Mdul 10 Prirdni plin
NACRT KONAČNOG IZVJEŠTAJA Naziv prjekta: Šifra prjekta: Zemlja: Knzultant: Studija energetskg sektra u BiH BHP3-EES-TEPRP-Q-04/05 WB Bsna i Hercegvina Knzrcij: Energetski institut Hrvje Pžar, Hrvatska Sluzina, Španjlska Eknmski institut Banjaluka, BiH Rudarski institut Tuzla, BiH Kntakt sbe: Haris Bk Davr Bajs Telefn: ++ 385 1 6326 165 ++385 1 6326 102 Fax: ++ 385 1 6040 599 ++ 385 1 6040 599 e-mail: hbk@eihp.hr dbajs@eihp.hr Datum izvještaja: 07. 01. 2008. Autri izvješća: Gran Granić (vña tima), Mladen Zeljk (ekspert za električnu energiju), Idriz Mranjkić (ekspert za ugljen), Jse Andres Martinez (ekspert za plin i naftu), Marisa Olan (ekspert za bnvljive izvre), Željk Jurić (ekspert za zaštitu kliša)
Vditelj mdula Jsé Andrés Martínez Autri Jsé Andrés Martínez Salvadr Huete
PROJEKTNI ZADATAK TREĆI PROJEKT OBNOVE EES: Studija energetskg sektra u BiH I
Ciljevi Mdula 10 usklañeni su s pćim ciljevima sbit s bzirm na meñusbnu pvezanst sljedećih ciljeva: 1. Sagledavanja i ažuriranja prepruka i rezultata dvije pstjeće studije restrukturiranju sektra i prgramskg investicijskg plana, psebn u svjetlu načela Eurpske Unije i bveza prema Energetskj zajednici jugistčne Eurpe: Studije restrukturiranju plinskg sektra BiH (NERA, UK, 2000) Studije razvju plinskg sektra BiH (Rambll, Denmark, 2001) 2. Definiranja prepruka strukturi cijena plina kja bi respektirala trškve i uspredbe sa zemljama u nepsrednm kruženju. 3. Frmuliranje tri različita scenarija ptršnje prirdng plina d 2020 (na temelju različitih prjekcija rasta, različitih različitg udjela bnvljivih izvra, različitih razine energetske efikasnsti i različitih utjecaja na kliš). 4. Prcjene ptrebnih ulaganja u sektr prirdng plina. 5. Prepruka pskrbi plinm: kličine i sigurnst Prema zahtjevima kje sm primili u mjesecu rujnu: -SVE ANALIZE TREBAJU SE IZVESTI ODVOJENO ZA REPUBLIKU SRPSKU, FEDERACIJU BOSNE i HERCEGOVINE I ZA BiH U CJELINI GDJE GOD JE TO MOGUĆE (POTROŠNJA, ULAGANJA...) i NA ISTI NAČIN PREZENTIRATI IH U IZVJEŠTAJU- Nastjat ćem prikazati i rezultate za svaki entitet. Meñutim, prblematika plinvda, ka i di našeg prijedlga, dnse se na ba pdručja te je vrl tešk razdvjiti dgvarajuće dijelve. TREĆI PROJEKT OBNOVE EES: Studija energetskg sektra u BiH I
Mdul 10 Prirdni plin Draft Final Reprt-Nacrt knačng izvještaja II
SAŽETAK TREĆI PROJEKT OBNOVE EES: Studija energetskg sektra u BiH III
Predgvr Tendencija je u energetskj plitici mngih zemalja da ptiču veću zastupljenst prirdng plina u ukupnj energetskj ptršnji. Tri su glavna razlga za takve energetske plitike kje prmiču ptršnju prirdng plina. Rast cijene plina spriji je d rasta cijena sirve nafte 1 Prblemi kliša i sigurnsti mgu uvjetvati zaknsk stimuliranja veće ptršnje prirdng plina zbg veće čistće sagrijevanja u uspredbi s stalim fsilnim grivima. Prirdni plin ima važnu ulgu u diversifikaciji energetskih izvra. Takñer, plitika prirdng plina je ptrebna radi pticanja ulaganja u pskrbu prirdnim plinm i razvj pskrbe, radi mgućavanja izgradnje plinske infrastrukture i razvja dmaćeg i prekgraničng transprta plina ka i razvja tržišta plinskih prizvda i usluga. Zbg navedenih razlga a radi razvja transprtne i distribucijske mreže na čitavm pdručju pd njihvm nadležnšću, vlade razmatraju takve strateške mjere vdeći se srednjrčnim i dugrčnim investicijskim ciljevima više neg nepsrednim investicijskim dbicima. T ne znači da se izbjegava knvencinalna trškvna analiza i analiza učinkvitsti. Ona je jš uvijek temeljni instrument kd utvrñivanja pririteta, ali uvijek imajući na umu da pstje načini stimuliranje ptražnje, naravn, pd uvjetm da ptršači imaju fizički pristup pskrbi. Ovaj prjekt se temelji na pisanm pristupu. Prema pdacima prgnziranj ptršnji putem svñenja pdataka iz prethdnih studija 2, nastjali sm dati realniju sliku 3, graničavajući predlžene investicije na minimum nih kje su date u prjekcijama ptršnje. Meñutim, nastjali sm mreži, kja bi bila rezultat takvih ulaganja, dati dvljn fleksibilnsti kja bi jj dzvlila prilagdbu elementima budućeg razvja, gdje spadaju: termelektrane kmbinirang ciklusa, kgeneracija, nve industrije, a za kje se mže smatrati da se vjerjatn neće stvariti u vremenskm peridu na kji se dnsi va studija. Regulativa U vrijeme izrade vg izvještaja (rujan 2007. gdine) u BIH ne pstji zaknska regulativa plinskg sektra. Pznata su nam dva prijedlga nacrta Zakna plinu, kji se dnse na FBIH i čekivan knačn dgvren rješenje jš nism dbili. i RS ii, ali Iz tg razlga svi regulativni aspekti (regulatr, peratr transprtng sustava, peratr distribucijskg sustava, tvaranje tržišta) nalaze se na čekanju d usvajanja spmenutg zakna. Mtivi za pkretanje refrme i restrukturiranja plinskg sektra prizlaze iz neklik faktra. 1 Nve tehnlgije u prizvdnji električne energije: za tehnlgije kgeneracije i kmbinirang ciklusa prirdni plin je referentni energent 2 Kje d sada nisu ptvrñene aktuelnim zbivanjima. 3 Prjekcije kje se d sada nisu stvarile. TREĆI PROJEKT OBNOVE EES: Studija energetskg sektra u BiH V
Mdul 10 Prirdni plin Najkritičnija je ptreba zadvljavanja zahtjeva iz nedavn ptpisang Ugvra snivanju Energetske zajednice jugistčne Eurpe, kji se bavi energetskim mrežama, kje uključuju električnu energiju i plinski sektr, a sada je u fazi ratifikacije. Ostali razlzi za prvedbu refrme plinskg sektra su ni kji prizlaze iz Sprazuma stabilizaciji i pridruživanju s Eurpskm Unijm (SSP). Ključni je priritet primijeniti regulacijski kvir u sektru energije, uključujući i prvedbu zakna plinu. Ostali pririteti dnse se na definiranje strategije za rganizaciju plinskg sektra i stvaranje unutrašnjeg tržišta plina, uključujući vdje i frmiranje peratra transprtng sustava i peratra distribucijskg sustava. Prteklih gdina prvedeni su različiti prjekti kak bi se prnaša ptimalan način regulacije plinskg sektra, pri čemu je sbit značajan izvještaj NERA i nviji izvještaj Refrma plinskg sektra. Autri vg prjekta generaln se slažu s ba dkumenta. Takñer, smatraju da bi BIH trebala iskristiti već stečena iskustva u radu regulatra u sektru električne energije. Iak va dva pdručja nisu identična, ba imaju dvljn sličnsti: u mngim zemljama, na pr., Španjlskj i Prtugalu te u većini zemalja Latinske Amerike iii (na pr.; Meksik) ni su isti subjekt. Tijekm naših razgvra u BIH mngi sugvrnici sasvim zrn su nam predčili da je pitanje regulacije sbit sjetljiv, te da zadire u ustavne dnse. Zbg tga je v pdručje stavljen izvan psega vg prjekta, te iz tg razlga va pitanja ne mžem razmatrati. Unatč vim teškćama, regulacija sektra je hitan zadatak. Pkazat će se da je neuspjeh u ispunjenju prethdnih planva razvja tržišta plina, pred čitih eknmskih prblema, velikim dijelm pruzrkvan i činjenicm da sektr nema svj zaknski kvir. Oba entiteta su za vrijeme izrade vg izvještaja izradila i usvjila temeljne dkumente kji reguliraju plinski sektr (Zakn i Uredbu). U RS je usvjen Zakn gasu, dk je u F BiH usvjena Uredba rganizaciji i regulaciji sektra plinske privrede. U izvještaju su pisane temeljne dredbe navedenih dkumenata. Ptražnja Slika 0.1 prikazuje rezultate predviñanja ptražnje za prirdnim plinm kje je izradi EIHP. Osnvne su pretpstavke: Prirdni plin će d 2010. biti dstupan u svim znama. Scenarij višeg rasta BDP-a i knzervativni pristup energetskj efikasnsti i bnvljivim izvrima energije. Zbg graničene veličine tržišta, usprks specifikacijama TR, scenarij s nižim rastm BDP-a ne smatra se realnim Draft Final Reprt-Nacrt knačng izvještaja VI
M Nm3/gd 1400 1200 1000 800 600 400 200 0 BIH Ptršnja u BIH 2005 2010 2015 2020 Gdina FBiH M Nm3/gd 30 25 20 15 10 5 0 DD Ptršnja u DB 2005 2010 2015 2020 Gd. R.S M Nm3/gdr 1000 800 600 400 200 Ptršnja u FBIH M Nm3/gd 500 400 300 200 100 Ptršnja u RS 0 2005 2010 2015 2020 Gd. 0 2005 2010 2015 2020 Gd. Slika 0.1: Prgnza ptršnje prirdng plina. Izvr: EIHP U prethdnim scenarijima, pjedinačn su analizirani neki istaknuti dgañaji, ka št su: Uključivanje u prizvdne kapacitete pstrjenja s kmbiniranim ciklusm d 300 MW, ili umjest njega, dva kgeneracijska pstrjenja u pdručju Tuzle. Prelazak nekih pstrjenja za daljinsk grijanje na prirdni plin i kgeneraciju. Ptršnja u rafinerijama nafte Pstrjenje kmbinirang ciklusa u 2015. (Sarajev, Banja Luka ili Tuzla), ili dva kgeneracijska pstrjenja u Tuzli Najveća ptršnja električne energije, d 300 MW/h, dgvara razini d 500 M Nm 3 / gd, i viša je d ukupne ptršnje u BIH u 2006. te predstavlja 75% predviñene ptršnje u 2015. Naravn, v bi predstavljal radikalnu prmjenu u bujmu ptršnje. Meñutim, bzirm na nedefinirani prjekt i lkaciju te relativn dug perid d njegve instalacije, nije racinaln uključivati v pstrjenje u prgnziranu ptršnju. TREĆI PROJEKT OBNOVE EES: Studija energetskg sektra u BiH VII
Mdul 10 Prirdni plin Prelazak nekih pstrjenja za daljinsk grijanje na prirdni plin i kgeneraciju Najpvljnija varijanta pvećanja ptršnje je da se sva pstjeća pstrjenja u Sarajevu i Banja Luci (stali su sustavi dalek manji) transfrmiraju u kgeneracije kje kriste prirdni plin. Izvedeni izračuni, kji su sam približni, pkazuju da bi u tm slučaju pvećanje ptršnje u Sarajevu iznsil 50 M Nm 3 / gd. dnsn 30 M Nm 3 / gd. u Banjj Luci. Oba iznsa predstavljaju relativn niske udjele u ukupnj predviñenj ptršnji. Rafinerija nafte Pdaci su u izvjesnj mjeri kntradiktrni, ali u svakm slučaju ne daju razlga za ptimizam. KAPACITET tna/gd. DESTILACIJA Sirve nafte /gd. Stara linija 1,320,000 NIZI SCENARIJ 0 Nva linija 3,000,000 SREDNJI SCENARIJ 1,300,000 Ukupn 4,200,000 VISI SCENARIJ 3,000,000 Pd vim uvjetima ne čini se vjerjatnim da će ptražnja za prirdnim plinm rasti. T u vm slučaju ne bi treba biti zbiljan prblem za pskrbu prirdnim plinm. Plžaj rafinerija, kje se nalaze na pčetku plinvdng sustava, garantira sigurnu pskrbu u slučaju da se ubrzan uspstavlja nrmalan rad pstrjenja. Tarife Na samm pčetku, baviješteni sm da su svi pdaci kji se dnse na tarife (nabavne cijene, transprtni trškvi, itd.) pvjerljivi te nism bili u mgućnsti dbiti nikakve direktne pdatke. Pstje dreñeni pdaci cijenama i tarifama kje sm mgli iskristiti ali ne smatram da su dvljn knzistentni 4. Zbg tga se u vm djeljku studije kriste nevisni pdaci. Zbg nedstatka direktnih puzdanih pdataka nism u mgućnsti navesti apslutne ili relativne tarifne vrijednsti za jedan i drugi entitet. Naš sm zadatak graničili na uspredbe sa zemljama iz regije te frmuliranje prepruka pće naravi. 4 Ddatna teškća su vremenske nepdudarnsti. Kak cijene ubrzan rastu, mala vremenska rastjanja mgla bi dvesti d velikih pgrešaka. Draft Final Reprt-Nacrt knačng izvještaja VIII
