FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZENIČKO DOBOJSKI KANTON OPĆINA VAREŠ STRATEGIJA RAZVOJA POLJOPRIVREDE OPĆINE VAREŠ ( ) Vareš, god.

FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZENIČKO DOBOJSKI KANTON OPĆINA VAREŠ STRATEGIJA RAZVOJA POLJOPRIVREDE OPĆINE VAREŠ (2019-2024) Vareš, 2019. gd.

Naziv dkumenta: Strategija razvja pljprivrede Općina Vareš (2019 2024) Naručitelj dkumenta: Općina Vareš Krdinatr izrade dkumenta: Gsp. Dragan Orzvić, dipl. inž. Vditelj prjekta: Prf. dr Nezir Tanvić Autri: Prf. dr Nezir Tanvić Prf. dr Hamid Čustvić Prf. dr Mirsad Kurtvić Dragan Orzvić, dipl. inž. Edita Islamvić, dipl. inž. Asmir Čizm, dipl. inž. Saradničke institucije: Federalni pljprivredni Zavd Sarajev; Ministarstv pljprivrede, vdprivrede i šumarstva Z-D Kantna VAREŠ, 2019

SADRŽAJ PREDGOVOR 1 1. UVOD 3 2. ZNAČAJ I PRISTUP U IZRADI STRATEGIJE 5 2.1. Značaj izrade strategije 5 2.2.Pristup u izradi Strategije 5 2.3.Vizija razvja 5 2.4. Plazišta i scenarijske analize 6 3. PRIRODNE KARAKTERISTIKE 8 3.1. Prstrni plžaj 8 3.2. Reljef i građa 8 3.3. Klimatski faktri 9 3.4. Pedgenetski faktri zemljište 10 3.5. Vegetacija 19 3.6. Eklgija 19 4. PRIVREDNI, PROMETNI I DEMOGRAFSKI ASPEKTI 20 4.1. Privredni aspekti 21 4.2.Prmetna pvezanst 22 4.3. Demgrafski pkazatelji 23 5. STARTNA POZICIJA STANJE SEKTORA AGRARA 27 5.1. Važniji sektri pljprivredne prizvdnje 27 5.2. Trendvi i graničenja 28 5.2.1.Negativna demgrafska kretanja i niska prduktivnst 28 5.2.2.Nedvljn razvijen prehramben prerađivački sektr 28 5.2.3.Investicije ka graničavajući faktr razvja pljprivrede 28 5.2.4.Prmjenjiva agrarna plitika i nedvljna budžetska pdrška 29 5.2.5.Relativn viske cijene pljprivrednih prizvda 29 5.3. Okviri, mjere i ciljevi strateških predjeljenja 29 5.4. Niska prduktivnst 31 6. CILJEVI I MJERE POLJOPRIVREDNE POLITIKE 32 6.1. Makr kviri pljprivredne plitike 32 6.2. Refrmski ciljevi agrarne plitike 33 6.3. Kncept drživg razvja pljprivrede 34 6.4. Tržišn-cjenvna plitika (ambijent na nivu BiH) 34 6.5. Mjere strukturne plitike na nivu Općine Vareš 35 6.6. Mjere nvčanih pdrški na nivu Općine Vareš 36 6.7. Plitika ruralng razvja 37 7. INSTITUCIJE ZA PROVEDBU STRATEGIJE 39 7.1. Okviri funkcinisanja 39 7.2. Zadrugarstv-zadruge i udruge 39 7.3.Veterinarska služba 40 8. ZAPREKE ZA REVITALIZACIJU SEKTORA AGRARA 41 8.1. Ograničenja prljprivrednj prizvdnji 41 8.2. Agreklški uvjeti i resursi 41

8.3.Nagib terena 41 8.4.Spj tradicije i mdernizacije 42 8.5.Knkurentnst prizvdnje 42 8.6. Veze između prizvdnje i prerade 42 8.7.Ograničenja u dnsu na mgućnsti i predpstavke 43 9.RAZVITAK POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE 46 9.1. Razvjni ciljevi 46 9.2. Principi za strateška predjelenja 46 9.3. Rješenje temeljnih principa 47 10.STRATEŠKI PRAVCI BILJNE I ANIMALNE PROIZVODNJE 50 10.1. Plitika prema tlu/zemljištu 50 10.2. Biljna prizvdnja 51 10.3.Stčarstv animalna prizvdnja 52 10.4.Organska prizvdnja hrane 62 11.FINANSIJSKI INPUTI SEKTORU AGRARA 65 12. STRATEŠKA OPREDJELENJA RAZVOJA AGRARA ZA M.Z. 66 13. LISTA MJERA ZA PODRŠKE 89 14. PRIORITETNA IMPLEMENTACIJA PROJEKATA 91 15. ZAKLJUČCI 92

Ppis kratica Acquis ADNS ANIMO ASH AZS BDP CAP CEFTA CMO EAGGF EC EEC ECD EPPU EU EUROSTAT EZ FAO FADN FZS FIS FTA DEI GDP GMO HACCP HRM IDA IFAD IFI ISO LFA MAFRD MPS OECD OVI PAR Zakndavstv Evrpske unije (acquis cmmunautaire) Sistem bavještavanja blestima živtinja (System f ntificatin n animal diseaes) Spljni sistem kntrle kretanja živtinja (Exsternal animal mvement cntrl system) Agencija za sigurnst hrane Agencija za statistiku Brut društveni prizvd (Grss Dmestic Prducts) Zajednička pljprivredna plitika (Cmmn Agricultural Plicy) Sprazum slbdnj trgvini među državama centralne Evrpe (Central Eurpean Free Trade Agreemment) Zajedničk uređenje tržišta (Cmmn Market Organisatin) Evrpski fnd za garancije i plaćanja u pljprivredi(eurpan Agricultural Garantee and Guidance Fund) Evrpska kmisija (Eurpean Cmmissin) Evrpska eknmska zajednica (Eurpean Ecnmic Cmmunity) Delegacija Evrpske kmisije Jedinica za planiranje eknmske plitike Evrpska unija (Eurpean Unin) Statistički zavd Evrpske unije (Statistical Office f Eurpean Cmmunities) Evrpska zajednica Organizacija za zajednicu i hranu (Fd and Agriculture Organizatin f the United Natins) Mreža računvdstvenih pdataka na farmama (Farm accuntancy data netwrk) Federalni zavd za statistiku Plaćanje prihda na farmi (Farm Incme Survey) Sprazum slbdnj trgvini Direkcija za evrpske integracije Brut društveni prizvd (Grss Dmestic Prducts) Genetički mdifikvani rganizam (Genetically Mdified Organismus) Analiza rizika i kntrla kritičnih tačaka u prizvdnji (Hazard Analyses and Critical Cntrl System) Upravljanje ljudskim ptencijalima Međunardna razvjna agencija/internatinal Develpment Agency Internatinal Fund fr Agricultural Develpment. Međunardna finansijska institucija Međunardna rganizacija za standardizaciju (Internatinal Standard Organisatin) Manje pvljna pdručja (less Favured Areas) Ministarstv pljprivrede, prehrane i ruralng razvja Tržišn cjenvna plitika (Market Price Supprt) Organizacija za eknmsku saradnju i razvj (Organisatin f Ecnmic Cperatin and Develpment) Objektivn prvjerljivi indikatri Refrma javne uprave

PIU PRSP PPRR PSE RDP RDP SAA SAPARD SESMARD SAPS SPH STO SVO UPOV USAID UNMAC VAT WB WHO SWOT Jedinica za implementaciju prjekta Srednjrčna razvjna staregija Pljprivreda, prehrana i ruralni razvj Pdrška prizvđačima (Prducer supprt Estimate) Prgram ruralng razvja (Rural Develpment Prgrams) Plan ruralng razvja Sprazum stabilizaciji i pridruživanju Predpristupna pmć EU za pljprivredu i ruralni razvj (Special pre- Accessin Prgram fr Agriculture and Rural Develpment) Pdrška za uspstavu državng ministarstva pljprivrede i ruralng razvja Pjednstavljena šema plaćanja na bazi pvršine (Single Area Payment Scheme) Strateški plan za harmnizaciju (pljprivrede, prehrane i ruralng razvja) Svjetska trgvinska ascijacija (Wrd Trade Organisatin) Državni ured za veterinarstv BiH Međunardna unija za zaštitu nvih vrsta Američka agencija za međunardni razvj UN centar za uklanjanje mina Prez na ddatnu vrijednst Svjetska banka Svjetska zdravstvena rganizacija Prednsti, slabsti, mgućnsti i pasnsti (Strenghts, Weaknesses, Opprtunites, Threats)

PREDGOVOR Izrada Strategije pljprivredng razvja pćine Vareš (2019-2024) nastala je na snvu predjeljenja i nastjanja da se definiše knceptualni kvir i ukaže na prizvdnu rjentaciju u sektru agrara. Ovaj dkument treba da služi ka instrument i sredstv za blje i uspješnije upravljanje razvjem pljprivrede ka bitng privredng segmenta pćine. Sektr agrara je u bliskj pršlsti, na nivu BiH, FBiH, nažalst, sam hrabrivan i nije u značajnj mjeri pdstican, pa je djelimičn njegva transfrmacija ka prgresu i drživsti bila težana. Nadam se da će va Strategija stvriti klimu i pretpstavke kje će vditi prema razvjnim prjektima u vj blasti, mtivisati stanvništv Vareša za predjeljenja i prizvdne rjentacije u sektru agrara. Očekujem da će se pstići širki knsenzus k predlženg razvjng kncepta, gdje se neće sam vrednvati eknmska dimenzija pljprivrede, već i druge važne funkcije, prije svega eklška, scijalna, pdrška razvju turizma i dr. Strategija je zaprav uputstv za prvđenje ptrebnih refrmi u pljprivredi i izradu upće pćinske eknmske plitike, budžeta i drugih prgramskih zadataka. Zadatak Strategije je da predlži viziju razvja sektra kja bi bila argumentvan prihvatljiva s prijedlgm knkretnih mjera i mgućnšću primjene u širj prizvdnj praksi. D vih ciljeva mže se uspješn dći sam stvaranjem adekvatng plitičkg i eknmskg ambijenta za minimum uvjeta u pduzetničkim aktinvstima u sektru agrara. Takđer, Strategija pljprivredng razvitka treba da psluži ka argument, većem brj ljudi na pdručju pćine Vareš da sagledaju mgućnst nvih investicinih pduhvata ili da aktiviraju neiskrištene zemljišne i druge ptencijale u cilju stvarivanja prfita i drživsti. Pred temeljne zadaće na bi trebala biti platfrma u ukupnm razvju privrede i brjnim krisnicima bi trebala pslužiti ka bgat izvr krisnih infrmacija, a rbnim prizvđačima da dstignu standard većeg niva i svjm prizvdnjm da budu knkurentni, uvažavajući ptrebu za drživ upravljaju svjim resursm. Prmjene kje se nameću ka nužnst u integracinim prcesima ukupng kruženja, uslvljavaju prizvdnu i rganizacinu transfrmaciju sektra agrara. Jedan d ključnih prblema sa kjima se sučava agrkmpleks vih prstra jeste dsustv integralng nastupa primarne pljprivredne prizvdnje i prerađivačkih kapaciteta. Bez bzira na uvriježenu tezu da je pljprivreda pćine Vareš sekundarni aspekt u ukupnim privrednim aktivnstima, d nje se čekuje da dprinese revitalizaciji ruralnih prstra. Imajući u vidu dsadašnju nisku akumulativnu spsbnst pljprivrede, jasn je da se u sadašnjim pstjećim uvjetima tešk mže držati sistem prste reprdukcije. Ov su sam neki d graničavajućih faktra kji se vm Strategijm predlažu ka ciljevi za prevazilaženje, kak bi sektr agrara zaživi u skladu sa rasplživim ptencijalima kji u Općini Vareš nisu zanemarljivi. U razradi svih segmenata pdručja pćine nastjali sm se pridržavati kncepta razvja sa svim specifičnstima i stvaranju uvjeta za stvarenje navedenih ciljeva da je svaki resurs pćine pdjednak važan i da se mže uknpnvati u eknmski, eklški i demgrafski mzaik. 1

Strategija je, prije svega, namijenjena pćini Vareš, ka uputstv za prvđenje zacrtanih ciljeva i bvezujući pdsjetnik za izradu i prvđenje predlženih zadataka, budžeta, prgramskih dkumenata i sl. Svakak, na je namijenjena pljprivrednim prizvđačima i prerađivačima, ptencijalnim investitrima i stranim ulagačima, te stručnj i naučnj javnsti. Strategija je nastala ka rezultat zajedničkg rada stručnih i naučnih radnika, predstavnika prizvđača i prerađivača hrane uz krdinaciju pćinskg rukvdstva i djela za pljprivredu. Ovm prilikm se zahvaljujem pljprivrednim subjektima i pjedincima kji su ptpmgli realizaciju izrade Strategije. Tkm javnih rasprava i brjnih knsultacija dati su krisni savjeti, sugestije i pzitivan kritički svrt, št je dprinijel pbljšanju kvalitete Strategije. 2

1.UVOD Sektr agrara upće, pa i u uvjetima pćine Vareš je hetergen, ekstenzivan, ne dminira privrednm strukturm i sve više ustupa mjest drugim privrednim segmentima. Eknmska funkcija pljprivrede je, prije svega, prizvdnja hrane i sirvina za prehrambenu industriju i na je sbit važna u privrednm kruženju kje se brz razvija, dnsn u dinamičnim privredama gdje se traži brz razvj. Ova funkcija pljprivrede se ne iscrpljuje sam kvantitativn neg i trškvnim inputm primarne prizvdnje i prerade. Dakle, temeljni mt svakg prizvdng pdručja i pjedinca, je da se sigura prizvdnja hrane uz št niže ulazne inpute. Usljed različitih klnsti višegdišnjeg zastajanja razvja agrara za svijetm, s dug glašavanm federalnm, pa i ukupnm državnm plitikm, uprav vj djelatnsti pvjerava se zadaća da bude jednim d vdećih pravaca budućeg privredng i društveng razvja. Prizvdnja hrane se kd nas sve d nedavn smatrala jedinim dgvrnim i ekskluzivn zaduženim prmtrm živta ljudi u urbanm i ruralnm prstru. Time su emitirani vema važni, ali ne i jedini razlzi zbg kjih su tkm ranijih vremena izstajali prepznatljivi razvjni efekti kak u njj samj, tak i u pćem kvalitetu življenja ljudi na selu. Ovi prvi iskazivani su u prijeratnj diktiranj scijalističkj eknmiji, te idelškm preferiranju bimm manjeg državng, naspram resursima većeg privatng sektra pljprivredne prizvdnje, a drugi u zastajanju sela ka sirmašne i društven zapstavljene dmaće živtne sredine. Pljprivredni sektr danas prate uske dmaće finansijske mgućnsti. One kče njegvu transfrmaciju, iak se izlaz traži u stvaranju klime kja bi vdila prema međunardn knkurentnim razvjnim prgramima, uz dgvarajuće graničene državne transfere. Savremen pimanje prizvdnje hrane pdrazumijeva naglašeni fazni slijed, bil da se radi biljnj ili animalnj prizvdnji. U tmu treba bitn razlikvati prizvdnju sirvina i čitav niz tehničktehnlških pstupaka dk hrana ne dbije knačnu nutritivnu, knfekcijsku i marketinšku frmu. Zbg slženih dnsa u kncepcijama i dlukama uvjetvanih na više niva vlasti, sektr agrara je u nekim prizvdnjama dveden čak i na rub pstanka. Stga, u pesimističkim prgnzama, sektru agrara u BiH prijeti da stane nepripremljen za svje već sutrašnje knkurentn integrisanje u EU, te prihvati trajne baveze i graničenja kja će iz tih integracija pristeći. T su razlzi za hitn tvaranje pljprivrednih razvjnih prcesa, nih kji će prbuditi njegv prgres rjentisan strateškim predjeljenjima. Agrar je predstavlja jedan d sigurnih načina eknmskg državanja gspdarstva na vim prstrima. Pjava značajnijeg bavljenja pljprivredm, ka scijalnim stabilizatrm, prisutna je pgtv u pdručjima gdje su druge mgućnsti zapšljavanja vema graničene. Bitna dlika prizvdnje hrane u makr i mikr kruženju je da je veće učešće primarne prizvdnje u brut društvenm prizvdu d prehramben prerađivačkg sektra. T ukazuje na činjenicu niskg niva finalizacije pljprivrednih prizvda, značajan udi sam bezbjeđenja stanvništva za vlastite ptrebe, ka i izražen plasman pljprivrednih prizvda neregistriranim kanalima prdaje. 3

Pdrške za pljprivredu na nivu F BiH dstigle su niv d 3% u dnsu na ukupan budžet, iak je strateškim predjeljenjima predviđen i ficijeln prihvaćen 6%, št je direktn utjecal na nedvljan input primarnj prizvdnji, kapitalnim ulaganjima i ruralnj ptpri na svim nivima, prema tme i pćini Vareš, kja nažalst, zbg pznatih razlga i pterećenst budžeta redvnim transferima nije imala mgućnst vlastite značajnije pdrške. Svi pkazatelji ukazuju na činjenicu da pstje realne agreklške i druge mgućnsti za revitalizaciju sektra agrara u pćini Vareš. Ov je uvjetvan, prije svega, čekivanm pvljnijm eknmskm situacijm, čekivanim jačanjem institucinalne i financijske pdrške, čekivanim daljnjim razvjem i uspješnm prilagđavanju integracijama na svim razinama, svakak i prvedbm vg dkumenta (ptimistički scenarij). U suprtnm, uklik izstanu navedene mjere, t će značiti pad i nak ekstenzivne i naturalne prizvdnje, zaustavljanje razvja, recesija i marginalizaciju agrara, št bi u knkurenciji sa kruženjem imal nesagledive psljedice (pesimistički scenarij). Dugrčn rješavanje naznačenih prblema ne temelji se niti na prtekcinističkm, niti liberalnm knceptu agrarne privrede. Ova Strategija predlaže kncept realng, mguće izvdljivg i drživg razvja pljprivrede uz uvažavanje sve teškće i lšu startnu pziciju agrara u pćini Vareš (realističan scenarij). 4

