PowerPoint Presentation

Транскрипт

1 GRANIČNE TEME MIKROEKONOMIJE Dr JOVAN ĐURAŠKOVIĆ Moralni hazard 2 Moralni hazard predstavlja sklonost ka nepoštenom ponašanju osobe nad kojom ne postoji savršen nadzor Bolji nadzor, veće nadnice i odložena isplata Negativna selekcija 3 Negativna selekcija problem koji se javlja na tržištima kada prodavac zna više o svojstvima dobra koje se prodaje nego kupac 1

2 Moguća rješenja 4 Signalizovanje aktivnost koju preduzima informisana strana da bi otkrila privatnu informaciju neinformisanoj strani Ispitivanje aktivnost neinformisane strane kojom se informisana strana navodi da otkrije informaciju Primjer 5 Svaka od sljedećih situacija podrazumijeva moralni hazard. U svakom pojedinačnom slučaju odredite principala i agenta i objasnite zašto postoji asimetrična informisanost. Stanodavci zahtijevaju da im zakupci daju depozit prije useljenja u stan. Preduzeća plaćaju rukovodioce na najvišim mjestima tako što im pružaju mogućnost da učestvuju u raspodjeli profita ili vlasništvu nad akcijama. Kompanije za auto-osiguranje nude popust klijentima koji u kolima imaju ugrađen sistem protiv krađe. Primjer 6 Vlada razmatra dva načina pomoći siromašnima: da im da novac ili besplatne obroke u narodnim kuhinjama. Navedite jedan argument za davanje novca. Navedite jedan argument koji se zasniva na asimetričnoj informisanosti u prilog tome da bi obroci u narodnoj kuhinji bili bolji od pomoći u novcu. 2

3 Demokratija i politička ekonomija Kao što tržište uvijek ne postiže optimalnu alokaciju resursa, tako i država predstavlja nesavršenu instituciju Kondorseov glasački paradoks Erouova teorema nemogućnosti (karakteristike glasačkog sistema jednostavnost, tranzitivnost, nezavisnost od irelevantnih alternativa i nepostojanje diktatora) Teorema medijalnog glasača P D1 DM D3 MEDIJALNI GLASAČ je glasač čija se tražnja nalazi u sredini svih ostalih glasača i njihovih pojedinačnih preferencija T (porez) Q1 Q* Qm Q Q Q3 Q Teorema medijalnog glasača 9 Teorema o medijalnom glasaču važi i u slučaju reprezentativne demokratije Približavanje partija "lijeve" i "desne" orijentacije centru (konvergencija) 3

4 Bihejvioralna ekonomija Homo economicus vs. Homo sapiens Potpuna racionalnost vs. Ograničena racionalnost o Ljudi su previše samouvjereni o Ljudi pripisuju prevelik značaj malom broju jasnih zapažanja o Ljudi nerado mijenjaju mišljenje o Ljudima je bitna pravednost o Ljudi vremenom postaju nedosljedni MAKROEKONOMIJA MJERENJE NACIONALNOG DOHOTKA Dr JOVAN ĐURAŠKOVIĆ CRNA GORA krvna slika ekonomije (2016/17) Proizvodnja (BDP pc) CRNA GORA NORMA Preko $ za razvijene zemlje Nezaposlenost 17% 4% Inflacija - 0,2% 2-2,5% Spoljnotrgovinski deficit - 43% - 5% 4

5 Bruto domaći proizvod CRNA GORA indikatori proizvodnje OPIS BDP (mil. ) BDP, realni rast (%) BDP per capita ( ) Bruto domaći proizvod ili nacionalni dohodak je najbitniji statistički podatak jedne ekonomije Bruto domaći proizvod Bruto domaći proizvod je tržišna vrijednost svih FINALNIH dobara i usluga proizvedenih u jednoj zemlji u određenom vremenskom periodu Potencijalni društveni proizvod je onaj društveni proizvod koji bi se mogao dobiti ako bi svi faktori proizvodnje (rad, zemlja i kapital) bili potpuno uposleni Realni vs. nominalni BDP Realni BDP predstavlja vrijednost proizvodnje dobara i usluga po konstantnim cijenama Nominalni BDP predstavlja vrijednost proizvodnje dobara i usluga po tekućim cijenama 5

6 BDP deflator BDP deflator mjeri tekući nivo cijena u odnosu na nivo cijena u baznoj godini BDP deflator = Nominalni BDP Realni BDP x 100 BDP deflator izražava promjenu nominalnog BDP-a BDP i BNP Bruto domaći proizvod BDP = Cjelokupna proizvodnja jedne privrede u datom vremenskom periodu * tržišna cijena Bruto nacionalni proizvod BNP = BDP + prihodi njenih stanovnika ostvareni u inostranstvu - prihodi stanovnika iz inostranstva ostvareni po osnovu investicija u tu zemlju 6

7 Komponente BDP-a Y = C + I + G + NX o Potrošnja (C) izdaci domaćinstva na dobra i usluge o Investicije (I) zbir svih kupovina proizvodne opreme, zaliha i građevinskih objekata o Državni izdaci (G) izdaci za dobra i usluge od strane vlada (lokalnih, republičkih, saveznih) o Neto izvoz (NX) razlika između izvoza i uvoza zemlje BDP i ekonomsko blagostanje BDP izražava proizvodnju fabrike, ali ne i štetu koju ona nanosi životnoj sredini BDP u većini slučajeva predstavlja dobro mjerilo društvenog blagostanja ali, ne i uvijek. Primjer Kojoj od komponenti BDP-a pripada svaka od sljedećih transakcija: o Porodica kupuje novi TV o Komšija kupuje novu kuću o Ford prodaje 200 automobila u Aziji o Crna Gora asfaltira auto put prema Srbiji o Coca Colla proširuje svoju fabriku u Ohaju 7

8 BDP obuhvata: a) izdatke na sva finalna dobra i usluge b) sumu dohodaka svih aktera u privredi c) ukupnu dodatu vrijednost svih firmi u privredi d) sve navedene elemente Pretpostavimo da farmer gaji žito i prodaje ga pekaru za 1 euro, pekar pravi hleb i prodaje ga trgovini za 2 eura, a trgovac ga prodaje potrošačima za 3 eura. Ova transakcija povećava BDP za: a) 1 euro b) 2 eura c) 6 eura d) 3 eura Pretpostavimo da građanin A svaki dan ide u susjednu zemlju B na posao. Dohodak ovog lica će biti obračunat kao: a) BNP u zemlji A, kao i BNP u zemlji B b) BNP u zemlji A, ali BDP u zemlji B c) BDP u zemlji A, ali BNP u zemlji B d) BDP u zemlji A, kao i BDP u zemlji B 8

9 BDP će porasti, ceteris paribus, ako: a) uvoz poraste b) izvoz se ne poveća c) smanje se izdaci za naoružanje d) poraste potrošnja trajnih potošnih dobara BDP ne obuhvata vrijednost korišćenih dobara koja se preprodaju. Zašto bi uključivanje tih transakcija učinilo da BDP bude manje informativan pokazatelj ekonomskog blagostanja Ako cijene rastu, povećava se dohodak ljudi od prodaje dobara. Rast realnog BDP-a ignoriše taj dobitak. Zašto onda ekonomisti favorizuju realni BDP kao pokazatelj ekonomskog blagostanja 9