Infrastruktura U pgledu prgnza ptršnje, demgrafske situacije i demgrafskih trendva, prepručuje se izrada studije u pet etapa za dan razdblje. Izvedba studije mže pčeti u bil km trenutku, iak je prepruka da se slijedi predlženi redslijed jer n mgućava relativnu eknmičnst studije: 1. priritet: Pstići prjektirane uvjete na pstjećem plinvdu. Mala prširenja distribucijske mreže 2. priritet: Opskrba Banjaluke iz hrvatske mreže prek Bsanskg Brda. Ispitati varijantu ispruka prek Mdriče 3. priritet: Priključenje Tuzle, ispred pstjećeg plinvda 4. priritet: Meñusbn spajanje dviju mreža. Izabran je pravac Tuzla - Dbj. Riješiti detalje Mdriče u skladu s dlukm iz tčke 2. 5. priritet Mguće pvezivanje d Plča prema Mstaru u kviru Jnskjadranskg pravca. Prjektna zna Mstar (Zna 6 na karti Slika 4.6) predstavlja nisku ptršnju d 54 M Nm 3 /gd. u 2020, ali bi u budućnsti mgla biti i nvi izvr pskrbe za Sarajev BsanskiBrd 1º Pririty 2ª Pririty 5ª Pririty 3º Pririty 4º Pririty Optins Oil refinery Slika 0.2: Pregled izvedbi prširenja mreže prirdng plina U slučaju da nije mguće sigurati pvećanje ulazng tlaka u Šepaku na 50 bara, dnsn sigurati rad plinvda na prjektiranim uvjetima tlaka i prtka, ptrebn je za pskrbu Sarajeva sigurati nvi dbavni pravac. Nvu dbavu je mguće u tm slučaju sigurati iz Hrvatske iz pravca sjevera (Bsanski Brd-Zenica plinvd) ili iz južng pravca (Plče- Mstar-Sarajev plinvd). TREĆI PROJEKT OBNOVE EES: Studija energetskg sektra u BiH IX
Mdul 10 Prirdni plin Uspredba s pstjećim prjektima Ptvrñen je da naš prijedlg ispunjava iste načelne ciljeve ka št su ni pstavljeni u prjektima analiziranim u BIH: dvesti prirdni plin d Banja Luke, Tuzle i, kasnije d Mstara, uz pticanje diversifikacije pskrbe i siguranje veće fleksibilnsti pstjeće mreže. Glavna razlika izmeñu vih gledišta je u njihvm bujmu: naš prijedlg nastji pstići pstavljene ciljeve uz najmanju cijenu a cijeli sm prjekt pdijelili na pet subprjekata kji se mgu izvesti nevisn, uz pstavljanje pririteta. Knačn, prjekti kje je najavi BH Gas u nekim se stvarima preklapaju s prjektm plinvda Republike Srpske. Stga savjetujem da se ispita spajanje va dva prjekta. Ulaganja Važni dijelvi psla kji se mraju baviti prije svake druge inicijative dnse se na plitičke, zaknske i administrativne aspekte ve prblematike. Kd rješavanja svih pitanja nastjat će se kntrlirati trškve, a regulacija plinskg sektra u BIH neće biti iznimka. Ipak, s bzirm na t da će se na temeljiti na samfinanciranju i najvećim dijelm biti predmet rada državne administracije u kviru njenih redvnih aktivnsti, na se neće smatrati ulaganjem. Naša ulaganja su usmjerena na siguranje minimalne infrastrukture prirdng plina za tri pdručja s najvećm ptršnjm: Sarajev, Banja Luka, Tuzla / Zenica i, knačn, Mstar 5. Prjekt Obnva sadašnjeg plinvda prema prjektnim uvjetima Prjekt Bsanski Brd Derventa Prjekt Derventa - Banja Luka Tablica 0.1. Prepručena nva infrastruktura Dužina km Prmjer u inčima Prjektirani prtk M Nm 3 / gd. Specifični tršak M /km. Tršak (2007) M U vm trenutku nemam infrmaciju stanju pstjećeg plinvda 25 20 2.0 0.64 16 90 18 1.0 0.57 51 Prjekt Srbija - Tuzla 50 16 1.0 0.51 26 Prjekt: Tuzla Dbj Ktrsk Derventa 110 16 1.0 0.51 51 Prjekt: Plče (HR) Mstar 70 16 1.0 0.51 36 5 Srećm, va pdručja kincidiraju s najnaseljenijim pdručjima, uz prateće benefite. Draft Final Reprt-Nacrt knačng izvještaja X
SADRŽAJ PROJEKTNI ZADATAK... I sažetak... III Predgvr... V Regulativa... V Ptražnja... VI Pstrjenje kmbinirang ciklusa u 2015. (Sarajev, Banja Luka ili Tuzla), ili dva kgeneracijska pstrjenja u Tuzli... VII Prelazak nekih pstrjenja za daljinsk grijanje na prirdni plin i kgeneraciju VIII Rafinerija nafte... VIII Tarife VIII Infrastruktura... IX Uspredba s pstjećim prjektima... X Ulaganja X SADRžAJ... XI 1. UVOD... 1 2. POSTOJEĆE STANJE... 5 2.1. Regulativa... 7 2.2. Infrastruktura... 9 2.2.1. Transprt... 9 2.2.2. Distribucija... 10 2.3. Učesnici... 11 2.4. Ptršnja u BiH... 12 2.4.1. Seznske prmjene... 15 2.5. Tarife... 16 2.5.1. Dmaće tržište... 17 2.5.2. Inzemna tržišta... 17 3. METODOLOGIJA i SCENARIJI...19 3.1. Uvd... 20 3.2. Restrukturiranje sektra... 20 3.3. Ptršnja... 20 3.4. Infrastruktura i ulaganja... 21 4. GLAVNI IZVJEŠTAJ...23 4.1. Pdzadatak 1: Restrukturiranje sektra... 24 4.1.1. Regulatr sektra... 24 4.1.2. Operatr prijensng sustava... 26 4.2. Pdzadatak 2: Struktura tarifa... 28 4.2.1. Uvd... 28 4.2.1.1. Cijena na ušću buštine... 29 4.2.2. Alkacija trškva... 30 4.2.3. Plitika tarifa... 31 4.2.4. Meñunardna situacija... 32 4.3. Pdzadatak 3: Ptršnja... 34 4.3.1. Uvd... 34 4.3.1.1 Ptršnja u stalim sektrima... 35 4.3.2. Ptršnja prirdng plina u BiH... 36 4.3.2.1 Ptršnja u Federaciji BiH... 37 4.3.3. Ptršnja u Republici Srpskj... 38 TREĆI PROJEKT OBNOVE EES: Studija energetskg sektra u BiH XI
Mdul 10 Prirdni plin 4.3.4. Ptršnja u Distriktu Brčk... 39 4.3.5. Seznski učinci... 39 4.3.6. Ostala pitanja ptršnje... 39 4.3.6.1 Elektrana kmbinirang ciklusa... 40 4.3.6.2 Kgeneracija... 40 4.3.6.3 Ptršnja u rafinerijama... 42 4.4. Pdzadatak 4: Ptrebna ulaganja... 43 4.4.1. Uvd... 43 4.5. Pdzadatak 5: Prepruke pskrbi plinm: kličine i sigurnst... 44 4.5.1. Prvi priritet: Knslidacija pstjećeg plinvda... 46 4.5.2. Drugi priritet: Ispruka plina Banjj Luci... 47 4.5.3. Treći priritet: Ispruka plina Tuzli... 49 4.5.4. Četvrti priritet: Pvezivanje mreža... 50 4.5.5. Peti priritet : Mstarski plinvd... 51 4.5.7. Pstjeći prjekti kji nisu u kviru našeg prijedlga... 52 4.5.8. Ddatna zapažanja prjektima u BiH... 54 5. ZAKLJUČCI i PREPORUKE...56 5.1. Regulacija... 57 5.2. Tarife... 57 5.3. Ptršnja... 58 5.4. Sažetak... 59 6. POPIS TABLICA...61 7. POPIS SLIKA...63 8. POPIS KRATICA...65 9. Prilg 1: DODATNI PODACI...67 9.1. Izvri infrmacija... 68 9.1.1. Pismene infrmacije... 68 9.1.2. Obilasci pdručja... 69 9.1.3. Sastanci... 69 9.1.4. Zahtjevi za infrmacijama Mdul 10: PRIRODNI PLIN... 70 Regulacija... 70 Tarife... 71 Infrastruktura... 71 Ptršnja... 72 10. LITERATURA...73 Draft Final Reprt-Nacrt knačng izvještaja XII
1. UVOD TREĆI PROJEKT OBNOVE EES: Studija energetskg sektra u BiH 1
Izvrsna studija kju je spnzrirala Svjetska banka 2001. gdine pčinje sljedećm dijagnzm stanja sektra prirdng plina u BIH iv : 1. Sažetak 1.1. Pstjeće stanje u sektru plina Nakn rata kji je traja u peridu 1992-95 i kasnijeg prgrama bnve, plinska djelatnst Bsne i Hercegvine izašla je iz 90-tih gdina bez jasng zaknskg ili regulacijskg kvira, sa slženm i nesigurnm strukturm same djelatnsti, iskrivljenim i neučinkvitim sistemm cijena, s pduzećima kja se nalaze u teškim i nedrživim financijskim teškćama, te bez prpisa kji bi mgućili privatnu participaciju u sektr. Ovakv stanje sprječava realizaciju ptencijala za veću ptršnju prirdng plina ka eknmski i eklški atraktivng energenta za kućanstva, industriju i prizvdnju električne energije u Bsni i Hercegvini. U vrijeme izrade vg izvještaja (rujan 2007.) stanje nije bitn drugačije. Uklik je u legislativnj i institucinalnj sferi pstjala izvjesna spremnst za prmjene, t je bil u velikj mjeri uvjetvan meñunardnim bvezama zbg pristupanja Ugvru snivanju Energetske zajednice. U materijalnm smislu, nakn spmenutg izvještaja d prije šest gdine napretka nije bil. D pravka ptršnje nije dšl niti se razvila transprtna ni distribucijska infrastruktura, zbg čega je prirdni plin i dalje nedstupan najvećem brju stanvnika. Struktura sektra je u izvjesnj mjeri slžena sbit kada se uzme u bzir niski bim pslvanja. Slika 1.1 prikazuje neke d snvnih karakteristika tržišta (nije uključena dbava plina iz Rusije). TREĆI PROJEKT OBNOVE EES: Studija energetskg sektra u BiH 3
Mdul 10 Prirdni plin Slika 1.1: Struktura transprta i distribucije prirdng plina u BiH Draft Final Reprt-Nacrt knačng izvještaja 4
2. POSTOJEĆE STANJE TREĆI PROJEKT OBNOVE EES: Studija energetskg sektra u BiH 5
2.1. Regulativa Najvažniji dgañaj u plinskg sektru Bsne i Hercegvine d 1999. gdine vjerjatn je pristupanje Ugvru snivanju Energetske zajednice. Članstv u Zajednici dnijel je dreñene bveze za nadležna državna tijela (državu i pduzeća). Tablica 2.1. Pstjeće stanje prgramiranih bveza ugvrnih strana v Članak 3b Ugvra snivanju Energetske zajednice: Prvedba stečevine d strane ugvrnih strana Stečevina energiji: 2003/54/EC, 2003/55/EC, 1228/2003/EC Vremenski raspred: prvedba stečevine d srpnja 2007. gdine usvajanje mjera za tvaranje tržišta d siječnja 2008. za sve ptršače sim kućanstava i za sve ptršače d siječnja 2015. Stga su vi dkumenti: SPONZOR DATUM NAZIV AUTOR E.Z. XI-2006 Akcijski plan za plin BiH Ugvr E.Z. VI-2006 Izvještaj BiH 2006 Ugvr E.Z. (CARDS) XII-2006 Stvaranje uvjeta i prvedba Energetske zajednice u jugistčnj Eurpi BMWA d psebne važnsti jer služben ptvrñuju sadašnje stanje i nephdne kratkrčne mjere. Errr! Reference surce nt fund. i Errr! Reference surce nt fund. sadrže nedavn dnesene najvažnije zaključke Sekretarijata Ugvra Energetskj zajednici u pgledu stanja vg sektra u BiH vi Tablica 2.2. Regulacija plinskg sektra u BiH Sektr prirdng plina je jš nereguliran, ali je rad na izradi legislative (Nacrt Zakn plinu) nedavn zapče. (VIDI FUSNOTU). Prirdni plin uvzi se iz Rusije i za sada pstji sam jedan dbavljač (jedan plinvd ) u Bsni i Hercegvini. Ovakva situacija mtivira na daljnji rad na uspstavi institucinalng i zaknskg kvira plinskg sektra. U vm pdručju će se pjaviti prblem frmuliranja i tumačenja dgvrnsti regulatrng tijela kje tek treba imenvati u sektru plina. Objedinjavanje i spajanje različitih funkcija u jedn regulatrn tijel nije lak zadatak u BiH. Tešk je dgvriti na pitanje tk će biti regulatr zbg vrl sjetljivg i slženg plitičkg sustava u zemlji. Pstjeće regulatrne kmisije zadvljne su vlastitim radm i nerad će mijenjati svj sadašnji status. FUSNOTU SOLUZIONA-e: Prema našim saznanjima, situacija je jš slženija. Trenutačn pstje dva nacrta zakna plinu, jedan za svaki entitet. Na temelju razgvra kji sm imali s dgvarajućim nadležnim tijelima, ćini se da dgvr neće biti lak te da n vjerjatn neće biti pstignut u skrije vrijeme. TREĆI PROJEKT OBNOVE EES: Studija energetskg sektra u BiH 7
Mdul 10 Prirdni plin Oba entiteta su za vrijeme izrade vg izvještaja izradila i usvjila temeljne dkumente kji reguliraju plinski sektr (Zakn i Uredbu). U RS je usvjen Zakn gasu, dk je u F BiH usvjena Uredba rganizaciji i regulaciji sektra plinske privrede. U izvještaju su pisane temeljne dredbe navedenih dkumenata. Draft Final Reprt-Nacrt knačng izvještaja 8
