal, jer će se prava ciena i na velikih i malenih prdajah uviek pstići radi velike i uprav divlje knkurencije. Nad prcjenm dbivam mi uviek više 20 50%. Ali kd kradja nema knkurencije u cieni, nema knkurencije u bće, sim, št se pučanstv tima i nadmiće, da št više i št ljepših hrastva pdsieče i ukrade. Trgvac pdupire vake kradje mraln i materijaln. I t je sasvim jasn. Na dražbi se ciena hrastvini sbg knkurencije nrmira i pdiže, s nrmalne ili u cieniku značene ciene d 7 fr. n. pr. na 14 fr. p jednm kubičnm metru. Šumski kradljivac plaća dštetu imvnj bćini za ukraden drv recim p m^ 7 fr., a drvtržcu prda za 10 fr. P jednm m' imade p tm računu čiste kristi kradljivac 3 fr., drvtržac 4 fr., a imvna bćina dštećena je sam za plvicu vriednsti drvng materijala. N dšteta za ukradenu hrastvinu mgla se regulirati t. z. k a z ne n m pristjbm. Sada na iznaša p m' 1 fr. 1 nč. T je premal. Ak se vdje ne mže kradjam na put stati drugačije, t bi ipak valjda paprene
- 37 ciene dbran djelvale. N bil kak mu drag, hvala Bgu, da su ciene hrastvini ipak pvišene. Na jednć ništa savršena ne pstaje! Da se ciena hrastvini pvisila, bil je psve razlžn, ali je bil nepravdan dizati ciene stalim vrstim drveća brdske imvne bćine. Na t pvišenje,niti je tražnja uplivala, jer je ta jednaka skr ništici, niti su te vrsti drveća sbit cienjene, št više, mi ih ni ne trpim. Za jedan m^ gradje jasenve, javrve i brestve, plaćal se d sada ppriečn 4 fr. 75 nć., a sada je i tim vrstim drveća ciena na 6 fr. p m' pskčila. Ist vriedi, i za gradju bukvu, grabvu i cervu itd., kjim je ciena iz 3 fr. 49 n6., na 5 fr. p jednm kubičnm metru pskčila. Na pvišenje ciene tim vrstim drveća niesu mgli nikakvi bziri uplivati, p gtv ne tražnja. Jer kd nas jš ni ne misli nitk te vrsti drveća u tehničke svrhe uptrebljivati. Valjal bi dakle mal p mal priučavati na uprabu tih vrsti drveća, a t bi se lakše dal plučiti sniženjem ciene, neg li pvišenjem. Kad bi se tražnja razvila pstepen, bez velikih ptežkća, dala bi se i ciena pdići. Eminentn vriedi t za bukvinu. na je vladajuća vrst u naših brdskih šumah, te ju ni isti seljak ne će za griv, a kam li, da ju trgvae p m' 5 fr. plati. N ni iz daleka na nije ne abslutne vrednće, ka št je bukvina grnje Krajine. Pa ipak znadem, da se va ptnja, narčit kd tčke imvne bćine p m-"* ni za 1.50 nč. unvčiti nije mgla. Premda tmu na putu stje zlčeste kmunikacije a pglavit velika udaljenst d mra; premda je tj neunvčivsti nadalje uzrkm i knkurencija s bukvim šumami državng šum. erara, vlastele u gi'skm ktaru a i same gulinske imvne bćine, jer sva ta šumska gspdarstva žive u bljima prilikama, ipak je, kad se sve t prmtri, a ciena naše bukvine s nm tčke imvne bćine sravni, t kd nas pretjeran i ne stji baš u nikakvu razmjerju. Ali mi ni nemam saveznih niti prstranih čistih bukvika, da bi se pd današnjim klnstima velika prdaja uvesti mgla, sve kad bi prmatrajući t s drugg stanvišta, tmu terrain i pripravljen bi, jer mi jš danas uviek bukvinu u našj kući trebam. I t je dakle pet jedan razlg, kji je prti pvišenju ciene kd bukvine gvri. U trgvini nema naša bukvina nikakve prdje. Sam klari u svjem brtu rabe ju za pravljenje naplataka (blga). N ni si nabavljaju tu vrst gradje d pznatih šumskih kradljivaca. U nešt širih granicah kreće se upraba jasenvine. B;ičvari naši prave iz jasenvih dužica škafve, lužnice, čabrve i drug u kućnm gspdarstvu nebhdn ptrebn psudje. U tj se grani brta jasenvina sve više udmaćivala, jer su ju brtnici kd imvne bćine uz dsta pvljne uvjete kupvati mgli, i jer se psudje iz jasenvine načinjen na naših tržištih priličn udmaćil bil. Klari pet uptrebljivahu uz jasenvinu jš i brestvinu za pravljenje kla. Tplvinu rabili su sbit cigani za pravljenje krita i klmpaši za pravljenje klmpa ili đrvenjaka.