2. ZNAČAJ I PRISTUP U IZRADI STRATEGIJE 2.1. Značaj izrade strategije Svrha izrade strategije je da bezbijedi snvni kvir za lkalnu pćinsku plitiku pljprivredng razvja, kja će biti kherentna sa principima razvja na nivu F BiH i BiH u cjelini. Strategija je pripremana na bazi participativng pristupa, kak bi se bezbijedil da se njena implementacija reflektuje pdjednak na ptrebe ukupng prstra pćine Vareš. Strategije je kncipirana tak da bezbijedi preduslve za realizaciju pririteta kji će se prvenstven dnsiti na stvaranje nvih radnih mjesta na ukupnm pdručju pćine, drživi rast prizvdnje i prihda, zaštitu bidiverziteta, ka i čuvanje kulturng bgatstva i tradicije. 2.2. Pristup u izradi Strategije Izrada Strategije zahtijevala je kmpleksan pristup i istraživanje, št se mgl bezbijediti sam timskim radm i direktnim uvidm u ukupn pdručje pćine. Rad na izradi Strategije dvija se u više faza, pčev d rganizacinih priprema, definisanja zadataka, uspstave dgvarajuće saradnje na terenu, usklađivanja metdlških pstupaka i dređivanja nsica aktivnsti. Nepsredn nakn navedenih aktivnsti slijedila je faza prikupljanja i sređivanja infrmacine snve u saradnji sa predstavnicima lkalnih subjekata i uprava. Na kraju ka najvažniji di Strategije je izrađena detaljna analiza ptencijala, uslva i pravaca budućeg razvja. Završna zadaća na izradi Strategije vezana je za njen predstavljanje javnsti u radnj verziji, uvažavanje svih knstruktivnih sugestija, prijedlga i primjedbi d strane stručne i naučne javnsti i svih relevantnih učesnika u agrarnj sferi i na kraju verifikacija d strane Općinskg Vijeća Vareš, njen knačn ubličavanje i usvajanje. 2.3.Vizija razvja U širem smislu riječi, vizija razvja agrara, u svakm prizvdnm pdručju, prema tme i pćini Vareš treba da utječe na pljprivrednu fizinmiju, mijenjajući je u sljedeća četiri pravca: strukturn je transfrmiše prema uvećanju prizvdnih jedinica, pdupire jj prizvdnst i smanjuje nezapslenst stanvništva, pdržava jj trend stalng sniženja tržišnih cijena prizvda i daje jj zadaće kje su aktuelne ili ne kje d sada nije imala. Bez bzira št pljprivreda ima mng prstra za pbljšanja, na se sve prtekl vrijeme uglavnm nalazila izvan navedenih tkva, pa su utlik i veće pteškće i zapreke za njihv aktiviranje i sustizanje prpuštene stvarnsti. 5

2.4. Plazišta i scenarijske analize Ka preduslv za definisanje ciljeva i instrumenta bjektivnsti ve Strategije jeste sagledavanje pstjećeg stanja razvja agrara u pćini Vareš, kak bi se mgle planirati mjere, a i u finansijskm smislu planirati vidvi buduće pdrške razvju agrara. Prgnza je rađena na temelju scenarijske analize, a bazira se na predstavljenj sektrskj analizi i analizi knkurentnsti, uz prcjenu različitih tehnlških i eknmskih plazišta. Scenarijski pristup nema za cilj da pkaže šta će biti nakn dređeng vremena, već da na bazi većeg brja ulaznih parametara ukaže na mgući razvj situacije u pljprivrednm sektru pćine. U tm kntekstu prmatrani su eksterni i interni parametri. Od eksternih parametara najvažniji su: tendencija kretanja hrane na tržištu u kruženju i glbalnm tržištu, blici trgvine u kviru međunardnih sprazuma i sada direktng eurpskg kruženja Od internih parametara za prgnzu kretanja u pljprivredi važni su: dstignuti niv prizvdnje, dinamika i stepen mdernizacije, niv knkurentnsti važnijih pljprivrednih prizvda, prmjene u makreknmskm kviru, kretanjima u ukupnj eknmiji i njihv utjecaj na standard stanvništva kji će se draziti na prmjene u pnudi i ptražnji pljprivrednih prizvda na dmaćem tržištu. U scenariju analize plazil se d stajališta da velika stupanja i prmjene u pljprivredi nisu mguća u kratkim vremenskim peridima. Za prcjenu su uzimani statistički pdaci, izuzev u slučajevima vlastite prcjene da ti pdaci ne dgvaraju stvarnm stanju. Držeći se izneseng, krz svju kncipiranu armaturu Strategija uvažava sve elemente eknmske stvarnsti, ka št su tržišn gspdarstv, integrisanje unutarnjeg tržišta, plivalentan razvitak sela, čuvanje kliša i dr. Strateška predjeljenja će se fkusirati na prizvde kja već pstji ili bećavaju visku rbnst, te na gspdarstva kja su spsbna za tržišnu prizvdnju, nezabravljajući naturalng prizvđača u rganizvanm sistemu. Iznesene drednice upućuju na generalne razvjne smjernice Strategije kje se sastje u spsbljavanju pljprivrede pćine Vareš da pd jednakim uvjetima knkuriše u brbi za dmaće i stran tržište. Svje pstavljene ciljeve strategija treba pstići pravilnim izbrm između dva mguća scenarija: da kristi sve rasplžive prirdne i druge resurse ili da fkusira naj njihv di kjeg će putem dgvarajućih prjekata pretvriti u sigurne isplative vrijednsti. Iz razlga kje nije ptrebn psebn nabrajati, realan izbr priznaje ka ispravnu sam drugu mgućnst. T znači da će dgvarajući di kapaciteta pćine stati izvan aktivng tretmana i biti rezervisan za kasnija blja vremena. U predviđanju buduće prizvdnje, krišten je metd scenarijske analize, pri čemu su psmatrana tri mguća scenarija: pesimistički, ptimistički i realni scenarij. 6

Pesimistički scenari plazi d sljedećih predpstavki: Nastaviti sa dsadašnjm tezama da je sekundarna ulga pljprivrede u ukupnm razvju pćine Vareš i njena dalja marginalizacija. Recesija u sektru agrara na nivu države u kntekstu nvih ulaganja, tehnlškg razvitka i mdernizacije prizvdnje. Stagnacija budžetske pdrške sektru agrara ili neknzistentna agrarna plitika na nivu FBiH. Optimistički scenari je cjena trendva prizvdnje p pjedinim pljprivrednim granama u slučaju: Realizacije većeg dijela prednsti i iskrištavanja mgućnsti u pjedinim aspektima. Stabiliziranje dmaćih cijena prizvda. Obezbjeđenje dmaće pdrške na nivu pćine Vareš (2,5% u dnsu na gdišnji prračun) i veće učešće pdrške Z-D Kantna i F BiH. Ubrzan investiranje u ruralni razvj (krištenje predpristupnih i drugih fndva), Realni scenarij je realna cjena prizvdnje kja prizilazi iz pstjećeg stanja i ptencijala p pjedinim sektrima, pređenje sa mjerljivim činjenicama. Ovaj metd je baziran na cjeni eksperata u brađivanim aspektima sektra agrara. U izradi strateških pravaca i predjelenja krišten je realni scenarij. 7

3. PRIRODNE KARAKTERISTIKE 3.1. Prstrni plžaj Općina Vareš je smještena u Zeničk-dbjskm Kantnu, u njegvm jugistčnm dijelu. Granične pćine su Breza (dužina granice 12 km), Visk (7km), Kakanj (17 km), Zavidvići (11 km), Olv (34 km), i Ilijaš (19 km). Granica s pćinm Ilijaš je ujedn i granica sa Sarajevskim kantnm. Pvršina pćine iznsi 390 km 2. Prikaz br.1. Prstrni plžaj pćine Vareš 3.2.Reljef i građa Općina je smještena u brdskplaninskm predjelu i prstrn buhvata planinu Zvijezdu i njene padine, te jš neklik uzvisina (Budželjska planina, Perun i dr.). Gelška građa pdručja pćine Vareš je vrl slžena i raznvrsna, gdje se susreću gelški supstrati d najmlađih kvartarnih dnsn aluvijalnih sedimenata d najstarijih permtrijaskih tvrevina. U gelškj građi najstarijih naslaga vg pdručja najzastupljeniji su škriljci, krečnjaci, dlmiti, kvarciti, metapješčari, metariliti (kvarcprfiti), diriti i spiliti. U kviru devnske peride izdvjena je frmacija Zvijezda, izgrađena d krečnjaka i dlmita. Krečnjaci ve frmacije sadrže fsilnu faunu dnjeg devna. Na prstru Peruna javljaju se crvenkasti i plavičastsivi mermeri pržeti kalcitskim žilicama i rijetkim kristalima pirita (željezna ruda) kji su stabilni i u manjj mjeri se raspadaju u limnit. Najniža tačka pćine je na 405 n/m (ušće rijeke Tribije u Krivaju), a najviša 1.472 n/m (Karasvina, na brdu Perun). Najviši vrh Zvijezde visine je 1.349 m. Između 405 i 800 n/m leži k 35% pvršine pćine, a iznad 800 n/m 65%. Na pdručju pćine pjavljuju se sedimenti iz više gelških razdblja, kji su u tektnskm smislu dsta štećeni (rasjedi, bre, puktine). Duž vih štećenja pjavile su se dubke ktline rijeka Stavnje, Male rijeke, Tribije, Bukvice i Dubštice. Reljef pćine Vareš je narušen rudištima i jalvinskim depnijama, ka 8

psljedica eksplatacije rudnih bgatstava. Sanacija vih kpva i jalvišta je nužna s eklškg stajališta, dnsn zaštite šireg prstra d utjecaja rudničkih tpadnih vda. P gemrflškm blikvanju, razvijensti reljefa, kmfiguraciji terena, prsječnih nadmrskim visinama, a prek tga i klimatskim uslvima, pdručje pćine Vareš spada u brdsk-planinsk pdručje sa jak naglašenim planinskim karakterm. Na snvu navedenih elemenata pćina Vareš mže se pdijeliti u tri pdrena, i t: pdren vdtka i riječnih dlina, pdren planinskih zaravni i valvitih predjela sa 800-1200 m pdren rreljefskih visina sa prek 1200 m.n.v. Najveći i najvažniji je drugi pdren jer n buhvata tri četvrtine teritrije, tak da pvršine druga dva pdrena imaju vrl pdređen značaj. Pdren vdtka i riječnih dlina sa približnim reljefm i visinama d k 450-800m ima blažu i tpliju klimu, št mgućava razvj rganske biljne prizvdnje i razvj vćarstva. Sa pvećanjem nadmrske visine dlazi d pstepene izmjene eklških uslva biljne prizvdnje i jačeg uticaja planinske klime, a time i d graničavanja uslva i mgućnsti intenzivnije biljne prizvdnje. 3.3. Klimatske karakteristike Općina Vareš pripada umjeren-kntinentalnm planinskm klimatskm pjasu, kji ima hladnu zimu i umjeren tpl ljet s neznatnim klebanjem temperature. U pravilu, jesen je tplija d prljeća. Karakteristična je pjava temperaturnih inverzija u zatvrenim ktlinama (Tribija, Pnikva). U Hidrmeterlškm zavdu Federacije BiH nema pdataka mikrklimi za pćinu Vareš, pa su krišteni pdaci Meterlške stanice u Zenici. Klima u Varešu je izuzetn pgdna za razvj većeg brja ratarskih, vćarskih i pvrtlarskih kultura. Klima je, radi veće nadmrske visine, blizine velikih planinskih masiva, a time i većeg prvjetravanja štrija u dnsu na umjeren kntinentalnu klimu na pdručju nizvdn prema slivu Bsne. Ljetne temperature su u prsjeku nešt niže, ljetne nći svježije. Zbg svg gegrafskg plžaja i klimatskih karakteristika Vareš je izuzetn pvljan za razvj turizma. Planine Zvijezda i Perun predstavljaju u bližj budućnsti plign za planinare ne sam iz vih krajeve, neg i iz šireg kruženja. Idealne su mgućnsti većine pdručja i rijeka za lv i riblv. Temperatura zraka je vaj prstr karakterisala ka subplaninski prstr. Na temelju prikazanih parametara, vidljiv je da je na vm pdručju nešt više zastupljen subplaninski rejn, kji ima lšije uslve za prizvdnju hrane, št dbrim dijelm smanjuje ptencijalne mgućnsti pljprivredne prizvdnje. Prastm nadmrske visine prsječne temperature se smanjuju a kličina brina se pvećava. Da se zaključiti da su zime štre, a ljeta vruća. Uglavnm je t rezultat hladng vjetra u zimskm, dnsn viskih temperatura klime i inslacije u ljetnm peridu. Odns gdišnjih prsječnih vrijednsti brina i temperatura na pdručju Vareš ukazuje da je vdje klima uglavnm perhumidna. Obim, sadržina i kvaliteta prirdnih karakteristika nekg prstra, temeljni su pkazatelji kji dređuje vrstu, smijer i blik njegve pljprivredne prizvdnje. Ka takvg važn je da ga pljprivrednici znaju, a stali u lancu prizvdnje hrane uvažavaju. 9

Hidrgrafiju predstavlja mreža vdenih tkva, kretanje vda i njihv zadržavanje na zaravnjenim pvršinama. Prvenstven je dređena klimm, a vdeni tkvi su dređeni reljefm. Pri tme je reljef najčešće definisan tektnskim kretanjima i premećajima, te značaj ima i visku akva kulturnu vrijednst. Rijeke s prstra pćine Vareš pripadaju slivu rijeke Bsne. Mngbrjni ptci, slijevajući se s planine Zvijezde, čine glavne vdtke kji krz dubke ktline dvde te vde psredn i nepsredn u rijeku Bsnu. Glavni vdtci su: rijeka Stavnja s pritkama Mala rijeka i Žalja kje utječe u rijeku Bsnu na prstru pćine Ilijaš; rijeka Bukvica s pritkm Brvički ptk utječe u rijeku Trstinicu na prstru pćine Kakanj; rijeka Dubštica utječe u rijeku Krivaju na prstru pćine Olv; rijeka Tribija s pritkm Vijačicm, utječe u rijeku Krivaju (jedini vdtk čiji se kmpletan sliv nalazi na pdručju pćine Vareš); rijeka Očevija utječe u rijeku Krivaju na prstru pćine Olv; rijeka Misča sa pritkm Blažm utječe u rijeku Bsnu na prstru pćine Ilijaš. Prstr pćine biluje velikim kapacitetima izvrišta pitke vde (Mala rijeka, Očevija, Stavnja, Bukvica, Misča). Zbg karakteristika gelške građe, pnegdje se javljaju izvri tple vde (Očevija, Kamenlm) i izvri mineralne vde (Okruglica, Dabravine). Izvri tple vde bi mgli biti važan turistiĉki ptencijal. Sa stanvišta režima padavina karakteriše pjava sušnih i kišnih razdblja, št ukazuje na aktuelnst navdnjavanja, dnsn dvdnje na težim zemljištima nižih predjela. Kiše kje padnu tkm ljeta najčešće su u pljuskvitj frmi i lkalng karaktera. Generaln psmatrajući, v pdručje je bgat padavinama, ali je na temelju višegdišnjih pdataka učljiv da je njihv raspred tkm gdine nepravilan, a sa stajališta pljprivredne prizvdnje u nekim predjelima i nepvljan. Jš jedna specifičnst prstra pćine Vareš su umjetna jezera stvrena ili eksplatacijm rude ili dlaganjem jalvine. Takva jezera se nalaze na dnevnm kpu "Smreka" (pvršine cca 120 ha), jalvištu "Vevača" (cca 30 ha) i jalvištu "Mala rijeka" (cca 20 ha). Ovi, slučajn stvreni resursi, mgu se krisn uptrijebiti za uzgj ribe i važna su eklška staništa. Tab. br. 1. Srednje mjesečne temperature Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII prsjek tsred ( C) -0,5 2,0 6,2 10,7 15,3 18,5 20,2 19,8 15,7 11,1 5,5 0,7 10,4 Tab. br. 2. Srednje mjesečne padavine Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII suma Padavine 53 48 54 64 73 85 70 65 73 68 80 70 804 3.4. Pedgenetski faktri - zemljište Zemljište/tl je graničeni prirdni resurs i njegva primarna funkcija je prizvdnja hrane i sirvina. Prema pdacima Federalng zavda za statistiku, u pćini Vareš p stanvniku dlazi 0,4 ha pljprivredng zemljišta; međutim veći di tih pvršina dnsi se na livade i pašnjačke pvršine, a na bradive svega 0,39 ha (približn međunardnm limitu minimumu 0,40 ha p 10

stanvniku pljprivredng i dupl više d međunardng minimuma bradivg 0,17 ha p stanvniku). Tab. br.3. Pvršine i prcenti strukture zemljišta Struktura zemljišta Pvršina (ha) Prcenat (%) Ukupna pvršina pćine 39.242,02 ha 100,0 % Pljprivredn zemljište 4.502,91 ha 11,5 % Šumsk zemljište 30.722,83 ha 78,3 % Pvršinski kpvi 345,06 ha 0,9 % Izgrađen zem. sa učešćem plj. zemljišta. 265,55 ha 0,7 % izgrađen zemljište 288,87 ha 0,7 % Grafikn br.1. Struktura pljprivredng zemljišta Od izuzetng značaja će biti prnaći načine za čuvanje svih vrjednijih zemljišta, bez bzira št pćina Vareš ima najkvalitetnije zemljište bnitetne klase 4B. Pljprivredne pvršine u ukupnim pvršinama zauzimaju k 11,5%. Fnd pljprivredng zemljišta d 4.502 ha tpada na: ranice i bašte, 1.766 ha (20,02%) vćnjaka, 422 ha (4,78%) livada 5.297 ha (60,04%) pašnjaka 1.338 ha (15,16%), št predstavlja značajan resurs. Međutim, u strukturi zemljišta prevladavaju 11

livade i pašnjaci kji se redukvan kriste. Na ranice, vrtve i vćnjake tpada svega 20,02 % ukupnih pljprivrednih pvršina. U 2010 gdine u dnsu na 2011 i 2012 gdinu je brj zasijenih pvršina bi manji i kreta se k 100 ha, t su uglavnm bile zasijane pvršine pd pvrtnim kulturama, dk su se u 2011, 2012 i 2013 gdini pvršine pvećavale za 30-40 ha pd strnim žitima i heljdm, tak da se taj trend prasta bradivg zemljišta predviđa i za naredne gdine. Kategrije krištenja zemljišta Kategrije zemljišta pljprivrednih pvršina Pdručje pćine Vareš rasplaže sa vrl graničenim pvršinama pgdnim za intezivnu raničnu prizvdnju. Prva, druga i treća kategrija upće nisu zastupljene, dk su pvršine IVa i IVb kategrije graničene. Uzrk tme, pred stalga, leži u velikj razuđensti reljefa kji pstjanje ravnih ili slab nagnutih pvršina svdi na vrl graničenu mjeru. A. Zemljišta prikladna za krištenje IV kategrija pljprivrednih pvršina Kategrija IV zastupljena je sa bje pdgrupe: IVa (na ravnm terenu u dlinama, sa pvljnim ili djelimičn nepvljnim vdn-zračnim režimm) i IVb (na brežuljkastm terenu sa nagibm 8-120 i dubinm tla 40-60 cm). Na pdručju pćine Vareš zemljište IV kategrije zauzima pvršinu d 846,82 ha ili 2,16 % d ukupne pvršine. Tla unutar ve kategrije treba sačuvati za intenzivnu pljprivrednu prizvdnju uz ppravku hidr i agrmelirativnim mjerama. Pdkategrija IVa zauzima 97,42 ha ili 0,25 % ukupne pvršine. Javlja se dlinm rijeke Blaža i dnjeg tka rijeke Stavnje, kd naselja Okruglica, na aluvijaln slab gljenm tlu na šljuncima i pijescima. U kviru tg pdručja nalazim znatne pvršine zemljišta neuređeng vdng režima št se bitn dražava na svjstva zemljišta i smjer biljne prizvdnje. Međutim, bzirm na značaj ve kategrije kja se pjavljuje sam u ravničarskm dijelu pdručja pćine gdje nalazim kvalitetniji pljprivredni prstr, uz pvljne mikrklimatske prilike, nameće se ptreba uređenja vih pvršina, gdje bi se najveći di tg zemljišta kji se danas kristi ka niskprduktivne livade, spsbi ka raničn zemljište čime bi se stvrili uvjeti za širu i racinalniju pljprivrednu prizvdnju. Prizvdne spsbnsti vg tla zavise d režima pvršinskih i pdzemnih vda. Nephdn je pduzeti bar snvne hidrmelirativne mjere d kjih, ka prva, treba da bude regulacija vdtka. 12