2.2. Infrastruktura Bsna i Hercegvina nema svjih izvra prirdng plina tak da je njena pskrba vim energentm u ptpunsti utemeljena na uvzu. U sadašnjem trenutku plin dlazi iz sam jedng izvra i kristi se sam jedan dbavni pravac Beregv - Hrgš Zvrnik. Ukupni prirdni plin za Bsnu i Hercegvinu uvzi se iz Ruske federacije. S Gasexprtm je sklpljen ugvr ispruci plina, ali zbg neriješeng duga prema vm ruskm partneru iz razdblja rata, t nije isključiv dugrčni ugvr. Dbava plina je razmjern kmpleksan prces vii. Glavni izvr dbave je Rusija dk transprt plina uključuje neklik pduzeća iz drugih zemalja, prek plinvda d krisnika. 2.2.1. Transprt Bsna i Hercegvina kristi plinvd prmjera16 inča, kji granicu prelazi kd Šepka, zatim prlazi pravcem Zvrnik Kladanj - Sarajev, te završava u Zenici. Plinvd je u zajedničkm vlasništvu "Gasprmeta Pale" (22 km d granice sa Srbijm d Zvrnika), "Sarajevgasa" Lukavica (40 km izmeñu Zvrnika i Kladnja) i "BH Gasa" Sarajev (132 km linije Zvrnik Sarajev Zenica). BiH: pravac pstjećeg plinvda BiH: Shema pstjećeg plinvda Oil Refinery Lube Refinery L = 191 km Slika 2.1 : Pstjeći plinvd viii Plin se transprtira plinvdnim sustavm prek Ukrajine, Mañarske i Srbije. Bsna i Hercegvina ima dugrčni ugvr transprtu prirdng plina sa sljedećim inzemnim partnerima: S Mlm transprtu prirdng plina prek Mañarske za 600 M Nm 3 gdišnje d 2018. gdine Sa Srbijagasm transprtu prirdng plina prek Srbije za 600 M Nm 3 gdišnje d 2017. gdine. Osnvne karakteristike transprtng sustava za prirdni plin u BiH su sljedeće: Dužina plinvda d 192 km Presjek plinvda d 406.4 mm Prjektirani tlak 50 bara TREĆI PROJEKT OBNOVE EES: Studija energetskg sektra u BiH 9
Mdul 10 Prirdni plin Prjektirani kapacitet 10 9 m 3 / gd. Sadašnji iznajmljeni transprtni kapacitet prema Bsni i Hercegvini iznsi 750 milijuna m 3 gdišnje s tlakm u primpredajnj stanici Zvrnik 26 bara. Plinvd je prjektiran i izgrañen prema prpisu ANSI B31.8; čelične cijevi su tvrnički izlirane plietilenm a cjelkupni je sustav siguran katdnm zaštitm 6. U kviru transprtng sustava pstji sedam mjernih stanica, 12 blk stanica i 4 čistačke stanice. 2.2.2. Distribucija Distribucija i malprdaja plina u nadležnsti je četiri distributera: Sarajevgas Sarajev (kji pskrbljuje 93,8% ptršača na distribuciji), "Zvrnik Stan" (2,2%), "Sarajevgas" u Lukavici (1,4%) i "Viskgas" u Viskm (2,6%). Ukupn, ptršači na distribuciji su u 2006. gdini sudjelvali sa udjelm d 40% ukupne ptršnje plina. Veliki industrijski ptršači, smješteni duž glavng plinvda, su direktni ptršači i ne vise distribucijskim pduzećima, visn njihvim prizvdnim ptrebama. Najveći su Mittal Steel i Birač Zvrnik, s tržišnim udjelima d 11,5% dnsn 41,9%. Distribucija plina kncentrirana je u Sarajevu. Izvan Sarajeva sam neklik velikih ptršača je priključen na prijensni sustav. Najveći di distribucijskg sustava u vlasništvu je "Sarajevgasa" u Sarajevu. "Sarajevgas" u Lukavici psjeduje i upravlja distribucijskm mrežm u dijelu Sarajeva kji pripada Republici Srpskj i plin dbiva prek "Sarajevgasa". Karakteristike distribucijskih sustava ukratk su prikazane u sljedećim tablicama: Tablica 2.1: Pdaci distribucijskm sustavu Sarajevgas Sarajev (FBIH) Opis Glavna distribucija čelik Distribucija PE Radni tlak 8 bar 3 bar 0.1 bar Prjektirani tlak 14.5 bar 4 bar 0.2 bar Dužine 32.6 km 28.5 km 33.9 km 43 km 660 km Prmjer 323.8 mm 219.0 mm? Debljina stjenke 6.35 mm 4.78 mm? Kvaliteta API 5L stupanj A Plietilen 6 Prema našim infrmacijama tijekm razdblja rata zaštita nije krištena. Nism mgli ustanviti psljedice dsustva zaštite niti pstjeće stanje prtukrzivne zaštite. Draft Final Reprt-Nacrt knačng izvještaja 10
Tablica 2.2: Pdaci distribucijskm sustavu Sarajevgas Lukavica (RS) Opis Glavna distribucija čelik Distribucija PE Radni tlak 8 bar 0.1bar Prjektirani tlak 14m5 bar 0,2 bar Dužine 6.7 km 17 km Prmjer 152.4 mm D 200, D 160, D 110, D 63, D 32 Debljina stjenke 4.5 mm Kvaliteta (API 5L stupanj A)? Plietilen 2.3. Učesnici Odnsi izmeñu sudinika u sektru prirdng plina dsta su slženi. Tijekm našeg istraživanja nism bili u mgućnsti razjasniti v stanje u ptpunsti 7. Vjerujem da je pis kji slijedi najblji mgući prikaz dnsa kji se mže dati. Energinvest "Energinvest" je s "Gasexprtm" iz Ruske federacije 23. siječnja 1997. gdine ptpisa ugvr brj 643/00157629/210201 ispruci prirdng plina za Bsnu i Hercegvinu pd uvjetm tplate duga za ispruku plina u 1996. gdini. T je bi razlg št je "Gasexprt" insistira da "Energinvest" i dalje bude strana u ugvru ispruci plina. Prces nabave plina pčinje dreñivanjem ptrebnih kličina plina kd svih distributera i ptršača. Prikupljene pdatke "BH Gas" zatim dstavlja "Energinvestu", ka nsitelju ugvra ispruci plina, kji se pjavljuje ka kupac kd dbavljača "Gasexprta". vii BH-Gas Sarajev, društv s graničenm dgvrnšću, bavi se prizvdnjm i prijensm plina a snvan je 30. rujna 1997. gdine a pčel je pslvati 1. siječnja 1988. Osnivač pduzeća je Vlada Federacije Bsne i Hercegvine. Osnvni aktivnsti "BH Gasa" su: Uvz prirdng plina u BiH Transprt prirdng plina krz BiH Prdaja prirdng plina velikim ptršačima Istraživanje i razvj visktlačng plinvda Sarajevgas Sarajev je pduzeće u mješvitm vlasništvu (državi pripada udi d 97,75% a stalim diničarima 2,25%), kje bavlja više aktivnsti meñu kjima su distribucija prirdng plina, upravljanje, državanje, izgradnja plinskg sustava za Sarajevski kantn. Ostale aktivnsti buhvaćaju: pružanje usluga iz dmena prenijetih javnih vlasti, prjektiranje plinske mreže, državanje i pstavljanje mjernih i regulacijskih ureñaja i priključaka. Sarajevgas Lukavica je pduzeće za transprt plina (približn 40 km duzine) i distribucijsk pduzeće za di grada Sarajeva. Pduzeće ima ugvr s BH Gasm za transprt plina te nabavlja plin za distribuciju u istčnm dijelu grada Sarajeva. 7 I stali predhdni izvještaji takñer ukazuju na isti prblem. TREĆI PROJEKT OBNOVE EES: Studija energetskg sektra u BiH 11
Mdul 10 Prirdni plin Gas Prmet Pale je peratr plinskg sustava (visktlačni transprt) d granice sa Srbijm d prijensng sustava Sarajevgasa Lukavica (k 23 km). U budućnsti će v pduzeće vjerjatn vditi veleprdaju u Republici Srpskj. 2.4. Ptršnja u BiH U analizi tržišta prirdng plina u BiH mram imati na umu da se na dnsi na vrl graničen pdručje. Zaprav, kada se gvri prirdnm plinu, gvri se samm gradu Sarajevu i, ptencijaln, uskm kridru krz kji prlazi plinvd, a ne cijelj teritriji BiH. Ptršnja prirdng plina u BiH vrl je niska kak u apslutnm iznsu tak i u relativnim dnsima. Slika 2.2. i Slika 2.3 ix prikazuju stanje u zemljama ptpisnicama Atenskg ugvra. Slika 2.2 Ptršnja prirdng plina u BiH i susjednim zemljama, gd. 2003, u Gm 3 Slika 2.3: Ptršnja prirdng plina u BiH i susjednim zemljama p stanvniku. gd. 2003, u 000 m 3 S pravkm zemlje d ratnih razaranja pstji tendencija vraćanja na stanje d prije rata, št se zamjećuje u sektru kućanstava i industrijskm sektru. Draft Final Reprt-Nacrt knačng izvještaja 12
Tablica 2.3 x prikazuje dinamiku rasta ptršnje u razdblju d 2000. d 2005. gdine Osbit je brz rast kd dva vdeća industrijska ptršača, "Birač" Zvrnik i "Mittal Steel", ba d najveće apslutne i relativne važnsti. Za razliku d njih, pstrjenja daljinskg grijanja u gradu Sarajav, kjima upravlja pduzeće "Tplane" ne pkazuju tendenciju rasta jš d 2003. TREĆI PROJEKT OBNOVE EES: Studija energetskg sektra u BiH 13
Mdul 10 Prirdni plin Tablica 2.3 Ptršnja plina u BiH u peridu 2000-2005 u mil. m 3 Gdina 2000 2001 2002 2003 2004 2005 UVOZ PLINA U BH 251.20 164.28 155.53 203.33 320.38 380.46 1. POTROŠNJA DIREKTNIH POTROŠAČA Birač Zvrnik 105.13 7.77 0 16.26 139.2 177.35 Mittal Steel 25.41 27.31 25.54 28.02 25.56 40.6 TC Kakanj 0.74 0.63 0.92 0.98 0.75 0.7 IGM Visk 5.83 5.84 5.98 5.6 5.26 5.36 Željezara Ilijaš 0.11 0.17 0.17 0.15 0.17 0.19 Ostali ptršači 0.87 Ukupn 137.22 41.72 32.61 51.01 170.94 225.07 2. SARAJEVOGAS SARAJEVO Kućanstva 41.30 39.50 36.30 44.23 45.08 53.81 Daljinsk grijanje 46.60 49.00 47.30 57.19 54.81 54.34 Veliki ptršači 17.70 20.90 20.00 23.76 23.63 27.48 Mali ptršači 4.20 4.30 4.20 5.03 5.10 5.91 Specijalni ptršači 1.305 1.34 Vlastita ptršnja 0.117 Ukupn 109.80 113.70 107.80 131.63 128.62 142.88 3. SARAJEVOGAS LUKAVICA Sektr usluga 0.442 0.202 0.284 0.386 0.452 0.520 Kućanstva 0.161 0.448 0.566 0.941 1.252 1.646 Ukupn 0.604 0.651 0.850 1.328 1.704 2.167 4. VISOKOGAS Industrija 0.603 0.987 0.648 1.676 2.111 2.586 Sektr usluga 0.0109 0.083 0.029 0.148 0.140 0.237 Kućanstva 0.126 0.467 0.413 0.492 0.666 1.044 Ukupn 0.740 1.538 1.092 2.317 2.918 3.868 5. ZVORNIKSTAN Daljinsk grijanje 0.9 2.138 2.245 2.518 2.618 2.538 Ukupn 0.9 2.138 2.245 2.518 2.618 2.538 STATISTICKE 1.9 4.5 10.9 14.5 13.5 3.9 RAZLIKE 0.756% 2.74% 7% 7.13% 4.21% 1.02% Bilješke: PC Zvrnikstan prikazuje ptršnju plina p sezni (napr. 2000/2001), i na taj način daje pvijesne pdatke. na primjer, TASED je da prcjenu p gdinama s tim da sezna grijanja traje d listpada d travnja. Pdaci kji se dnse na neka pduzeća dbiveni su na snvu službeng zahtjeva. Sam su pdaci za Sarajevgas (2003) uzeti iz gdišnjeg izvještaja pduzeća. Statističke razlike rezultat su kntradiktrnih pdataka i različitih izvra, št ubuduće treba razjasniti. Na pr., prvi pdaci za Sarajevgas pkazivali su da je pršle gdine pduzeće distribuiral 142,88 mil. m 3 plina. Ali prema pdacima BH GAS-a bim distribucije iznsi je 142,88 mil. m 3. Ov prije svega važi za direktne ptršače. Meñutim, u djelatnsti plina prihvatljiva statistička razlika je < 10%. Svak d vih distribucijskih pduzeća dal je dvjene pdatke industrijskj ptršnji. Oni nisu uključeni u dkument ili tablice ali se mgu dbiti d TASED-vg tima. Usprks tme, razina ptršnje je jš dalek d srednjih vrijednsti u kruženju, i št je jš važnije d nminalng kapaciteta plinvda (10 9 m 3 gdišnje) 8, kji pdijeljen s prcijenjenim brjem stanvnika u zemlji (3,844,000), daje ptršnju per capita d 257 m 3, u uspredbi s većinm zemalja u kruženju. Slika 2.3 Najnviji preliminarni pdaci ptršnji u 2006. bacaju izvjesnu sjenku na raniji ptimizam. Ptršnja je u tj gdini iznsila 364 x10 6 m 3, dnsn nešt ispd razine prethdne gdine. Meñutim, jš nije vrijeme da se zazvni na uzbunu jer, s jedne strane, t je bila vrl tpla gdina, a s druge, mžda je, zbg specifične ptršnje, neki d malbrjnih velikih ptršača u BiH izve neke znatnije izmjene u ukupnj ptršnji plina, št mže rezultirati značajnim pvećanjem ili smanjenjem ptršnje. 8 U pstjećim uvjetima mžda nije mguće držati razinu tlaka. Draft Final Reprt-Nacrt knačng izvještaja 14