38 Ali bi se bili mgli svi ti brti, premda imaju sada sam lkalnu vriednst, ak i ne pdići, ali svakak na sađanjj visini uzdržati, da su stare ciene navedenim vrstmi drveća stale, ili, št bi jš pravdanije bil, da im se ciena jš i snizila. T nam se čini jš i sbg tga pravdan, št je tpla, jasen i briest nuzgredna vrst drveća naših šuma, te št su p uzgj naših hrastika vrl štetne, i št bi p tm mi imali dvljn razlga ne trpiti ih. Jer tam, gdje su se tple, jasenvi i briestvi definitivn nastanili, tam hrasta niti u blizini nema. Pvisiti dakle cienu tim vrstim drveća, znači stvriti đnšaj, stvriti mćan faktr, kji će nje, št je sam dulje mguće u naših šumah pdržavati. Uz nizke ciene brz bi tih vrstih drveća iz naših šuma nestal, a mi bi d tuda dvstruku krist imali. Ak i vriedi dnekle i glede vih vrsti drveća n, št sm kd hrastvine 0 šumskih kradjah naveli, niesu ve ipak mgle pruzrčiti, da se tim vrstim drveća ciena tli jak pvisila, jer na nje i nak nije žestka navala, pak bi i dsadanja dšteta priličn dvljna bila, da se naknadi kvar i kradja imvnj bćini. va razmatranja nvm cieniku šumskih prizvda brdske imvne bćine, tiču se sam I. razreda šumske vriednsti. 0 cienama šumskih prizvda za II. i III. razred prgvrit ćem p mgućnsti drugi put. Željeti bi pak bil, da se vriedni stručari i iz drugih krajeva naše dmvine u vm štvanm listu jave merkantilnim dnšajima svjega teritrija, jer sam na taj način mžem spznati sve klnsti i na svakm mjestu. Svestran je pak pznavanje tih klnsti ptrebn, ak se hće čvrsta sgrada na plju naše liepe zelene struke da sagradi. Sgrada znanja i umieća pkazat će svietu, da i hrvatski šumari za prcvat svje struke rade, da bi ju pdigli dstjnu i za se i za milu dmvinu. Sam slžn d zajedničkg cilja! I. St. Umjetn ribgjstv i naši šumari. Pribćuje dr. Dragutin 0. Cech. Nema dvjbe, da ribgjstv imade s nardn gspdarskg gledišta veliku važnst u svakj državi. U cielj prsvjetljenj Eurpi nema nijedne ma kak malene države, gdje ne bi bstjal makar jedn ribarsk družtv, kje nastji, da pdigne tu granu nardne privrede. Ne treba dalek ići, et nam Češke, gdje prek 12 ribarskih đružtava bstji, te pd mralnim uplivm prirdslvca dra. Antnna Friča u Pragu mng i mng u vih zadnjih gdinah dprinieše za razpldjivanje lsva, jegulja i pastrva u Češkj. U južnm Tirlu, kji je mng manji d Hrvatske, bstji u T r b 1 e na jezeru Garda zavd za umjetn gjenje pastrva (carpine del lag).
i ~ 39 U đlnjj i grnjj Austriji, te u Štajerskj, Kruškj, pkrajine, kje takdjer niesu veće d naše dmvine, nalazim više ribarskih družtva i zavda za umjetn ribgjstv. Dapače u malenj grnjj Austriji za umjetn ribgjstv bstji 59 zavda, kji su pršle gdine svega pldili 2,808.600 jaja raznih plemenitih riba, te sim tga pustili malih ribica u razne rieke, jezera i ptke 1,559.24.5 kmada; sim tga su vi zavdi uništili 953 kmada različitih neprijatelja riba (ptica, vidra, vdenih miševa itd.). Sav tršak ribarskg diužtva, kji je pdupira djelatnst vih 59 zavda iznaša sam 1910 fr. a d tih dpriniel je ministarstv za pljdjelstv 250 fr. ka pdpru, zemaljski sabr pklni je sam 150 fr., štedina u Linču 100 fr. a za dbivanje jaja d glavatice dprinaša carevinsk vieće u Beču družtvu gdišnju pdpru d 250 fr., za kju svtu biva u razne pritke Dunava puštan k 50.000 km. malih glavatica svake gdine. S klikm ljubavi i simpatijm bćinstv prati djelvanje tg ribarskg družtva pkazuje činjenica, da svaki put, kad družtv pušta mlade ribice u razne vde, sva inteligencija naime crkveni i svjetvni dstjanstvenici, dapače namjestnik zemlje uz mnžinu plitičkih činvnika, plemstva i narda prisustvuju tm pslu ka velikj nardnj svečansti, uvjereni, d klike su velike kristi ribe za ciel pučanstv pkrajine. Pitam sad, za št kd nas, gdje imam bširnu autnmiju i mnžinu prikladnih vda za ribgstv, a gdje je zemlja dalek veća d grnje Austrije, zašt se ne bi ta grana nardng gspdarstva dala unapriediti, ak ne više, barem tlik, klik u austrijskim prvincijama? Za št se ne bi dal i kd nas snvati s malim trškm d strane zemaljske vlade, županijskih dbra, bćina, velepsjednika, crkvenih viskih dstjanstvenika, manastira i šumarskih upraviteljstva za umjetn gjenje riba, te tak svake gdine puštati u naše pustšene vde više milijuna plemenitih riba, ka glavatica, pastrva i lipena? Neka se ugledaju u Hrvatskj blasti i dstjanstvenici u kristan rad skr svih sljeva pučanstva k umjetng ribarstva u grnjj Austriji. sim cesarskih blasti, šumarskih upraviteljstva spadaja biskupije, manastiri, tvrničari, šumari, mlinari, lugari, ribari trgvci medju najrevnije pregace ribarstva. Ev jim imena: Ces. i kr. upraviteljstv dbara i šuma u Aurachu, grf Arc-Valley, ces. i kr. šumarsk upraviteljstv u Giseznu, barun Handel, vjvda Filip Wurtemberg, grf Lamberg, ces. i kr. upraviteljstv šuma i dbara u Kaltenbachu, manastir Kremsmunster, manastir Lambach, grf Strachwitz, ces. i kr. upraviteljstv šuma i dbara u Mndsee, dvrski savjetnik dr. W i e- derhfer, župnik Ivan Bauchinger u Tramu, patija u Reichersbergu, ces. i kr. zemaljska ratarnica u Ritzlhfu, gi-f Lamberg u Retteubachu, dbr ces. i kr. zaklade za bgštvje u Spitalu, ces. i kr. upraviteljstv dbara i šuma u Traunsteinu, grf Albert St. Julien, banka za grnju Austriju i
40 Slngrad, barun Mric Schnapper, ces. ikr. šumarsk upraviteljstv u Windischgratzenu, vladajući knez Lichtenstein u Aichu, ces. i kr. upraviteljstv šuma i dbara u Ausee, grf M e r a n, bečka tvrnica vrata i przra u Grubeggu i mng drugih. Svaki, kji je pmnjiv prčita va imena, pitat će se sigurn, za št se nije d sada u Hrvatskj naša ni jedan knez, grf ili barun, niti jedan biskup, pat ili župnik, niti jedan d naših nvčanih zavda, niti jedna zemaljska blast, dapače niti jedna d naših gspdarskih škla u Križevcima i Pžegi, i niti jedan šumar ili ribar, da snuje na kjem gd prikladnm mjestu zavd, kji će se tak ist izplatiti, kak se slični zavdi izplaćuju u inzemstvu? Da se vidi, da trškvi za snivanje pstaja, gdje se pldjuju ribja jaja i pripazi, dk se ribice izlegu, navest ću iz knjige Ribgjstv d Dra. A. Friča u Pragu, strana 9." Jedna drvena kliba u Sušici u Češkj stjala je sam 60 fr., dakle sigurn bi ista kd nas, gdje je drv mng jeftinije, stajala kakvih 40 fr. Uz t sim klibe treba neklik glinenih psuda za inkubaciju pldjenih ribjih jaja (Kupferische Brutztiegel), kji se najviše u Češkj rabe i kji se dbivaju iz kemičke tvrnice u Aussig na Labi (Češka) uz neznatnu svtu d l'/^ fr. kmad. Ima jš drugih aparata, medju kjimi se sbit prepruča kalifrnijska psuda iz limenih plča, nu mi se ne ćem vdje upustiti u ptanksti, neg prpručiti svakmu, kji se tim zanima kakvu gd franeuzku ili njemačku, knjigu, kja se specijaln bavi ribgjstvm (Kiinstliche Fischzucht). Pšt pstupanje s pldjenimi ribjimi jaji biva vema jednstavn tak, da ga svaki ile inteligentan šumar i lugar mže brz naučiti i uspjehm taj psa tjerati, t se nadam, da će se i kd nas naći takvih šumara i lugara. Baš s tga pažam, da u Češkj zemaljska vlada nagradjuje šumare i lugare sbg zasluga k ribgjstva, ist tak, ka št se kd nas nagradjuju seljaci za zasluge stečene k pšuraljivanja krasa. U t ime dbivaju u Češkj šumari i lugari d vlade renumeracije d 30, 50, 100 i 150 fr. na gdinu. Uslied tga bil bi vema kristn, da naše sv. Jernimsk družtv, kjemu je zadaćm, da širi pučne pučke knjige u nardu, skr izda jednu malu knjižicu umjetnm ribgjstvu, da tak i u našem hrvatskm jeziku nadju svećenici, pučki učitelji i šumari puke, te budu pregaci ve znamenite grane" nardne privrede. Mi sm uvjeren, da kad bi se va tri staleža svjski zauzela za ribgjstv, njihv bi primjer sigurn djelva na viske crkvene dstjanstvenike, velepsjednike i imvne bćine. Pšt se već kd nas ve gdine pčel umjetnim ribgjstvm, kak sm u prvm našem članku u Nar. Nv. naveli i budući, da se skr sve županijske i ktarske blasti vih kraljevina izričn izjavile za prešnst uvedenja
41 umjetng ribgjstva u zemlji, smatram našm dužnšću upzriti itfteresente, da se već sada mraju pripravljati, te naručiti ribja jaja ili male ribice. Kak je pznat, mi nemam u zemlji d sad nikakve ribgjske stanice, s tga svaki psjednik, kji razplaže čistm vdenm strujm, neka dmah naruči pldjena jaja i t kd glasvitg carskg zavda za umjetn ribgjstv u Hunningen (pšta St. Ludwig-Elsass), Njemačka. U tm zavdu mže se dbiti pldjena jaja pastrve (Trutta fari); 1000 km. p maraka 6.25, kalifrnijske šarenaste pastrve (Salm iridens) 10 maraka. Takdjer se mgu dbiti pldjena jaja pd adressm: bersterreichischer Fischerei-Verein in Linz ili kd C Schustera, berbiirgermeister a. D. in Freiburg (Baden-Njemačka) i t: d pastrve l km. jaja za 5 maraka. d kalifrnijske šarenaste pastrve 1000 km. jaja za 10 maraka. d lipena (Thymallus vulgaris) 1000 km. jaja za 5 maraka. ^^ Tk nema na razplženje bistre tekuće vde, tga bi radje svjetvali, da dmah naruči malih ribica, kje će se ve zime izleći a kje se šalju i puštaju u vde tek u prljeće. Te ribice mgu se takdjer naručiti kd ribarskg družtva u Linzu ili kd berbiirgermeistera C. Schustera u Freiburg i stje: 1000 k. pastrva 15 d 30 maraka, 1000 km. lipena 10 maraka. Naveli sm ve brjeve sam za t, da se kt. blasti mgu lakže rientirati, a glede ptanksti u svim specijalnim pitanjima glede iiaručaba i razdieljenja pldjenih jaja i ribica, mlim, da se brate na g. J. M. Dudana u Zagrebu, Mletačka ulica br. 8., kji će ka pznati strukvnjak našemu bćinstvu u ribgjskim pitanjima dragvljn svakmu biti na ruku. LIST.i^IC- Družtvene vlesti. Zaključni račun za gd. 1889. Plag blagajničkg dnevnika uniil je na račun prihda gdine 1889. u družtvenu blagajnu ukupn 3085 fr. 80 nvfi, izdan je pak 2772 fr. 37 nv5., presta dakle kncem gdine čisti visak d 313 fr. 43 nvs., d kjega je viska izns d 140 fr. 33 nvč. sta na ime kamata utemeljiteljne glavnice nedignut kd istimene šteđiničke knjižice; izns d 173 fr. 10 nvč. ulžen je u smislu zaključka pršle glavne skupštine na štediničku knjižicu br. 62.749. na razplženje za pkriće eventualnih trškva zagrebačke šumarske izlžbe g. 1891. Na račun članarine d g. 1888. i 1889. stal je kncem gdine 1889, jš na dugu 240 fr., kji de dđi u prihd g. 1890., u klik "bude ta đugvina tečajem ve gdine pdmirena i utjerana.