Pdkategrija IVb zauzima 749,40 ha ili 1,91 % ukupne pvršine pćine. Nalazi se na lkalitetu Ravansk plje, Čamvine, Zlkraci, Panjevi, te južn Klnija i u dijelu naselja Seci. Zemljišta ve pdkategrije kja p mgućnstima krištenja pljprivrednih pvršina čini prelaz d raničng ka livadskm načinu krištenja je jedina kategrija kja predstavlja neku vrstu rezerve za mgućnst unapređenja biljne prizvdnje. Usljed inklinacije terena na njj je primjena mašinske brade, pa prema tme i pravg intenziviranja prizvdnje dbrim dijelm graničena. Zemljišta su srednje dubka, skeletidna i lakšeg mehaničkg sastava. Razvila su se na tršnim matičnim supstratima. Tu se sreću različiti tipvi zemljišta kja zahtijevaju pseban tretman u aktiviranju njihvih ptencijalnih prizvdnih spsbnsti. Najveća pvršina IVb kategrije uptrebne vrijednsti zemljišta je na niskm nivu pskrbljensti fizilški aktivnim hrnanjivima (narčit fsfrm). Znatne pvršine, bzirm na prirdu gelških supstrata kji su jak pdlžni fizikalnm tršenju, su izlžene pjačanm djelvanju pvršinske erzije kje bi, bzirm na graničenja vezena za jače inklinirane terene, trebal isključiti iz raničnih pvršina i kristiti ih više ka livadske pvršine ili vćnjake. Međutim, bzirm da se sve više smanjuju pvršine u ravničarskm pdručju raznim vidvima trajng izuzimanja d strane nepljprivrednih ptršača, sve je veća rijentacija na iskrištavanje pljprivredng zemljišta u brdsk-planinskm pdručju, gdje su interesantne narčit IV i V kategrija uptrebne virjednsti zemljišta. Sve je više prisutn da se, ka ranične pvršine, kriste i ne pvršine kje bi prema svjj prizvdnj spsbnsti i graničenjima više dgvarale livadama i pašnjacima. Tla ve kategrije kriste se ka ranice, prirdne i vještačke livade, vćnjaci i rjeđe pašnjaci. Ovu pdkategriju treba sačuvati za pljprivrednu prizvdnju i zaštititi d krištenja u nepljprivredne svrhe. B. Zemljišta neprikladna za kultiviranje (graničena u uptrebi) V kategrija pljprivrednih pvršina Zemljište V kategrije zauzima 2.663,97 ha ili 6,79 % ukupne pvršine. Na pdručju pćine Vareš, zemljište ve kategrije, je prisutn u dijelvima naselja Glavica, Bijel Brje, Stupni D, Kadaridi, Selačka planina, Velik krit, Sršljenci, te istčn d pćine Vareš na pdručju Đkići, Dede, Kunsići, Stari krst, Brgule, Zubeta, Višnjići, sjeveristčn d pćine na pdručju Papratn, Ivančev, Krčevine, Radševići i Ligatići. Na zapadu pćine Vareš zahvata di Mijakvića te sjevern Zabrezje. Peta kategrija sa nagibm 200 je preddređena za livadsk- pašnjačk iskrištavanje. Međutim, neujednačenst nagiba dijelva ve kategrije čini je relativn pgdnim za zasnivanje i trajnije krištenje vještačkih livada uz primjenu psebnih načina njihvg njegvanja. Ptezi većih nagiba ve kategrije kji se nalaze pd prirdnim pašnjacima nije prepručljiv razravati. Prirdni pašnjaci sa agrtehničkim mjerama se mgu plemeniti i prduktivn ppraviti primjenm mineralne fertilacije, nadsijavanjem, uptrebm skarifikatra i drugim načinima, prizvdna spsbnst njihvih pvršina se d sadašnjeg ekstenzivng mže prevesti u relativn intezivni način iskrištavanja. U kviru V kategrije 13

pjavljuju se uglavnm različiti tipvi distričnih tala brazvanih na silikatnim supstratima, sa vrl niskim stepenm zasićensti bazama. Jedna d karakteristika vih tala je kisela reakcija i mali adsrpcijski kapacitet. Na manje inkliniranim terenima agrmelirativnim mjerama, kje bi se sastjale prvenstven u bgaćivanju zemljišta humusm i izbrm dgvarajućih mineralnih đubriva, te većm zastupljensti višegdišnjih kultura u pldredu utical bi se na ublažavanje pvršinske erzije te bi se znatne pvršine zemljišta V kategrije prevele u klasu prduktivnijih zemljišta. Kategrije zemljišta šumskih pvršina Šumska zemljišta na pdručju pćine Vareš razvrstana su u tri kategrije: IVd; Vn; Vne; VIes; VIIes; VIIn; VIIne; VIInes; VIIns; VIInsk; kategrije, zahvataju 30.781,07 ha ili 78,3 % ukupne pvršine pćine. I, II i III kategrija šumskg zemljišta nisu zastupljene na pćini Vareš IV Kategrija šumskih pvršina Na prstru pćine Vareš va kategrija prekriva pvršinu d 337,23 ha ili 0,86 % ukupng prstra, a čine je IVd sa 337,23 ha. Uslvljena je više rgrafsk-edafskim činicima, zastupljena je jug-istčn d pćine Vareš na pdručju Danilvići, Čamvine, Ravne,Brezje na dubljim zemljištima. Elementarni areali ve kategrije zauzimaju male prstre. Ova kategrija se nalazi na najnižim nadmrskim visinama. Pedsistematski je dsta hetergena. Zastupljena je na zemljištima tipa dubki distrični kambisli, luvisl sa nešt padinskih pseudgleja. Ograničavajući faktri su klizišta, a manje kamenitst kmbinvana sa dubinm. V Kategrija šumskih pvršina Ova kategrija zauzima ukupnu pvršinu d 7.393,64 ha ili 18,84 % d ukupne pvršine pćine i t: V 2.663,97 ha; Vn 2.109,21 ha; Vne 2620,46 ha. Elementarni areali V kategrije su veći u dnsu na prethdne i nalaze se na višj nadmrskj visini. Šume vih kategrija zastupljene su uz : Duga brda, Ljevački ptk, Tremšnjak, Osinjača, Zvijezda, Klimenta, Dlidi, Han pbilje, Kraljeva ksa, Vrijesid. Pvršine V kategrije manje su zastupljene d VI i VII kategrije. Ova kategrija nije prisutna na periditima, a rjeđa je na gabrperidititima, serpentinima, amfiblitima, spilitima i dijabazima, na kjima su dminantna VI i VII kategrija. Najzastupljeniji tip zemljišta je distrični kambisl, ka hmgene i hetergene pedkartgrafske jedinice sa luvislima, kalkkambislima, kalkmelanslima i pdzlima. Ograničavajući faktri biprdukcije su nagib, kmbinvan dejstv nagiba i erzije, uz kje je mjestimičn vidljiva pdlžnst klizanju. Skeletnst je manje prisutna. Na jedrim krečnjacima graničavajući faktr je dubina i kamenitst ili bje. Zastupljene su pretežn mješvite šume bukve, jele i smrče, mješvite četinarske smrčevit-jelve šume, zatim čiste bukve šume. Hrastve šume su na vj kategriji rijetke. 14

VI Kategrija šumskih pvršina Pvršine ve kategrije zauzimaju 13.770,77 ha ili 35,1 % d ukupne pvršine pćine i t: VI 3.010,94 ha; VIes 320,59; VIn 1.976,86; VIne 6.034,25; VInes 1.448,01; VIns 980,00. Zastupljena je jugistčn d pćine Vareš na pdručju Alijina bašča, Marina vda, Šikuljski gaj, Guvna, Petača, Male Biljevnice, Velik brd. Sjeveristčn d pćine Vareš na pdručjima: Smršnica, Dragevac, Lanševac, Rudina, sjevern d pćine: Kraljeva ksa, Dubštica, Papratn brd, Kačansk brd. Karakteriše je raznlik sastav tipva zemljišta; hmgenih i hetergenih zemljišnih areala. Njazastupljenija je klasa kambičnih zemljišta i t: distrični kambisl, eutrični kambisl i kalkkambisl, sa nešt manje rankera, kalkmelansla, pdzla i luvisla. Ograničavajući faktr biljne prdukcije je nagib u kmbinvanm djelvanju sa erzijm, skeletnšću, kamenitšću, te pdlžnsti klizanju na nagnutm terenu. Erdirane pvršine čest prati i pvećana skeletnst ( zemljište se spira, a skelet staje). U višim plžajima iznad 1.300 metara nadmrske visine graničavajući faktr je skraćenje perida vegetacije i sjetn smanjene prdukcije bimase. Svi vi faktri stavljaju šumskm gspdarenju graničenja uglavnm na smanjivanju intenziteta sječa i preznsti kd glih siječa, izbra vrsta drveća i bržeg pšumljavanja gljelih pvršina. Na vj kategriji, pred šuma kje su zastupljene na prstrima pete kategrije, rastu i brve, hrastve šume i šume bukve sa termfilnim liščarima. Nepldn zemljište VIII kategrija pvršina U vj kategriji zastupljen je 356,62ha ili 0,9 % d ukupng zemljišta pćine. Pvršine ve kategrije su u takvm stanju da se ne mgu kristiti za biprdukciju, ali se mgu kristiti za izgradnju bjekata infrastrukture i dr. T su pdručja rudnika, kamenlma, suhih riječnih krita ili pdručja gdje matična stijena izbija na pvršinu. U centralnm dijelu pćine Vareš zastupljen je na pdručjima: Smreka, Bijel Brje, Divinica i Daštansk. Zajedn sa vdenim pvršinama ima 356,62 ha ili 0,91 % ukupng zemljišta pćine Vareš. Izgrađen zemljište U izgrađen zemljište svrstavaju se urbani prstri (stambeni i industrijski bjekti) sabraćajnice i druge pvršine isključene iz biprdukcije. Zahvata pvršinu d 415,66 ha ili 1,06% ukupne pvršine pćine. Izgradnjm su zahvaćene pun više pljprivredne kategrije zemljišta, a znatn manje šumske. Najviše su zahvaćene najkvalitetnije kategrije zemljišta. Javlja se u centralnm dijelu pćine, dlinm rijeke Stavnje, jugzapadn d pćine Vareš na pdručju Striježeva, Dabravine, Kkščići, Kadarići. Nepldn zemljište (VIII kategrije, izgrađen zemljište i vdene pvršine) čine ukupn 1.187,94 ha ili 3.03 % ukupne pvršine pćine. Zne spsbnsti i način krištenja zemljišta pdručja pćine Vareš Ak se pd zniranjem pdrazumijeva grupisanje bnitetnih kategrija zemljišta u jedinstvene cjeline kje se međusbn razlikuju prema prizvdnj spsbnsti zemljišta, uslvima 15

prizvdnje i načinu krištenja, nda se, na snvu izvršenih pservacija, pdručje pćine mže pdijeliti u tri (3) agrzne, zna šuma i zna urbang prstra: I zna agrzna I Sa aspekta zemljišnih ptencijala v je najvrijednije pdručje pćine. Zahvata pvršinu d 846,82 ha ili 2,16 % ukupne pvršine pćine. Predstavljena je IVa i IVb bnitetnm pdkategrijm. Ov je pdručje u kjem je mguća intenzivna pljprivredna prizvdnja sa mgućnstima uređenja i duređenja zemljišta uključujući agr i hidrmeliracine mjere. II zna agrzna II Zahvata pvršinu d 5.674,91ha ili 14,46 % ukupne pvršine pćine. U vu znu grupisana su zemljišta srednjih ptencijala kje psjeduju graničenja i uglavnm su manje prikladna za kultiviranje, tak da se mgu kristiti manje ka ranična tla, a pretežn se kriste ka livade i vćnjaci. U kviru ve zne svrstana su zemljišta V i VI bnitetne kategrije. Ov je zna pluintenzivne pljprivrede dnsn zna suhg ratarenja i vćarstva. Tla ve zne su pćenit pd uticajem erzinih prcesa. Nerijetk se mgu javljati i klizišta (narčit na glincima). Glavni graničavajući faktri njihvg intenzivng krištenja u ratarskj prizvdnji su mala dubina sluma, jak nagib terena pa prema tme i težan krištenje mehanizacije. III zna agrzna III Zahvata pvršinu d 1.166,93 ha ili 2,97 % ukupne pvršine pćine. U vu znu su grupisana zemljišta slabih zemljišnih ptencijala a t su zemljišta VII bnitetne kategrije. Ova zna ima izrazita graničenja za krištenje u pljprivredi. T su u prvm redu zemljišta planinskih pdručja, velike inkliniransti terena, male dubine sluma, viših nadmrskih visina i u skladu s tim nepvljnih klimatskih prilika. Zemljišta ve zne uglavnm su pd pašnjacima i livadama iz čega prizilazi da se va zna kristi uglavnm u kviru ekstenzivne stčarske prizvdnje. IV zna zna šuma U vu znu spadaju svi zemljišni prstri (dakle sve kategrije šumskih pvršina) kje se nalaze pd šumskm vegetacijm. Pvršine ve zne zauzimaju prstr d 30.781,07 ha ili 78,3 % ukupne pvršine pćine. Ovu znu katakteriše hetergeni zemljišni pkrivač. Planinski di ve zne ima razvijeniju rgrafiju i intenzivnije erzine prcese, a time i plića tla i izražajniju stjenvitst i kamenitst terena, št su ujedn i najizraženiji graničavajući faktri prduktivne spsbnsti ve zne. Prdukcija ve zne se zasniva uglavnm na mješvitim šumama smrče, bukve, graba i jele, a na tplijim ekspzicijama i hrasta. V zna urbani prstri i pvršine isključene iz sfere biljne prizvdnje U kviru ve zne buhvaćeni su svi urbani prstri i pvršine kje se nalaze u kviru industrijskih zna, sabraćajnica, kamenlma, grbalja, depnija i stale neprduktivne zemljišne pvršine kje su trajn isključene iz pljprivredne i šumske prizvdnje. Ova zna 16

zajedn sa vdenim pvršinama zahvata pvršinu d 772,28 ha ili 1,97 % ukupne pvršine pćine. Tabela br. 4. Zne pćine Vareš Z O N A K A T E G O R I JA P O V R Š I N A U ha % I A G R O Z O N A IV A IV B 97,42 749,40 0,25 1,91 Σ II A G R O Z O N A V VI 846,82 2.663,97 3.010,94 2,16 6,79 7,67 14,46 Σ III A G R O Z O N A 5.674,91 VII 1.166,93 28,92 2,97 Σ IV Z O N A - Z O N A Š U M A IVd VIes VIIes VIIn VIIne VIInes VIIns VIInsk VIn VIne VInes VIns Vn Vne 1.166,93 337,23 320,59 1.592,62 1.777,83 3.077,41 3.359,14 4.216,53 930,81 1.976,86 6.034,25 1.448,01 980,12 2.109,21 2.620,46 2,97 0,86 0,82 4,06 4,53 7,84 8,56 10,74 2,37 5,04 15,38 3,69 2,50 5,37 6,68 Σ V Z O N A - U R B A N E P O V R Š I N E I Z V A N P R O I Z V O D N J E izgrađen kpvi rijeka 30.781,07 415,66 345,06 11,56 78,33 1,06 0,88 0,03 Σ 772,28 Σ I+II+III+IV+V zna 39.242,02 100 Izvr pdataka: Studija uptrebne vrijednsti za pdručje Zeničk-dbjskg kantna 1,97 17

Prikaz. br. 2. Karta uptrebne vrijednsti zemljišta 18

3.5.Vegetacija P sastavu vegetacije, biljni pkrv pćine Vareš se sastji d viskih crngričnih i bjelgričnih šuma raznlikg sastava, niskih bjelgričnih degradiranih šuma bukve i hrasta, pašnjaka, livada, ranica i vćnjaka. Pjava mčvarng zemljišta i tresetišta, karakteristična je u crngričnim šumama planine Zvijezde, te na livadama k rijeka Blaže i Tribije. U bilju šumskih i livadskih pvršina, na prstru pćine raste raznvrsn ljekvit bilje i gljive. 3.6. Eklgija Općina Vareš ima zdravu i eklški čuvanu prirdnu sredinu. Međutim, dređene pjave narušavaju vu prirdnu ravntežu. T se prvenstven dnsi na dijelve pćine narušene pvršinskim kpvima, a dalje i na štećenja i sječu šuma na linijama razdvajanja, št je za psljedicu imal sušenje štećenih dijelva šuma čija sanacija zbg miniranih terena jš uvijek nije izvršena. U tku rata dlazil je i d bimnije sječe i devastacije privatnih šuma. Pdručje pćine Vareš duvijek je imal bgat i raznvrstan živtinjski svijet. Pdručje Lvng gazdinstva Zvijezda Vareš je izuzetn bgat divljači, a narčit plemenitm srnećm divljači. Od stale divljači zastupljeni su medvjed, vuk, divlja svinja, zec i dr., št predstavlja realnu snvu za razvj lvng turizma. Pseban kvalitet prirdne sredine pćine Vareš čini bilje i raznvrsnst vda, kje se pjavljuju ka pvršinski vdtci, pdzemne vde i jezerske vde. Kvalitetni di vdng ptencijala su rijeke Stavnja, Misča, Bukvica, Zvijezda, Mala rijeka, Dubštica, Tribija i di Krivaje, kje su pgdne za uzgj plemenite ribe (ptčna pastrmka), a vještačka jezera u Malj rijeci i Smreci i za uzgj stalih vrsta ribe. Veća izvrišta pitke vde Očevija i Mrestilište, takđer, su važan resurs prirdne sredine i ka takvg ga treba sačuvati. I pred primjera kji narušavaju prirdnu sredinu, raznvrsnst i bgatstv šuma, rijeka, te flre i faune, uz slženst reljefne strukture, daju prstru pćine Vareš ptrebne pretpstavke za zdrav živt i sve preduvjete za razvj turizma, bazirang na prirdnim vrijednstima i sprtskim aktivnstima, uključujući biciklizam, uspinjanje, ka i lv, riblv i stale rekreativne djelatnsti. 19

4. PRIVREDNI, PROMETNI I DEMOGRAFSKI ASPEKTI 4.1. Privredni aspekti Privreda pćine Vareš u prijašnjem razvju bila je slnjena na tešku industriju, narčit na rudarstv (željezna ruda, barit i kamenlm uglavnm za ptrebe željezare), željezaru, livnicu i metalprivredu. Razvj je, takđer, bi slnjen na šumarstv (eksplatacija šume) i finalnu preradu drveta (rezana građa, tvri i dr.). Metalna industrija je uglavnm imala siguran psa u kviru sistema u kjima je djelvala (RMK, "Zrak", "Energinvest"), tak da je brba za tržište bila na niskm stepenu. T je karakterističn i za drvnu industriju kja je djelvala u kviru "Šipada" i za građevinarstv kje je djelval u kviru "Vranice". Pljprivredna prizvdnja je bila na niskm stepenu razvja ( pljprivredna prizvdnja uglavnm za vlastite ptrebe). Preduzeće "Snaga", inače nsilac razvja pljprivredne prizvdnje, uglavnm se bavil trgvinm u kviru sistema UPI-ja. U prijeratnm peridu zapslenst je iznsila i d 31,22% (6.933 zapslena, d čega 6.342 u privredi, a 591 u vanprivredi). Na privatni sektr je u tm peridu tpada zanemariv di i t uglavnm na autprijevznike, s vema mal zanatskih i ugstiteljskih radnji. Rudnik željezne rude zapšljava je 1.180 radnika, željezara 890, kamenlm 30, "Amfiblit" 20, "Metalprerada" 225, prerada drveta 630, šumarstv 750, "Vranica" - građevn pduzeće, Bbvac 490, tvrnica rezervnih dijelva 320, tvrnica "Zrak" 130, tvrnica knfencije "Vilk" 120, "Auttrans" 140, Rudnik lva, cinka i barita 120, trgvačk pduzeće "Snaga" 195, "Veleprmet" 65, "Perun" 60 itd. Danas Vareš čekuje investicijska ulaganja u neke d navedenih industrijskih grana, pgtv u revitalizaciju dijela pgna za krištenje rudng bgastva. Brj upslenih sba na pdručiju pćine Vareš na pčetku 2013 gdine je 1.129 lica, dk je brj sba kje traže psa sa datumm 2.03. 2013 gd. 1.300 prema evdenciji Zajednice za zapšljavanje pćine Vareš. Rudarstv je uvijek bil vema značajn za pćinu Vareš. Kpanje ruda i njihva prerada je generacijama bil snvni način privređivanja. Veliki zamah rudarstv je dbil izgradnjm viskih peći, krajem 19. vijeka, prvim pećima za tpljenje željeznih ruda na čitavm Balkanu. Trenutn rudnici su zatvreni i više se ne eksplatišu. Kamenlm krečnjaka "Stijene" Vareš je radi d 2000. gdine, a nakn tga di imvine i prava vg preduzeća uša je u mješvit preduzeće "BBM-Amfiblit", sa većinskim stranim kapitalm. Bavi se prizvdnjm kamenih agregata d krečnjaka i eruptivng kamena spilita za spravljanje betna i asfalta, ka i istraživanjem i eksperimentalnm prizvdnjm arhitektnsk-građevinskg kamena i jedin trenutn radi. Šumarstv spada u jednu d najšumvitijih pćina u BiH. Od ukupne pvršine pćine cca 77% tpada na šume i šumsk zemljište. Šuma je jedan d najznačajnijih prirdnih resursa pćine Vareš. Šume imaju prizvdnu, prtuerzijsku, hidrlšku, klimatsku i višenamjensku funkciju. Iz tih razlga je nužn svim šumama, bez bzira na vlasništv, 20

gspdariti na temeljima najnvijih dstignuća nauke, šumarske struke i prakse. Šume su važan rekreativni i turistički ptencijal, te bi se na taj način trebale i vrednvati. Frmiranjem Šumskih društava na nivu kantna, pćine sa šumskim bgastvima nisu imale adekvatan finansijski input d svg resursa (šume). Cijenim da je frmiranje jedng ili više pduzeća na nivu pćina (Federalni zakn kji je u Nacrtu dpušta takvu mgućnst) bil rješenje za racinaln i drživ krištenje šumskg resursa, blje krištenje i državanje šumske infrastrukture (šumski putevi), šumskg neiskrišteng zemljišta i dr. S bzirm na t da su se raspali veliki eknmski sistemi, u kviru kjih je većinm djelvala privreda pćine Vareš, u ptpunsti je prestala eksplatacija ruda i prizvdnja željeza; bustavljena je finalna prerada drveta u kviru DI "Zvijezda", a trgvačk preduzeće "Snaga" i ugstiteljsk preduzeće "Perun" prestaju s radm. Metalprerada u Mehaničkj radinici i "Zraku" faktički ne pstji. Eksplatacija kamena je pdignuta na značajniji niv zahvaljujući privatnm pduzetništvu, dnsn privatizaciji bivših firmi "Amfiblit" i "Kamenlm". Značaj pljprivrede ka temelja agrindustrijskg kmpleksa u cjelini, ka i pjedine metde rješavanja razvjnih prtivrječnsti, mijenjaju se u visnsti d ukupng privredng razvja dređeng prizvdng regina ili države u cjelsti. Najveći di pljprivredne prizvdnje kristi se za ishranu stanvništva, tak da je rbnst prizvdnje niska, a financijski input za prizvđača skrman. Stanje sektra agrara u pćini Vareš ka i većini pdručja u zemlji s aspekta gubitka seskg stanvništva, bnve sektra u tehničk-tehnlškm smislu nema pvljn društven i pslvn kruženje. Danas na vim prstrima, agrarni sektr prate razna graničenja, kje nepvljn utječu na efikasnst, umanjuju prduktivnst i prinse u sektru agrara. Ta graničenja su usitnjenst psjeda, izvzna graničenja, čest nekntrlisana vlastita prizvdnja, neuređen zemljište, nedvljn krištenje bilatg resursa vde za navdnjavanje, nedstatak mehanizacije i druge preme, nedvljan transfer znanja u dređenim prizvdnjama, nedvljna investicina ulaganja i drug. Sva navedena graničenja dminiraju na pćini Vareš. Imajući u vidu nisku akumulativnu spsbnst pljprivrede jasn je da je u pstjećim uslvima tešk drživ eventuelni prfit dređene prizvdnje, pa čak i niv prste reprdukcije. Ipak, resursni temelj pćine nije dvljn iskrišten. Zbg neknzistentne pljprivredne plitike na nivu BiH i F BiH, bile su priritetne sve druge privredne grane u dnsu na razvj pljprivrede, bez bzira na grmne prirdne ptencijale (pašnjaci, livade, stčni fnd, uslvi za rgansku prizvdnju), te je sektr agrara sta gtv zanemaren. Rastući indeks starsne dbi, nedrživ prfit u pljprivredi nsi sa sbm izraženu deppulaciju ruralnih pdručja pćine Vareš, ali i njen istvremen demgrafsk starenje. Negativni demgrafski i eknmski trendvi izraženiji su u ruralnim pdručjima. Ruraln pdručje zastaje i u razvijensti snvne sabraćajne, kmunalne i scijalne infrastrukture, pa u tim sredinama nedstaju snvni preduvjeti društveng i eknmskg razvja. 21

U ruralnim pdručjima pćine Vareš, pljprivreda je čest glavni (a pnekad i jedini) generatr zapšljavanja i dhtka. Međutim, nizak niv prduktivnsti, nepvljni klimatski i pedlški uslvi, razuđenst i usitnjenst kapaciteta u primarnm sektru i njegva nerganizvanst sa jedne strane, nepstjanje tkupa, nedstatak prerađivačkih kapaciteta, težan plasman pljprivrednih prizvda, nedstupni i nepvljni krediti za pljprivredu sa druge strane, predstavljaju graničenja za razvj pljprivrede. Pljprivreda pćine tradicinaln je rijentisana na stčarstv, prvenstven na gajenje gveda i vaca. U psljednih neklik gdina dšl je d intenzivnijeg razvja i ratarske prizvdnje, i t prizvdnje žitarica pšenica, ječam, zb, a naručit heljda kje se uzgajaju na pvršinama d 20-30 ha, takđe u prastu su i pvršine pd vćnim i pvrtnim kulturama. Na pdručju pćine brj registriranih pljprivrednih gazdinstava je 230. Registrvana pljprivredna gazdinstva imaju uglavnm kmbinvanu stčarsk-ratarsku djelatnst i bave se prizvdnjm mlijeka i prizvda d mlijeka, ka i prizvdnjm pvrća i stčne hrane na vlastitim parcelama. Usitnjenst psjeda na prdičnim gspdarstvima je jedan d elemenata kji sputava razvj specijalizirane (tipizirane) prizvdnje, uptrebu mehanizacije, efikasniju primjenu agrtehničkih mjera, a time se teže sprvdi rganizvaniji vid prizvdnje i pvećanje prinsa na njima. Pljprivrednu prizvdnju na pćini Vareš karakterizira naturalna prizvdnja za pdmirenje prehrambene sigurnsti spstvene prdice, a manjim dijelm rbna (kmercijalna) prizvdnja kja uglavnm nije ugvrn vezana sa prerađivačkm industrijm. Sistem distribucije, prdaje i prmcije prizvda, narčit značajnih dmaćih prizvda (sira, meda, rjeđe vća, pvrća i stalih prizvda dmaće radinsti), nije pvljan i nrmativn nije uređen. Odsustv rganizirang tkupa i prblem plasmana pljprivrednih prizvda ilustruje i pdatak nepstjanju tkupng centara kji bi d pljprivrednih prizvđača preuzima funkciju tkupa i plasmana prizvda (srtiranje, pakvanje, skladištenje i transprt ), u skladu sa zahtjevima tržišta, a u interesu samih prizvđača. Izuzetak je tkup mlijeka d par malih drađivačkih centara u tipu brtničke djelatnsti kji prizvde sam sir. Bgatstv ljekblja, šumskih pldva i gljiva i njihv sakupljanje ima dugu tradiciju, št je psljednjih gdina utical na pvećan interesvanje za jačanje kapaciteta tkupa i snvne prerade u vj djelatnsti. 4.2 Prmetna pvezanst Općina je s kruženjem pvezana cestvnm mrežm. Prije rata bila je pvezana željezničkm prugm Drškvac Pdlugvi i bila je vezana na pravac Plče Sarajev Dbj i dalje. Reginalnm cestm Vareš Pdlugvi vezana je sa magistralnim pravcem Sarajev Zenica, a njezinim kracima Vareš Pdkamensk sa Tuzlm i Zavidvićima i Vareš Kpjari Kraljeva Sutjeska sa pćinm Kakanj. Udaljenst d glavnih centara iznsi: 46 km d Sarajeva, 74 km d Zenice i 85 km d Tuzle. 22

4.3.Demgrafski pkazatelji Prema psljednjem ppisu (1991) pćina Vareš imala je ukupn 22.203 stanvnika. Ratna dejstva, ka i psljedice ratnih dgađanja, ttaln su izmijenila demgrafsku sliku pćine Vareš, kak p brju stanvnika tak i p drugim važnim karakteristikama. Prema pdacima Federalng zavda za statistiku u 2012. gdini pćina ima 10.500 stanvnika. Realna razmišljanja upućuju da strategija kja fkusira sam pljprivredni razvitak (ili industriju hrane u cjelini) ne mže pništiti sve zapreke za uspstavljanje prstrne demgrafske ravnteže i stvaranje trajnih interesa da ljudi žive na selu. Stga veliki di tih zadaća mraju na sebe preuzeti prjekti pćeg seskg (ruralng) dakle, i pljprivredng i svakg drugg razvitka kakvi se u nas tek dnedavn javljaju, i t uglavnm u prjektima kje prmviše međunardna zajednica. Tab. br. 5. Uspredba starsnih struktura stanvništva GODINA UKUPNO 0-14 gd. 15-65 gd. PREKO 65 gd. 1991. 22.203 = 100 4.911 22,12% 15.573 70,14% 1.719 7,74% 2003. 10.094 = 100 1.260 12,5% 6.864 68% 1.970 19,5% 2012. 10.544 1.574 14,9 6.730 63,82 2.250 21,33 Izvr pdataka: Z-D kantn u brjkama 2012 18000 16000 15.573 14000 12000 10000 0-14 gd. 8000 6000 4.911 6.864 6.730 15-65 gd. PREKO 65 gd. 4000 2000 0 1.719 1.970 2.250 1.260 1.574 1991. 2003. 2012. Graf. br.2. Uspredba starsnih struktura stanvništva Za stanvništv pćine Vareš mgl bi se pćenit kazati da je demgrafski u srednjj starsnj dbi. Ipak, u pćini je registriran veći brj stanvništva u kategriji 0-14 gdina u dnsu na kategriju 65 i više gdina, št upućuje na činjenicu da je natalitet u prijeratnm razdblju bi zadvljavajući. Zabrinjava ukupna brjnst stanvništva 23

pćine kja se iz gdine u gdinu smanjuje. Izražena je nepvljna starsna struktura stanvništva, št se psebn čituje u velikj zastupljensti radn neaktivng stanvništva, psebn mlađe starsne strukture, kja u budućnsti treba da pstane nsitelj radnih aktivnsti. U starsnj strukturi dminira kntingent radn spsbng stanvništva (15-64 gdine) sa 6.864 lica ili 68% ukupne ppulacije, št je na razini nrmalng prsjeka. Prmjena u starsnj strukturi stanvništva pćine u psljednjih 12 gdina nije bila u kvirima nrmalnih bilških prcesa, neg je rezultat migracija stanvništva, čemu je glavni uzrk prtekli rat i iz njega pristekle psljedice. Tab. br. 6. Prirdn kretanje stanvništva Gdina Rđeni Umrli Prirdni priraštaj na 1000 stanvnika Prirdni Rđeni Umrli priraštaj 1989. 330 203 127 14,8 9,1 5,7 1990. 343 219 124 15,5 9,9 5,6 1991. 310 175 135 14,0 7,9 6,1 1999. 120 100 20 11,9 9,9 2,9 2002. 80 88-8 7,9 8,7-0,8 2012 57 111-54 3,7 9,0-4,7 Izvr pdataka: Statistički gdišnjak/ljetpis 2012 Statistical Yuearbk Udi mladih predratne spsbnsti se znatn smanji, a umjest prasta kntingenta radn spsbng stanvništva prasta je kntingent radn neaktivng stanvništva. U peridu 1991.-2003. smanjen je brj mladih predratne dbi sa 22% na 12,5%, št je vema lše za cjelkupnu demgrafsku sliku. Vidljiv je znatan pad prirdng priraštaja u pslijeratnim gdinama i dšli sm u situaciju 2012. gd. negativng prirdng priraštaja tj. stpa mrtaliteta je dupl veća d stpe nataliteta. Zaustavljanje tendencije pada prirdng priraštaja jedan je d snvnih i hitnih zadataka. U pćini Vareš prema pdacima Federalng zavda za statistiku, u 2012. gdini prsječn je bil upslen 1.349 radnika, št je u dnsu na 2011. gdine pvećan brj upslenika za 20 Prsječan brj neupslenih u 2012. gdini iznsi je 1.284 Najveći brj sba kji su prijavljeni na biru za zapšljavanje ka nezapsleni radi neke seznske pslve i stvaruje dgvarajući prfit kji se ne prijavljuje državi, a hiptetički, većina njih mgu biti prijavljeni na evidenciju službi za upšljavanje. Tab. br.7. Brj upslenih i net plaća (2010-2011) Prsječna net plaća Prsječan brj upslenih Neupsleni Gdina 2010 2011 2012 2010 2011 2012 2012 VAREŠ 646 669 667 1457 1328 1349 1284 Z-D Kantn 669 703 720 69424 70926 68649 68799 24

720 700 703 720 680 660 646 669 669 667 VAREŠ Z-D Kantn 640 620 600 2010 2011 2012 Graf. br.3. Net plaća u pćini Vareš u uspredbi sa Z-D Kantnm 80000 70000 60000 69424 70926 68649 50000 40000 30000 VAREŠ Z-D Kantn 20000 10000 0 1457 1328 1349 Graf. br.4. Prsječan brj upslenih za perid 2010-2012 uspredba sa ZD- K Izražena je nepvljna starsna struktura stanvništva, št se psebn čituje u velikj zastupljensti radn neaktivng stanvništva (prek 65 gdina) u dnsu na grupu 0-14 gdina, kja u budućnsti treba pstati nsitelj radnih aktivnsti. Brj radn spsbng stanvništva (15-65 gdina) d 6.864 lica ili 68% ukupng brja stanvnika dalek premašuje mgućnst zapšljavanja kje nudi pstjeće gspdarstv. Osiguranje psla za sve stanvnike ka i ptencijalne pvratnike je najvažniji preduvjet za pstanak i budućnst pćine. Prema pdacima Zavda za zapšljavanje, istm se radi traženja psla prijavil 1.230 sba. 25

5. STANJE SEKTORA AGRARA 5.1.Važniji sektri pljprivredne prizvdnje - svrt Pljprivreda je na ukupnm prstru države, prema tme i pćine Vareš i dalje stala pterećena brjnim prblemima i jš ne pkazuje jasnu viziju vlastitg društveng razvja, bez bzira na njenu privrednu i društvenu zadaću. Pjava pvećang bavljenja pljprivredm, ka scijalnim stabilizatrm, prisutna je pgtv u pdručjima gdje su druge mgućnsti upšljavanja vema sužene. Biljna prizvdnja sam u nekim vidvima pkazuje trendve pvećanja (najbrži rast stvaren je u ratarskj i pvrtlarskj prizvdnji ka št je pvećan brj pvršina zasađenih strnim žitima, spradičn pvećanje u vćarstvu. Psmatrajući brj rdnih stabala (2010-2012) unutar pjedinih vćnih vrsta učava se stagnacija brja stabala šljive, jabuke, kruške, i višnje. Na pdručju pćine nema rganizvane prizvdnje jagdičastg vća (maline, kupine, jagde). U principu, prizvdnja strnih žita ima trend blagg prasta sjetvenih pvršina. Pvršine pd pvrćem, prije svega, krmpirm i drugim pvrtnim kulturama su značajn zastupljene i nemaju trend scilacija. Pvršine pd pašnjacima i livadama imaju trend blagg pvećanja (svake gdine zbg prmjenjivih klimatskih uslva uređuju (krče se) se d tada zapuštene livade i pašnjaci, radi prizvdnje kvalitetne krme kja je snv za ishranu krupne i sitne stke. Bgastv i raznvrsnst ljekvitg bilja i drugih šumskih prizvda predstavlja resurs iznad prsječnih vrijednsti u širem kruženju. Animalna prizvdnja u pdručjima pćine ima najveći eknmski značaj u pljprivredi. Pseban je značaj stčarstva u tme št se putem gajenja preživara iskrištavaju prizvdne pvršine kje u vj pćini prevladavaju u strukturi ukupnih pljprivrednih pvršina. Gvedarstv je najvažnija grana stčarstva, s ukupnim brjem d k 2.000 grla. Pasminski sastav gveda dsta je nepvljan jer jš uvijek je u C kategriji prek 60-70% ukupne ppulacije gveda. Ovčarstv je takđer važna grana stčarstva i p eknmskm značaju dlazi dmah iza gvedarstva. Ova prizvdnja zasniva se na k 5.500-5.800 grla. Prevladava ekstenzivn gajenje vaca. Prizvdnja se uglavnm zasniva na mesu i u manjem bimu mlijeku i vuni. Kzarstv je p bimu spradičn zastupljen, ali izuzetn bitn i perspektivn i sa startnm pzicijm d k150-200 grla. Svinjgjstv predstavlja uglavnm industrijsku granu stčarstva. Ukupan brj svinja na pćini iznsi 100-150 d čega je krmača i suprasnih nazimica vema mal. Većinm se svinje gaje seznski (kupuju se prasići težine 25-30 kg. i tve d težine d 120-150 kg.) i taj ciklus se bnavlja svake gdine bez vlastitg uzgja suprasnih krmača i vlastitg ptmstva kje se stavlja za tv. Nema gspdarstava s većim farmama uzgja svinja. Živinarstv ide prema tendenciji pvećanja prizvdnje jaja, psebn brjlerskg mesa (u izgradnji je farma sa prizvdnjm d 20.000 brjlera u jednm turnusu). Na vu prizvdnju značajn utječu, prije svega, prizvdnja kncentrvane stčne hrane, dgj rditeljskg jata 26