2.4.1. Seznske prmjene Ddatni prblem kji ima značajan utjecaj na knačnu cijenu i dnsi se na strukturu ptršnje jesu viši trškvi transprta plina. Kak se mže vidjeti na Slika 2.4, smanjenje ptršnje nakn rata nije se drazila sam na ukupni bim ptršnje već je utjecal i na snažn pmjeranje d industrijskg sektra ka sektru kućanstva. Psljedica tga su iskrivljeni tkvi ptršnje; u ptršnji kućanstava (uključujući daljinsk grijanje) priritetn je grijanje, št znači da je ptršnja kncentrirana u zimskim mjesecima. Na taj način, ugvri transprtu plina dnse se na rezervacije kje se kriste sam pet mjeseci gdišnje, št se u velikj mjeri nepvljn dražava na cjelkupnu tarifu. Struktura ptršnje Mjesečna ptršnja Slika 2.4: Struktura i seznske scilacije ptršnje u BiH xi Ak se industrijska ptršnja (i u manjj mjeri ptršnja u sektru usluga) ne pravi, bit će tešk ispraviti ve distrzije. Neke d predlženih mgućih mjera su: Krištenje prpana Izgradnja skladišta plina u starm rudniku sli Tuzla. Priključenje na terminal LNG na dalmatinskj bali Iz različitih razlga, meñutim, mžda neće biti mguće izvesti ni jedan d vih prjekata u prihvatljivm vremenskm peridu. TREĆI PROJEKT OBNOVE EES: Studija energetskg sektra u BiH 15
Mdul 10 Prirdni plin 2.5. Tarife Mram napmenuti kak nam je rečen da su svi pdaci kji se dnse na tarife (nabavne cijene, trškvi transprta, itd.) pvjerljive naravi. Nism mgli dbiti nikakve direktne pdatke te se u studiji kriste sam nezavisni pdaci kje sm mgli dbiti. U BiH finalne cijene prirdng plina reguliraju nadležna tijela. Tarife se dbravaju svakm pduzeću pjedinačn. Na primjer: cijene plina u "Sarajevgasu" Lukavica frmiraju se na snvu metdlgije kju dbrava gradska uprava grada Istčn Sarajev Cijene prirdng plina za distribucijska pduzeća na pdručju Federacije BiH dbrava Federaln ministarstv energije, rudarstva i industrije FBIH. Tablica 2.4: Cijene energenata. IZVOR: Vlastita izrada prema pdacima EIHP Sektr kućanstava T.V. Cijena (1E=1,956 pf/kwh Električna energija 11,8 pf/kwh Plin 35 MJ/m3 0.6 KM/m3 6.17 LNG (u bci) 47 MJ/kg 1.6 KM/kg 12.26 LNG (mala cisterna) d =550 kg/m 3 47 MJ/kg 0.8 KM/l 11.14 Lak lživ ulje (d = 900 kg/m 3 ) 40 MJ/kg 1.2 KM/l 12.00 Ugljen (za kuhanje) 29.3 MJ/kg KM/t Mrki ugljen 17.5 MJ/kg 83.8 KM/t 1.72 Lignit 11 MJ/kg 76.1 KM/t 2.49 Drv 9 MJ/dm3 53 KM/m3 2.12 Sektr usluga Električna energija 0.4 kv 19.3 pf/kwh 19.30 10 kv 11.9 pf/kwh 11.90 30 kv 9.4 pf/kwh 9.40 110 kv 7.5 pf/kwh 7.50 Plin <10m3/h (distribucija) 0.8 KM/m3 8.23 Plin >10m3/h (distribucija) 0.8 KM/m3 6.13 Plin >10m3/h (distrib.+flat) 0.7 KM/m3 9.75 Plin ktlvnice 0.6 KM/m3 6.00 LNG (mala cisterna) 0.8 KM/l 12.26 Lak lživ ulje 1.3 KM/l 13.00 Mazut l <1.2 %S (zima) price) 40.2 MJ/kg 680 KM/t 6.09 Mazut >1.2 %S (zima) price) 40.2 MJ/kg 635 KM/t 5.69 Kameni ugljen Mrki ugljen 83.8 KM/t 1.72 Lignit 39 KM/t 1.28 Ugljen za termelektrane 4.5 KM/GJ 0.45 PRIMJEDBA: Tekuće cijene (sredina 2007.); sim el. energije: prsjek u 2006. za FBIH Dbili sm pdatke plinskim tarifama d RS i FBIH, ali ni ne dgvaraju vremenskm kviru te sm stga kristili ve prsječne vrijednsti, kje su reprezentativne za pjedine skupine energenata. Draft Final Reprt-Nacrt knačng izvještaja 16
2.5.1. Dmaće tržište Tablica 2.6 daje reprezentativne cijene različitih energenata. Prmatrajući sam dmaće tržište mgu se izvesti sljedeći zaključci: Cijene za kućanstva više d cijena za industriju. U svim slučajevima, cijena prirdng plina knkurentna je cijeni električne energije. U industrijskm sektru lživa ulja jeftinija su d prirdng plina, dk je u sektru kućanstava dns cijena bratan. Kak se i mže čekivati, stali energenti ne mgu knkurirati sadašnjim cijenama ugljena i drva. T dvdi d dva snvna zaključka: U sektru kućanstava, prirdni plin je u dbrj pziciji da pstane izabrani energent. U industrijskm sektru situacija je nepvljnija. Osim u slučajevima kada je prpisan ka zaknska bveza, iz eklških ili drugih razlga, ne mže se zaključiti da će ptršači kji sada kriste ugljen ili drv izabrati plin. 2.5.2. Inzemna tržišta Tablica 2.7 daje cijene prirdng plina u neklik zemalja u nepsrednm kruženju BiH. 9. Kak se mže vidjeti u prsjeku cijene su slične s izuzetkm Mañarske, s tim da su cijene za industrijski sektr niže neg za kućanstva. 9 U vm peridu kada cijene ubrzan rastu nije lak praviti uspredbe. Male razlike u vremenskm kviru mgu rezultirati velikim razlikama u cijenama. Zbg tga, sm izabrali da se, gdje gd je mguće, držim izvrnih pdataka, uz ddatni prez u njihvm tumačenju. TREĆI PROJEKT OBNOVE EES: Studija energetskg sektra u BiH 17
Mdul 10 Prirdni plin Tablica 2.5: Cijene prirdng plina u susjednim zemljama xii / GJ 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 Bugarska V.I I 3.165 3.275 3.50 3.78 4.21 4.50 D 5.62 5.61 6.42 V.I 3.99 4.45 4.09 3.98 4.955 7.11 Rep. Česka I 3.01 3.88 4.68 4.14 4.20 5.11 7.34 D 3.57 4.51 5.81 5.20 5.38 6.30 8.43 V.I 3.73 4.23 4.235 4.455 4.935 6.72 Mañarska I 2.75 2.25 2.88 3.30 2.91 2.74 4.09 4.91 5.20 5.41 5.81 7.95 D 2.63 2.15 3.00 3.34 2.99 2.97 3.20 3.88 3.94 4.14 4.43 4.59 V.I 2.42 2.975 4.37 5.415 Rumunjska I 2.29 2.83 3.68 5.04 D 4.03 5.09 V.I 5.68 4.44 4.035 3.85 5.06 6.845 Slvenija I 3.72 3.47 3.45 5.36 3.89 4.78 7.66 6.41 4.46 4.00 5.10 7.17 D 5.39 5.18 5.12 6.20 5.41 5.52 8.18 7.31 7.40 7.23 7.82 10.03 V.I 5.21 5.02 7.37 Slvačka I 5.33 5.08 7.65 D 6.11 6.84 9.12 V.I Hrvatska I 6.42 6.57 D 6.27 6.42 VI = veliki industrijski ptršači i = industrija; D = kućanstva : 1 / GJ <> 0.606 pf / kwh E.R.R.A. daje sljedeće referentne pdatke xiii : za BiH: Prsječna cijena plina za kućanstva:7.89$/gj; <> 6.6 / GJ Draft Final Reprt-Nacrt knačng izvještaja 18
3. METODOLOGIJA I SCENARIJI TREĆI PROJEKT OBNOVE EES: Studija energetskg sektra u BiH 19
Mdul 10 Prirdni plin 3.1. Uvd S bzirm da se prblem sektra prirdng plina dtiče neklik različitih pdručja, krištene metdlgije se takñer razlikuju visn specifičnstima za kje su krištene. Ova tema se razmatra krz tri snvna pitanja Restrukturiranje sektra Ptršnja Infrastruktura i investicije 3.2. Restrukturiranje sektra Jedini razmatrani scenarij je usklañivanje s Eurpskm Unijm. U dreñenm, zasad nedefiniranm vremenskm peridu, sektr prirdng plina BiH bit će fizički i zaknski integriran sa sektrima stalih eurpskih zemalja, vjerjatn prek Ugvra snivanju Energetske zajednice jugistčne Eurpe. Eurpska Direktiva 2003/55/EZ jasn prpisuje knačne ciljeve. Mi nism pkušali analizirati kakvu će plitiku drediti nadležna tijela kja sudjeluju u regulaciji sektra. Smatram da izvještaj NERA-e sadrži kvalitetne infrmacije vm pitanju. Štviše, predlžen je neklik vlasničkih mdela xiv Nadležna tijela sada ce dlučiti načinu kji smatraju najadekvatnijim za zadvljavanje ptreba zemlje u tm pgledu. 3.3. Ptršnja Naše snvn plazište su referentna analiza stanvništva, nacinalng bgatstva, energetske ptršnje i ptršnje prirdng plina, kju je načini EIHP Osnvne pretpstavke u vm dkumentu su: Prirdni plin bit će dstupan u svim pdručjima d 2010. gdine nadalje. Scenarij viskg rasta BDP-a i tradicinalni pristup energetskj efikasnsti i bnvljivim izvrima. Ptršnja prirdng plina u sektru kućanstava uključuje ptršnju prirdng plina za daljinsk grijanje radi prizvdnje tpline za kućanstva. Ov nije direktna ptršnja ali u tablicama je svrstavam pd direktnu ptršnju. Za prerañivačku industriju i usluge, ptršnja prirdng plina za daljinsk grijanje radi prizvdnje tpline uključuje se tek na kraju u ukupnu ptršnju prirdng plina u ukupnj bilanci za Federaciju Bsne i Hercegvine. Ove je metdlgije zaprav prces "dzg prema dlje": Ukupna ptršnja energije utvrñena je uz pmć pdataka stanvništvu i brut dmaćem prizvdu. Nakn tga, izračunat je udi prirdng plina u ukupnj ptršnji. Draft Final Reprt-Nacrt knačng izvještaja 20
Prethdni rezultati krigirani su prema pristupu dzd prema gre u kjem sm razmtrili mguću pjavu sljedećih faktra : Pstrjenja s kmbiniranim ciklusm Prisutnst industrijske kgeneracije Rasprstranjenst sustava daljinskg grijanja Neki pjedinačni pgni (nva industrijska pstrjenja) Mguća ptršnja u rafinerijama Bsanski Brd i Mdriča 3.4. Infrastruktura i ulaganja Naša studija mže se smatrati "minimumm", št pdrazumijeva: Nva infrastruktura se razmatra tek nda kada prgnze ptršnje t zahtijevaju. U pgledu mreže kja bi iz tga prizišla, a prema pristupu iz prethdne tčke, izvdi se "ex pst" analiza radi prvjere: Stanja u glavnim urbanim jezgrama. Fleksibilnsti radi prihvata nvih velikih ptršača kji nisu predviñeni u kratkrčnim i srednjrčnim prgnzama ali figuriraju ka mgućnst. Ulaganja u infrastrukturu prcijenjena su na snvu izvještaja kjeg je načini Rambll. Mi sm preuzeli pdatke kje je izni danski kruna, jer su ni vjerjatn stabilniji. Imajući na umu da je izvještaj načinjen 1999. gdine, trškve navedene u izvještaju treba uvećati za 20% kak bi se aktualizirali. TREĆI PROJEKT OBNOVE EES: Studija energetskg sektra u BiH 21
4. GLAVNI IZVJEŠTAJ TREĆI PROJEKT OBNOVE EES: Studija energetskg sektra u BiH 23
Mdul 10 Prirdni plin 4.1. Pdzadatak 1: Restrukturiranje sektra Ptrebn je spmenuti nedstatak regulacije sektra i važnst nalaženja brzg rješenja kje će mgućiti usklañivanje energetske plitike BiH s, prv, zemljama ptpisnicama Atenskg ugvra i Energetske zajednice jugistčne Eurpe te kasnije s EU. U kviru vg kmpleksng prblema, istaknuta su dva pitanja: pitanje regulatra sektra pitanje peratra prijensng sustava (OPS) Za rješenje jedng i drugg pitanja pstje različite pcije, a izbr mdel prelazi granice same tehničke nadležnsti. 4.1.1. Regulatr sektra Prema Direktivi 2003/55 regulatr je ključni faktr cjelkupng sektra. (13) Pstjanje učinkvite regulacije, kju bavlja jedn ili više nacinalnih regulatrnih tijela, važan je faktr siguranja nediskriminirajućeg pristupa mreži. Države članice dreñuju funkcije, nadležnsti i administrativne vlasti regulatrnih tijela. Ptrebn je da regulatrna tijela u svim državama članicama imaju isti minimalni skup vlasti. Ova tijela trebaju imati vlasti da utvrñuju ili dbravaju tarife ili barem metdlgije na snvu kjih se bračunavaju tarife za prijens i distribuciju te tarife za pristup pstrjenjima ukapljeng prirdng plina. U cilju izbjegavanja neizvjesnsti i skupih i dugtrajnih sprva ve tarife trebaju biti bjavljenje prije stupanja na snagu. Draft Final Reprt-Nacrt knačng izvještaja 24
Slika 4.1: NERA: Opcije za regulaciju sektra Gdine 1999. knzultant NERA izradi je izvještaj kji je p našem mišljenju jš uvijek u ptpunsti aktualan. Autri su utvrdili plitičke dimenzije prblema i predlžili tri mgućnsti regulacije. P našem mišljenju predlžene pcije vjern su prikazane u prezentaciji kju je izradi BH Gas. Slika 4.1 navedena xv Tablica 4.1: Regulacija plinskg sektra u BiH xvi Sektr prirdng plina je jš nereguliran, ali je nedavn zapče rad na izradi legislative (Nacrt Zakn plinu). (VIDI FUSNOTU). Prirdni plin uvzi se iz Rusije i za sada pstji sam jedan dbavljač (jedan plinvd) u Bsni i Hercegvini. Ovakva situacija mtivira na daljnji rad na uspstavi institucinalng i zaknskg kvira za plinski sektr. U vm pdručju će se pjaviti prblem frmuliranja i tumačenja dgvrnsti regulatrng tijela kje tek treba imenvati u sektru plina. Objedinjavanje i spajanje različitih funkcija u jedn regulatrn tijel nije lak zadatak u BiH. Tešk je dgvriti na pitanje tk će biti regulatr zbg vrl sjetljivg i slženg plitičkg sustava u zemlji. Pstjeće regulatrne kmisije zadvljne su vlastitim radm i nerad će mijenjati svj sadašnji status. Bilješka SOLUZIONA-e: Prema našim saznanjima, situacija je jš slženija. Trenutn pstje dva nacrta zakna plinu, p jedan za svak pduzeće. Na temelju razgvra kji sm imali s dgvarajućim nadležnim tijelima, čini se da dgvr neće biti lak te da n vjerjatn neće biti pstignut u skrije vrijeme. Tablica 4.1 prikazuje mišljenje kje izračen u EERC. Pkazuje da su teškće pznate. Mi se nism bavili trenutnim stanjem u dgvrima TREĆI PROJEKT OBNOVE EES: Studija energetskg sektra u BiH 25
Mdul 10 Prirdni plin Meñutim, u 2007. gdini već pstji Državna regulatrna kmisija za električnu energiju (DERK) xvii, kja nije pstjala 1999 10. Predlažem da, imajući na umu sličnst, iak ne i identičnst sektra električne energije i prirdng plina, da ista rganizacija bude regulatr ba tržišta. Ova pcija nije riginalni kncept jer su je već usvjile mnge zemlje ka na pr. Španjlska xviii, Prtugal xix, Meksik xx, itd. Ov je rješenje eknmičn i administrativn jednstavnije. S druge strane ne treba zabraviti da interakcija izmeñu sektra električne energije i prirdng plina sve više raste, št ptvrñuju tehnlgije kmbinirang ciklusa, kgeneracije, itd. 4.1.2. Operatr prijensng sustava Članak 7 Direktive 2003/55/EZ jasn definira da mže pstjati više peratra prijensng sustava: Imenvanje peratra sustava Države članice dreñuju ili zahtijevaju d subjekata prirdng plina kji imaju u vlasništvu pstrjenja za prijens, skladištenje ili ukapljeni prirdni plin da drede za vremenski perid kjeg definiraju države članice vdeći računa učinkvitsti eknmskj ravnteži, jedng ili više peratra sustava. Države članice pduzimaju ptrebne mjere radi siguranja da peratri prijensng sustava, skladištenja ili ukapljeng prirdng plina djeluju u skladu s člankm 8 d 10. Direktiva daje dvljn slbde državama članicama krz mgućnst pregvaranja plinskm sustavu visn specifičnj situaciji svake d njih kak bi pstjanje jedng ili neklik peratra prijensng sustava bil ptpun u skladu s djelatnstima različitih transprtnih pduzeća. Na primjer: u Španjlskj pstji jedan regulatr (ENAGAS) i 6 transprtera (ili replinifikacije i skladištenja). Ipak, u nerazvijenj mreži ka št je na u BiH bil bi lgičn da pstji sam jedan peratr prijensng sustava. U BiH predlžena su najmanje dva vlasnička mdela xxi. Oba mdela mgućuju usklañivanje pstjećih prava tri vlasnika s graničenjima kje EU nameće u pgledu liberalizacije: Mdel 1: državna vlada imala bi 100% udjela u nvm peratru prijensng sustava. Mdel 2: Vlasništv bi bil mješvit s udjelima razmjernim dprinsu u imvini, krigirana za bveze, kju unese svaki vlasnik ili diničar. Operatr prijensng sustava bi bi u vlasništvu diničara "Gasprmeta" Pale, "Sarajevgasa" Lukavica i "BH-Sarajev Gasa". 11. Meñutim, u svakm slučaju čini se lgičnim da definiranje peratra prijensng sustava mra biti usklañen s mdelm kji se uspstavlja Zaknm plinu. Jš jednm je jasn klik je ptrebn pstaviti zaknski kvir u vm sektru. 10 Pred tga, Vijeće za tržišn natjecanje (http://www.bihknk.gv.ba/main.html) mže dbiti neke nadležnsti na tržištu plina. 11 U slučaju mješvitg vlasništva, svu imvinu treba vrednvati na istj snvi kak bi se dbili prprcinalni udjeli svakg diničara, u smislu da se imvina (krigirane za bveze), dražava u prprcinalnm vlasništvu dinica, št je u biti knjigvdstvena evaluacija. U slučaju direktne gtvinske kmpenzacije, ptrebn je utvrditi tržišnu vrijednst dinica, št je bičn sadašnja vrijednst budućeg nvčang tka iz pslvanja. Draft Final Reprt-Nacrt knačng izvještaja 26
Evidentna je hitnst nalaženja rješenja. Tablica 4.2 dnsi neke d najnepsrednijih zadataka kje treba riješiti. Tablica 4.2: Sljedeći kraci/ mguća prblematična pitanja Kak je već spmenut, kak bi se ispunile bveze iz Ugvra snivanju Energetske zajednice mra se dnijeti i prvesti Zakn tržištu plina a u skladu s Direktivm 2003/55/EZ. Ovaj prces je već zapče. Kak bi se u frmuliranju zakn i pdzaknskih akata u skladu s Direktivm, dšl d rješenja uz razumne trškve treba uzeti u bzir stečena iskustva tržišta EU i zemljama članicama, kak pzitivna tak i negativna. Mguća prblematična pitanja su: Balansni režim: Energetsk bilanciranje trebal bi sigurati prek naplate stvarnih trškva na nediskriminirajući način. Pristup treće strane: Pstupak prmjene dbavljača treba biti št jednstavniji za ptršača. Treba analizirati prvedbu principa "sve na jednm mjestu". Upravljanje kapacitetima: Pstjeći kapaciteti infrastrukture trebaju biti iskrišteni u najvećj mjeri. Kak bi se izbjegl prekmjern zauzimanje kapaciteta, treba pstaviti efikasna pravila ddjele dstupnih kapaciteta (primarn tržište), a pravil pun za prazn (Use it r Lse it) treba primijeniti vdeći računa reginalnim specifičnstima. Ak je mguće trebal bi uvesti i sekundarn tržište. Vlasnik kapaciteta (kapacitet prati vlasnika, itc.), kd prmjene dbavljača, treba biti definiran. Krištenje prijensne mreže i time dstupnih kapaciteta treba bračunati. Treba uzeti u bzir prekgraničn dvajanje kak bi se izbjegl prekmjern zauzimanje kapaciteta. Tehnička pravila: Treba definirati ugvre perativnm bilanciranju. Treba definirati ugvre interknekcijama. Treba vditi računa prpisima plinu EASEE. Mrežne tarife: Tarife mraju dražavati trškve i mraju biti utemeljene na stvarnim trškvima. Prikriven subvenciniranje treba izbjegavati. Ptrebn je sigurati pticanje ulaganja. Odredbe razdvajanju: Ptrebn je prvesti zaknski, rganizacijski kvir razdvajanje ka i kvir za dnšenje dluka. Treba uzeti u bzir i prekgraničn razdvajanje. Nva infrastruktura i izuzeci: Treba uzeti u bzir Naputke za regulaciju ulaganja u nvu plinsku infrastrukturu. Budući da su ljudski resursi u svim relevantnim institucijama angažiranim u vm prcesu skudni, tam gdje je t mguće neke će zadatke trebati pvjeriti vanjskj suradnji. U cilju siguranja rješenja na reginalnj razini, studije kje se pripremaju za pjedine zemlje mgle bi se vjerjatn iskristiti i za druge zemlje vdeći računa specifičnstima. Na taj način mgle bi se primijeniti usklañene dredbe dk gd je t eknmski svrsishdn. Oba entiteta su za vrijeme izrade vg izvještaja izradila i usvjila temeljne dkumente kji reguliraju plinski sektr (Zakn i Uredbu). U RS je usvjen Zakn gasu, dk je u F BiH usvjena Uredba rganizaciji i regulaciji sektra plinske privrede. U izvještaju su pisane temeljne dredbe navedenih dkumenata. Prema Zaknu gasu RS (septembar 2007) u sektru prirdng plina definirane su slijedeće djelatnsti: prizvdnja, transprt, distribucija, skladištenje, snabdijevanje i trgvina prirdnim gasm. Sve djelatnsti su regulirane d strane Regulatrne kmisije RS. Regulatrna kmisija izmeñu stalg utvrñuje trškve za sve djelatnsti u sektru prirdng plina, TREĆI PROJEKT OBNOVE EES: Studija energetskg sektra u BiH 27
Mdul 10 Prirdni plin dnsi tarifne sustave za prizvdnju, transprt, distribuciju i skladištenje prirdng gasa i tarifni sistem za bračun cijene prirdng gasa za snabdijevanje tarifnih kupaca. Ist tak dreñuje uvjete za stjecanje statusa pvlašteng kupca. Prav na izgradnju nvih bjekata stječe se u skladu sa Zaknm kncesijama Republike Srpske. Operater transprtng sistema, uz suglasnst Vlade, a na prijedlg ministarstva nadležng za blast energetike dnsi plan razvja za izgradnju i reknstrukciju transprtne mreže. Zakn predviña računvdstven razdvajanje djelatnsti iz plinskg sektra. Operateri su dužni sigurati regulirani pristup treće strane sustavu. Od 1. januara 2008. svi kupci kji nisu dmaćinstva stječu prav pvlašteng kupca, a dmaćinstva stječu t prav 1. januara 2015. Vlada RS dreñuje peratera transprtng sustava (60 dana d dnšenja zakna). Prema Uredbi FBiH (studeni 2007) u sektru prirdng plina definirane su slijedeće djelatnsti: pskrba, transprt, distribucija, skladištenje i upravljanje terminalm za UPP. Ministarstv ddjeljuje dzvle za bavljanje energetske djelatnsti, i dgvrn je za sigurnst dbave i plan razvja plinskg sustava. Za peratera transprtng sustava je dreñen BH-Gas d... Sarajev. Distribucija plina bavlja se na temelju kncesije. Djelatnst skladištenja plina i upravljanje terminalm za UPP bavlja se na temelju dzvle. Operateri su dužni sigurati regulirani ili pregvarani pristup treće strane sustavu - pristup definira Agencija. Regulaciju cijene tarifnih kupaca (pskrba) kji imaju prav javne usluge bavlja Vlada F BiH, a za stale kupce regulaciju bavlja BH-Gas d... Sarajev. Pvlašteni kupci su ni kji kriste plin za prizvdnju električne energije ili trše više d 150 mil. m3 prirdng plina u prethdnj kalendarskj gdini. Uredba dzvljava mješvitg peratra, kji mra biti pravn nevisan d prizvdnje i pskrbe plinm, uz računvdstven razdvajanje stalih djelatnsti. Agencija će dnijeti tarifne sustave za regulirane cijene u sektru plina, mrežna pravila transprtng sustava, mrežna pravila distributivng sustava, pravilnik naknadi za priključenje na plinsku mrežu ka i za pvećanje priključne snage. BH-Gas d... Sarajev treba razdvjiti djelatnsti u prelaznm rku d 5 gdina. Uredbm je dreñen pkretanje pstupka kjim bi se dgdile primjene dredbi tvaranju tržišta prirdnim plinm Direktive EU2003/55/EC. 4.2. Pdzadatak 2: Struktura tarifa 4.2.1. Uvd Kada se razmatra pitanje cijena prirdng plina, mraju se uzeti u bzir karakteristike vg energenta. Za razliku d knkurencije, prijens i distribucija pline čine značajan di trškva kje plaća ptršač. Kak se mže vidjeti na Slika 4.2 xxii, relativna važnst svake stavke značajn se razlikuje prema pstjećj meñunardnj praksi. Draft Final Reprt-Nacrt knačng izvještaja 28
Slika 4.2: Pregled cijena prirdng plina 4.2.1.1. Cijena na ušću buštine Budući da je svjetsk tržište prirdng plina fragmentiran na različita reginalna tržišta ne mže se gvriti svjetskim cijenama prirdng plina. Iak je na svim tržištima u svijetu čit trend liberalizacije u mngim zemljama tržište prirdng plina jš je uvijek pd viskim stupnjem regulacije. Psljedica različitih razina regulacije jesu velike razlike u cijenama prirdng plina d jedne d druge zemlje. U Sjevernj Americi, na primjer, gdje pstji viska razina liberalizacije tržišta cijene su u viskj mjeri pdlžne knkurenciji i vise pnudi i ptražnji. Nakn liberalizacije cijene prirdng plina značajn su padale. Za razliku d Sjevere Amerike, u Ruskj federaciji, gdje pstji nedvjben mnpl, dmaće cijene umjetn se drže na niskj razini dk se plin na stranim tržištima prdaje p višim cijenama kak bi se pkrili gubici. U Eurpi, prdajna cijena prirdng plina čest se zasniva na knkurenciji s energentima kji su alternativa plinu. Prirdni plin u knkurenciji je s drugim izvrima energije ka št su nafta, električna energija ili ugljen. Cijena prirdng plina psebn je vezana uz cijenu nafte jer je nafta najbliži supstitut prirdnm plinu i pskrba naftm i prirdnim plinm su usk pvezane. Slika 4.3 xxiii prikazuje nedavn kretanje cijena na tržištu SAD 12. Kak se mže vidjeti cijene prirdng plina i dalje su ispd razine cijene sirve nafte. 12 Mže se primjetiti da je tržište SAD najdalje, ne sam gegrafski. Izvjesn je da n nudi najviši stupanj knkurentnsti te se njegvi utjecaju prije ili kasnije svugdje sjećaju. TREĆI PROJEKT OBNOVE EES: Studija energetskg sektra u BiH 29
Mdul 10 Prirdni plin Slika 4.3: Cijene fsilnih griva Prgnze Svjetske banke kretanjima cijena u sektru energije vrl su ptimistične, sbit u pgledu prirdng plina. Tablica 4.3: Prgnze Svjetske banke cijenama energije (fizičke jedinice) xxiv '05 '06 '07 '08 '10 '15 '05 '06 '07 '08 '10 '15 A. Energija (realn) izvrni pdaci Ujednačene cijene / GJ 1. Ugljen. Australija, $/mt 44 45 41 39 34 31 1.21 1.24 1.13 1.07 0.93 0.85 2. Sirva nafta, prsjek, $/bbl 50 58 49 46 40 29 6.78 7.86 6.64 6.23 5.42 3.93 3. Prirdni plin, Eurpa, $/mmbtu 6 8 7 7 6 4 4.40 5.86 5.13 5.13 4.40 2.93 4. Prirdni plin, SAD, $/mmbtu 8 7 7 6 6 5 5.86 5.13 5.13 4.40 4.40 3.66 Pri uspreñivanju cijena mraju se uzeti u bzir neki kvalitativni aspekti: Ugljen dalek najjeftiniji, smatra se knkurentm prirdng plina sam u prizvdnji električne energije. Pri tm, nije mguće izvesti valjane zaključke jednm ili drugm energentu u svim situacijama zbg različitih faktra ka št su ulaganja, vrijeme izvñenja, efikasnst, utjecaj na kliš i scijalne implikacije. Lživ ulje Pri uspredbi cijene naftnih derivata treba imati na umu da lživ ulje mže imati nižu cijenu ali zbg utjecaja na kliš i učinkvitst bičn se dbacuje ka alternativa. S druge strane, cijena ukapljeng naftng plina, plinskg ulja ili ulja za grijanje je viša d cijene sirve nafte. 4.2.2. Alkacija trškva U sljedećim tablicama prikazani su različiti trškvi skladištenja, prijensa i distribucije prirdng plina: Draft Final Reprt-Nacrt knačng izvještaja 30
Tablica 4.4: Različiti finalni trškvi prirdng plina Vrsta trškva Varijabilni Fiksni Prezi Kncept Nabava plina Gubici Vlastita ptršnja Amrtizacija fiksnih trškva Održavanje pstrjenja/mreže Plaće i scijalna davanja Administracija Trškvi prdaje trškvi marketinga Kamate Izdvajanje za buduća ulaganja Tekući gubici zbg nenaplaćenih ptraživanja Izdvajanje za buduće gubitke zbg nenaplaćenih ptraživanja Instaliranje satva i pskrbnih vdva PDV Ostali prezi Prema pćem pravilu, sve stvarene trškve trebaju financirati ptršači i t u idealnm slučaju, razmjern trškvima karakterističnim za svaku kategriju ptršača. Zadatak raspdjele trškva meñu segmentima vrl je slžen i zahtjeva temeljit pznavanje računvdstveng sustava. Pznat nam je da se neke stavke tretiraju ka pvjerljive ali je čigledn da bez pznavanja vih veličina nije mguće predvidjeti knačni tršak za ptršača. Pznat nam je da je i "pvjerljiv" nije ist št i "tajn" te da sva pduzeća kja pružaju javne usluge imaju bvezu prezentirati detaljne bračune trškva dgvarajućim nadležnim tijelima, a prpisane tarife baziraju se na vim bračunima. 4.2.3. Plitika tarifa Dugrčn 13, snvni princip cijena na knkurentskm tržištu vrl je jednstavan: cijene mraju biti takve da se njima pkrivaju svi trškvi fiksni, varijabilni i kapitalni uz razuman prins iz ulaganja i da, naravn, uključuju preze. Tarifna pravila mraju dražavati interese kak krajnjih krisnika i pduzeća kja se bave prijensm. Takñer treba imati na umu da, kada se uspstavi pskrba plinm, pduzeća u djelatnsti plina imaju bavezu javne usluge xxv. Dalje, stali interesi kje treba stvariti nvm tarifnm plitikm jesu interesi krajnjih krisnika i interesi pduzeća u djelatnsti plina: Interes krajnjeg krisnika pdrazumijeva tarifna pravila kja: prirdni plin čine knkurentnim stalim energentima i sigurava cjenvnu transparentnst tj., da za iste ili slične kategrije ptršača važe iste cijene i uvjeti (načel pravednsti) siguravaju veću fleksibilnst ptršnje siguravaju najniže mguće cijene plina 13 U kampanji za uvñenje prirdng plina, mnge su zemlje prihvatile izvjesne distrzije u bliku fndva za ulaganja ili subvenciniranje cijena. TREĆI PROJEKT OBNOVE EES: Studija energetskg sektra u BiH 31
Mdul 10 Prirdni plin jednstavna su za primjenu. Interes pduzeća plinskg sektra pdrazumijeva tarifna pravila kja: čine prirdni plin knkurentnim stalim energentima dražavaju trškve pskrbe različitih kategrija ptršača prensi rizik prmjene cijena u ugvrima nabavi plina na uvjete prdaje (minimizira rizike cjenvnih prmjena) ptiču takv pnašanje ptršača kje je financijski pvljn za pduzeća u plinskm sektru daju najvišu mguću marginu pduzeću jednstavna su za upravljanje. Nadležna tijela takñer mgu imati svje interese kji se mraju draziti u nvj tarifnj plitici na način da tarife: siguravaju pticaje za racinalnu ptršnju energije siguravaju pticaje za ptršnju prirdng plina umjest ugljena ili nafte radi smanjenja glbalng i lkalng zagañenja kliša (radi pstizanja ciljang smanjenja emisija CO 2 i SO 2 ) siguravaju pticaje za ptršnju prirdng plina u prizvdnji električne energije u kgeneraciji. 4.2.4. Meñunardna situacija Tržište prirdng plina je relativn nv tržište; mehanizmi nabave, kje se uglavnm sastji d dugrčnih ugvra, nisu jednbrazni. Usprks naputcima Kmisije u mngim zemljama Eurpske Unije prces liberalizacije je spriji neg št se čekival (u nvim članicama taj prces nije niti pče). Iz tih razlga, iak prihvaćaju istu rijentaciju prema liberalizaciji, nacinalne plitike stavljaju sebi značajan diskrecini prstr u upravljanju ptršnjm. Najzastupljeniji mehanizmi u tm pgledu su: fiskalna plitika kriterij pdjele trškva meñu ptršačkim sektrima: bičn su t kućanstva, usluge uključujući mala industrijska pduzeća, industrija, kgeneracijska pstrjenja i termelektrane (kmbinirang ciklusa). Draft Final Reprt-Nacrt knačng izvještaja 32
Slika 4.4 xxvi jasn pkazuje ne sam različite veličine finalnih cijena već i razlike izmeñu prevladavajućih kriterija u različitim zemljama EU kd frmuliranja fiskalne plitike. Slika 4.4: Cijene za kućanstva u Eurpskj Uniji u Eur / GJ, srpanj 2006 Slika 4.5: Cijene za industriju u Eurpskj Uniji u Eur / GJ, srpanj 2006 Vidim u Tablica 4.5 da se čak i u zemljama Balkana ili susjednim zemljama cijene znatn razlikuju u apslutnim veličinama. Za razliku d tga, sličan je kriterij je na snazi i izmeñu različitih kategrija ptršača, velikih industrijskih ptršača i kućanstava (sim u Mañarskj), gdje veliki ptršači imaju jasan priritet. Plitičarima u BiH dbr je pznata va situacija te čit imaju svje razlge za uspstavu sadašnjih kriterija frmiranja cijena, št se dnsi kak na frmiranje apslutnih iznsa cijena tak i na državanje cijena kje su najprihvatljivija za kućanstva. Ovaj aspekt prblema je važan u kntekstu ptršnje i seznskih scilacija, budući da je industrijska ptršnja, kja bi trebala imati dgvarajuće pgdnsti, u sadašnjim uvjetima u relativn nepvljnijem plžaju. Zamlili sm nadležna tijela u FBIH i Republici Srpskj za njihv mišljenje vm aspektu prblema (Vidi Upitnik u djeljku 9). D sada sm dbili dgvr sam iz RS u kjem se tvrdi da im je situacija pznata te se traže načini da se u budućnsti na prmjeni, bez daljnjih bjašnjenja njenim uzrcima. TREĆI PROJEKT OBNOVE EES: Studija energetskg sektra u BiH 33
Mdul 10 Prirdni plin Tablica 4.5: Cijene prirdng plina (Eur/GJ) u zemljama u nepsrednj blizini BiH / GJ 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 V.I 3.165 3.275 4.21 Bugarska I 3.50 3.78 4.50 D 5.62 5.61 6.42 V.I 3.99 4.45 4.09 3.98 4.955 7.11 Rep. Česka I 3.01 3.88 4.68 4.14 4.20 5.11 7.34 D 3.57 4.51 5.81 5.20 5.38 6.30 8.43 V.I 3.73 4.23 4.235 4.455 4.935 6.72 Mañarska I 2.75 2.25 2.88 3.30 2.91 2.74 4.09 4.91 5.20 5.41 5.81 7.95 D 2.63 2.15 3.00 3.34 2.99 2.97 3.20 3.88 3.94 4.14 4.43 4.59 V.I 2.42 2.975 4.37 5.415 Rumunjska I 2.29 2.83 3.68 5.04 D 4.03 5.09 V.I 5.68 4.44 4.035 3.85 5.06 6.845 Slvenija I 3.72 3.47 3.45 5.36 3.89 4.78 7.66 6.41 4.46 4.00 5.10 7.17 D 5.39 5.18 5.12 6.20 5.41 5.52 8.18 7.31 7.40 7.23 7.82 10.03 V.I 5.21 5.02 7.37 Slvačka I 5.33 5.08 7.65 D 6.11 6.84 9.12 V.I Hrvatska I 6.42 6.57 D 6.27 6.42 VI = Veliki industrijski ptršači; i = Industrijski ptršači D = Kućanstva Ka referentne E.R.R.A. daje sljedeće pdatke za BiH xxvii :: Prsječne cijene prirdng plina za kućanstva:7.89$/gj; <> 6.6 / GJ 4.3. Pdzadatak 3: Ptršnja 4.3.1. Uvd Kak je već naveden u djeljku 3 metdlgiji, prgnze kretanja u demgrafiji, eknmiji, energetskm sektru i ptršnji prirdng plina izrañena su p gegrafskim pdručjima. Iak se vjerjatn pjavljuje i u drugim Mdulima vg izvještaja, karta zemlje s pdjelm kakva se kristi u studiji je dana vdje kak bi se lakšal praćenje pdataka. Draft Final Reprt-Nacrt knačng izvještaja 34
Slika 4.6: Ptršnja: Pdjela p pdručjima Prema zahtjevu sva predviñanja za BiH pdijeljena su na Federaciju Bsne i Hercegvine i Republiku Srpsku. Usprks tme, pstje neki prblemi materijalne naravi kji se ne mgu zabići: Pstjeći plinvd snabdijeva pdručja prikazana na karti ka zna 2 i 3 (FBIH) i pdručje 9 za kji je pdjela vrl slžena. Kak bi se Banja Luka pvezala na pstjeću mrežu dva pduzeća se mraju meñusbn pvezati plinski sustavi Entiteta. 4.3.1.1 Ptršnja u stalim sektrima Krajem rujna dbili sm infrmacije sljedećem prijedlgu: Jedna plinska termelektrana snage 300 MW razmatra se za 2015. (kada plin mže biti dstupan). Ptencijalne lkacije su Sarajev, Banja Luka ili Tuzla. Tuzla kgeneracija CCGT k 100 MWe, k 130 MWh u 2012-2016 Zenica - Dbj- Kakanj CCGT k 150 MWe, k 200 MWh u 2009 2013 Ovi bi prjekti imali grman utjecaj na ptršnju. Iz tg razlga zatražili sm više infrmacija njima, a najnvija mišljenja sažeta su u sljedećim stavcima TREĆI PROJEKT OBNOVE EES: Studija energetskg sektra u BiH 35
Mdul 10 Prirdni plin Uključili sm plinsku termelektranu CCGT snage 300 MW u mdel razvja prizvdnje električne energije ka elektranu kandidata d 2015. gdine (ptencijalne lkacije su Sarajev, Tuzla, Banja Luka). Ne čekujem da će elektrana biti stavljena u pgn budući da pstje velike kličine relativn jefting dmaćeg lignita. Zat je va elektrana u vm trenutku tek pcija u našem mdelu. Mguće je da va tehnlgija ima veliku ulgu u scenariju graničavanja emisija CO 2 ; scenarij graničenja emisija CO 2 bit ce bvezan za sektr električne energije BiH u cjelini. Glede dva nva pstrjenja. Ova su dva kgeneracijska pstrjenja ukupne snage d 250 MW. Uklik ne budu izgrañene male su mgućnsti da pstrjenje CCGT d 300 MW snage pstane drživa pcija. Zat, p našem mišljenu u vm trenutku smatram da neće biti dupliranja ptencijalne ptršnje prirdng plina za prizvdnju električne energije. Drugim riječima, uklik dñe d izgradnje plinske termelektrane t će biti pstrjenje snage izmeñu 250 (u dvije jedinice na dvije lkacije) d 300 MW (u jednj jedinici). Zbg tga pstje mgućnsti instaliranja, nakn 2010-2015, jedng plinskg ili kgeneracijskg pstrjenja ukupne snage d 250-300 MW (400-500 M m 3 /gd.) u jednm d tri najveća grada u zemlji. Ovu ćem mgućnst uključiti u našu studiju ali imajući u vidu njenu neizvjesnst na će biti buhvaćena kasnijim ddatkm glavnm radu. Sukladn navedenm, pjava pstrjenja s kmbiniranim ciklusm i kgeneracijskih pstrjenja bit će pdrbnije analizirana. 4.3.2. Ptršnja prirdng plina u BiH Sljedeća tablica sažima glavne rezultate za cijelu zemlju. Tablica 1.6: Predviñanje ptršnje prirdng plina u BiH GN 10 6 Nm 3 2005 2010 2015 2020 UKUPNO (sim daljinskg grijanja za industriju i usluge) 357,299 475,052 743,413 1294,151 Kućanstva 104,494 144,426 291,152 577,595 Ostali 252,805 330,626 452,261 716,556 Prirdni plin u daljinskm grijanju za industriju i usluge 13,966 15,500 17,700 21,200 SVEUKUPNO 371,265 490,552 761,113 1315,351 Draft Final Reprt-Nacrt knačng izvještaja 36
4.3.2.1 Ptršnja u Federaciji BiH Tablica 4.7: Ptršnja prirdng plina u Federaciji BiH Pdručje GN 10 6 Nm 3 2005 2010 2015 2020 UKUPNO 0,00 0,28 0,57 51,96 1 Kućanstva 0,00 0,18 0,34 29,50 Ostali 0,00 0,09 0,23 22,46 UKUPNO 57,88 96,29 189,85 346,59 2 Kućanstva 9,83 20,12 58,92 119,30 Ostali 48,05 76,17 130,93 227,29 UKUPNO 118,61 156,22 207,32 272,20 3 Kućanstva 90,09 112,84 141,92 177,29 Ostali 28,52 43,37 65,40 94,91 UKUPNO 2,05 2,15 14,96 42,57 4 Kućanstva 2,05 2,06 11,35 27,91 Ostali 0,00 0,09 3,61 14,66 UKUPNO 0,67 0,85 14,54 36,70 5 Kućanstva 0,67 0,79 9,51 19,77 Ostali 0,00 0,06 5,03 16,93 UKUPNO 0,16 0,21 0,58 53,94 6 Kućanstva 0,16 0,16 0,46 14,95 Ostali 0,00 0,05 0,12 38,99 UKUPNO 0,00 0,15 0,59 1,18 7 Kućanstva 0,00 0,10 0,46 0,95 Ostali 0,00 0,05 0,13 0,24 UKUPNO sim dalj. grijanja za industriju i usluge 179,36 256,15 428,42 805,14 Kućanstva 102,79 136,27 222,96 389,67 UKUPNO FBIH Ostali 76,56 153,35 325,62 702,35 Daljinsk grijanje za industriju i usluge 13,97 15,50 17,70 21,20 SVEUKUPNO 193,32 271,65 446,12 826,34 TREĆI PROJEKT OBNOVE EES: Studija energetskg sektra u BiH 37
Mdul 10 Prirdni plin Dva značena pdručja u Federaciji BiH su jednstavna za uvid, ali d prestala dva mže se knstatirati da: PODRUČJE 2 sada ima vrl graničen pristup pskrbi kja je usmjerena uglavnm na industriju čelika u Zenici. Budući da buhvaća Tuzlu, treći grad p veličini u BiH, v bi pdručje trebal imati viski priritet u plinfikaciji. PODRUČJE 3 dgvara gradu Sarajevu. Već ima pskrbu prirdnim plinm kja bi prema rezultatima studije bila dvljna za umjeren rast ptršnje. Pred tga, pstji mgućnst dstave 500 milijuna Nm 3 gdišnje, št se dgaña na nedreñen vrijeme, te ddatnih 300 MW električne energije u pdručju Tuzle ili Sarajeva. 4.3.3. Ptršnja u Republici Srpskj Pdaci u Tablica 4.8 vrl su bećavajući. Pdručja 8 i 9 predstavljaju relativn značajnu veličinu ptršnje: Tablica 4.8: Ptršnja prirdng plina u Republici Srpskj Pdručje PP 10 6 Nm 3 2005 2010 2015 2020 UKUPNO 0,000 2,533 53,548 180,367 8 Kućanstva 0,000 0,406 33,603 117,815 Ostali 0,000 2,127 19,945 62,553 UKUPNO 177,941 215,509 248,409 284,060 9 Kućanstva 1,700 7,750 23,721 49,853 Ostali 176,241 207,759 224,688 234,207 UKUPNO 0,000 0,036 0,086 0,154 10 Kućanstva 0,000 0,000 0,000 0,000 Ostali 0,000 0,036 0,086 0,154 UKUPNO 177,941 218,078 302,043 464,582 UKUPNO RS Kućanstva 1,700 8,156 57,324 167,668 Ostali 176,241 209,922 244,719 296,914 PODRUČJE 8 je pdručje k Banja Luke: u vm trenutku nema pskrbe prirdng plina. Predviñanja pkazuju istaknutu uravnteženst izmeñu ptršnje kućanstava i drugih sektra. Ov bi mgl biti krisn s gledišta uravnteženja krivulje pterećenja. Čini se da je v predmet psebne pažnje. PODRUČJE 9: Ptršnja je kncentrirana u Zvrniku, gdje plin kristi tvrnica aluminija. Značajn je pvećanje ptršnje, ali se n mže zadvljiti i s pstjećim kapacitetima, pd uvjetm da plinvd mže raditi pd prjektiranim uvjetima. Takñer, ne treba zanemariti niti mgućnst nabave 500 milijuna m 3 gdišnje radi nve elektrane d 300 MW u Banjj Luci, iak dgñena na nedreñen vrijeme. Draft Final Reprt-Nacrt knačng izvještaja 38
4.3.4. Ptršnja u Distriktu Brčk Pdručje PP 10 6 Nm 3 2005 2010 2015 2020 UKUPNO 0.0 0.8 13.0 24.4 UKUPNO DB Kućanstva 0.0 0.0 10.9 20.3 Ostali 0.0 0.8 2.1 4.1 Ptršnja je graničena i nema nikakvih prmjena u ukupnj ptršnji. 4.3.5. Seznski učinci Analizm prethdnih rezultata učešće sektra kućanstava prcjenjuje se na 50%. U vim uvjetima seznski učinci mgu se smatrati najvećim graničenjem transprtnih kapaciteta. Za 2020. gdinu predviñen je da pstjeći plinvd dvdi plin u pdručja 2, 3 i 9 na karti i Slika 4.6, a u pdručje 8 na istj karti plin se mže dvditi nvim plinvdm iz Hrvatske. Radi izvñenja ve simulacije, pretpstavili sm da ukupna gdišnja ptršnja u svakm d sektra, kućanstvima i drugim krisnicima, staje neprmijenjena. Ptršnja u kućanstvima smanjuje se na 25% srednjeg prtka tkm šest mjeseci (u stalih 6 mjeseci ptršnja će iznsiti 175% mjesečng prsjeka), dk će drugi ptršači imati istu razinu ptršnje tkm cijele gdine. Tablica 4.9: Seznska ptražnja u pdručjima s viskm gdišnjm ptršnjm Ljetna ptršnja Zimska ptršnja Pdručje 2 (Zenica, Tuzla) 257 436 Pdručje 3 (Sarajev) 139 405 Pdručje 9 (Zvrnik) 247 321 Ukupn pstjeći plinvd 643 1162 Pdručje 8 ( Banja Luka) 92 269 Ukupn plinvd Bsanki Brd Banja Luka 92 269 Kak se mže vidjeti pstjeći plinvd kji je jš uvijek pd prjektiranim uvjetima vrl će vjerjatn pdržati predviñenu zimsku ptršnju. U slučaju Banja Luke, uklik se dnese dluka izvedbi vg planirang prjekta, raste zabrinutst u pgledu prjektiranih uvjeta kji će biti ptrebni u takvim klnstima. 4.3.6. Ostala pitanja ptršnje Prethdna predviñanja izvedena su u biti prema metdi "dzg prema dlje". Smatram ptrebnim uključiti i mguću pjavu prmjena kji se mgu dnsiti na: Uvñenje elektrane kmbinirang ciklusa Prelazak pstrjenja za daljinsk grijanje na kgeneraciju Ptencijalnu ptršnju u rafinerijama nafte TREĆI PROJEKT OBNOVE EES: Studija energetskg sektra u BiH 39
Mdul 10 Prirdni plin 4.3.6.1 Elektrana kmbinirang ciklusa Sadašnje elektrane kmbinirang ciklusa imaju efikasnst d k 55% s / DOV, u skladu sa simulacijm na Slika 4.7 W=170.6 GENERACIÓN = 12078 kw; CONSUMOS = 4658 kw; NETO = 7420 kw; EFICIENCIA s/p.c.i. = 53,4% 7,9 t/h 540 şc;160 Bar AIRE - 163 42,5 t/h 1,2 t/h T = 1300 şc 484 şc;30 Bar P = 12,5 Bar - 4272 METANO 1,0 t/h 8979 908 1091 1100 1,2 t/h 120 şc;2 Bar 5,1 MW 8,9 t/h 32 şc;0,05 Bar Agua refrigeración 2285 t/h 168 Aire refrigeración 3% HUMOS; 43,5 t/h 83,7 ş, 1,0 bar Q=0.7 1,8 MW 9,0 t/h AGUA 102şC; 1,1 bar 8,9 t/h 44 0,2 MW 2,7 MW 1,1 MW 0,4 MW 0,6 MW 0,7 MW 0,6 MW Q=1.1 Slika 4.7: Simulacija elektrane kmbinirang ciklusa Pstrjenje snage 300 MW tršit će 550 MW prirdng plina. Prema shemi 2.7 bit će sigurana ptršnja d 550 * 3600 / 35 = 56600 Nm 3 /h, št je jednak gdišnjj vršnj ptršnji d 496 M Nm 3, a više d prsječne gdišnje ptršnje za cijelu zemlju, i 75% predviñene ptršnje za 2015. gdinu. Ova kličina se ne mže transprtirati pstjećim plinvdm ali mže biti uključena u buduća ulaganja. Blizina plinvda nije jedini, niti glavni razlg kji bi dredi lkaciju elektrane. Cijena elektrane kmbinirang ciklusa u Španjlskj xxviii i Prtugalu xxix je k 0,5 milijuna eura p MW, št pretpstavlja ulaganje d 150 milijuna eura. U Izvještaju RAMBOLL-a element cijene plinvda su sljedeći: usvjen prmjer d 12 inča ka dgvarajući prmjer za prtk daje, prema cijenama iz 1999., izns d 2,5 milijuna danskih kruna p 1 km, št kada se krigira prema cijenama iz 2007., daje izns d 0,1324*2,5*1,25=0,41 milijuna eura p km. Plinvd dužine 100 km kji bi iša sam d elektrane kmbinirang ciklusa staja bi 41 milijun eura u uspredbi s 150 milijuna eura, št je značajan izns, pd pretpstavkm da se prjekt elektrane realizira. 4.3.6.2 Kgeneracija Kgeneracija je najefikasniji blik krištenja fsilnih energenata. Na Slika 4.8 simulacija dstiže vrijednst d prek 95 net dnje grjevne vrijednsti. Iz tg razlga EU ptiče njihv razvj. xxx Iskustv pkazuje da je za razvj kgeneracije ptrebna dlučna vladina plitika. Draft Final Reprt-Nacrt knačng izvještaja 40
AIRE 46,9t/h COGENERACIÓN: ESQUEMA SIMPLIFICADO GENERACIÓN = 12159 kw; CONSUMOS = 6266 kw; NETO = 5893 kw; VAPOR ÚTIL 7336 kw= EFICIENCIA s/p.c.i. = 95,5% METANO 1,0 t/h - 203 T = 1300 şc P = 20,0 Bar 9,1 t/h 510 şc;101 Bar 900 8,0 t/h 286şC;20 Bar - 6031 11259 Q=0.5 Aire refrigeración 3% W=203.3 HUMOS; 47,9 t/h 121 ş, 1,0 bar 1,5 MW 5,1 MW 32 8,1 t/h 102,3şC;1,1 Bar 0,5 MW AGUA 8,0 t/h Slika 4.8: Simulacija kgeneracije. Plinska turbina. Na primjeru rafinerije nafte Udi kgeneracije u ukupnj prizvdnji električne energije značajn varira d zemlje d zemlje. Slika 4.9 pkazuje da prsjek EU prelazi 10% i, iak je t manje pznat, viši je d udjela bnvljivih izvra energije. Slika 4.9 : Udi kgeneracije u zemljama EU Uz neklik iznimaka, svi industrijski sektri i većina usluga pdesni su za instaliranje nekih d blika kgeneracije. U slučaju BiH prisutan je inače tradicinalni krisnik kgeneracije, daljinsk grijanje. Pitanje je da li će se tam gdje va pstrjenja nisu u primjeni situacija prmijeniti i mže li t utjecati na ptršnju prirdng plina. TREĆI PROJEKT OBNOVE EES: Studija energetskg sektra u BiH 41
