Klasična politička ekonomija (i dio)

Транскрипт

1 KLASIČNA POLITIČKA EKONOMIJA (I DIO) Predindustrijsk društv Veća ulga pljprivrede Ruralna industrija - nema fabričkg sistema - prdična prizvdnja VLADAJUĆA KLASA Zemljpsjednici, visk sveštenstv i plemstv VIŠI SLOJ SREDNJE KLASE (veliki trgvci, državni službenici...) NIŽA SREDNJA KLASA (trgvci na mal, umjetnici, zanatlije) SELJACI, INDUSTRIJSKI RADNICI (u pljprivrednj djelatnsti), SIROTINJA INDUSTRIJALIZACIJA svrt na Veliku Britaniju Rađanje industrije sredinm 18. vijeka Karakteristike: Uspn sekundarng sektra Širka uptreba mašina na mehanički pgn Krišćenje nvih izvra energije Pjava velikih preduzeća Nve tehnlgije (PARNA MAŠINA i kameni ugalj) eksplatacija resursa 1

2 INDUSTRIJALIZACIJA svrt na Veliku Britaniju Dlazi d pšte kmercijalizacije Osnivanje Banke Engleske i mnštva seskih banaka Osnivanje akcinarskih društava Kntrla javnih finansija d strane Parlamenta Preski sistem viskregresivan INDUSTRIJALIZACIJA svrt na Veliku Britaniju Pjačana transprtna mreža (vještački plvni kanali i drumske sabraćajnice) U 19. vijeku parne lkmtive dvele d ekspanzije željezničkg sabraćaja INDUSTRIJALIZACIJA svrt na Veliku Britaniju Ppulacini rast sa izraženim unutrašnjim migracijama (sa 187 mil. stanvnika na 400 mil u Evrpi) Uspn fabričkg sistema, stvaranje mdernih sindikata Nejednakst dhdaka (brži rast prfita u dnsu na nadnice) Institucinalni kvir prilagđen individualnj inicijativi i zaštiti privatng vlasništva 2

3 Revlucija u eknmskj misli Adam SMIT rđen je gdine u blizini Edinburga (Šktska) Obrazvanje na univerzitetima u Glazgvu i Oksfrdu Prfesr lgike i mralne filzfije u Glazgvu i Edinburgu gdine bjavljuje knjigu Terija mralnih sjećanja gdine napušta prfesrski pziv i dvije gdine putuje Kntinentm (upznaje Kenea, Tirga, Vltera) P pvratku u Šktsku psvećuje se pisanju kapitalng djela Istraživanje prirde i uzrka bgatstva narda gdina, kada je djel prvi put bjavljen, uzima se ka gdina nastanka mderne eknmije Nakn bjavljivanja knjige imenvan je za carinskg službenika u Edinburgu gdje umire gdine Adam Smit se smatra cem eknmije tvrcem sistema Smitva pšta ideja su eknmske slbde Značajne teme: prirdni predak, pdjela rada, terija vrijednsti, raspdjela, ulga države u prsperitetu. 3

4 PRIRODNI POREDAK, imanentan ljudskj prirdi, nadmćniji je d državnih i društvenih institucija Prirdni predak se stvara akcijama pjedinaca kji su vđeni nevidljivm rukm Lični vs. klektivni interes Svaki pjedinac nužn ide za tim da gdišnji dhdak društva pveća klik gd mže. Dduše, pjedinac bičn ne namjerava sprvditi javni interes, niti zna, klik ga mng unapređuje...njega u tm, ka i u mngim drugim slučajevima, vdi jedna nevidljiva ruka, da stvari cilj kji upšte nije namjerava pstići Predmet analize Bgatstv narda Faktri napretka prizvdni rad i pdjela rada KOLIČINA PROIZVODA PRODUKTIVNOST RADA BOGATSTVO NARODA BROJ STANOVNIKA BROJ ZAPOSLENIH Tri prednsti pdjele rada: Pvećanje znanja, Ušteda vremena, Izumi mašina. VELIČINA TRŽIŠTA PODJELA RADA GUSTINA SAOBRAĆAJA Pdjela rada ka psljedica ljudske sklnsti razmjeni Pdjela rada nema granice u bimu prizvdnje, već u veličini tržišta Prizvdni vs. neprizvdni rad Pdjela rada pkreće prces rada, a akumulacija kapitala je n št ga država u kretanju (važnst zaliha-bgatstva) 4