- 42 Sruitvenj pripmćnj zakladi pristupi je trgvac sdrvi A. BaSić prinsm d 5 fr. G. A Ružidka pak, već d prije udrugar, pripsla je jš 1 fr. u istu svrhu. Zakni i nrmativne naredbe. Naredba vis. kr. zemalj. vlade, djela za unutarnje pslve, d 18. prsinca 1889. brj 32.299., glede razjašnjenja pravužitnietva u knkretnim slučajevima. Kd sastavljanja dnsn izpravka katastra za pravužitnike u smislu ustanvana naputka A) k zaknu d 11. srpnja 1881., kjim se razjasnjuju, dnsn preinacuju neke ustanve zakna d 15. lipnja 1873. imvnim bdinama u bivšj hrv. slav. Krajini, ter vvladne naredbe d 19. srpnja 1888. brj 23530 ex 1887., prdile su se u nekim gspdarstvenim uredima pdrusnih imvnih bćina u tumačenju pjedinih ustanva pmenutga naputka uslied pkazavših se knkretnih slučajeva prigdm sastavka upitne izprave neke dvjbe, ter su isti gspdarstveni uredi zamlili davle psebnim predstavkama za razjašnjenje sliededih pitanja, kak valja naime ista tumačiti prema pstjećim prpisima ter u sklad staviti sa naputkm A): 1. Da li se imaju pri sastavljanju užitnga katastra prema 3. grnjega naputka u izkaz 1 b. selišta vlaštenih krajiških zadruga psjedm u ranicama i livadama uvršćivati prema stanju, kak su pstjala danm 8. lipnja 1871. kad je naime zakn dkupu šumskih služnsti izdan, ili pak premu stanju, u kakvm se nalaze pri sastavljanju istga katastra: 2. Da li imadu psjedi vlaštenih zadruga, kji sada manje d S'/^ rali ranica i livada sačinjavaju, smatrati ka '/^ selišta [ 7. naput. A)], ili se ima dmah kd sastavka užitnga katastra upraviti u takvim slučajevima ustanva 15. istga naputka? 3. Da li svim nim pravžitnikm, kji su prigdm dibe iz svje zadruge dbili izpđ 8^/2 rali, pripada '/4 selišta? 4. Da li se ima kd prmjena, nastavših kupprdajm prije ili pgslije sastavka pravžitničkga katastra, bzir uzeti na klnst, št su neki pravžitnici s dtičnim psjedm glasm ugvra takdjer i prav na uživanje iz imvinskih šuma prdali, ter kak treba u takvim slučajevima pstupati? 5. Da li se imaju pravužitnici, kji su se dselili iz neke imvne bćine u bseg kje druge imvne bdine ter ndje kupili krajiški psjed i napravili kuću, uvrstiti u pravužitnički katastar dtične imvne bćine? 6. Da li i takvi ptmci bivših krajiških zadruga, kji su čitavi svj psjed drugmu prdali, participiraju na pravu užitaka iz imvinskih šuma, ter kakvim dielm? 7. Kak valja nadalje pstupati u sliedećim knkretnim slučajevima: a) Ak je tac krajiške bitelji, kjj p 1. lit. e naputka A) k zaknu d 11. srpnja 1881., izdanm za prvedbu zakna d 8. lipnja 1871., radi svjevremeng izpunjivanja vjničkih dužnsti pripada prav na šumske užitke, umr a udva mu se pet uda za nepravužitnika, te nemajući s vim drugim mužem djece, da li ptnjem, budući da je sta na psjedu, pripada pravužitničtv? b) Ak bi se nepravužitnik priženi i svju djecu dve, nu ta žena umre, kja je pravužitnica bila, a nema s njime djece; da li na psjedu stavša djeca, kju je nepravužitnik dve, participiraju na pravu užitaka iz imvnih šuma? c) Ak bi se nepravužitnik, ka št je pd b) naveden, pslije smrti žene pravužitnice ženi za kju drugu ženu, te taj muž umre, a žena stane na psjedu bez djece ili s djecm; da li u tm slučaju imaju zastavši na psjedu prav na uživanje iz imvnih šuma? Nadalje da bi i ta druga žena dvela sa sbm djece na psjed pak umrla, kakv đnšaj nastupa glede pravužitničtva za djecu, ak su ista amaterm u zadrugu upisana bila?
43 d) Ak bi pak žena i muž umrli, a djeca d druge žene prestala, ter slučajn žensk diete priženil u kudu muža; kakv bi tada dnsaj nastupi? 8. Ak bi se psjed pravužitnifike zadruge putem vrhe prda, ter da članvi iste te zadruge kji drugi psjed kupe, da li bi se isti imali u pravužitnifiki kataster uvrstiti? 9) Ak kji član vlašdene zadruge dbije dpravninu u nvcu pak kupi na drugm mjestu psjed ili dmah, ili nakn dužeg vremena; kak se ima takv smatrati? I napkn 10. Da li se ima u smislu 4. naputka A) prglasiti četiri nedeljni rk, izlživ na nv sastavljene izkaze, da ne bi tkgd prikraćen bi, da se tim svakm prilika pruži, da svje eventualn prav zatraži? Pvdm pređnavedenih knkretnih slučajeva bnalazi kr. zemaljska vlada, djel za unutarnje pslve, saslušavši prije tm mnienje vdašnjega kr. državnga nadđvjetničtva, ravnanja radi drediti, št sliedi: ad 1. Kd sastavljanja užitnga katastra imaju se selišta vlaštenih zadruga krajiških prema stanju, u kakvm se nalaze pri sastavljanju katastra u isti uvrstiti, a ne p stanju d gd, 1871., budući da se ne uvidja razlg, s kjega se ne bi dmah u katastar uvrstile ne prmjene, kje se p naputku A) u istm svakak evi; dentirati imaju. ad 2. Valja ist, St je ad 1. iztaknut. ; ad 3. U tm slučaju ima zadrugar, kji je izpđ '^4 selišta prigdm dibe d svje zadruge dbi, a nije mu privlm dnsnih vlaštenikah i prav užitničtv ustupljen, prav na šumske užitke sam u tlik, u klik isti ptiče iz bitelji, kja je p 1. slv. e) naputka A) k zaknu d 11. srpnja 1881. udvljila, a ne bi mu mga pripasti di, đpadajući na */4 selišta, pšt u smislu 15. spmenutga naputka zadrugaru