Mdul 10 Prirdni plin Radi dgvra na v pitanje mram razmtriti stanje u Sarajevu i Banja Luci, dva grada sa značajnim instaliranim kapacitetima. Tablica 4.10: Ptršnja energenata u Sarajevu i Banjj Luci TOPLANE SARAJEVO TOPLANE BANJA LUKA plin/natural gas [m 3 ] mazut/heavy fuel il [kg] Mazut / heavy fuel il [l] mazut/heavy fuel il [t] 2005. 54,283,834 2,840,222 1,166,208 16,263.00 2004. 54,801,055 129,040 227,202 12,554.00 2003. 58,344,710 109,908 306,175 16,428.00 2002. 48,131,161 196,010 207,208 14,430.00 2001. 49,015,869 663,778 846,986 16,989.00 2000. 46,583,881 787,446 823,640 14,741.00 Primjećuje se izvjesna stabilnst u veličinama. Mi analiziram veličine iz 2005. gdine št predstavlja knzervativni pristup. Transfrmiranjem tekućeg griva u ekvivalentni prirdni plin, dbivam: Sarajev < 60 M Nm 3 / gd. Banja Luka < 16 M Nm 3 / gd. Prema Slika 4.8 prizlazi da uz svakih 7,37 MW tplinske energije ide 5,89 MW električne energije. U prvm pristupu pretpstavlja se da je efikasnst pstjećih pstrjenja 85-90%. tak da bi s instaliranjem kgeneracije, ptršnja prirdng plina prasla u istj prprciji: 13,3 / 7,4 1,8. 14 Time bi Tplane Sarajev pvećale ptršnju manje d 50 milijuna Nm 3 gdišnje a Tplane Banja Luka manje d 30 milijuna Nm 3 (pd pretpstavkm da bi se svi energenti kji se sada kriste zamijenili prirdnim plinm). Ove kličine bi bile krištene u dva pstrjenja, jednm već pstjećem u Sarajevu i nm čija se izgradnja pretpstavlja, u Banja Luci. 4.3.6.3 Ptršnja u rafinerijama Rafinerije trše prirdni plin u dvije snvne namjene: xxxi ka energent za vlastiti pgn u kgeneracijskm pstrjenju s plinskm turbinm u lžištima i ktlvima. Dk t zakn dpušta xxxii, rafinerije daju prednst zastalm mazutu. ka sirvina za vdik. Na tržištu na kjem ne pstje graničenja za sadržaj sumpra u grivu t je bičn neptrebn, budući da je dvljan naj kji se dbiva iz refrmera primarng benzina. 14 Naravn, mgu se uzeti u bzir i druge tehnlgije, tehnlgija s plinskim mtrm bi mgla biti primjerenija za male elektrane, ali se knačni rezultati neće znatnije razlikvati Draft Final Reprt-Nacrt knačng izvještaja 42
Predviñanja u pgledu pgna rafinerija nisu ptimistična: Tablica 4.11: Instalirani kapaciteti prerade tna/gd. Stara linija 1,320,000 Nva linija 3,000,000 Ukupn 4,200,000 Table 4.12: Mguća buduća ptršnja u rafinerijama Sirva nafta u t/gd. NIŽI SCENARIJ 0 SREDNJI SCENARIJ 1,300,000 VIŠI SCENARIJ 3,000,000 U vim uvjetima neće biti značajne ptražnje za prirdnim plinm. U svakm slučaju, uklik se tijekm perida predviñanja klnsti prmijene, t neće biti veliki prblem, jer zahvaljujući blizini mjestu priključka mguće je dmah nastaviti s pskrbm bez velikih trškva. Iz vih razlga mže se pretpstaviti da će rafinerije stvriti ddatnu ptražnju za prirdnim plinm. 4.4. Pdzadatak 4: Ptrebna ulaganja 4.4.1. Uvd Važan di psla kji se mra baviti je naj kji se dnsi na plitičke, zaknske i administrativne aspekte. Kntrla trškva bit će zahtjev u svim budućim zahvatima a regulacija plinskg sektra u BiH neće biti iznimka. Ipak, s bzirm na t da će se bavljati vlastitim sredstvima i da će najvećim dijelm biti predmet rada državne administracije u kviru njenih redvnih aktivnsti, t se neće smatrati ulaganjem. Iz tih razlga naša razmatranja ulaganjima fkusirana isključiv na zahtjeve za nvim plinvdima kji će sigurati minimalnu infrastrukturu prirdng plina u tri pdručja s najvećm ptršnjm: Sarajev, Banja Luka i Tuzla / Zenica 15. 15 Ove se srećm pklapaju s pdručjima s većim aglmeracijama stanvništva, gdje su benefiti dstupni velikm brju ljudi TREĆI PROJEKT OBNOVE EES: Studija energetskg sektra u BiH 43
Mdul 10 Prirdni plin Prjekt Dužina Tablica 4.13: Infrastruktura Prmjer Prjektirani prtk Specifični tršak Tršak (2007) km u inčima M Nm3 / gd. M /km. M Obnva sadašnjeg plinvda prema U vm trenutku nemam infrmaciju stanju pstjećeg plinvda prjektnim uvjetima Plinvd Bsanski Brd Derventa 25 20 2.0 0.64 16 Plinvd Derventa - Banja Luka 90 18 1.0 0.57 51 Plinvd Srbija - Tuzla 50 16 1.0 0.51 26 Plinvd: Tuzla Dbj Ktrsk 110 16 1.0 0.51 51 Derventa Plinvd: Plče (HR) Mstar 70 16 1.0 0.51 36 Slike i Tablica 4.13 preuzete su iz Rambll-vg izvještaja. Preuzeli sm izvrne pdatke izražene u danskim krunama (100 ddk <> 13,24 Eur) Trškvi iz Rambll-vg izvještaja su aktualizirani (2000) primjenm faktra 1,2 U slučaju da nije mguće sigurati pvećanje ulazng tlaka u Šepaku na 50 bara, dnsn sigurati rad plinvda na prjektiranim uvjetima tlaka i prtka, ptrebn je za pskrbu Sarajeva sigurati nvi dbavni pravac. Nvu dbavu je mguće u tm slučaju sigurati iz Hrvatske iz pravca sjevera (Bsanski Brd-Zenica plinvd) ili iz južng pravca (Plče- Mstar-Sarajev plinvd). 4.5. Pdzadatak 5: Prepruke pskrbi plinm: kličine i sigurnst Gegrafski plžaj BiH zahtjeva pvezivanje sa Srbijm / Crnm Grm ili Hrvatskm. Najnvije dstupne infrmacije knfiguraciji bje mreže xxxiii date su u Slika 4.10. Draft Final Reprt-Nacrt knačng izvještaja 44
BALKAN HRVATSKA Slika 4.10: Mreža prirdng plina: pstjeća mreža i prjekti u prvedbi Mže se vidjeti da su u ba slučaja mjesta najveće gustće prijensne mreže relativn udaljena d BiH. Trenutačn, pred pstjećeg spajanja na srpsku mrežu, jedini grad kji je na granici s BiH i pvezuje prijensne mreže je hrvatski grad Slavnski Brd čija će važnst ka ptencijalng distribucijskg centra biti jš veća kada bude pušten u pgn prjektirani plinvd. O pretpstavljenm spajanju prek Slunja za kje je manje vjerjatn da će se nastaviti dbili sm sljedeće infrmacije u vrijeme rada na vm dkumentu: Dbili sm bavijest da su sljedeća dva prjekta u viskj fazi prvedbe. Plinvd Pula, Zagreb, Slavnski Brd d 75 bara je završen i računa se da ima ptencijal za izvz u BiH. Plinacr, INA i BH Gas ptpisali su dkumente mgućj budućj ispruci plina za Slavnski Brd-Bsanski Brd. Ov ptvrñuje da je, gledan kratkrčn i srednjrčn, Bsanski Brd najprimjerenija lkacija za mjest priključenja. Njegvu važnst pjačavaju i neki drugi elementi, ka št su plitički, gegrafski, strateški faktri, dnsn blizina Banja Luke i blizina rafinerija. Tu je jedan jš recentniji dgañaj. U utrak 25. rujna u htelu Westin u Zagrebu ministar gspdarstva, rada i pduzetništva Hrvatske Brank Vukelić, ministar privredng razvja Crne Gre Branimir Gvzdenvić i zamjenik ministra eknmije, trgvine i energije Republike Albanije Neritan Alibali, ptpisali su meñuvladinu izjavu Jnsk-jadranskm plinvdu kji ce pvezivati Trans-jadranski plinvd i kjim će švicarska kmpanija EGL pvezati prijensne sustave Grčke, Albanije i Italije sa srednjm i istčnm Eurpm, Kaspijskm regijm i ruskim izvrištima prirdng plina. S vm nvm situacijm dbiva se pristup plinvdu Plče - Mstar. Izmeñu 2010. i 2015. gdine kada kapacitet sadašnjeg plinvda Zenica - Sarajev bude u ptpunsti iskrišten (tčan datum visit će mgućnsti pnvne uspstave prjektirang tlaka), vaj sistem mže predstavljati interesantnu pciju za pvećanje ispruke plina za Sarajev. TREĆI PROJEKT OBNOVE EES: Studija energetskg sektra u BiH 45
Mdul 10 Prirdni plin 4.5.1. Prvi priritet: Knslidacija pstjećeg plinvda Pznate klnsti krz kje je pršla Bsna i Hercegvina nisu pgdvale ekspanziji prvbitng plinvda planirang 1979. gdine kji je izgrañen s snvnm namjerm da se riješe tadašnji prblemi grada Sarajeva. Slika 4.11: Prjekt i vjerjatni pravac širenja pstjećeg plinvda xxxiv U vm trenutku nemam infrmacija sadašnjem stanju plinvda. Iz tga razlga: ne znam kak je njegv stanje čuvansti nakn ratnih dgañaja Radni tlak ( 26 bara na granici sa Srbijm) graničava njegv kapacitet na 50% Tkm 30 gdina nije bil mguće priključiti nve distribucijske mreže (s izuzetkm nvih prjekata, istina jš neptvrñenih, kji su prikazani na karti). Stanje na karti pkazuje da će, uz neke jednstavne pretpstavke, ptršnja u zimskm peridu biti 1500 milijuna Nm 3. T je nesumnjiv d velike važnsti jer znači da pstjeća infrastruktura neće biti dvljna za ptrebe u 2020. gdini. Uklik dñe d mguće izgradnje termelektrane kmbinirang ciklusa kji će pvećati ptražnju za plinm, učinkvitst plinvda bit će jš manja te će se pjaviti ptreba za nvim transprtnim kapacitetm za pdručje grada Sarajeva. Mžda će biti ptrebn, iak ne i hitn, izmijeniti planve kak bi se zadvljila va ptražnja. U slučaju da nije mguće sigurati pvećanje ulazng tlaka u Šepku na 50 bara, dnsn sigurati rad plinvda na prjektiranim uvjetima tlaka i prtka, ptrebn je za pskrbu Sarajeva sigurati nvi dbavni pravac. Nvu dbavu je mguće u tm slučaju sigurati iz Hrvatske iz pravca sjevera (Bsanski Brd) ili iz južng pravca (Plče). Ukupna duljina Draft Final Reprt-Nacrt knačng izvještaja 46
plinvda Bsanski Brd-Zenica je 114 km, a ptrebne investicije prcjenjuju se na 45 mil. EUR za plinvd prmjera 16, dnsn 57,5 mil. EUR za plinvd prmjera 20. Plinvd Plče-Mstar-Sarajev pisan je u nastavku. 4.5.2. Drugi priritet: Ispruka plina Banjj Luci Kada se radi dmaćj ptražnji pravdan je da pskrba plinm Banje Luke, drugg najvećeg grada u BiH, bude priritetna. Kak se mže vidjeti u djeljku Prjekcije ptršnje ", va strateška prcjena ima pdlgu u prgnzama ptršnji prirdng plina. S druge strane, meñutim, u blizini Banje Luke nalaze se dvije rafinerije nafte, Bsanski Brd i Mdriča, prva na granici s Hrvatskm. U cjelini, pravdan je razmtriti mgućnst njihvg pvezivanja. Zbg blizine Hrvatske, racinaln je iskristiti ve klnsti i sigurati nvi priključak, nasuprt zvrničkj alternativi,kji pdržava prvu pciju: Manja udaljenst, št znači manji bim ulaganja Nvi priključni vd, št pbljšava sigurnst i predstavlja pripremu za buduću diverzifikaciju pskrbe. Kada se jednm stvari spajanje na hrvatsku mrežu ptrebn je pdrbnije razmtriti plazište nvg plinvda. Prema prethdnim dkumentima pstje dvije mgućnsti: BiHać i Bsanski Brd. Kak bi se izabral najprimjerenije rješenje, načinjena je karta kja predstavlja pstjeću cestvnu kmunikaciju izmeñu predlženih gradva. Slika 4.12: Mgući priključni vdvi prema Banjj Luci iz Hrvatske Na karti prširenja hrvatske mreže, Bsanski Nvi nije meñu gradvima kji će biti spjeni. Udaljenst d granične tčke u Bihaću d Banje Luke, prek Bsanskg Nvg i Prijedra iznsi 170 km. TREĆI PROJEKT OBNOVE EES: Studija energetskg sektra u BiH 47