Životna osiguranja u vrijeme recesije teret ili nužnost - Zaključci - Okrugli stol Životna osiguranja u vrijeme recesije teret ili nužnost Zagreb, 13.

Транскрипт

1 Životna osiguranja u vrijeme recesije teret ili nužnost - Zaključci - Okrugli stol Životna osiguranja u vrijeme recesije teret ili nužnost Zagreb, 13. svibnja 2009.

2 Jasno je vidljiva nedovoljna svijest grañana RH o značaju štednje i osiguranja za kasnu dob - pred nama je dugačak put razvoja u kojem upravo osiguratelji igraju najvažniju ulogu Potencijal rasta je značajan upravo u osobnim osiguranjima Gospodarsko okruženje u kojem se trenutno nalazimo na prvo mjesto stavlja sigurnost ulaganja Stoga klasično životno osiguranje dodatno potvrñuje svoju bazičnu ulogu primarnog proizvoda za svakog od naših grañana

3 U daljnjem razvoju životnih osiguranja, uz faktore kao što su gospodarsko okružje i zakonska regulativa, presudit će upravo naša uloga Ključno je kroz ispunjenje naših obećanja vratiti povjerenje grañanima u financijski sektor, pri čemu ključnu ulogu igra kapitalna snaga osiguratelja Naša je dužnost permanentna edukacija o značaju štednje i sigurnosti, te ispunjavanje želja naših klijenata kreiranjem adekvatnih proizvoda i pružanjem kompletne usluge

4 Uvažavajući: penetraciju od svega 0,9%, gustoću osiguranja od 101 US$ premije po stanovniku, i učešće premije životnog osiguranja od 25% u odnosu na ukupnu premiju. HRVATSKO TRŽIŠTE ŽIVOTNOG OSIGURANJA JE NERAZVIJENO I IMA ZNAČAJAN POTENCIJAL RASTA

5 Životna osiguranja su od do godine rasla prosječnom stopom od 17% godišnje, dvostruko većom stopom od neživotnih osiguranja. Životna osiguranja bila su pokretač razvoja tržišta osiguranja u Hrvatskoj.

6 HRVATSKI OSIGURAVATELJI OJAČALI SU SVOJU KAPITALNU SNAGU I ZAUZELI SU KONZERVATIVNE POZICIJE POSLOVANJA.

7 Novi Zakon o osiguranju i podzakonski akti prisilili su osiguravatelje na konzervativnu politiku razvoja, rasta i ukupnog poslovanja, što bi trebalo omogućiti: lakši put izlaska iz krize, povjerenje u tržište i dugoročan rast životnih osiguranja.

8 Novi Zakon o osiguranju i podzakonski akti, Promjene u strategiji poslovanja osiguravatelja, s posebnim naglaskom na ulagačkoj i troškovnoj efikasnosti, osigurati će da životna osiguranja dugoročno zauzmu vodeće mjesto i značaj u industriji osiguranja u RH.

9 Ideja prvog mirovinskog stupa: radno aktivna (mlaña) populacija mora skrbiti za stariji dio populacije Prema demografskim pokazateljima ideja više nije održiva!

10 Populacija RH stari: produljenje očekivanog trajanja života (2008: muškarci 72,5g., žene 79,3g.) negativan prirodni prirast stanovništva (veći broj umrlih nego živoroñene djece) smanjuje se udio djece u populaciji, a raste broj osoba starijih od 65g. Prvi stup već odavno nije dovoljan za pokriće mjesečnih mirovinskih davanja Buduće opterećenje radno aktivnog stanovništva i države biti će samo još veće Neophodna individualizirana štednja za mirovinu osobna ulaganja (štednja za samog sebe)

11 Životno osiguranje i mirovinska štednja dva su ključna proizvoda za sigurnost u mirovini Ključna dodatna stimulacija životnih osiguranja od strane države (prvenstveno kroz porezni sustav) dugoročno na dobrobit budućih umirovljenika, buduće radne snage i države

12 Osnovna svrha životnog osiguranja je pokriće rizika: smrt, bolest, nezgoda, dugo življenje i sl. Zadovoljava i potrebu za dugoročnom štednjom ali i zaštitu od nepredviñenih i često iznenadnih okolnosti koje su veliki financijski teret za pojedince (nije samo štednja već i zaštita onog najvrjednijeg ljudskog života!) Svojom dugoročnošću predstavljaju kvalitetne i znatne izvore za financiranje dugoročnih rauzvojnih projekata poduzeća i države

13 Smanjuju buduće izdatke za financiranje treće dobi (naravno ako ih se potiče i stimulira) Donose znatan dohodak pojedincu, pogotovo ako su ugovorena dovoljno rano (složeno ukamaćivanje na dugi rok čini čuda!) Dugoročna korisnost i na mikro i makro razini Država bi takoñer trebala svakodnevno educirati ljude o neminovnoj dugoročnoj discipliniranoj štednji za treću životnu dob te istu poticati

14 I za kraj Danas imate 35 godina (Ž) i živite u Zagrebu sa pristojnom plaćom od 6861 kunu neto mjesečno Uz pretpostavku da radite do pune mirovine koja je danas za žene u dobi od 60 godina (a bit će sigurno i kasnije!) možete očekivati 30% te plaće kao mirovinu iz 1. stupa odn. cca kuna Uz drugi stup to može doći do cca 2700 kuna (39%) žene dulje žive! Dovoljno?

15 I za kraj Uz ugovaranje mješovitog osiguranja na 25 godina i izdvajanja samo 13 kuna dnevno (400 kuna mjesečno) dodatni mjesečni prihod može se povećati za cca 580 kuna Ranije ugovaranje osiguranja i dulje uplaćivanje daju znatno veće efekte! Iznosi na zadnja dva slidea izračunati su priznatim aktuarskim metodama i predstavljaju procjenu

16 HVALA NA PAŽNJI