hibrida teške linije, tvaranje inkubatrskih stanica i prizvdnja jedndnevnih pilića, tvaranje savremenih klanica za živinu i razvj prerađivačkih kapaciteta. Svi navedeni aspekati su izvan pćine Vareša. Ukupan brj peradi je k 12.000 d čega je 10.000 kka nesilica. Pčelarstv na vim prstrima ima i dugu i bgatu tradiciju. Zastupljenst više klimatskih zna, velike pvršine prirdnih livada i pašnjaka i prstran pdručje sa bgatim flrističkim sastavm siguravaju pvljne uvjete za razvj ve privredne djelatnsti u dnsu na mnga pdručja u BiH. Značaj pčelarstva ne gleda se sam u prizvdnji meda i drugih pčelinjih prizvda, već i u prašivanju biljaka čime dprinsi pvećanju prduktivnsti raznih vrsta vćnih i drugih kultura. Dminira staciniran pčelarenje. Inače, mali se di prizvda (meda) plasira krz malprdaju, uglavnm je t prdaja na pijacama, sajmvima ili kućnm pragu. Ukupan brj pčelinjih društava na pćini iznsi k 1.500 kšnica. 5.2. Trendvi i graničenja 5.2.1. Negativna demgrafska kretanja i niska prduktivnst Pljprivreda preuzima ulgu scijalng stabilizatra za najsjetljiviji di ppulacije. T su uglavnm staračka dmaćinstva kja se bičn bave prizvdnjm hrane za vlastite ptrebe, zatim di radn aktivne ppulacije kja je direktn pgđena psljedicama tranzicije i ukupnih prmjena uglavnm krz gubljenje zapslenja u drugim privrednim granama. Relativn niska prduktivnst rada u pljprivredi je, takđe, pća karakteristika agrarng sektra. Ovakva situacija psljedica je različitih uzrka, a jedan d njih je i niski tehnički niv pljprivredne prizvdnje, kji pvećava ptrebu u fizičkm radu, zatim tradicija i duggdišnja rjentacija na prije ratne pstjeće rudarske, šumske i druge djelatnsti. 5.2.2.Nerazvijen prehramben prerađivački sektr Izražen je nizak, mgl bi se kazati nikakav stepen finalizacije pljprivrednih prizvda, značajan udi vlastitg bezbjeđenja stanvništva hranm, ka i izražen plasman pljprivrednih prizvda neregistrvanim kanalima prdaje. Pvećanje brja upslenih u sektru agrara mguće je pstići prilivm sredstava krz investicije i knslidacijm financijskg sistema na većim nivima vlasti. Pljprivredni subjekti imaju negativne finansijske perfrmanse, kje se manifestuju krz padanje tržišng učešća i rentabiliteta, pvećanje zaduživanja, neadekvatn investiranje i neznatan bim nvih pslvnih pduhvata na račun primarng sektra. 5.2.3.Investicije ka graničavajući faktr razvja pljprivrede Investicije u dsadašnjem razvju primarne prizvdnje i prehramben-prerađivačkg kmpleksa bile su nedvljne, ili zanemarljive i nisu mgle biti mtr razvja agrara. Evidentn je da će u budućem razvju pljprivredng sektra investicina aktivnst zauzimati krucijaln mjest. Investicije imaju presudnu ulgu u realiziranju ciljeva i pririteta agrarng sektra, prije svega ka pkretački instrument kvantativng rasta 27

ukupnih agrarnih prizvdnih faktra, ali i stvaranje uslva za blji živt na selu. U vm srednjrčju rast investicija u pljprivredi predstavlja uslv njene tehničke i tehnlške mdernizacije, a u krajnjj mjeri jedan je d uslva eknmske stabilnsti pljprivredng prizvđača, ili agr pduzetništva. Bez smišljene strukture investicija nema rasta snvnih i brtnih sredstava, pvećanja brja radnih mjesta, blje prduktivnsti rada, raznliksti prizvdnje. Općina Vareš p svm gegrafskm plžaju, agreklškim uvjetima, prirdnim resursima, predstavlja interesantn pdručje za investiranje u sektru agrarne privrede, uz bavezu prevazilaženja uvriježene hipteke da pćina nije pljprivredn interesantn pdručje. 5.2.4.Prmjenjiva agrarna plitika i nedvljna budžetska pdrška Budžetska pdrška za pljprivredu sa niva F BiH p svim kriterijima je nedvljna, iak je psljednjih gdina imala pću tendenciju rasta, ali nije u kntekstu usvjene Strategije razvja pljprivrede F BiH (2007-2012.) s predlženih 6% d ukupng prračuna budžeta. (U EU budžetska pdrška u sektru agrara p stanvniku je 250 KM, u BiH 16,00 KM). Struktura agrbudžeta u F BiH varirala je iz gdine u gdinu. Variranje snvnih grupa mjera u pdrškama ukazuje da znatan brj istih nije ustaljen i da nisu dvljn praćeni efekti tih mjera. Budžetska pdrška psljednjih gdina sa niva pćine Vareš bila je zanemarljiva. Međutim, interes sadašnje rukvdeće strukture u pćini za prgres sektra agrara jak je izražena i već daje hrabrenja, mgli bi knstatirati i nvi inpuls za pljprivredne prizvđače prema rbnj biljnj i animalnj prizvdnji. 5.2.5.Relativn viske cijene pljprivrednih prizvda Kmparacija tkupnih cijena na svim nivima države, prema tme i pćine Vareš, pkazuju da se prizvdi mgu razvrstati u neklik grupa, među kjima su i ne sa nadprsječnim viskim cijenama i na taj način iskazuju i relativn manju knkurentnst. Razlg za većm cijenm mže se prnaći u niskj intenzivnsti prizvdnje i nerazvijenim tržišnim strukturama. U drugj grupi su prizvdi čije su cijene relativn niske i time ukazuju na veću knkurentnst. U narednu grupu mgu se razvrstati prizvdi kji su p knkurentnsti između predhdnih, dnsn gdje je tešk drediti niv cijena (pvrće, telad, jaja). Opća je cjena da su cijene pljprivrednih prizvda relativn viske (izuzev ekstremnih gdina sa najezdm uglavnm pvrtnih i vćnih prizvda iz inzemstva i time pljprivreda iskazuje priličnu mjeru cjenvne neknkurentnsti). 5.3. Okviri, mjere i ciljevi strateških predjeljenja Strategijm se predlažu: Jasn definisane naznake budućeg razvja; Strukturne prmjene; Pravci refrme. 28

Naznake budućeg razvja su: Ubrzaniji razvj pljprivredng sektra u kjima pstji ptencijal za pvećanje bima prizvdnje d ptimalng niva krištenja resursa i drživ razvj sektra kji mgu biti knkurentni na širem tržištu. Budući razvj pljprivrede i prerađivačke industrije u kntekstu drživg kncepta razvja agrara treba snažn da afirmiše čuvanje živtne sredine i drživ gspdarenje prirdnim resursm. Strukturalne prmjene Strukturne prmjene pdrazumijevaju, metde i pstupke gspdarenja psjedm i blje upravljanje resursima. One, uz naveden, u svjj realizaciji pdrazumijevaju: Stavljanje u prvi plan mderne tehnlške rijentacije ka generalng načina pdizanja efikasnsti p jedinici kapaciteta. Usvajanje intenzivn umjerenih - drživih tehnlgija za dabrane (kmercijalne) prizvdnje i njihv prstrn lciranje u dgvarajuće rejne i prizvdne zne, i blikvanje nih prizvdnih rijentacija kje će biti u stanju da uvedu strani kapital na pdručje pćine Vareš. Sužavanju prizvdne strukture kd manje prfitabilnih prizvdnji i uvećanje nih kje mgućuju specijalizaciju i pstizanje kmparativnih prednsti na tržištu. Razvju tržišne infrastrukture i dbivanje alternativnih mgućnsti za plasman prizvda. Strategija razvja agrara pćine Vareš ima temeljni cilj da predstavi platfrmu k kje treba pstići knsenzus i kji će pnuditi: Agrarnu plitiku kja će mgućiti realizaciju ciljeva i uklapanje u integracine prcese pljprivrede. Pravce razvja pljprivrede i prerađivačke industrije u kntekstu drživsti i zaštite kliša. Stvaranje radnih mjesta za št veći brj neupslenih stanvnika. Stavljanje pljprivrede u kntekstu integralng razvitka pstavlja značajn veće zahtjeve u dnsu na dsadašnju praksu dnsa prema vj privrednj grani. Za revitalizaciju i prgres agrara pćine Vareš ptrebn je zadvljiti sljedeća tri uvjeta: Da pćina Vareš prračunm izdvji ptrebna financijska sredstva za pljprivredni razvitak (2-2,5% d gdišnjeg prračuna). 29

Da se stvri pšta pzitivna plitička vlja za knzistentnm agrarnm plitikm. Da se nastavi sa knzistentnm - pzitivnm agrarnm plitikm kja je psljednjih par gdina na sceni i prevazilazi d tada uvriježena teza da je pljprivreda u Općini Vareš sekundarna djelatnst i da nema ptencijala za značajnijm rbnm prizvdnjm. 5.4. Niska prduktivnst Pljprivreda preuzima ulgu scijalng stabilizatra za najsjetljiviji di ppulacije. T su uglavnm staračka dmaćinstva kja se bičn bave prizvdnjm hrane za vlastite ptrebe, zatim di radn aktivne ppulacije kja je direktn pgđena psljedicama tranzicije i ukupnih prmjena uglavnm krz gubljenje zapslenja u drugim privrednim granama. Relativn niska prduktivnst rada u pljprivredi je, takđe, pća karakteristika agrarng sektra. Ovakva situacija psljedica je različitih uzrka, a jedan d njih je i nizak tehnički niv pljprivredne prizvdnje, kja pvećava ptrebu u fizičkm radu. Tab. br. 7. Analiza strukture privrede Opis A - Pljprivreda, lv i šumarstv Pravne sbe 3 privatne Zemlj. Z. lvn gazdinstv (1), šumarstv 1 državn, 1- privatn preduzeće Obrt 6 firmi prerada drveta 5 stlar. radnji B - Ribarstv C - Vađenje ruda i kamena 3 D - Prerađivačka industrija E - Priz. snab. elektr. energijm i vdm 1 F - Građevinarstv 1 G - Trgvina; ppravak mtrnih vzila, mt. H - Ugstiteljstv 28 I - Prijevz, skladištenje i veze 2 1 J - Finansijsk/Financijsk psredvanje K - Pslvanje nekretninama, iznajmljivanje L - Državna uprava i dbrana, sc. siguranje 1 M - Obrazvanje 3 N - Zdravstveni i scijalni rad 1 O - Ostale javne, km. i uslužne djelatnsti 1 30

6. CILJEVI I MJERE POLJOPRIVREDNE POLITIKE 6.1. Makr kviri pljprivredne plitike Uvđenjem tržišnih principa i izgradnja tržnih atributa svakak da su imali utjecaj na sektr agrara ka najsjetljivije grane privrede. Spr prilagđavanje države inicijativama i tvaranju prema prcesima za integracine prmjene prema EU ipak zahtijeva nv definiranje i ulge pljprivrede i na nižim nivima države (kantnima i nižim administrativnim jedinicama - pćinama). Agrarna plitika na nivu BiH je pvjerena Ministarstvu vanjske trgvine i eknmskih dnsa (MVTEO). Klasičng nsica agrarane plitike, na nivu BiH nemam, pa je zbg tga vđenje agrarne plitike u praksi na nivu pćina, kantna i entiteta. Strategija razvja pljprivrede u srednjrčnm razdblju je više neg ptrebna, a razlzi su: Uvažvanje specifičnsti pćina, u smislu predjelenja prema pljprivrednj prizvdnji. Ptenciranje i inzistiranje na nim prizvdnjama kje su specifičnst pćine i kantna. Pdizanje knkurentnsti uprav nih prizvdnji kje su zadane pstjećim agreklškim uvjetima. Razvj ruralnih pdručja pćina i razvj diverzificiranih djelatnsti kje će spriječiti deagrarizaciju i deppulaciju ruralnih pdručja. Nva tranzicijska pimanja uklnila su administrativne i neke frmalne prepreke u razvju agrara u privatnm psjedu, ali nisu razriješila neke temeljne strukturne dileme i nisu mgućila željeni temp razvja. Liberalizacija i izlaganje mngih pravnih i fizičkih agrarnih subjekata zbiljnj tržišnj utakmici (iak je t strateška rjentacija) nsi sa sbm zbiljne prbleme. Zaprav, prdičn pljprivredn gspdarstv zbg lše startne pzicije nije danas knkurentn pljprivredi iz kruženja, bez bzira na uklapanje prema tržišnim principima i uvđenjem u značajnj mjeri međunardnih standarda i prakse. On št je fkus prblema u sektru agrara u našim uslvima je pimanje i stvarnst da je agrar jedina mgućnst za bezbjeđenje prehrambene sigurnsti i dhtka pljprivrednika. U tm aspektu pljprivreda, pgtv u ruralnim pdručjima, jš uvijek ima ulgu scijalng amrtizera, št nsi sa sbm i negativne psljedice. Dakle, pljprivreda ublažava scijalne tenzije, ali se na taj način država naturalna prizvdnja (prizvdnja za autkntum - usitnjeni sektr) i kče nužne sektrske prmjene. Bez bzira na navedene slabsti prvedeni su i mngi refrmski iskraci i stvareni slidni rezultati u pjedinim vidvima biljne i animalne prizvdnje, iak jš nedvljni, predstavljaju dbru snvu za buduće krake i prilagđavanje tranzicijskim prcesima. 31

Mngi strateški dkumenti vezani za revitalizaciju sektra agrara čest su predlagali mjere za pstizanje dređenih ciljeva, kji su čest pstavljani dsta ambicizn, pnekada i nerealn. Pnekada su bili prizvdn rjentisani, a nisu dali n št je najbitnije, prije svega ulgu države u razvju pljprivrede. Veliki brj napisanih dkumenata stali su ka beživtne papirne tvrevine ili spisak pustih želja, ali nikak ka platfrma u prmjeni ambijenta u sektru agrara. Pzitivnija klima prema pljprivredi jeste evidentna, nažalst nije mguće ta stremljenja pratiti financijskim inputm. Mgl bi se reći, da je na ne sam frmaln prisutna, neg je i u nekim aspektima praktičn ptvrđena. Na vaj način pćina Vareš u psljednje vrijeme se svrstala među ne plitičke jedinice u F BiH kje agraru prilaze sa njegve prgramsk-dkumentacijske strane, št bi treba biti bećavajući uvd i za dbre razvjne pčetke temeljene na implementaciji Strategije. 6.2. Refrmski ciljevi agrarne plitike Refrme agrarne plitike su dređene u zaknu pljprivredi FBiH, prema tme bitne su i za niže nive vlasti uključujući i pćine i trebaju strateški buhvatati snvne Ciljeve: Pvećanje vlastitg bezbjeđenja dmaćim pljprivrednim prizvdima i stvaranje uslva u kjima će se ptršačima sigurati dgvarajuća i stabilna pnuda pljprivrednih prizvda u skladu sa njihvim zahtjevima, psebn u pgledu cijene i kvaliteta, te zdravstvene ispravnsti hrane. Pvećanje i unapređenje pljprivredne prizvdnje i izvza s ciljem jačanja knkurentnsti na dmaćem i inzemnm tržištu. Osiguranje stabilng pljprivredng dhtka i mgućavanje adekvatng živtng standarda pljprivrednim prizvđačima. Tehničk-tehnlšk unapređenje sektra pljprivrede. Osiguranje integracije sektra pljprivrede u EU i glbaln tržište. Racinaln krištenje i čuvanje prirdnih resursa, zaštita kline i unapređenje integralne i rganske pljprivrede. Razvj i čuvanje ruralnih pdručja i čuvanje tradicinalnih ruralnih vrijednsti, Iznalaženje pvljnijih uslva za rješavanje radn-pravng statusa pljprivrednih prizvđača. Mjere Mjere pljprivredne plitike su ne kjima se stvaruju navedeni ciljevi, a kje se dnse na državnm, federalnm, kantnalnm i pćinskm nivu. Mjere pdrške za pljprivredu i ruralni razvj pstepen će se prilagđavati na svim nivima vlasti u cilju usklađivanja sa vrstama mjera u EU. 32

S bzirm na pdručje djelvanja mjere pljprivredne plitike dijele se na mjere: tržišn-cjenvne plitike, strukturne plitike, zemljišne plitike, nvčanih pdrški u pljprivredi. Mjere pljprivredne plitike mraju biti međusbn usklađene i mraju se prvditi prema principima neutralnsti i ravnpravnsti. Jedna d najvažnijih mjera u refrmi agrarne plitike d pćine d niva države kju bi trebal pštvati i u pćini Vareš je pstepena izgradnja sistema integrisane plitike ruralng razvja, kja se treba harmnizirati sa EU. Ova plitika ima tri strateška temelja (cilja): Pdizanje knkurentnsti krz različite vidve pdrški primarnj pljprivredi i prerađivačkj industriji. Pdrške specifičnim prizvdnjama kje su uslvljene agreklškim uslvima na pdručju pćine Vareš. Blje upravljanje resursima i klišem i divesrifikacija aktivnsti u ruralnim pdručjima (stvaranje preduslva da se sesk stanvništv bavi širim izbrm aktivnsti.) 6.3.Kncept drživg razvja pljprivrede Efikasne dgvre za dugrčn rješavanje pstjećih prblema ne daju niti neliberalni niti prtekcinistički kncept agrarne plitike. Stga Strategija predlaže kncept drživg razvja pljprivrede. Cilj vg kncepta je državanje multifunkcinalne ulge pljprivrede i mdernizacija svih segmenata radi realizacije i bržeg prilagđavanja u prihvaćanju i upće pimanju evrpske pljprivrede (pćine, kantni kji u svjim kvirima brže prestruktuiraju sektr agrara prema EU knceptu, bez bzira na veliku visnst većim nivima vlasti, imaju šansu za bržu njenu revitalizaciju i knzistentnst). Kncept drživg razvja direktn se vezuje za upravljanje prirdnim resursima na način kji sigurava njihve reprduktivne spsbnsti. Strategija razvja agrara na nivu pćine Vareš, uprav predlaže kncept drživg razvja pljprivrede, a nikak rješavanje pstjećih prblema prtekcinističkim ili neliberalnim metdama. 6.4.Tržišn-cjenvna plitika (ambijent na nivu BiH) U kviru tržišn-cjenvne plitike, carinske i plitike cijena pljprivrednih prizvda, ka i spljntrgvinske plitike i mjere za stabilizaciju tržišta biti će graničene prije svega zahtjevima kji prizlaze iz ptpisanih međunardnih ugvra. T su prije svega ptpisani sprazum CEFTA i Sprazum stabilizaciji i pridruživanju (SSP), i stali bilatertalni sprazumi, psebn aspekti saradnje sa Hrvatskm ka EU članicm. Iak, unutar svih tih sprazuma pstje klauzule kje gvre zaštiti dmaćega tržišta njih nije u praksi lak prvesti. 33

Razlg tme je št tržište na nivu države generaln, ima karakteristiku institucinalne neuređensti, prije svega, usljed netransparentng i neefikasng zakndavng i sudskg sistema, pgtv usljed vema kmplikvane prcedure u dgvrima i prvedbi. Slbdn tržište i tržišna eknmija čest su sinnimi za zaknski neuređen tržište ili tržište gdje institucije ne garantuju primjenu pstjećih zakna. Nedvljn efikasne institucije, slaba zaštita i bezbjednst vlasništva, birkratizirani pstupci i neefikasna administracija narčit čest i na lkalnm nivu glavne su dlike dmaćeg gspdarskg ambijenta. U kviru tržišn-cjenvne plitike najvažnije su mjere za stabilizaciju tržišta i mjere direktne budžetske pdrške. Mjere za stabilizaciju tržišta pdrazumijevaju: državanje spljntrgvinske zaštite za sjetljive prizvde i krištenje elemenata za stabilizaciju tržišta u slučaju većih premećaja. Ove mjere prcesima liberalizacije gube na značaju, pa sve veću ulgu u pgledu bezbjeđenja pgdnijih uslva u ptpunsti treba da preuzmu direktna plaćanja (p ha ili grlu). 6.5. Mjere strukturne plitike na nivu pćine Vareš T su mjere kje za krajnji cilj imaju prmejnu agrane strukture radi prilagđavanja sektra nadlazećim integracijama i nemilsrdnj tržnj utakmici. Nepvljna ukupna struktura pljprivrede je temeljni graničvajući faktr njeng daljnjeg razvja. Zbg tga je ptrebn prvesti specifične dređene mjere strukturne plitike na nivu pćine Vareš kje nisu buhvaćne mjerama strukturne plitike F BiH. T su, prije svega: Investicije u pljprivredi na nivu pćine radi prmjene agrane strukture (prmjena snvng stada, investicije u duggdišnje nasade, investicije u prehranbene kapacitete, skladišne i rashladne kapacitete za vće i pvrće, ljekvit bilje i gljive. Pdrške u marketinšku pripremu prizvda za tržište. Razvitak specifičnih pljprivrednih prizvdnji uslvljenih agreklškim uslvima pćine. Pdrška ruralnim pdručjima s težim uslvima privređivanja u pljprivredi ( sva pdručja iznad 800 m n.v.). Pdrška frmiranju rganizacija prizvđača: zadruge i udruženja (priritet) Pdrška stručnm spsbljavanju pljprivrednika za specifične prizvdnje. Mjere ruralng razvitka i stale mjere. Mjere zemljišne plitike na nivu pćine Vareš su u većj mjeri neriješeni psjedvni dnsi na pljprivrednm zemljištu ka temeljnm resursu za pljprivrednu prizvdnju. Ipak, pstje načini na kje pćina mže snažnije ptaknuti razvitak pljprivrede, a t su prije svega: Zaštita d pretvaranja pljprivredng zemljišta u nepljprivredne svrhe gdje gd je t mguće. U slučaju pretvaranja smisliti mjere pvrata ubranih sredstva 34

d prenamjene u meliracije pljprivredng zemljišta nižih bnitetnih klasa ( navdnjavanje, uređenje, izgradnja puteva i sličn. Istina, va sredstva se gdišnje plasiraju u uređenje zemljišta putem kantna. Općina Vareš treba insistirati na reciprtitetu pvrata takvih sredstava d Z-D Kantna, dnsn insistirati na aplikacijama pljprivrednika p vm snvu. Prvđenje mjera bvezne kntrle pldnsti, kntrle kntaminacije i infekcije i zaštita zemljišta d erzija. Prepruke: Strategijm se pdržava na prizvdna strukturu kju će shdn svjim interesima blikvati kmercijalna gspdarstva kja siguravaju snažnije upšljavanje i stvarivanje prfita i drživst. Predstjeće stvaranje takvih gspdarstava treba prihvatiti ka prces u kjem će svje šanse imati i mala prdična imanja, uklik pkažu spremnst za rganizacijsk bjedinjavanje putem zadruge kja je treba biti priritet, ili drugih blika rganiziransti. Prizvđače sa prizvdnjm kja je p bimu ispd svih kriterija rentabilnsti, bez spremnsti za rganiziranje u sistem (zadrugu ili udruženje) prepustiti vlastitm snalaženju. 6.6. Mjere nvčanih pdrški na nivu pćine Vareš Pdrške razvju agrara na nivu pćine Vareš trebala bi se rjentisati na kmercijalnu prizvdnju krz preferiranje pjedinačnih strateških prizvda kak bi se pljprivredn dmaćinstv brz i uspješn transfrmisal za tržišnu utakmicu. U dnsu na sadašnju praksu, sredstva za pdrške većim dijelm treba preusmjeravati na investicije, i t krz značajnije participacije u kapitalnim ulaganjima, i regresiranje kamata na kredite na račun direktnih cjenvnih pdsticaja za pjedine prizvdnje. U prizvdnji se predjeljivati za pdrške p jedinici pvršine i grlu, te uvesti regrese za inpute (gnjiv, griv). Nije ptrebn frsirati neke neperspektivne prizvdnje, a pjam kji je danas u mdi ka ''prizvdna strateška predjeljenja'' neće više biti aktualan. Pljprivrednik neće mći čekivati da mu pćina ili nek drugi kaže št će prizvditi, a njegv uspjeh zavisiti će d mudrsti njegvih dluka, iak bi treba uvažavati aktuelne infrmacije d savjetdavne stručne službe u pćini i sugestije drugih stručnih službi (kantna, zavda i dr). Ove mejre treba pažljiv pstaviti bez bzira na izns i vrstu pdrški sa niva Z-D kantna i Federacije BiH. 35

Svakak su t mjere: Sistem kapitalnih ulaganja visn priritetima. Nvčane pdrške za marketinšku pripremu prizvda za tržište i izvz pljprivrednih prizvda. Pdrška pdručjima sa ekstremn težanim uslvima privređivanja. Pdrška prizvdnji i tkupu mlijeka, mesa, ribe, pdizanju vćnih zasada, tkupu i preradi ljekvitg bilja i gljiva, meda i drugih pčelinjih prizvda, kućnj radinsti, agrturizmu. Pdrške mlađim pljprivrednicima. 6.7. Plitika ruralng razvja Za uspješn planiranje i dvijanje ruralng razvitka, ptrebn je uvažiti tri temeljna kncepta, a t su: metdlški kncept (seski prstr i temeljna načela njegvg razvitka su jasn dređeni), kncept efikasnsti i djeltvrnsti (društven-gspdarski faktri na seskm prstru djeltvrn dprinse ukupnm gspdarskm rastu), kncept jednaksti (živtni standard seskg stanvništva ne zastaje za nim iz urbang prstra). Tradicinalni pjam ruralng razvitka kristi se najčešće u vezi s razvjem pljprivrede u širem smislu. U nvije vrijeme ruralni razvj uključuje i druge dimenzije razvja kje su pretpstavka unapređenja sveukupng živta ljudi u seskim pdručjima, ali valja jš uvijek imati na umu da pitanje ruralng razvitka nije mguće riješiti ak se stanje u seskim pdručjima dvji d prblema pljprivrede. Tek cjelvit smišljen razvj tj. hlistički pristup ruralnm razvitku i realni razvjni prgrami mgu pmći da se živt u seskim pdručjima izmjeni nablje. S bzirm da pljprivreda pstaje skr jedina djelatnst u ruralnm pdručju i dprinsi njegvm razvitku važn je primijeniti strukturne pstupke kak bi se pstigli slijedeći ciljevi: pbljšanje efikasnsti i knkurentnsti, pbljšanje scieknmske i/ili prizvdne strukture u pljprivredi, pdrške različitim blicima udruživanja prizvđača, prerađivača i ptršača, uvđenje i pdrška načinima gspdarenja, kji su prihvatljivi za kliš i čuvaju klišnu vrijednst prstra. Pdrške u ruralnm razvju Plitiku ruralng razvja bil bi efikasn direktn usmjeravati pljprivrednim kmercijalnim, registriranim prizvđačima ili grupama prizvđača, psebn na pdručjima s težanim uslvima življenja. Dakle, nužn je pdrške usmjeravati u cilju pvećanja efikasnsti i knkurentnsti dmaćinstva. Efikasn bi bil pdrške usmjeravati u naknade prizvđačima za prizvdnju u težanim uslvima življenja 36

(izdefinirati naknade za različita pdručja privređivanja), naknade za rgansku prizvdnju hrane, pdrške prekstruktuiranju (transfrmaciji) d naturalng prema rbnm kmercijalnm gspdarstvu, pdršku kapitalnim ulaganjima, pdršku za prizvdnju višegdišnjim zasadima, prizvdnju ribe, včarstv i kzarstv, pčelarstvu i ljekvitm bilju, pdršku rashladnim kapacitetima (skladištima za vće i pvrće), pdršku mladim prizvđačima, pdrške u radu pljprivrednih stručnih službi, veterinarskih intervencija, plitike kvaliteta prizvda, brazvanja u sektru agrara. Pred navedenih mjera nephdn je pdsticati i čuvanje kliša pbljšanje infrastrukture, eklgije i dr. Principi za pdrške- prepruke Temeljni principi i plazišta navedenih pdrški bili bi racinalna rjentacija prema kmercijalnim gspdarstvima, ili im dati prednst kja: imaju startnu pziciju za rbnm prizvdnjm (bjekte i infrastrukturu, zemljište, pstjeću prizvdnju kju treba uvećavati), da jedan član prdice (bitelji) ima trajn predjelenje prema pljprivrednj prizvdnji, da je mlađi d 55 gdina, da je spreman stručn i rganizacin prihvatati tehnlška rješenja. da je svju prizvdnju ugvri sa drađivačkim ili prerađivačkim kapacitetm. da je spreman ficijeln i prfesinaln prijaviti svju djelatnst i upslenje u sektru agrara ( ka brtničku djelatnst ili d..). Temeljna pdrška u priritetu je frmiranje zadruge ili udruženjaudruge na nivu pćine kja će biti servis za pljprivredng prizvđača, za pčetak mže i tkupna stanica. (za prvu I fazu mže biti i tkupna stanica) Za naturalnu (nekmercijalnu) prizvdnju pdrške usmjeravati u sistem rganiziransti (zadruge i udruženja-udruge, tkupna stanica). Sam rganizirani naturalni prizvđači predstavljaju prizvdnu snagu, sam za sebe je pljprivredn manje interesantan. 37

7. INSTITUCIJE ZA PROVEDBU STRATEGIJE 7.1. Okviri funkcinisanja Nije sprn da nam je ptreban efikasan i knkurentan pljprivredni sektr s kjim bi pćina pstatala dstjan partner vanjskm kruženju. Put d takvg sektra vdi prek dsljedne implementacije zadataka iz ve strategije. Pljprivredna prizvdnja mže se razvijati sam uz dgvarajuću institucinalnu pdršku svih faktra kji u njenm lancu imaju dgvarajuće baveze i dužnsti. Svi ni i važni su i efikasni razmjern rangu u vertikali svje strukture, i t idući d pćine pa prek kantna/ županije i entiteta d države ka najvećeg niva vlasti. Sve ne treba da se nalaze na zajedničkm zadatku: da se pljprivredi sigura sukladn i efikasn djelvanje i da ljudi kji se dluče prfesinaln baviti vm djelatnsti znaju gdje i na kji način mgu riješiti prbleme u svm radu. 7.2. Zadrugarstv-zadruge i udruge-udruženja Zadružni sistem na nivu entiteta i BiH je u institucijalnj i financijskj krizi, bzirm da je pterećen hiptekm ranijih razdblja. Općina Vareš nakn rata nije uspjela instalirati efikasnu zadrugu. Bez bzira i na neke graničavajuće faktre, prije svega: nedstatak interesa za udruživanje, neuviđanje kristi, nedstatka znanja d kristi kje mu nsi udruživanje na različite prizvdne aspekte i zajedničke interese, straha prevare i iskrištavanja, izstanak pvjerenja, ipak krist kju zadruga i udruženja pljprivrednika mgu pružiti svde se na: upznavanje pljprivrednika sa mjerama i uredbama (legislativa), zajedničk učešće na sajmvima i druge prmtrske aktivnsti, jeftinija nabavka reprmaterijala i pgdnsti u plaćanju, lakši i sigurniji plasman prizvda, međusbna pvezanst članstva u razmjeni znanja i iskustva, smanjenim trškvima u dbivanju različitih certifikata, prepznatljivst na tržištu krz razvj rbne marke, pristup pvljnijim kreditnim izvrima na slbdnm bankarskm tržištu, lakše stvarivanje prava u zaštiti vlastitih interesa. Udruženja pljprivrednih prizvđača kja djeluju kmrskim sistemm, samstalnim udruživanjem ili samstaln imaju zadatak da prate i analiziraju privredna kretanja, da predlažu mjere radi unapređenja uvjeta rada i pslvanja svjih članva, da učestvuju u pripremi mjera razvjne plitike i strategije razvja, na pslvnm pvezivanju privrednih subjekata, da učestvuju u mehanizmima zaštite dmaće prizvdnje, da sprječavaju mnplističke plžaje na dmaćem tržištu i učestvuju u izgradnji granskih sprazuma. Dakle, udruženja pljprivrednika imaju savjetdavnu, edukativnu i lbirajuću ulgu i predstavljaju prvu spnu malg pljprivredng prizvđača sa svim relevantnim institucijama i rganizacijama u kruženju. 38

Stratešk predjelenje - prepruka Frmirati Zadrugu, respektabiln udruženje udrugu ili u startnj pziciji tkupnu stanicu priritet br. 1. 7.3.Veterinarska služba Na nivu BiH uspstavljen je Ured za veterinarstv. Ovim uredm uspstavljena je veterinarska kntrla na nivu BIH i t sa nizm njenih zakndavnih i krdiniranih funkcija. Najveće učešće u pzitivnj selekciji su veterinari na terenu uz prvedbu vještačkg sjemenjavanja i drugih uzgjn selekcijskih mjera u stčarstvu. Indentifikacija živtinja je takđe (tehnički di ) pvjerena veterinarskm servisu mada je prisutna negativna tendencija da se ti pslvi dvijaju prek drugih institucija. Uvđenje tehnike transfera embrija u budućnsti će zasigurn pbljšati niv usluga, a i za prdukt imati znatnije pbljšanje pasminskg sastava, uz pmn planiranje derđenih pasmina ambijentu i prilagdbi uzgja. Sljedeći krak, kji bi bavezn trebal uvrstiti u strateška predjeljenja u budućnsti, bi bi infrmatičk unificiranje prgrama p kjim sada većina veterinarskih stanica radi. Prepruke: Nužn je u najkraćem vremenu certificiranje veterinarske stanice u smislu ptvrđivanja tehnika i prcedura, kak veterinarskih tak i labratrijskih usluga; Opremanje Veterinarske stanice hardverm i sftverm, te ptrebnm premm za uvđenje nvih tehnlgija u stčarskj prizvdnji; Aplikacija sftvera- buka kadrva- stvriti infrmatički prsten za mehanizam Brzg dgvra na krizne i hitne situacije u smislu sprječavanja šteta u stčarskj prizvdnji usljed pjave pakih zaraznih blesti. Jedinstvena baza pdataka i pristup svima kji imaju ptrebu za infrmacijama. Nedvljan brj veterinara u pćini Vareš nemgućuje, za sada, neke intenzivnije iskrake u smislu pdizanja niva i bima usluga. Ptrebn je bezbjediti dvljn sredstava za premanje veterinarskg servisa za nve izazve kji svakak dlaze u narednm peridu. 39

8. OGRANIČENJA ZA RAZVOJ SEKTORA AGRARA 8.1. Ograničenja prljprivrednj prizvdnji Dakle, pstje brjna graničenja u sektru agrara na kje strategija daje dgvr i predlaže rješenja, ali sa činjenicama kje mram imati u vidu: veći brj biteljskih gspdarstva nema startnu pziciju za knkurenciju iz kruženja, nepvljna eknmska situacija na svim nivima, vema usitnjen psjed sa niskim nivm intenzivsti, težanim uslvima u prizvdnji, zastatkm tehničk-tehnlških rješenja, pljprivreda je čest ddatn zanimanje št usprava mdernizaciju i tržišnu rjentaciju gspdarstva, nizak niv znanja kd prizvđača, nedvljan financijski input u pdrškama, neadekvatna kreditna plitika, Pred navedenih primarnih, evidentni su i drugi graničavajući segmenti za revitalizaciju agrara, prije svega zastarjelst preme i tehnlgije prizvdnje, nizak stepen primjene mehanizacije, usitnjenst primarne pljprivrede, nizak bim prizvdnje p biteljskm gspdarstvu, relativn viska cijena inputa u krajnjem prizvdu, nizak niv tržišne prdaje, nerganizvanst i nepstjanje čvrstih blika hrizntalng i vertikalng pvezivanja prizvdnje i prerade. 8.2. Agreklški uslvi i resursi Općina Vareš rasplaže manjim resursima bradivih pljprivrednih pvršina za kmercijalnu prizvdnju ratarskih, pvrtnih i vćarskih kultura. Na drugj strani, pćina rasplaže znatnm pvršinm prirdnjh livada i pašnjaka, pa time i ptencijalm za stčarsku prizvdnju, narčit gvedarstv, včarstv i kzarstv u višim i viskim znama pćine. Općina Vareš je u prizvdnm smislu vema raznvrsna. Tak je u nižim znama d 400-800 m.n.v zastupljen ratarstv, vćarstv, ran pvrće, a na višim i viskim znama, ekstenzivn stčarstv (uzgj gveda, vaca). Uklik se stavi u dns veličina pljprivrednih pvršina i vrijednsti stvarene prizvdnje i bez dubljih analiza dlazi se d zaključka nedvaljnj iskrištensti pljprivrednih resursa. 8.3.Nagib terena Iak su agreklški uvjeti za pljprivrednu prizvdnju na većim nadmrskim visinama nepvljni uključujući i nagib terena, ipak prizvdne pvršine u kjima na bradiv zemljište tpada 1.766 ha (20,02%) ranica i vrtva, vćnjaci sa 422 ha (4,78%) za pćinu Vareš predstavlja jedan respektabilan ptencijal za pljprivredni razvitak. Ipak, njen dalek veći pljprivredni zemljišni statak d livada 5.297 ha (60,04%) pašnjaka 1.338 ha (15,16%), tpada na visinsk-pašnjačk pdručje, št je u tm dijelu prividn čini pljprivredn manje atraktivn pdručje. Uz pznate karakteristike tla, značajan graničavajući segment pašnjačkg pa i livadskg prstra stji u činjenici da se veliki di tih pvršina nalazi na nagibima kji su veći d 10, št sprječava svrsihdniju bradu tla i graničava izbr načina njegvg krištenja. 40

8.4.Spj tradicije i mdernizacije Niska ulaganja inputa, prije svega rganskg i mineralnih đubriva i sredstva za zaštitu bilja, rezultiraju niskim prinsima p jedinici prizvdnje u biljnj, pa nda i u stčarskj prizvdnji. Realn je da će se takav tradicinalan način jš dug zadržati. Ipak, javljaju se inicijative za prdr savremeng načina rganizvanja prizvdnje hrane, psebn kd rbnih prizvđača mlijeka. Mdernizacija, p pravilu, ide brže gspdarstvima kja su bliže urbanm pdručju. Mže se učiti jasna razlika između va dva vida u pjedinim pljprivrednim granama. Tak u prizvdnji pvrća imam, istina manji brj, prizvđača kji primjenjuju vema mderan pristup, ali su brjni i ni kji se bave prizvdnjm uglavnm na tradicinalan način, prije svega za ptrebe ptršnje spstveng gspdarstva. Psmatrajući u glbalu agrar pćine Vareš, da se zaključiti da je stčarstv grana u kjima se prizvdnja u najvećem stepenu dvija na tradicinalan način, ali su istvremen i tržišn rjentisani, čak u većem stepenu neg neke druge grane. Svijeta primjer je tradicinalna prizvdnja sira (sušeng i punmasng) kd farmera: Jsipa Babića, kji se bavi prizvdnjm mlijeka na vlastitj farmi muznih krava ali radi i tkup mlijeka i preradu istg u kviru vastitg pljpprivredng gazdinstva. Jedna d karakteristika tradicinalne pljprivrede jeste i viska zastupljenst staračkih dmaćinstava, ka i ženske radne snage kja bavlja brjne pslve na gspdarstvu. Usljed brjnih razlga, znatan je brj penzinera i hbista kji se aktivn bave pljprivredm. U nekim sektrima, ka št su pčelarstv, sakupljanje ljekvitg bilja i gljiva, vćarstv i sl. penzineri uzimaju aktivng učešća. U vćarskj prizvdnji izvjestan brj prizvđača izlazi iz kvira tradicije prema mdernizaciji. Najadekvatantniji primjer vćarske prizvdnje gspdarstva Kevrić Osmana, ka i nvi zasadi vća pljprivrednih gspdarstava Jzeljić, Lukić i dr. U prizvdnji meda i drugih pčelarskih prizvda primjer savremeng pčelarenja, su biteljska gspdarstva Bašić, Maršević, Andrić, Muftić. Navedene činjenice se ne mgu niti smiju ignrisati pri smišljavanju kncepta nve agrarne plitike. Nema dileme da pdsticajna plitika treba da ide u pravcu mdernizacije, pvećanja prduktivnsti i pdsticanja kmercijalne prizvdnje. Ta mdernizacije je pći uvjet za prgres živta ruralng stanvništva, a bitn je da se t učini uz pštvanje principa drživg razvja. 8.5. Veze između prizvdnje i prerade Primarna pljprivredna prizvdnja bez bzira na njen intezitet ili bim nije pvezana sa preradm (izuzetak spradični slučajevi u tipu kućng dmaćinstva prizvdnje mlijeka i prerade u sir ili mdernizacije sam jedng pčelara na nivu pćine) nije pvezana sa sistemm prerade, niti je rganizacin uvezana u sistem (zadruge ili udruženja). Spradičan rast nekih prizvda je, prije svega rezultat niskg standarda ljudi i nije rezultat knzistentne agrarne plitike. Pljprivreda i prerađivačka industrija 41

čine nedjeljivu cjelinu u prizvdnji hrane. Stga je vitalan i knkurentan prehrambenprerađivački sektr značajan činilac razvja pljprivrede i ruralnih pdručja. Nedstatak prerađivačkih kapaciteta na pćini Vareš predstavlja krupnu prepreku za veći i stabilni plasman pljprivrednih prizvda, št slabi eknmski impuls razvja savremeng primarng sektra i cijelg lanca prizvdnje hrane. Nepvljn stanje u prerađivačkm sektru uglavnm se knpenzira nabavkama prerađevina iz kruženja. U snaženju i bržem razvju prehramben-prerađivačkg sektra, makar u statusu manjih brtničkih kapaciteta za preradu, za kje pstje dmaće, prije svega authtne sirvine, leži značajan neiskrišteni ptencijal za razvj pljprivredn-prerađivačkg sektra. Stga su u prerađivačkj industriji ptrebne mjere agrarne plitike kje će istvremen stimulisati razvj pljprivrede pa time i ruraln pdručje. Zbg činjenice da je dređen vid kmercijalne prerade značajan investicijski pduhvat, nije jasn zbg čega nema inicijativa u izgradnju rashladnih kapaciteta kji bi mgli na uslužnm principu služiti prizvđačima za skladištenje prizvda. Ova investicija ne zahtijeva veliki financijski input, a ptimalna je za vlasništv zadružne rganizacije (priritet u uspstavljanju) ili zajdničkih inicijativa sa susjednim pćinama (Breza, Olv i Ilijaš). 8.6. Knkurentnst prizvdnje Knkurentnst prizvdnje nije mguće niti analizirati niti predlagati mjere u mikr mjeru, dnsn na nivu pćine ili kantna/županije. Pdaci prsječnim tkupnim cijenama pljprivrednih prizvda iak se peridičn prate i bjavljuju u statističkim publikacijama nisu ptpuni, niti su metdlški usuglašeni. Nedstaju pdaci za dređene prizvde i gdine, cijene su zakružene, št ukazuje na značajan udi prcjena. Nedvljna knkurentnst na tržištu regina, a da se i ne gvri svjetskm tržištu, uslvljena je niskm intenzivnšću, malim bimm prizvdnje, ka i viskim cijenama imputa. Najvažniji faktr niske cijene kja se iskazuje psljednjih gdina jeste nedstatak zaštite dmaće prizvdnje i prekmjeran uvz. Iak se prizvdnja u pljprivredi i prehrambenj industriji psljednjih gdina pvećala, u nekim prizvdima BiH staje net uvznik hrane sa značajnim trgvinskim deficitm na tm pdručju 8.7.Ograničenja u dnsu na mgućnsti i predpstavke U razmatranju razvjnih mgućnsti agrarne privrede na nivu pćine Vareš plazi se, između stalg, d tri temeljne pretpstavke: Stanja rasplživih resursa pljprivredng zemljišta i njihvg prizvdng ptencijala, Veličine i strukture biteljskih gspdarstava, Dstignutg stupnja u razvju stanja mdernizacije i razine intenzivnsti u pljprivredi. 42

Sektrska analiza pkazala je da u razvju pljprivrede pćine Vareš pstje brjna graničenja, na kja strategija treba da nađe dgvr. Pred zahtjeva za sve veću tržišnu usmjerenst i prilagđavanje evrpskim zahtjevima ptrebn je imati u vidu: Decenijsk zastajanje pljprivrede u razvju; Nepvljna ukupna eknmska situacija u psljednjih 20 gdina kja je usprila ulaganja u mdernizaciju pljprivrede. Psebn je negativne psljedice na razvj pljprivrede stavil gubljenje ranijih tržišta; Usitnjen psjed sa niskim nivm intenziteta. Prizvdnja, psebn u ekstremn ruralnim pdručjima (iznad 800 m.n.v.) u vema težanim prirdnim uslvima ne mgućava snažniju mdernizaciju, št uslvljava nisku knkurentnst. Jš je nepvljnije t št ne pstji zaknska regulativa kja bi nemgućila dalje usitnjenje psjeda. Pljprivreda je najčešće sam ddatn zanimanje, št usprava mdernizaciju i tržišnu rjentaciju gspdarstva. Čak i u kućanstvima u kjj je glavni izvr pljprivreda, nsici bitelji nastje da drže vezu sa drugim sektrima, dakle bezbjeđuju scijalnu sigurnst bitelji; Nezadvljavajući brazvni i stručni niv znanja prizvđača za bavljenje pljprivredm ka biznism, pstji uvjerenje da se pljprivredm mže baviti svak, bez psebnih kvalifikacija i vještina; Nedvljn izgrađena infrastruktura na selu. Mada je u psljednjih neklik gdina bil prjekata kji su se dnsili na izgradnju snvne putne infrastrukture na selu i bjekata vdsnadbijevanja. Nedvljn snažan finansijski sektr da udvlji zahtjevima za kredite u pljprivredi. Jačanje finansijskg sektra, kji je vidljiv psljednih gdina, ne prati i spremnst banaka da kreditiraju sitne prizvđače hrane, št ddatn težava vu važnu funkciju razvja; Nedvljn prisustv stručnih službi u samj prizvdnji. Općinske savjetdavne službe nisu definirane. Nedvljn izgrađena vertikalna integracija između primarne pljprivrede i prerađivačke industrije, usljed nedstatka prerađivačkg kapaciteta i skrmng asrtimana finalnih prizvda. Najizraženiji prblemi u ba sektra (primarnj pljprivrednj prizvdnji i preradi) kji dprinse slabj knkurentnsti jesu: zastarjelst preme i tehnlgije u prizvdnji, nizak stepen primjene mehanizacije, usitnjenst primarne pljprivrede, nizak bim prizvdnje p jedinici gazdinstva, relativn viska cijena inputa kji utječu na cijenu krajnjih prizvda, 43

nizak stepen tržišne prdaje, nerganizvanst i nepstjanje čvrstih blika hrizntalng i vertikalng pvezivanja prizvđača i prerađivača, Pljprivredi se daje zadaća da bude glavna djelatnst seskg prstra i pstane izdašan izvr prihda njenih stanvnika. T su krupni zadaci kji su u viskm nesuglasju sa sadašnjim pćenit lšim stanjem u sektru pa se unapređenja tg stanja pstavlja ka gruća ptreba pred kjm nije stal vrijeme za bil kakva uzmicanja. Da se tvre prcesi za dstizanje pstavljenih zadaća, treba rješavati prbleme i graničenja kjih sektr ima napretek. Rješejna za prevazilaženje graničenja Frmirati rganizacini subjekt (zadrugu ili udrugu/udruženje u startu mže zadvljiti tkupna stanica) ka servis za pljprivredng prizvđača. Aktivirati prirdni ptencijali (resurse), u drživu prizvdnju. Racinaln i namjenski gspdariti prirdnim resursima. Prvditi mjere zaštite prirdnih resursa. Gdje je gd mguće fkusirati se na rgansku prizvdnju hrane. Iskristiti spremnst stanvništva da se bavi pljprivredm. Psticati manje (brtničke) prerađivačke pgne. Ostvariti pći knsenzus k pdrške za financijski input sektru agrara na nivu pćine Vareš (2-2,5% u dnsu na gdišnji prračun). 44

9. RAZVITAK POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE 9.1. Razvjni ciljevi Prmjene u makreknmskim kvirima na nivu države drazile su se na sve aspekte privređivanja, prema tme i u aspektu agrarng sektra. Tržišni principi su uglavnm utjecali na pljprivredu, ka najspecifičniji i najsjetljiviji sektr. Otvaranje prema međunardnj zajednici, a psebn predjeljenje za EU integracije pljprivreda dbiva nvu ulgu i značenje. Plazeći d vakve iznesene cjene, u svm tehnlškm, rganizacijskm i upravljačkm dijelu, cjelkupna predjelenja u Strategiji razvja pljprivrede pćine Vareš svm svjm energijm usresređuje se na sljedeća suštinska pitanja: izbr (selekciniranje) užeg brja tradicinalnih prizvdnji kje najblje dgvaraju prirdnim resursima u uvjetima pćine Vareš i uvjetima dmaćeg i vanjskg tržišta, uvđenje nvih i mderniziranje (intenziviranje) starih prizvdnji radi pstizanja eknmske drživsti manjih i srednjih biteljskih gspdarstava, reknstrukciju (uvećanje) malih i srednjih pljprivrednih gspdarstava kak bi na mgla prihvatiti mderne tehnlgije (primjeri u preradi mlijeka kji bi mgli prevazići prblem tkupa na pćini i pstali usisivači, svakak i respektabilni prerađivači mlijeka u mliječne prizvde (primjer Jsip Babić), prestrukturiranje sadašnje usitnjene prizvdnje u jače prizvdne i upravljačke sisteme kji vde većj tržišnsti i prfitabilnsti ukupng sektra hrane. 9.2. Principi i putevi strateških predjeljenja Opredjeljenja za drživu pljprivredu naglašavana su u svim aspektima razvja sektra agrara. Njegv je prevashdan cilj definisanje ulge pljprivrede radi realiziranja strateških predjelenja evrpskg pimanja pljprivrede i bljeg njeng prilagđavanja. Ovaj kncept pdrazumijeva sljedeće aspekte: Održivi ruralni razvj Značajn veće ulaganje u sektr agrara usmjeravati u ruralni razvj. Nije mguće drživ gspdariti i demgrafski sačuvati sesk pdručje bez držive pljprivrede. Eknmska funkcija Prizvdnja hrane je privredna djelatnst za kju važe eknmski principi ka i za druge privredne grane. Kncept držive pljprivrede eknmsku funkciju nadpunjuje. Pljprivreda je temelj za prehramben-prerađivačku industriju, na pstiče razvj i drugih sektra (prema, mehanizacija, ambalaža, transprt, usluge, servise i dr.). 45

Funkcija razvju turizma Turizam bi mga biti snažan generatr razvja pljprivrede. Pstje realni uslvi i ptencijali za rekreaciju i razvj turističkih atrakcija i atraktivnsti, uključujući sprtve vezane za vdu i zimske sprtve. Scijalna funkcija Pljprivreda upšljava veliki brj stanvnika, čime se djelimičn ublažava pritisak na radna mjesta u drugim blastima. Mgućnst vlastite prizvdnje hrane na biteljskim gspdarstvima smanjuju scijalne tenzije, ujedn dprinsi brbi prtiv sirmaštva na seskim pdručjima. Prehrambena funkcija Sigurnst u bezbjeđivanju zdrastven ispravne hrane treba biti strateški cilj i interes. 9.3. Rješenja temeljnih principa i ciljeva Platfrma agrarne refrme, pdrazumijeva rješavanje razvjnih, strukturnih i pćih prblema pljprivrede i ruralnih sredina te stvarivanje agrarne plitike krz ciljeve: Gspdarenje resursm na dugrčn drživ način uz prmciju pljprivrede kja je maksimaln usklađena sa čuvanjem kliša (drživ gspdarenje resursm); Obezbjeđivanje stabilne i prihvatljive pnude bezbjedne hrane u pgledu kvaliteta i cijene (sigurnst zdrastven ispravne hrane); Osiguranje primjereng živtng standarda za sesk stanvništv i ukupng ruralng razvja (drživ ruralni razvj); Staln pdizanje knkurentnsti prizvđača (pdizanje knkurentnsti). Realiziranjem navedena četiri cilja realizirati će se i peti najbitniji cilj: prehrambena sigurnst stanvništva. Svi vi ciljevi trebaju biti pdlžni stalnim prvjerama i pbljšanjima d strane prizvđača i prerađivača, pa uz njih upravitelja resursima, predstavnicima ptršača, zaštitnicima kliša, predstavnicima vladinih i nevladinih institucija, te knačn MŠPV Z-D Kantna kje bi trebal imati čelnu ulgu u prezentaciji, praćenju i prvedbi vizije pljprivredne plitike u sektru agrara na svim pćinama kje su u njegvm sastavu. 46

9.4. Realiziranje perativnih ciljeva Na temelju prezentiranih ciljeva, put prema revitalizaciji agrara na pćini Vareš treba da se kreira u sljedećim pravcima i kvirima: pdizanje knkurentnsti kmercijalnih gspdarstava, gspdarenje resursm na drživ način, briga ruralnm razvju i tradicinalnim vrijednstima, kvalitet hrane, institucinalnm pdrškm. Pdizanje knkurentnsti kmercijalnih gspdarstava: pvećanje bima gspdarstava sa kmercijalnm prizvdnjm, uređenje pljprivredng zemljišta, veći niv tehničke premljensti i pdizanje efikasnsti financijskim inputm, blji pristup kreditnim sredstvima uključujući i nve blike kreditiranja (lizing i sl. gspdarstava sa nižm kreditnm spsbnšću), pdizanje niva znanja kd pljprivrednih prizvđača većm pdrškm mlađim prizvđačima, pslvn pvezivanje gspdarstava, naturalne prizvdnje ( klijenata ), razvj pljprivredne infrastrukture, mdernizirati tehnlgije, specijalizacija i stepen krištenja rasplživih kapaciteta, privlačenje in kapitala u sektru prizvdnje hrane, jačanje marketing funkcija ukupng lanca prizvdnje hrane radi psticaja prdaje i ptršnje hrane. Rješenja za ruralni razvj i tradicinalne vrijednsti pbljšati živtne uslve na seskm pdručju u eknmskim i scijalnim aktivnstima u cilju zadržavanja na selu, psebn mlađih kategrija stanvništva, uravnteživanje razvja na ukupnm prstru pćine Vareš, pvećati razvj u pdručjima sa težanim uslvima življenja, snažnije razvijati sesku infrastrukturu, uskladiti razvj i šklstv, zaštititi kulturn nasleđe, razvijati seski turizam, bezbijediti afirmaciju različitsti (nacinalnih, vjerskih, kulturnih, scijalnih i dr.) u ruralnim sredinama, pdrška samzapšljavanju na biteljskim gspdarstvima, 47

Rješenja za princip kvaliteta hrane sistem pdrške pbljšanju kvaliteta i zdrastvene ispravnsti hrane, primjena međunardnih standarda i tehnlgija u prizvdnji hrane, mdernizacija pljprivrede radi pdizanja kvaliteta prizvda. Rješenja institucinalnih pdrški Uspstava zadružne rganizacije, udruženja ili tkupne stanice u startnj pziciji primarn, ka servis pljprivrednm prizvđaču. Implementacija pljprivrednih prgrama za pćinu Vareš (tabelarni prikaz). Temelji - stupci strateških predjelenja Frmiranje zadruge ili udruženja Budžetska pćinska pdrška Tržišn cjenvna plitika Pdrške mlađim prizvđačima Stručn brazvanje Ruralni razvj Pdizanje knkurentnsti Pdrška primarnj prizvdnji Pslvn pvezivanje Održiv gspdarenje resursm Strategijm se predlažu prizvdna predjeljenja kja će se temeljiti prvenstven na impulsima pruka kje budu dbivali sa dmaćeg i vanjskg tržišta, pa ptm i signalima razvjne plitike na nivu FBiH i Z-D Kantna. Buduća pljprivredna struktura trebala bi se kvirn prfilirati na: angažiranju kapaciteta za biljne i animalne prizvdnje kje daju više radnzapslenih i vrijednsnih učinaka d standardnih, i uz t imaju izgledn dmaće i vanjsk tržište. U vm kntekstu priritet je rganska prizvdnja hrane 48

10.STRATEŠKI PRAVCI BILJNE I ANIMALNE PROIZVODNJE 10.1. Plitika prema tlu/zemljištu Tl/zemljište je izrazit sjetljiv medij kme se mra vditi stalna briga i kjim se mra planski gspdariti. Temeljne smjernice ka i načela zaštite, racinalng i pravilng gspdarenja pljprivrednim zemljištem pristječu iz Zakna pljprivrednm zemljištu ( Službene nvine Federacije BiH, brj 52/09, te stalih zaknskih i pdzaknskih prpisa). U cilju namjenskg i racinang krištenja i zaštite pljprivredng zemljišta na pdručju pćine Vareš nephdn je pduzeti niz mjera i aktivnsti i t: Izrada snva, prgrama i prjekata zaštite, krištenja i uređenja pljprivredng zemljišta. Uspstaviti trajni mnitring stanja i prmjena u pljprivrednm zemljištu. Uspstaviti i državati infrmacijski sistem za pljprivredn zemljište. Izraditi Prjekt višenamjenskg vrednvanja, zaštite i ptimaln krištenje zemljišta; Vditi evidenciju nebrađenm pljprivrednm zemljištu i zemljištu kje je prmijenil namjenu. Sređivanje zemljišn knjižng i katastarskg stanja. Zaštititi pljprivredn zemljište d raznih vidva štećenja i uništenja; Vršiti sistematsku kntrlu pldnsti tla/zemljišta kd rbnih prizvđača. Izraditi prgrame pdizanja javne svijesti značaju tla i ptrebi pduzimanja mjera zaštite tla/zemljišta. Stratešk predjelenje - Prepruke: Prmjene namjene Pratiti niv gubljenja pljprivredng zemljišta na gdišnjem nivu. Razvijenst sistema mnitringa zemljišta Izgraditi efikasan i integrisan sistem prmjena u načinu krištenja ka i praćenje unapređenja stanja i prmjena u i na tlu. Evidencije i prcjena vrijednsti pljprivredng zemljišta Neažuran katastar i zemljišne knjige, tak da je prcedura prvjere vlasništva vema duga i vema kmplikvana. 49