5 PARADOKS VRIJEDNOSTI UPOTREBNA VRIJEDNOST (VODA) PROMETNA VRIJEDNOST (DIJAMANTI) Krisnst (uptrebna vrijednst) nije determinanta vrijednsti! Klasična eknmija nije riješila paradks vrijednsti TEORIJA RADNE VRIJEDNOSTI DVIJE TEORIJE VRIJEDNOSTI TEORIJA TROŠKOVA PROIZOVDNJE Pretkapitalizam Determinanta vrijednsti RAD DUALNOST SMITOVE ANALIZE VRIJEDNOSTI Kapitalizam Determinanta vrijednsti DOHOCI Rad je determinanta vrijednsti u pretkapitalizmu i t u trjakm vidu: utršeni, kupljeni, ušteđeni rad. Mže biti više rada u jednm satu teškg napra neg u dva sata lagang psla. Mže biti više rada u jednm satu zapslensti u zanatu, za kji treba deset gdina rada da se nauči, neg u mjesec dana radinsti u nekm bičnm i pštepznatm zapslenju. 5

6 Smit napušta teriju radne vrijednsti u krist terije trškva prizvdnje Sa pjavm kapitala dlazi d pdjele prizvda na dhtke: Pri tm stanju stvari, cijeli prizvd rada ne pripada uvijek radniku. On ga u većini slučajeva mra dijeliti s vlasnikm kapitala kji ga zapšljava Čim zemlja pstane privatna svjina javlja se renta Vrijednst više nije prizvedena radm, neg je agregacija tri dhtka: nadnice, prfita i rente. NADNICA PROFIT RENTA Prirdna nadnica je minimalna nadnica Variranje nadnica brnut srazmjern: ugdnsti zapslenja stalnsti zapslenja vjervatnći uspjeha Direktn srazmjern: trškvima učenja pvjerenju u zapsleng SKLONOST ŠTEDNJI 0 Prins d kapitala Glavna dlika prfita NEIZVJESNOST Prfit zbir Prinsa na ulg Naknade za rizik Prfit i kamata SKLONOST ŠTEDNJI POZITIVNA Cijena za uptrebu zemlje Renta je MONOPOLISTIČKA CIJENA Visina rente zavisi d Pldnsti tla Lkacije SKLONOST ŠTEDNJI 0 Smit razmatra prirdnu i tržišnu cijenu rba Tržišna cijena se dređuje dnsm pnude rba i tražnje, a prirdna cijena predstavlja cijelu vrijednst rente, rada i prfita Ulga knkurencije u knvergenciji cijena Razlika između apslutne tražnje (ukupna želja) i efektivne tražnje (želja + kupvna mć) 6

7 U pgledu javne plitike, Smit zagvara slbdnu trgvinu Knkurencija ka snvn načel kapitalizma (prijetnje su država i krpracije mnpli) Ljudi istg brta rijetk se sastaju, čak i za vrijeme zabave i raznde, a da se razgvr ne završi zavjerm prtiv javnsti ili nekim planm za pdizanje cijena Država da bavlja sam nužne javne funkcije Prprcinalan prez na ukupan prihd, njegv ubiranje staln, praktičn i eknmičn KLASIČNA POLITIČKA EKONOMIJA (II DIO) KLASIČNA EKONOMIJA David RICARDO Dejvid RIKARDO je bi engleski klasičar, pslvni čvjek, berzanski špekulant i član Parlamenta Kapitaln djel Principi plitičke eknmije i prezivanja Važni aspekti analize: terije vrijednsti, mdeli rasta i raspdjele, terija kmparativne prednsti. David Ricard ( ) 7