u pređrečenm slučaju iz naslva, uvjetvng p tčki d) istga naputka ne pripada nikakv pravužitničtv. ad 4. Na predležeće pitanje nalazi se dgvr u vdašnjj naredbi d 19. srpnja 1888. br. 23530 ex 1887,, iz kje prizlazi, da se samim kupm psjeda ne stiče pravužitničtv. ad 5. U dnsnim zaknima niti se izričn prpisuje, da je uživanje upitnga prava graničen na nu imvnu bćinu, kjj je kji pravužitnik prvbitn pripada, a ne da se takv zaključak d nikud izvesti, pa prema tmu, da time, št se kji pravužitnik preseli u drugu kju imvnu bćinu, niti utrnjuje njegv prav, niti se uživanje istg time sistira, te da mu se s tga i u imvnj bćini, u kju se preseli, ne mže uzkratiti uživanje tga prava. ad 6. i 9. Ptmci bivših krajiških zadruga ne participiraju na pravu na uživanje užitaka iz imvnih šuma, kji su se lišili zadružnga psjeda. Nadalje ak kji član vlaštene zadruge dbije dpravninu u nvcu, t takvm članu ne pripada pravužitničtv u nm đielu, kji bi ga iša, da je dbi svj di zemljišta u naravi, jer je u tm slučaju dpala realna kvalifikacija, kjm je uvjetvan pravužitničtv nih bitelji, kje su živile u zadružnm vezu ; te će mći s tga takv član, ak je steka nezadružni psjed bil na ma kjem mjestu, biti pravužitnikm sam u tlik, u klik je isti pteka iz bitelji, kja je p tčki e) gre citiranga naputka izpunjavala vjničke dužnsti. ad 7. slv. e) Na v pitanje mra se niečn izjaviti s razlga, št pravužitničtv, kak prizlazi iz vdašnje naredbe d 19. srpnja 1888. br. 23530 ex 1887., nije realn neg persnaln prav, čega radi takvi, kji ne ptiče iz bitelji nevlaštene, ne stiče time, št je na psjedu vakve bitelji sta, pravužitničtv. Dsljedn prednavedenm na slv. b) c) i d) mra se i na va pitanja niečn dgvriti, jer ak već mužu samm u tim razlženim klnstima ne pripada pravužitničtv, ne
44 mže takv pripadati niti njegvj djeci, a niti njegvj kasnijj, ženi, niti djeci iz tga braka. ad 8. Na t pitanje prizlazi dgvr iz sadržaja naredbe d 19, srpnja 1888. br. 23530 ex 1887., p kjj samim kupm zadružnga psjeda ne stiče jš pravužitnižtv, pri čemu je svejedn, bila prdaja dbrvljna ili vršna. Napkn ad 10. Prema 4. naputka A) prpisani reklamacinalni rk d četiri nedelje, valjan kd sastavljanja katastra, imat če se i nda upraviti, kad se bude radil izpravku istga katastra. 0 prednavedenm treba gspdarstveni ured tamšnje imvne bćine shdn baviestiti. Sa drvarskg tržišta. Izvz bukvih dužica. Mjeseca studenga 1889. gd. izvezena bi prek Rieke sliedeća kličina bukvih dužica u inzemstv, i t: za Brdeaux 1,423:077, za Cette 1,812.3, za Marseille 59.859, za Huli 6.000, za Italiju 192.120 km.; ukupn 3,493.361 kmad; dk je u gdini 1888. izvezen u istm mjesecu svega 1,238,274 kmuda. Uspjeh dražbene prdaje drva kd gjurgjevačke imvne bćine. Dne 6. prsinca t. g. bdržavana je pismena pnudbena razprava kd gspdarstveng ureda u Belvaru sbg prdaje stabala u vgdišnjih redvitih sječinah, te su sheđeče pnude stigle: 1. Gajcala, 22 briesta, 23 hrasta, 2 jasena, preienjen na 1495 fr. <>3 nč. ; đsta ih se Jsef Mayerhffer iz Smgy Uđvarhely za 1650 fr. 2. Duhvnik, 192 hrasta prcienjena na 5489 fr. 28 nvč., Ferdinand ml. Brenner 5564 fr. 50 nvč., a đsta ih se Aleksander Wei8s iz Vizvara za 7000 fr. 3. Crnec, 311 hrastva preienjenih na 14.471 fr. 88 nvč., Albert Mautner iz Berzenca 15.1 fr., Aleksander Weiss iz Vizvara 16.200 fr.. Adlf Engel i sin iz Peuha 16.300 fr., Jsip MayerhfFer ka gre đstalac s 17.500 fr. 4. Razljev, Belbacka, Uvale, Lipik, 126 hrasta i 8 briesta prcienjena na 1549 fr. 81 nvč.; đstalac Adlf Mišulin iz Belvara za 2040 fr. 5. Beljevine, Mesarica, Plav, Drbna, Balgvica, 906 hrasta prcienjena na 7137 fr. Samuel Gldschmiđt iz Križevca sam za 665 stabala izim Plav ukupn 6300 fr., Albert Rechnitzer iz Križevca- 10,509 fr., a Aleksander pl. Weis8 iz Zagreba dsta sve ža 11.116 fr. Prama tmu je plučen 31"/^ iznad prcjene. Neprdaiia su stala stabla u Prelžničkm bereku i MunjaŠkm lugu, jer je izvz sbg mčvara vema skup i tegćen, a i stabla su slabe kakvće, pa če se s tga pjedince prdati pučanstvu i pmanjim trgvcem. Dražba stabala bdržavana dne 30 prsinca 1889. kd gspdarstveng ureda tčke imvne bćine imala je, kak se predviđjal, slab uspjeli. U svemu stigl je šest pnuda, d kjih su bile tri za šumski predjel Brušljan, kji se radi tga, jer je blizu Senja, svake gdine pvljn unvčuje. Na razpiaani etat d 378 bukvih za tvriv i cjepkvinu spsbnih stabala i 400 pr. met. grjevng drva u Brušljanu nudi je p kubičnm metru tehnički spsbne bukvine u kruglm.stanju Dragutin Zudenig iz Senja fr. 2.83, Mark Bindič iz Melnica fr. 3., in Antun Devčić iz Senja fr. 3.25, a za prstrni metar bukvih grjevnih drva I. razreda na panju prvi natjecatelj 63 nvč., drugi 73 nvč. i treći Antun Devčić 80 nvč. Izkljična ciena za tehnički spsbnu bukvinu bijaše p kub. met. fr. 2.80, a pr. met. griva 60 nvč. Sve tri pnude za vaj predjel bijahu s tga pvljne, te je na Antuna Devčića ka najpvljnija prihvaćena. Nadalje pnuđiše za šumski predjel Kalčida vrh Prane Prpić iz Sviće na 150 bukvih tehničk spsbnih stabala fr, 2.01 p m' prama izkličnj cieni d fr, '2,50,
-- 45 Ilija Jerbić iz Ravljaua za predjel Gđa6a nsl^400 jelvih tehničk - spšbnib stabala p m^ fr. 2.31 prama izklicnj cieni d fr. 2.90; Mark Binđić iz Melnica za srez KrekvaCa na 220 bukvih tehničk-spsbnih stabala p m'' fr.;2. prama izkličnj cieni d fr. 2.80. Pšt kr. državna šumarska uprava svje sastjine unvčuje uz jš nižu cienu, ne^ grnje pnude glase, t bi zaključen pnudu Frane Prpića i Ilije Jerbida takdjer prihvatiti, a nu Marka Bindića za Krekvafiu dbiti, jer ima izgleda, da de se tam pdpuna ciena pstići. Za stale šumske predjele zaključen je, da se ciena za 20"/^ snizi i ' pnvna dražba razpiše. sbne viesti. Imenvanje. Kd tčke imvne bdine imenvan je abiturient šumarstva J s i p Majnarić privr. šumarskm vježbenikm, nadalje pak dsadanji šumarski vježbenik Andrija Kprić kd II. banske imvne bdine šum. prcjenbenim pristavm, badva sa sustavnim! berivi. Nikla Bielić. Dne 14. prsinca p. g. preminu je d upale pluda. kd svg tca u Gudvcu šum. vježbenik gjurgj. imvne bdine Nikla Bielid u 21 gd. živta. Činvnici bih imv. bdina u pdpunm brju izkazaše psljednju pčast mladm drugu, staviv mu krasan vienac na dar, đčim su mu stali prijatelji na grbu ganutljivu tužaljku dpjevali, a pbratim mu Kuntarić nadgrbn slv drža. Nakn svršenih nauka psta je naš Nikla vježbenikm, t je bi revan i marljiv u službvanju, pak je s tga i k prređjivanju šuma pčetkm studenga izaslan, nu tm zgdm nepažnjm, ka št se t u bde kd mladjih čest đgadjh, nablađi se, i na najveću žalst tca i šester braće i sestara pdlega neublaživj sinrti, te sad, gdje je pče ka štedljiv i pslušan sin težk skucani nvac teu vračati, kj je vema mng žrtvva, da ga izuči, nestade ga na najveću žalst ubgih malih sestrica, kje uzalud plačući mljahu : Nik dragi, ne stavljaj nas", dkle se ne zva psljednji vječnaja pamjat", i tak blnim srdcem prstism se s drugm^: kj je bi u istinu vriedau činvnik, dbar drug, a tcu zahvalan siri. Pkj mu duši^ Sitnice. plaganju tekućih i neizperivih bja na šumskim kartama. Mžda de zaniiriati čitatelje viest, da je pšl za rukm, hvala velikm napredku u kemiji, načinili najraznije bje, kje imaju t svjstv, da se ne daju isprati i da se mgu sačuvati tekude; pa su stga vrl prikladne pri pravljenju planva i karata svake vrsti, a sbit šumvida. Nadalje imaju t dbr svjstv, da se mgu vdm razrediti i tak u raznim tnima plžiti, za tim ne teku i brz se suše, a mže se plžiti i više njih jedna na drugu. Psa je s njima brži i jednstavniji neg s dsadanjim vdenim bjama. Šumar ima veliku krist d karata, kje su bjadisane takim bjama sbit kad radi pnd vedrim nebm. Ak se nenadan bri kiša, ne pkvari se ništa kd tak ih karata, dk se ne s bičnim bjama brz pkvare, jer se ve bje lak u vdi raztpe. sbit su ve bje d kristi za šumske taksatre. Bje te prizvadja, firma AV. Bruns, kemička fabrika u Halberstadt-u, u Njemačkj, a u Austriji se dbivaju kd firme Franz Balatka u Pragu i Beču. Crtica iz mje lvske prakse. Pripviedat du jedau dgdjaj iz mje pršlsti i t iz nga dba, kad sam bi \valdbereiterm u Kvilju. Bil je t u rujnu gd. 1856. Nekga rujna ddje mi u ured lugar i reče, da ne de više u šumu bez asistencije, jer da je naiša na peku sablast, kju je iz daleka šmtrib, ^ak je prek šumskg puta prešla. P tragu sudeći, reče, nije zvicr. Ja jš
46 ' u Sudu a u sbu stupi nađlugar (Berittener). Pripviedih mn, kak je lugar Jv vidi u šumi neku sablast. Nađlugar primjeti, da je Jc sam sablast pa da više vjeruje babama, neg li sv. evangjelju. Nu lugar Jc uztvrdi, da je trag na blatu dbr pregleda pa da se ne vara; trag naliči na čvječju stpu, ali nije d čvjeka. Dalje reče, da je jutrs idući iz šume srf kaludjera, pa mu je pripvieda, št je vidi, a kaludjer da mu je reka, da t mra biti djavlji trag. Nađlugar mu zlbn primjeti, da je t mžda naj djav, št ga je kaludjer iz neke blestne žene iztjera, te se sad p šumi klatari, pa pmene lugara, neka pazi, da ne bi u nj uniša. Lugar se na t razsrdi te reče nadlugaru, neka mu se ne ruga, jer da je istinu gvri. Da učinim zađjevicam kraj, rekh lugaru, neka učini pismenu prijavu, jer ja ustmene ne primam. U stalm ne mže dbiti asistencije, dk ne nastane sječa, dakle d mjeseca studenga. Nađlugar dda jš, da valjda hde asistenciju, da mu družtv pravi, trbu nsi i lulu pali, pa hde da živi gspdski. Prije đpusta pmenuh ga jš, da si izbije iz glave tu sablast, te službu vrši, kak treba, i ak bi se s njm susre, neka ju iz svje dvcievke valjan pdpraši. Nu n reče, da dvcievka ne bi sablasti škdila te bi jš n sam mga nastradati. Rekh mu, da je dveć praznvjeran, jer n uviek nješt vidja i drži, št drugi ne, ka št mi je pripvieda, da ima u ritu zmija s crljenm krunm, kju da je n vidi, ali ubi nije; da je vidi gdje se plamen iz zemlje diže; d cprnica i vila nema ni kraja, kje da je n vidi, gdje se na guvnu il razkršdu igraju ili na vratilu jaše ; pak sad hće, da me nasamari, da se neka sablast u njegvm šumskm srezu zadržaje i da je sramta, da n ka lvac u tak kješta mže jš vjervati i plašiti se. n se namrgdi i izrazi, da mu ništa ne vjerujem, i de. Št se tiče lva, reče nađlugar, Jc je vješt lvac, sam mu se nehtice dgdi, da svake gdine u lvu d svjih pasa kje ustrieli, a nadmjestiti ga zna brz, jer s njima trguje ka ciganin s knjima. Nakn dva dana et lugara Jce pplašena pet k meni. Javi mi, da n više nipšt u šumu ne će, ma ga dpustili, jer je zrm sablast pet pazi, kad je iz kukuruza prek puta u šumu prešla. Kak izgleda i čemu naliči, upitah ga. n mi reče, da je velika, crna, pdugačka, nu ne mže je tčn pisati, jer je bila dsta pdalek i u mah nestala, i da jj je pet na nvi trag naiša, kji je baš čudnvat i svakak da mra biti pasn stvrenje, kje se u njegvu šumskm srezu nalazi. Na njegvu petvnu prijavu uputim ga, da de kumpaniji i zatraži d kapetana asistenciju. n t učini i izpviedi kapetanu, št je vidi. Ne bi dug, et i kapetana k meni, te mi pripviedi, st mu je lugar Jc izpviedi, kak je na neki đjavlski trag nabasa i da traži d njega dva mmka asistencije. Da se njegvj prijavi pbliže uvjerim, dlučih, da ću jš isti dan p pdne pći u šumu s nađlugarm i s jš jednim lugarm. Lugar Jc ima je, da nas na lice mjesta dvede, da izvidim trag, kjeg ee nam n pkazati ak je istinu gvri. Nakn ručka zaputism se u dvjih klih u šumu, da pregledam trag. Razgledajući ga sim tam primjetih, da bi taj tisak stpe mga nešt naličiti na medjedju šapu, u klik mi je iz slike pznat; inače da niesam u naravi tisak međjedje stpe vidi, stga ne mgu jamčiti za t. Bg s vama, pvikne nađlugar, tk, medjeda nema u naših šumah, a nije ih nikad bil, ni su u Kranjskj. Na t se nađlugar prignu k zemlji, da stpu blje izpita. Kad ju je dbr razgleda, prekrsti se i reče, da je sad na čistm i zna, s kim ima psla; stpa je p kraju vlaskasta, p čem se vidi, da je t pravi vukdlak. T ptvrdi drugi prisutni lugar, jer da i n zna, da ima vukdlaka, d kjih sviet mng pripvieda. Kak izgleda taj vukdlak, upitah ih. ni dgvriše, da ga niesu vidjeli, već su čuli pripviedati, da naliči na čvjeka, i đa je sav dlakav i pasan. Sačuvaj nas bg,
47 s njim se sastati, reče nadlugar. Et vidite, priinjeti lugar Jc, da uieaam laga, št gd sam reka i t priznaju i va dvjica; nadalje refie, da će se javiti blestnim, pak (Se mrati nadlugar njegv srez nadzirati. Kad sm se na licu mjesta dvljn uvjerili, da se nek stvrenje u šumi nalazi, predlžili ja, da bi dbr bil, da mi četvrica, pšt sm dbr bružani jš nu večer zasjedam i pstavim se na prsjeki u šumi jedan d drugg u kratkm raz' maku; mžda će nam sreća pslužiti, pa ćem taj stvr ubiti. Na t mi pade u rieč nadlugar, da n ne bi savjetva, da stanem na zasjedi, jer nam nije nužđ, da p nći šumm prek panja i klada tumaram kući, a napkn da vukdlak našu namjeru već zna, pak ne bi dša, a niti mi ne mžem njemu naškditi. T mu dragi lugar psvjedči. Et sad vidim nadlugarv junačtv, primjeti lugar Jc, a njegvu je prijavu, dk se nije uvjeri, ništarijm drža; za št ne bi sad na zasjedi stali, kad naš gspdin hće, pak pukl kud pukl, n da je pripravan stati. Kak sam p licih razabrati mga, vljeli su svi, da se kući pvratim, neg da na zasjedi stanem, Medju tim dlučih, da ću d kapetana bajku tražiti i t jš za djdući dan. Za tim se pvratism iz šume jš prije mraka kući. Jš istu večer zaputih se kapetanu te mu pripvjedah, da je izkazivanje lugara Jce istinit jer kak se p tragu razabrati dal, nalazi se zaista njeka nebična zvier u šumi, kju nadlugar drži za vukdlaka. Umlih, da se hajka za sutrašnji dan dredi u ime kurjaka, jer ak bi sviet začu, da je hajka za kakvu sablast dredjena, dšl bi mal hajkača i lvaca, ili napkn ne bi nitk dša. Kapetan dredi jš istu večer šve, št je bil ptrebn za hajku. Sutra dan sakupi se dvljan brj hajkača i lvaca na dredjenm mjestu blizu šume, u kjj se namjeravala hajka izvesti. Ja s lugari zavedh lvce i hajkače tihan k šume, gdje da bi se taj čudnvati gst nalaziti mga. dielih se d lvaca zasjedača s lugarm Jcm i zauzeh zasjedu na uglu guste zabrane i plja kukuruza, gdje je lugar prvi put vidi prek puta sablast preći. Hajka pče velikm vikm puškaranjem, bubnjanjem i tuljenjem u rgve ka št bičn biva, tak, da se svaka zvier sa svga ležaja dignuti mrala. Na zauzetj zasjedi mtreći s lugarm sad liev sad desn, prpuštajući kraj nas p kju lisicu, sam da ne plašim čekivanu zvier. Nu za kratk vrieme čusm, da se na drugj strani zabrane živičji plt krši. Misleći prije na kurjaka, neg na čekivmhu zvier, kja hće da živicu prvali, u isti mah, kad se živični plt zaniha, kad je prek njega skčila, reče lugar: t je u isti čas izpalih ja jednu ciev tanetm nabijenu. Kak je pdalek bil, jedva sam mga razabrati u zelenilu granja, da je medjed, i da ga je tane mral ma gdje češati, jer se prek živičng plta sam strvali na zemlju i u kukuruze izmaka; za tim pviknuh, da upzrim lvce zasjedače, kji su bili pstavljeni medju šumm i kukuruzm. dmah nastade i medju njima puškarenje i vika ; na št ja s lugarm phitih d lvaca, da vidim, kakv je stvrenje. Lvci, kji su ga vidjeli i na nj pucali, rekše, da Je grdan medjed i da je na stražnjj ngi ranjen i da su pazili, da ima na vratu širk remen, i da su mu isti lvci rana nanieli, ali je n ipak umaka u kukuruze prama ritu. Isti dan bijaše ptražen, nu njega se nije mgl naći. Valjda se bi u rit u trsku i saš zavuka, gdje su ga nakn 8 dana svinjari d rlva i svraka već izjedena i našli. Cim su se lvci sakupili, primjeti jedan birtaš iz bližnjeg sela, kji je takdjer u hajki bi, da je t medjed, kji je prij mjesec dana Talijanm pbjega. Talijani imali su sa sbm pet medjeda; kd njega su prenćili i jedan im je iz staje nesta. Birtaš se jš dbr sjeća, da su Talijani jedng medjeda, kad su se pili, štr batinali ; valjda im je šta skrivi i da t mže biti taj isti. Talijani su ga, kak r«če, jš isti dan ranm zrm p kukuruzu tražili i mamili, ali im bijaše uzalud. Valjda se medjed bja nvih batina i tak su Talijani drugi dan zrm tišli, bez da ib je više vidi;
_ 48 -r Na t primjeti pet jedan seljak, da de t biti naj tat, kji je u njegvm pčelinjaku dvie; kšnice meda pje i pfiele pgnjavi. sim tga načini je u kukuruzi dsta štete, na kju su ljudi tek kasnije naišli.. J. E. g" 1 a s. Slavne šumarije, kje su tečajem lanjske gdine primile više brjeva Šumarskga lista", neg št uplatiše za pdručn lugarsk sblje članarine, umljavaju se, da dnsne prek brja primljene svezke lista pvtate predsjeduičtvn družtva. U buduće pak neka izvle svaku prmjenu u tm pgledu dmah prijaviti, a ne tek nda, kad se urgira dužna članarina, jer se tim pstupkm nanaša družtvu dsta znamenita i nenaknadiva šteta. Predsjedništv. I z k a z 0 strukvnih knjigah i šum. listvih, kji se nudjaju na prdaju i na brsnu dplatu. A) Čvrst uvezane, u vrl dbrm stanju sačuvane: 1. Prstbenutzung, C. Heyer, 1873. 2. Frstl. Flra, Dr. Mr. Willkmm, 1875. 3. Anleitung zum "VValdbau, vn Carl Stumpf, 1870. 4. Centralblatt 1878 i 1881, 2 km. 5. Prtefeuille fur Frstwirthe, Taxatren et. 1880. 6. Hlzmesskunst, Kunze, 1873. 7. Gjenje šuma, Kr. Jvić, 8. Gedasija, Krskenjl. 9. Frsteinriehtung, Judeich, 1874. 10. Betriebs- und Ertrags- Regulirung der Frsten, Grebe, 1867. ll.baukunđe, Schubert, 1872. 12. Waldwerthberechnung, Beiwinkler, 1861. 13. Šumarski list 1877, 1878, 1879 i 1880 4 kmada. B) Neuvezane, ali u vrl dbrm stanju sačuvane: 1. Der ratiaelle Frstvvirth und das Gesetz der Stammbilđung, Pressler, 1865. 2. Wal<iertrags-Regelung, Heyer, 1883. 3. Šumarski list 1881, 1882, 1883, 1884, 1885, 1886, 1887 i 1888. 8 gdišta. 4. Anleitung zur Waldwerthrechnung, Dr. Heyer, 1883. 5. Kauschinger, Waldschutz, 1883. 6. Čuvanje šuma, Kiseljak. 7. Centralblatt 1882, 1883, 1884, 1885 i 1886. 5 gdišta. Gre značene knjige i šumske listve prdaje jedna udva, stavša sa mngbrjnm djecm iza smrti svjega muža šumara u zbilja žalstnm i sdvjnm stanju. Pbliže glede ciene upitnih knjiga i šumskih listva pdieljuje gsp. nadšamar II. banske imvne bćine Vink Benak u Petrinji. Dpisnica uređničtva. P. n. gg. P. B. u Mitrvici, i St. H. u Valpvu: Vaše cienjene razprave pčeli sm vim brjem tiskavati u našem listu; upriličili sm pđjedn shdn, da Vem se zatraženi psebni tisci d tih razprava prigtve, i u svje vrieme pravdbn dstave na daljnje razplaganje. M. R. u Kutjevu, I. St. u Trnjanih, dr. D. 0. Č. u Zagrebu, D. L. u Belvaru, S. P. u tčcu, J. E. u Zagrebu i V. B. u Petrinji: Usrdna hvala na pripslanih viestih i crticah; uvrstism p mgućnsti, n št je za sada izstal, sliedit će naknadn u budućem brju našeg rgana. Mlim, da se i nadalje na nas dpgdice sjetite! Uredničtv. Uredničtv i naklada hrr.-slav. šumarskga driižtv^. Tisak C. Albr^chta. ''-'
Natječaj. Za mjest ktarskga šumara urbarske bčine Grbnik sa sjedištem u Čavlih razpisuje se vime natječaj d 15. veljače 1890. S tim mjestm skpčana je placa d gdišnjih 600 frinti i putni paušal d 250 fr., ukupn dakle 850 frintih. sim bćih dužnsti ustanvljenih naredbm viske kr. zemaljske vlade, djela za unutarnje pslve, d 4. žujka 1871. br. 2144. imati će ktarski šumar sastaviti šumsk-gspđarstvenu snvu za rečeni šumsk-upravni ktar, za kji jurve su dgtvljeni gspdarstveni šuravidi. Uvjeti za plučenje vg mjesta sadržani su u grespmenutj viskj vladnj naredbi. Mlbenice prpisn biljegvane, valjan blžene i vlastručn pisane, imadu se d grenavedeng rka pdpisanmu pdnieti. Kr. veliki župan županije mdrušk-riečke i grada Bakra. U gulinu, dne 31. prsinca 1889. Za kr. velikg župana kr. jidžupan: J. Muzler. Razpis natječaja Za šume bćiue Veprinac (plitički ktar Vlsk u Istri) ima se ppuniti nv sistemizvan mjest bćinskga šumara sa gdišnjm plaćm d 400 fr. i pravm na 4 metra griva bukva drva. Natjecatelji za t mjest imaju pdnesti vlastručn pisane mlbenice glavarstvu bćine Veprinac (pšta Franćići, Istra) d knca siečnja 1890. i dkazati: 1. dbu i stališ, 2. austrijsk državljanstv, 3. dvršene nauke, 4. da su sa dbrim uspjehm plžili izpit ka šumsk-tebničk pmćn sbljfi u smislu min. naredbe d 16. siečnja 1850. (D. Z. L. 63) ili 11. veljače 1889, (D. Z. L. 23), i 5. da pznaju gvr i pism hrvatsk (ili slvensk) i njemački jezik. Veprinac, 15. decembra 1889. Glavarstv bćine.