10.2. Biljna prizvdnja Strna žita imaju trend pvećanja sjetvenih pvršina pd pjedinim kulturama, u dnsu na raniji perid. Uslvi za prizvdnju su manje-više težani zbg lšijih zemljišn klimatskih uslva, prizvdnja se prvdi najčešće na temelju tradicije, a u zadnje vrijeme (d 2006 gdine) pstepen se uvde savremene agrtehničke mjere u vj prizvdnji (sjetva certificirang sjemena, savremena agrtehnika u bradi zemljišta i predsjetvenj pripremi, đubrenje itd.). Prizvdnja kukuruza u dnsu na žitarice, stvarena je sa manjim učincima i nižim predjelima (400-800 m.n.v.). Vrl je važn naglasiti da je unatč smanjenju pvršina pd krmpirm dšl d pvećanja stvareng prinsa p jedinici pvršine, radi uvđenja gre navedenih savremenih agrtehničkih mjera u vj prizvdnji. Tab. br. 7. Sjetvene pvršine u 2011. i 2012. gdini u ha. Opis Obradiv u ha (ranice i vćnjaci (1770 +442=2212 ha) Suma Oraničn 2212 ha Obrađen u 2012 Nebrađen ha ha ha pašnjaci Svega Vćnjaci Livade i Zasi- Ugari Cvijeće Jagda Rasa- Svega ha jan- ha dnici ha ha 2011 120 - - 1-121 2092 2212 2012 130 - - 1-131 2082 2212 442 zapušteni 442 zapušteni 5298 +1320 8830 5298 +1320 8830 Prgres u širenju pvršina pd (strnim) hljebnim žitima nije niti treba biti u priritetu pćine Vareš. Strateška predjeljenja nephdn je usmjeriti u pvećanju prinsa p jedinici pvršine i djelmičnj izmjeni srtimenta. Sadašnji stvareni prinsi su ispd svih eknmskih nrmi. Tab. br. 8. Sjetvena struktura žitarica, krmng bilja, pvrća i vća u 2012. gd. u ha. Žitarice Pšenica Raž Ječam Zb heljda Kukuruz Kukuruz sil. Krmn bilje Pvrće 8 3 2 4 20 - Djetelina i lucerka Krmpir Stčna repa TDS 50 grahri ca stčni grašak Stčni sirak Ostal 8 1,5 50 - - - - Crni luk Bijeli luk Mrkva Grah i grašak Kupus Plastenička prizvdnja 60 3,5 1 1 6 5 2 Vćarstv Jabuka Kruška Šljiva Trešnja Višnja Orasi Jag. vće 2.800 2.800 8.000 800 350 800 spradičn Najzastupljenija žitarica je heljda (20 ha), a najmanja registrvana sjetvena pvršina je pvršina ječma (2 ha). Sjetvenih pvršina pd kukuruzm za zrn i silažu nema št je apsurd bzirm da je temelj prizvdnje mlijeka i mesa, ili je statistička greška (kukuruz

je pravdan sijati d 800 m.n.v.). Ptrebn je svim mjerama i metdama širiti i intenzivirati eklške prizvdnje pjedinih kultura svih žitarica, a psebn heljde, kja je zbg svjih sbina vrl pgdna za eklški uzgj jer guši krve, a nema ni psebnih zahtjeva prema tlu. U svim segmentima biljne prizvdnje nephdn je napuštati ustaljeni tradicinalni trend prizvdnje ratarskih kultura i rijentisati se prema invativnim tehnikama i načinima uzgja št u budućnsti dprinsi napretku biljne prizvdnje i gspdarstva upće. Stratešk predjeljenje - prepruke Zadržavanje na istm nivu ili blag pvećanje žitarica (pšenice raži i ječma, heljde) na kje je ptrebn stimulativnim mjerama sa niva pćine utjecati (manji nvčani iznsi za kupvinu srtng sjemena) Primjena savremenijih agrtehničkih mjera u prizvdnji i pvećanje prinsa p jedinici pvršine (ha). Prmjenu u sjetvenj strukturi u krist heljde. Izmjenu srtimenta rjentisati na: Pšenica srta: Pbeda i Nvsadska 5. Ječam srta : Dank, Jaran i Vitez. Raž srta: Oktavija. Zb srta: Astr i Cndr. Prizvdnja pvrća ima realne mgućnsti razvja iak su prinsi znatn niži u dnsu na pljprivredn kruženje. Veliki prblem u prizvdnji pvrća, ka i većini drugih kultura je nepstjanje rganizvang tržišta. U sjetvenj strukturi na pdručju pćine Vareš dminira krmpir (60 ha). Statističkih pdataka nema za vrste pvrća kje se u zadnje vrijeme u svijetu favriziraju radi viske zdravstvene i nutritivne vrijednsti ka št su: brkula, cvjetača, kineski kupus, radić, endivija, kelj pupčar. Stratešk predjeljenje prepruke: Rast prizvdnje pvrća temeljiti na značajnm pvećanju pvršina, te izgradnji savremenih sistema za natapanje, uvđenju savremenih tehnlgija uzgja u zaštićenim prstrima. Predvidjeti ptpru za prijem i pakiranje, skladišni rashladni prstr za čuvanje svježeg pvrća ka i drađivačke kapacitet u tipu brtničke djelatnsti ili kućne radinsti. U predstjećem peridu treba psticati plasteničku prizvdnju. Srtiment usmjeravati na: Paradajz srte: Optima i Matijas; Paprika srte: Istra i Vedrana; Salata: Centre; Špinat srte: Matadr, Mrkva srte: Nante. 51

Krmn bilje u prsjeku pžnjevenih pvršina na pdručju pćine Vareš ima trend blagg smanjenja u dnsu na prethdn razdblje. U principu krmn bilje se temelji na sijenu livada kje nikak ne zadvljava niti p kvalitetu niti p vrijednsti temelj u prizvdnji mesa i mlijeka (pćenit se livade kse kasn i kvalitet sijena je upitan). U budućnsti bi svakak trebal nastaviti tendenciju pvećanja prizvdnje silažng kukuruza u predjelima d 400-800 m.n.v. Takđer bi se trebal raditi na stvarenju ciljeva širenja sjetve na nve pvršine te ka najvažnije pvećanje prinsa na nivu ptencijala kji svaka pjedina kultura mže stvariti na vme pdručju. Nažalst, sjetva krmnih kultura, prije svega jedngdišnjih leguminza: stčne grahrice i graška, stčng sirka, perk repice, stčng kelja nije zastupljena u širj prizvdnj praksi. Ka kd svih drugih ratarskih kultura, niski prinsi karakteristični su i za vaj di prizvdnje. Buduća prizvdnja kabaste i zrnaste krme mrat će dati mng snažniju pdršku stčarstvu neg št je činila d sada. Ona će t pstizati značajnim skkvima u širenju sjetve na nve pvršine i pdizanjem sadašnjih više neg skrmnih prinsa na mng mdernije aspekte. Unapređenje pstjeće prizvdnje krz mdernizaciju spremanja i iskrištavanja krme, načini su kji se dmah nude za pbljšanje sadašnjeg stanja; t traži tehnlšk i rganizacijsk spsbljavanje pljprivrednika za zimsku ishranu stke silažm (gdje je mguće) ili sjenažm, te krištenje sijanih travnjaka ispašm ili kmbiniran ksidbm i ispašm. Stratešk predjeljenje prepruke Rekultivacija livada i pašnjaka sistemm uređenja zemljišta kji se finansira sa niva Z-D Kantna (najjeftinija i najprduktivnija mjera, dvljn je minimaln đubrenje i zubljenje da bi se dbi dvstruki prins). prtažiranje ishrane stke ispašm, kja je jeftinija i zdravija kak za živtinje tak i za ljude gdje je gd t mguće. Kmbinvan krištenje travnjaka ksidbm i ispašm. Tab. Krmu br.31. zasnivati Prjekcija kd rbnih sjetvenih prizvđača pvršina (farme) 2012-2017Pprjekcija na knceptu: U septembru/rujan sijati perk repicu; u aprilu/travanj sijati stčnu grahricu u knbinaciji sa raži, stčni grašak (zamjena za sijen kvalitetna krma) u maju/svibanj sijati kelj za zimsku ishranu, stčni sirak (ak se ne kristi ispaša). Na lkalitetima 800-900 m.n.v. kukuruz iz grupe zrenja 100,200 i 300. Vćarska prizvdnja zauzima relativn manji udjel unutar bradivih pvršina u dnsu na uslve uzgja. Prizvdnja se u vćarstvu djelmičn pravila u dnsu na psljeratn stanje. Psmatrajući brj rdnih stabala unutar pjedinih vćnih vrsta učava se znatn pvećanje zasada šljive, stagnacija i smanjenje rdnih stabala jabuke, 52

kruške. Nažalst, jagdičast vće na pćini Vareš nije zastupljen. Dminiraju vćna stabla jš uvijek u većem brju u kućnicama, vćnjaci su mješvitg sastava, u svrhu pdmirenja vlastitih ptreba bitelji. Mal je plantažng sistema uzgja vća, čist kmercijalng karaktera. Za veći brj pljprivrednih prizvđača vćarska prizvdnja je usputna, spredna djelatnst u kviru mješvitih biteljskih gspdarstava. Evidentne su razlike u kličini prinsa vćaka, št mžem bjasniti cikličnim pldnšenjem, nebavljanjem racinalnih agrtehničkih i pmtehničkih mjera, ali v nam jasn daje za prav knstataciju da je prizvdnja na pdručju pćine kd nekih vćnih kultura pretežit ekstenzivna. Na pdručju pćine nephdn je rganizirati tkup pldva vća radi rganizirane daljnje distribucije gdje bi se rba i pakirala uz prethdn klasiranje, isti principi bi važili i za prizvde pvrća. Radi prduženja knzumiranja vih pldva ali i lakšane dpreme na tržište predlaže se pdizanje pgna za njihv čuvanje hladnjača u tkupnj stanici kju ptenciram uspstaviti ka priritet br 1. S bzirm na seznski karakter vćarske prizvdnje nedstatak kapaciteta za skladištenje, čuvanje i pripremu vća za tržište glavni je limitirajući faktr ekspanzije ve prizvdnje. Vćarska prizvdnja, prije svega savremena i intenzivna, traži i kvalitetan stručni kadar, spsbljene vćare kji su spremni prihvatiti sve izazve, zadatke i dgvrnsti kje va prizvdnja pstavlja. Stratešk predjeljenje-prepruke Organizirati uzgj jagdičastg vća, prije svega maline sa partnerskm rganizacijm zainteresiranm za kup, ili u vlastitj režiji (zadruga ili udruženje udruga, ili tkupna stanica kje bi se u priritetu trebal frmirati) sa izgradnjm rashladnih kapaciteta. Pred maline ptedlažem sadnju jagde na tvrenm prstru i u plastenicima. Vrl perspektabilna je sadnja kupine, američke brvnice i arnije.(dat je prikaz ulaganja i prfita, te prijedlg kak prevazići nedstatak pčetnih finansijskih sredstava). Strži nadzr nad širenjem karantinskih blesti u vćnjacima. Orjentisati se na sljedeći srtiment vćnih vrsta: Šljiva-Čačanska rdna i Čačanska najblja; Jabuka- Elstar, jngld, delišes, (ka primaran srtiment jabuke predlažem authtne srte: Ramićka Kanjiška, Srebreničanka, samniklica), Kruška- Santa Marija, Viljemvka (ka primaran srtiment kruške predlažem authtne srte: Huseinbegvača, Jeribasma, Takiša, Karamut); Višnja- Meter i Šumadinka, Trešnja- Burlat i Stelu; Orah dmaći meki; Malina srta: Miker i Plka; Kupina srta: Trnfri; Jagda srta: Marmelada i Arsa 53

Ljekvit bilje i gljive smatra se cjelinm kja nema čvrstih veza s drugim privrednim granama agrarng sektra, iak mže vezati za sebe niz ulaznih i izlaznih interakcija sa brjnim subjektima, psebn prehramben prerađivačkim kmpleksm. Ovaj sektr zbg važnsti radng angažmana u ruralnm pdručju treba pstati drživ, pa se brba za knkurentnst i tržišni principi nameću ka dminantna predjeljenja njeng razvja. Prijedlg mjera racinalng i drživg krištenja prirdng ptencijala za širu prizvdnu praksu u Općini Vareš mže predstavljati jedan d bitnih temelja sa eknmskg i scijalng aspekta. Da bi se bezbijedil drživ i racinaln krištenje resursa samniklg ljekvitg bilja i gljiva, nužn je pristupiti detaljnj razradi svih aspekata, prije svega: pdizanja niva znanja kd sakupljača ljekvitg bilja i gljiva. Iz navedenih i drugih razlga prestji baveza identifikacije svih pljprivrednih i šumskih sekundarnih sirvina kak bi pjedine biljne vrste trajn stale u svm definiranm statusu, ili iz nižih definiranih kategrija (rijetke, ugržene, rizične zaštićene) prelazile u kategriju privredn važnih. Vizija razvja sektra ljekvitg bilja i drugih šumskih prizvda temelji se na predjeljenju da se mbilizira i radn angažira značajan di stanvništva pćine na sakupljanju i uzgju ljekvitg bilja i gljiva. T mže biti bjektivna, realna i apslutn stvarljiva frmula. U najsažetijem bliku rečen vizija razvja ljekvitg i armatičng bilja i drugih šumskih sekundarnih sirvina mže se definisati težnjm da se iz današnjeg nerazvijeng stanja vg sektra definiše i bezbijedi ambijent kji će: za ruraln pdručje biti primjeren, sakupljanjem i kultivacijm ljekvitg bilja i gljiva drživ, tehničk-tehnlški mderan, eklški prihvatljiv. Stratešk predjeljenje prepruke U budućj frmiranj zadruzi, udruženju/udruga ili tkupnj stanici tkup ljekvitg bilja i gljiva uz vće i pvrće i mlijek je prevashdan zadatak. Organizirati plantažni uzgj pjedinih ljekvitih biljnih vrsta predviđenih za preradu u destilate i ekstrakte (financijskim imputm uspstaviti destilaciju ljekvitg bilja i iglica zimzeleng drveća); Prizvditi različite finalne prizvde na bazi destilata ljekvitg bilja i meda (primjer pduzeće Đurić); Definirati metdlgiju kvantativng dzvljeng sakupljanja pjedinih sekundarnih sirvina kak ne bi iz privredn važng statusa prelazile u rijetke i rizične (dređivanje dzvljenih kvta eksplatacije). 54

10.3. Animalna ( stčarska) prizvdnja Stčarstv u pćini Vareš ima višestruku važnst pa i vdeći značaj. Ubraja se u radn najintenzivnije prizvdnje, značajn pdržavajući dhdak pljprivrednih gspdarstava. U brdsk-planinskim prstranstvima n je praktičn jedini eknmski isplativ način krištenja pljprivredng zemljišta i važan uslv za demgrafsku pkrivenst prstra. Prizvdnja mlijeka i mesa strateške su grane pljprivrede, a njihvi authtni prizvdi segment su kjemu treba psvetiti psebnu pažnju. Gvedarstv je tkm psljednjeg rata pretrpjel znatne direktne i indirektne štete, ali se nakn tga pravlja iak trenutn nema rganizvang tkupa gveđeg mlijeka (manje kličine se tkupe unutar pćine za mini siraru - Jsip Babić). Pzitivan utjecaj na razvj ve prizvdnje prizaša je jedin iz tradicije, navika i tvrde dlučnsti pljprivrednika, stčara da se njme bave, te relativn pvljne mgućnsti plasmana mlijeka i glavnih prizvda ka št su mes i sir, uz pstizanja njihvih ne viskih, čest i neizvjesnih, ali za njih prihvatljivih cijena. Danas tme dprinsi i krištenje većih i kvalitetnijih pvršina pljprivredng zemljišta, te viska nezapslenst i relativn jeftina radna snaga. U takvj, za stčarstv nedvljnj brizi i pdršci, d prširenja stada dlazi se skr isključiv bnvm vlastitg pdmlatka shdn materijalnim mgućnstima pljprivrednika, ali bez značajnih i skkvitih iznsa direktnih investicinih ulaganja. Značaj stčarstva i razlzi stagnacije Stčarstv je najznačajnija grana pljprivredne prizvdnje. Stepen intenzifikacije pljprivrede mjeri se učešćem ve grane u ukupnm bimu pljprivredne prizvdnje. Efekti stčarske prizvdnje mžem mjeriti u sljedećem: Prizvdnjm stajnjaka, stčarstv mgućuje intenziviranje biljne prizvdnje. Gajenjem stke prerađuju se i plemenjuju dređeni biljni prizvdi kji se na drugi način ne bi mgli iskristiti. Stčarstv pkriva važan di ptreba u ishrani ljudi. Razvj neklik grana prehrambene industrije zasniva se na sirvinama kje ptiču iz stčarske prizvdnje. Stčarstv ima ulgu "stabilizatra" pljprivrede, krz smanjenje scilacija u pljprivrednj prizvdnji. Ddatnim angažvanjem ljudskg rada, stčarstv predstavlja izvr dhtka stanvništva, psebn ekstremn ruralnih pdručja. 55

56

Gvedarstv Za čekivati je da va grana stčarstva u budućem rganizvanju tkupa mlijeka, dživi svju ekspanziju. Taj pzitivni trend se ptvrđuje i krz interes za tkupm mlijeka. Uklik se nastavi sa kntinuietm pticanja gvedarstva, n ima veliku šansu zbg prirdnih resursa i tradicijskih navika uzgajivača. Na pdručju pćine prevladavaju križanci sivg i smeđeg alpskg gveda sa kjim se pretapala naša authtna pasmina Buša. Pslije najnvijih ratnih zbivanja dšl je i d imprta krz dnacije manjeg brja Simentalskg gvečeta upitne uzgjne vrijednsti. U izrazit brdskim skudnim dijelvima prevladava genm sivg Gatačkg gvečeta i njegvih križanca sa Bušm. Današnji svjetski trendvi u gvedarstvu definišu uzgjni prgram kji ima za cilj: unapređivati (pbljšavati) eknmsku efikasnst prizvdnje mlijeka i mesa u datim eknmskim i prirdnim uslvima, št pdrazumijeva bjektivn vrednvanje sviju funkcinalnih svjstava, a ne sam prizvdnih. Ovu prizvdnju mram tretirati ka stratešk predjeljenje. U pćini Vareš pstje kapaciteti za razvj gvedarstva, a dnse se na kapacitete u zemljištu, radnj snazi, pa i čvrstm predjelenju da se rganizira uspješnije tkup mlijeka. Uspredn s prgramm razvja gvedarske prizvdnje treba bezbjediti spsbljavanje stručnjaka i farmera bez kjih će biti nemguće zamisliti savremen razvj gvedarstva. Pred prirdnih resursa, karakteristika tzv. agrarng ambijenta i rasplživih ljudskih resursa, tržište za stčarske prizvde je presudan razvjni faktr. Prerađivačka industrija mesa krenuta je skr isključiv uvzu tak da je pskrba vlastitim stčarskim prizvdima minimalna. Ove činjenice se mgu iskristiti za razvj dmaće stčarske prizvdnje. MZ Budželje Ograničenja za razvj gvedarstva su bjektivne prirde kja se ispljavaju ka nemgućnst plasmana mlijeka (male kličine se tkupljuju u brtničkj djelatnsti vlasnika gsp. Jsipa Babića) slaba i neadekvatna zaštita dmaće prizvdnje u dnsu na 57