8 KLASIČNA EKONOMIJA David RICARDO RIKARDO razdvaja uptrebnu d prmetne vrijednsti Uptrebna vrijednst (krisnst) je uslv vrijednsti Ak neka rba ne bi ni na kji način bila krisna drugim riječima, ak na ne bi ni na kji način mgla pridnijeti zadvljenju naših ptreba na ne bi imala nikakvu prmetnu vrijednst... Determinanta reprduktivnih rba je RAD Determinanta nereprduktivnih rba je RIJETKOST Vrijednst neke rbe zavisi d relativne kličine rada ptrebng za njenu prizvdnju (terija radne vrijednsti) KLASIČNA EKONOMIJA David RICARDO RIKARDO je smatra neptrebnim Smitv graničavanja terije radne vrijednsti na vrijeme pretkapitalizma NADNICA je cijena kja je nužna da bi se mgućil radnicima državanje živta i nastavljanje njihve rase, bez pvećanja i bez smanjivanja. Željezni zakn nadnica (radnici trebaju biti sirmašni) TRŽIŠNA vs PRIRODNA cijena rada (ekspanzija, recesija) Nadnice treba prepustiti pštenj i slbdnj knkurenciji tržišta i nikad ih se ne smije kntrlisati mijenjanjem legislative KLASIČNA EKONOMIJA David RICARDO Rikardv mdel rasta i raspdjele veže se za žitne zakne kji su viskim carinama nemgućili uvz žita ( ) Eru ptimizma (rastući prinsi) iz perida Smita, zamjenjuje era pesimizma (padajući prinsi) U eri padajućih prinsa i viske cijene žita društv se sučava sa padajućim prfitima zbg plaćanja rente rješenje je slbdna trgvina Kapital (fiksni i brtni) timanje pravdane zarade radnika 8

9 KLASIČNA EKONOMIJA David RICARDO Rikard je da dprins teriji međunardne trgvine krz razvijanje principa kmparativne prednsti Faktri prizvdnje pkretljivi unutar jedne zemlje D dbara se dlazi spstvenm prizvdnjm ili spljntrgvinskm razmjenm ENGLESKA PORTUGALIJA VINO 120 čvjek-gdina 80 čvjek-gdina PLATNO 100 čvjek-gdina 90 čvjek-gdina KLASIČNA EKONOMIJA SISMONDI Simnde de SISMONDI (Jean-Charles-Lénard Simnde de Sismndi, ) je francuski eknmista i psljednji predstavnik klasične plitičke eknmije Prvbitn zagvaranje ideja Adama Smita napusti je gdine nakn druge psjete Britaniji Najvažnije ideje u knjizi Nvi principi plitičke eknmije: Oštra kritika kapitalizma i hiperprdukcije Krupna prizvdnja rađa mnple Plžaj sitnih prizvđača ne mgu ppraviti klnije KLASIČNA EKONOMIJA SISMONDI Sismndi je pznat p kncepciji eknmskg rmantizma Država da zaštiti individualne sitne prizvđače d kbne knkurencije i spriječi dalji tehnlški napredak Sismndijev najveći dprins bil je prepznavanje i karakterizacija društvenih klasa kje su u sukbu: bgati i sirmašni kapitalisti i radnici Pravi razliku između radnih (nadnica) i neradnih dhdaka (renta i prfit) 9

10 KLASIČNA EKONOMIJA SISMONDI Za Sismndija je čvjek prije svega ptršač Na makr nivu nedstatak agregatne tražnje vdi slmu kapitalizma Na mikr nivu čuvanje samstalnsti i individualiteta, jednaksti ljudi Stalna akumulacija kapitala izaziva krize hiperprdukcije Ptreban pvratak na predistriju kapitalizma stanje sitne rbne prizvdnje KLASIČNA EKONOMIJA dbrana sistema Razvj načela krisnsti (interesa) u klasičnj eknmiji krz dktrinu UTILITARIZMA Osnivač utilitarizma je britanski filzf i refrmatr Džeremi BENTAM (Jeremy Bentham, ) Lični interes prednjači u dnsu na sve druge interese čvjek nastji da maksimizira krisnst ljudi su hednisti i egisti Ne pstji prirdna harmnija među interesima (pr. zlčin) KLASIČNA EKONOMIJA dbrana sistema Gesl utilitarista najveća sreća najvećeg brja ljudi Sukb interesa rješavati zakndavstvm, društvenim i religijskim sankcijama Afirmacija mralne aritmetike računanje sreće mjerenjem vrijednsti užitka i bla Subjektivna terija blagstanja (upređivanje krisnsti) Zabluda upštavanja (pšti interes zbir ličnih interesa) 10

11 HVALA NA PAŽNJI Kabinet: