Crna Gora Mali i Zi OPSTINA ULCINJ KOMUNA E ULQINIT Sekretarijat za prostorno planiranje i odrzivi razvoj Sekretariati per planifikim hapsinor dhe zhv

Транскрипт

1 Crna Gra Mali i Zi OPSTNA ULCNJ KOMUNA E ULQNT Sekretarijat za prstrn planiranje i drzivi razvj Sekretariati per planifikim hapsinr dhe zhvillim te qendrueshem Sr.! Nr.:05-316/1-14 Ulcinj 1Ulqin, gd. Sekretarijat za prstrn planiranje i drzivi razvj, na snvu clana 62a Zakna uredjenju prstra i izgradnji bjekta ("Sl.list CG", br.51/0s, 40/10, 34/11,47/11,35/13 i 39/13), Pravilnika 0 blizem sadrzaju i frmi planskih dkumenata (kriterjumima namjene pvrsina) elementima urbanisticke regulacije i jedinstvenim grafickim simblima i zmjena i dpuna DUP-a "Ulcinj-Grad" za lkalitet "Pristan", usvjen Odlukm SO Ulcinj br.02-91/4 d gdine (s.cg br.s/12- pstinski prpisi), na zahtjev Drakic Nik/a, izdaje: URBANSTCKO - TEHNCKE USLOVE za izradu tehnicke dkumentacije za izgradnju bjekta na urbanistickj parceli br.200, kju cine katstarska parcela br i dijelvi katstarskih parcela br.2453 i KO Ulcinj, u zahvatu zmjena i dpuna DUP-a "Ulcinj-Grad" za lkalitet "Pristan", Opstina Ulcinj POSTOJECE STANJE: Na snvu "Situacije urbanisticke parcele br.200", urbanisticku parbelu br.200 pvrsine d 133,00 m 2 frmiraju: - katastarska parcela br.2456/1 sa lista nepkretnsti br KO Ulcinj, svjina 1/2 Drakic Nikla i svji 1/2 Drakic S. Dragica iz Pdgrice, pvrsinm d 110,00 m2, - di katastarske parcele br.2453 sa lista nepkretnsti br.1699 KO UlcinJ, svjina 1/1 Kjicic Nikla iz Ulcinja, pvrsinm d 13,00 m 2 i - di katastarske parcele br.2273/1 sa lista nepkretnsti br.604 KO Ulcinj, 1/1 svjina Crne Gre, rasplaganje Opstina Ulcinj sa pvrsinm d 10,00 m 2. "Situacija urbanisticke parcele br.200"u R=1/250 i karta br.7. "Plan intervecija na pstjecim bjektima" u R=1/500 su sastavni di vih urbanistick tehnickih uslva. 2

2 PLANRANO STANJE: Namjena planirang bjekta je pvrsina za stanvanje ( turistick stanvanje ) graficki prilg vih uslva prikazan je na karti br.8. "namjene pvrsina". Prema zmjenamm i dpunama Detaljng urbanistickg plana "Ulcinj-Grad" za lkalitet "Pristan", u kviru urbanisticke parcele br.200, planiran je izgradnja bjekta sa sledecim parametrima: Planski parametri za nvplanirani bjekat; ~ Pvrsi Max. ;}S, -M-a--x r-m-a~x-.---r--p--v-rs,-in-a--r-p--v-,rs-in-a-r na UP Namje pvrsina Spratnst BRGP stanva psl.pr ndek (m2), na : pd bjekt. bjekta. (m2) nja, stra si. i (m2) 1_-+--.l--:(m...:.:2-1--L--ti~(m...:.:2---<.t) +-- i' -=---\ ~! 0,451 Turistic ,00 istanv.1 60,00 P ,00 180,00' 1 l1,35 Gabarit bjekta: Planirani gabarit bjekta - gradevinskih linija ( zne za gradnju ) prikazan je na karti br.1 O. "Regulacija i nivelacija". Spratnst planirang bjekta: max. spratnst bjekta je P+2 (prizemlje i dva sprata), u grafickm prilgu prikazana krz kartu br.1 O. "Regulacija i nivelacija". Krv: krv raditi ksi, dvvdni sa blagim nagibm iii ravan. Parcelacija i preparcelacija: Na katastarsku parcelu br.2456/1 i dijelvima katastarskih parcela br i 2273/1 KO Ulcinj, frmirana je urbanisticka parcela br.200 pvrsinm d 133,00 m 2 i na njj je planiran bjekat spratnsti P+2 ( prizemlje i dva sprata). Grafickim prilgm na karti br.9. "Parcelacija", dati su elementi parcelacije preparcelacije. Osnv za parcelaciju i preparcelaciju bila je pstjeca parcelacija i mreza pstjecih i nvplaniranih sabracajnica i k!sk - pjesackih prlaza. Parcelaciju treba sprvditi prema grafickm prilgu i analitick - gedetskim elementima. Uklik pstji medjusbna usaglasenst susjeda dzvljava se spajanje vise urbanistickih parcela. Kapaciteti bjekata dredjivace se za nvu pvrsinu saglasn dzvljenim planiranim kapacitetima na pjedinim parcelama. Nvfrmirane gran ice urbanistickih parcela definisane su prelmnim tackama. Spisak krdinata prelmnih tacaka parcela je dat u prilgu 09 "Parcelacija". Regulacija i nivelacija Regulacija Gradevinske linije planiranih bjekata utvrduju se u dnsu na granicu urbanisticke parcele, regulacinu liniju i svinu sabracajnice, a predstavljaju liniju granice zne dzvljene za gradnju. zuzetn, gradevinska linija ispd pvrsine zemlje, uklik je prstr namijenjen za garaziranje iii t knfiguracija terena zahtijeva, mze biti d gran ice urbanisticke parcele. Nivelacija, spratnst bjekta Gradjevinske linije nvplaniranih bjekata, ka i linije zne za dgradnju pstjecih bjekata na urbanistickim parcelama, definisane su tackama sa 3

3 krdinatama, st mgueava citavanje nephdnih elemenata za prensenje na teren. Kapaciteti planiranih bjektata, ka i indeksi zauzetsti i izgradjenisti urbanistickih parcela definisani su u tabeli kja cini sastavni di UTU. Predlzena visinska regulacija planirana je u dnsu na knfiguraciju terena i gabarite klnih bjekata, ka i u dnsu na uskladjenst sa pstm slikm naselja, vizurama i eknmicnscu gradnje. Kte prizemlja nvih bjekata treba drediti na snvu nivelacije sabraeajne mreze, pri cemu je ptrebn vditi racuna da se brinske vde razlivaju d bjekta prema klnim ulicama. S bzirm da se radi 0 prstru sa velikim nagibm terena treba pstvati sljedeee smjernice: U slucajevima kada urbanisticka parcela ima klski i pjesacki pristup na dvije strane (sa "grnje" i sa "dnje" sabraeajnice) ktu prizemlja predvidjeti na dnjem nivu. Uklik su klski prilaz urbanistickj parceli i ulaz u bjekat na grnjj kti, prizemnu etazu planirati na istj, a etaze na ksm terenu racunati ka suterenske (brj suterenskih etaza zavisi d denivelacije terena). Stvarni gabariti planiranih bjektata drediee se tkm izrade prjektne dkumentacije, tj. raspreda dzvljenih brut gradevinskih pvrsina u kviru pjedinih lkacija i sadrzaja. Smjernice za izgradnju bjekata Opsti uslvi za izgradnju - prilikm prjektantske razrade psebnu paznju psvetiti arhitektnskm blikvanju bjekata, s bzirm na t da lkalitet predstavlja znacajan i prepznatljiv prstr u dnsu na kruzenje; - prjektantskim rjesenjem bezbijediti minimum intervencija u prstru, cuvanje karaktera naselja i vizura; - arhitektnski vlumen bjekata pazljiv prjektvati radi dbijanja hmgene slike naselja; - gabarite bjekata prjektvati u skladu sa zadatim velicinama zauzetsti terena, spratnsti i brut gradjevinske pvrsine; - uklik se pkaze da je kapacitet pstjeeih bjekata na terenu veei d ng kji je definisan UTU, biee mjerdavna pvrsina etazng gedetskg snimka kji ee, na zahtjev nvestitra, uraditi vlaseen preduzeee iii sluzba - Planm su definisane nadzemne etaze bjekata, a ak t uslvi terena zahtijevaju u bjektima je dzvljen planirati jednu iii vise suterenskih etaza - stavlja se mguenst planiranja pdruma - u kviru maximalne brut gradevinske pvrsine planiranih bjekata uracunati ukupnu pvrsinu tvreng i zatvreng krisng prstra, kji je planiran u svim etazama bjekta (suteren - prizemlje - sprat); - u pvrsinu krisng prstra ne bracunava se pvrsina garaza, prstra za parkiranje i pvrsina tehnickih prstrija; - kse krvve na bjektima raditi ka dvvdne iii cetvrvdne, a u skladu sa karakterm i vlumenm bjekata daje se mguenst izgradnje ravnih krvva i krvnih terasa. 4

4 - kd prjektvanja erkera i balkna na bjektima u ulicnm nizu, ispuste predvidjeti d 1.2m van gradjevinske linije bjekta - prilikm izgradnje bjekata u cilju bezbedjenje stabilnsti terena, ptrebn je izvrsiti dgvarajuee saniranje terena, ak se za t pjavi ptreba; - izgradnji bjekata mra da prethdi detaljn gemehanick ispitivanje terena, a tehnicku dkumentaciju raditi iskljuciv na snvu detaljnih gedetskih snimaka terena, gelskih i hidrgelskih pdataka, ka i rezultata 0 gemehanickim ispitivanjma tla; - izbr fundiranja bjekata prilagditi zahtjevima sigurnsti, eknmicnsti funkcinalnsti bjekata; - za izgradnju bjekata kristiti kvalitetne i savremene materijale; - sve prikljucke telefnske i elektrcne mreze raditi pdzemn; prikljucke raditi prema UTU iz plana i uslvima prikljucenja dbijenim d nadleznih Javnih preduzeca. - svi bjekti planirani na urbanistickim parcelama i lkacijama mraju biti prjektvani u skladu sa vezecim tehnickim prpisima i nrmativima za pjedine namjene. Turistick stanvanje - bjekti su rganizvani ka slbdnstjeei bjekti na parceli iii bjekti u nizu; - kd uzih urbanistickih parcela bjekti se mgu graditi i ka uzidani, uz saglasnst susjeda; - predvidjena zauzetst urbanistickih parcela je d 40%; - parkiranje vzila planiran je na parceli, a ak urbanistickj parceli nije bezbijedjen klski pristup, na javnj parking pvrsini; Planirane bjekte turistickg stanvanja raditi saglasn maximalnim kapacitetima brut gradjevinske pvrsine, pvrsine pd bjektm i spratnsti bjekata, definisanim za pjedine urbanisticke parcele i prezentiranim u tabelarnm prikazu kji cini sastavni di UTU-a; Uredenje urbanisticke parcele Urbanisticke parcele urediti u duhu tradicinalng kriseenja prstra: pplcavanjem pjesackih pvrsina, zelenjavanjem - zatravnjivanjem i sadnjm authtnih biljnih vrsta. Ogradu k urbanisticke parcele pstaviti p bdu na racun vlasnicke parcele. Ogradu na granici izmedu dvije urbanisticke parcele mguee je pstaviti p svini uz saglasnst susjeda. Nve grade se mgu pstaviti d visine d 1, 50 m. Pstjeee grade se mgu reknstruisati sa maksimalnm visinm d 2,00 m. Oblikvanje i uredenje prstra - blikvanje prstra mra biti uskladjen sa namjenm i sadrzajem planiranih bjekata; - likvn i blikvn rjesenje gradevinskih struktura mra da shjedi klimatske i ambijentalne karakteristike grada; - bradu fasada bjekata raditi d dgvarajucih materijala kvalitetnih tehnickih karkteristika, kji garantuje adekvatnu zastitu enterijera bjekta; - prjektnim rjesenjima mguee je predvidjeti ravne, ka i zelenjene ravne krvve, cime ce se mgueiti ne sarn estetska kategrija bjekta, vee i termicka izlacija unutrasnjeg prstra; - preprucuje se da se u zni izgradnje bjekata u skladu sa ambijentalnm arhitekturm carsije planiraju ksi, dvvdni i visevdni krvvi; i 5

5 - na fasadama bjekata predvidjeti bradu fasade sa detaljima kamene blge, karakteristiene za pdneblje i ambijent; kamen uvijek kristiti uz malterisane djelve i tremve, stlariju iii druge drvene elemente; - brada pvrsina partera prstra u kviru parcela, ka javnih prstra mra dgvarati svjj namjeni; - grade k stambenih bjekata raditi d prirdnih materijala, kamena, metala uz zelenjavanje u st vecj mgucj mjeri - prstre izmedu zgrada planirati maximaln zelenjene, kak bi se mgucila prijatna setnja pjesaekim stazama krz naselje; Uslvi za zastitu i unapredjenje zivtne sredine Pri izgradnji kristiti savremene termizlacine materijale, ka bi se smanjila ptrenja tpltne energije; - predvidjeti mgucnst kriscenja slarne energije; - ka sistem prtiv pretjerane inslacije kristiti drzive sisteme (zasjenu skurama, gradevinskim elementima, zelenilm i dr.) kak bi se smanjila ptrsnja energije za vjestaeku klimatizaciju; - drvredima smanjiti uticaj vjetra i bezbijediti nephdnu zasjenu u jetnjim mjesecima; - inkrpriranjem zelenih masa u strukturu bjekata mguciti krisnicima prstra kntakt sa prirdm; - predvidjeti drvrede iii zelenu tampn znu izmedju sabracajnica gradevinskih struktura; - suspenziju smeca i tpada vrsiti u kviru rganizacije kmunalne djelatnsti. Prepruke kje se tieu seizmiensti zne: Za bjekte individualng stanvanja (prdieni stambeni bjekti) mze se kristiti keficijent seizmienisti Ks =0.10.(lX stepeni MCS). Uklik se prjektvanje vrsi p Eurcdu 8, prjektn ubrzanje je g. Za vise-spratnice, bjekte sa vecim raspnima, bjekte klektivng stanvanja, bjekte javng interesa i sl., prjektne seizmieke parametre bavezn definisati inzenjersk- seizmlskim elabratima i getehniekim istrazivanjima lkacije gdje je predvidena gradnja. Prraeun knstrukcije za seizmieka dejstva vrsiti prema vazecim tehniekim prpisima za gradnju u seizmiekim pdruejima. Prepprueuje se i prraeun na snvu dredaba Eurcda 8. Prepruke kje se tieu gradevinskg materijala: Armiran-betnske i eeliene knstrukcije uz krektn prjektvanje rasplazu dvljnm evrstcm, zilavscu i krutscu tak da su pzeljne za jaee zemljtrese. Zidane knstrukcije izvedene d zidarije, kamena iii teskih blkva ne psjeduju zilavst srazmjernu njihvj tezini - tak da se ne preprueuju. Treba dati prednst uptrebi duktilnih materijala. Prepruke kje se tieu knstruktivng sistema: Na pdrueju kje pkriva DUP mguca je gradnja bjekata razlieite spratnsti uz primjenu svih standardnih gradevinskih materijala. Mgu biti zastupljeni najrazlieitiji knstruktivni sistemi. Zidane knstrukcije jaeane hrizntalnim i vertikalnim armiran-betnskim serklazima mgu se primjenjivati za bjekte manjeg znaeaja i manje visine(d 2 sprata) 6

6 Preprucuju se ramvske armiran- betnske knstrukcije ka i knstrukcije sa zidnim platnima. Obavezna primjena krutih meduspratinh knstrukcija sa dvljnm krutseu u ba rtgnalna pravca. Temelje knstrukcije bjekata prjektvati tak da se za dejstv snvng ptereeenja izbjegnu diferencijalna slijeganja. Primjenu dva iii vise nacina temeljenja na istm bjektu izbjegavati. Sabracaj u mirvanju Parkiranje treba rijesiti u kviru urbanistickih parcela uzimajuei u bzir da za jedanu stambenu jedinicu treba bezbijediti 1 parking mjest p prdici i ddatni parking za svaih 6 lezajeva za izdavanje turistima, a za pslvanje 1 pm na (50-100) m2 pslvng prstra. Parkiranje mze biti pvrsinsk na parceli iii smjesten u suterenu iii prizemljlj planiranih bjekata. Garaze u suterenu treba pvezati sa pristupnm sabraeajnicm izlazn - ulaznim rampama max nagiba 12%. Parkiranje u bjektu mze biti rijesen i na nekj d etaza iii krvnj pvrsini, uzimajuei u bzir niveletu pristupne sabraeajnice, ka i arhitektnsk-knstruktivn rjesenje bjekta. Parcelama kjima je zbg knfigljracije terena mguee bezbijediti jedin pjesecki prilaz (stepenicama) parkiranje je rganizvan ka pvrsinsk parkiranje u nepsrednj blizini parcele na javnim pvrsinama iii u planiranj javnj garazi. Prilikm prjektvanja garaze prjektant je bavezan da pstuje Pravilnik 0 tehnickim zahtjevima za zastitu garaza za putnicke autmbile d pzara i eksplzija ("Sluzbeni list CG, br. 13/07,05/08 i 00/11"). Pejzazna arhitektura Zelenil individualnih stambenih bjekata sa funkcim turizma i djelatnstima Zelenil individual nih stambenih bjekata zahvata veliku pvrsinu zahvata, i predstavlja najznacajnije pvrsine u zahvatu plana na kjima se frmiraju zeleni zasadi. Bil da se radi 0 stambeng prstra kuee s pslvnim prstrm (kji mze kristiti ista prdica, iii drugi krisnik u najmu), s turistickih apartmanima kji se seznski iznajmljuju iii pak s ugstiteljskim dijelm, neminvn dlazi d dstupanja u interesima razlicitih krisnika vrta, pa je stga pzeljn unaprijed predvidjeti i razdvjiti navedene dijelve klik gd je t mguee. Tak je pzeljn, u najmanju ruku, fizicki razdvjiti ulaze u pjedine dijelve. Uklik prstr dzvljava, valjal bi unutar vrta razdvjiti i cjelinu ulaza i prilaznih puteva, d terase i prstra za bravak u vrtu. Svakak valja vditi racuna da se svaki d krisnika bjekta ne sjeea suvisnim iii nedbrdslim na "tudem psjedu", te pvrsinu vrta raspdijeliti prema uslvima parcele i nepsredng klisa, ka i prema stvarnim ptrebama krisnika. Tak ee, na primjer uz ugstiteljski bjekat vrt biti veeim dijelm "zrtvvan" za terasu restrana iii kafane, n i u takvm slucaju bi trebal barem jedan kutak staviti i izdvjiti za prdicni bravak u vrtu. Prstr za dmr bicn se lcira dalje d bjekta, tame gdje se mze smjestiti paviljn, pergla i sl. Ovdje su dbrdsli detalji, ka fntana, bazencie, cesma... Ova vrsta zelenih pvrsina, kja se nalazi nepsredn uz i k kuca za stanvanje u kmpzicinm smislu predstavlja jednu cjelinu. Svjim pstjanjem dprinse u prvm redu stvaranju pvljnijih mikrklimatskih uslva sredine. Zeleni nasadi predvideni su d vcaka i dekrativnih vrsta. (Magnlia gran diflra, Magnlia 7

7 liliflra, Gardenia jasminides, Juniperus hrisntalis var. Glauca, Rsa Marlena, Pittsprum tbira itd.) kje ee kmpzicin prizaei iz arhitekture i zelje samih vlasnika. Graniea pareela dredena je zivm gradm Pitfsprum tb ira, Laurus nbilis,prunus laurcerasus, Lavandula sp., Thuja rientalis visine em iii dgvarajuem gradm. Zelenil uz individualn i klektivn stanvanje stvara slbdan prstr za dmr, igru i rekreaciju, st se stvaruje sadnjm i njegvanjem. Smjernice za prjektvanje zelenih pvrsina: Nrmativ za zelene pvrsine je m2 (llparkva kji se kriste za rekreaciju, sprt, zabavu i druzenie") p krisniku za htele sa 4*,dnsn 5*. slbdne, rekreativne i zelene pvrsine adekvatn urediti i pvezati sa plazm, ka na,iblizim punktm za rekreaetju na vdi. -. eksluzivni ambi,iet i treba da sadrze min. 70% zelenih pvrsina, u dnsu na slbdnu pvrsinu i 30% pjesacke i prilazne puteve, staze, trgve i td., tak da na nivu urbanisticke pareele minimalni preenat zelenjensti je 50 %.d ukupne pvrsine pareele. ve zelene pvrsine treba da budu ragnizvane tak da gstima mguee pasivan dmr, setn,iu i mguenst lake rekreaeije. bzirm na pretezn estetsku funkeiju ve kategri.ie zelenih pvrsina, kriste se biljke sa izuzetn dekrativnim svjstvima, sa interesantnm bjm i blikm lisea, karakterm i izgledm ev,ietva. T znaci da se sim authtnih bitiaka kriste i strane vrste kjima dgvara karakter pdrucja, uklik imaju interesantan i lijep blik. Uptrebl.iavaiu se i hrtikulturne frme kje pstaju uz intezivnu n.jegu. sadniee treba da budu minimalne visine d 3-4 m, a bim stabla na visini d 1 m minimaln 15-20em. Biljni matertial mra biti zdrav i rasadnicki njegvan. bdm. graniem pareele narcit prema sabraeajnieama preprucu,ie se tampn zelenil i drvredi (preuzeti uslve iz kategri.ie Linearn zelenil i zelenil u regulaeiji sabraeaja) pvrsine k biekta htela mgu biti uredene i strzijim, gemetrijskim stilm ulaze u bjekte ri.iesiti partenm sadnim kriseeniem evijetniea, perena,sukulenti. palmi i td. vditi racuna 0 vizurama prema mru, planiranje vdenih pvrsina takde je pzeljn za vu kategriju zelenila. k infrastrukturnih biekata (trafstaniee, erpne staniee i td.), frmirati bilski zid kji ee prlie sveqa imati dekrativnu ali i zastitnu ulqu. psebnu pazniu je ptrebn psvetiti smisljavanju je-tnih terasa i staza, vdenih sistema (fntane, cesme, is!.), urbanq mbiliiara (klupe, Qlasni pani, kante za tpatke, sv,ietljenie). _..... svettieniu je ptrebn dati multifunkcinalan karakter i stvariti iqru svjetlsti sa krsnjama drveea ka i svjetljenje terasa kje ee se uklpiti u prirdankarakter vg prstra. na piedinim bjektima ak je planiran krvn zelenjavanje psebnu paznju treba psvetiti pripremi same pdlqe kia ee se zeleniavati ( debliini raspredu sljeva), a zatim i vrstama kje ee u takvim uslvima mei biti kriseene.' planirati vertikaln zelenil radi pveeanja niva zelenjensti i st ptpunijeg estetskg dzivl,iaja prstra. Prednst vertikalnq zelenila je u tme st razni bliei i vrste puzavih biljaka stvaraju razgranatu vegetacinu pvrsinu kja djeluje 8

8 sviim mikrklimatskim i sanitarn higijenskim pkazateljima. Ovaj vid zelenjavan.ia psebn je kristan za zelen.iavanje velikg brja pdzida ko.ie su zbg nagiba terena neizbiezne na vi lkaciji.. predvidieti hidransku mrezu radi zalivania nvplaniranih zelenih pvrsina ve zelene pvrsine tretirati ka zelenil najvise kategrije drzavanja i njege ti. zelenil sa naivecim stepenm drzavanja,. Otvrene zelene pvrsine i sprtsk rekreativne trebale bi biti prilagdene kruzenju i ptrebama htela viske kategrije. Uredenje vih pvrsina kak u smislu zelenjavanja, tak i u smislu planiranja stalih sadrzaja (staze, plati, svetljenje, mbilijar), ukljucuje baveznst izrade priekta uredenja terena... Narcit. je znacajn krz razradu prjektne dkumentacije valrizvati zelene pvrsine i cuvati svak zdrav i dekrativn stabl na pdrucju OUP-a metd m pejzazne taksacije. Smjernice za krvn zelenjavanje Obzirm na veliku zauzetst pvrsne pd bjektima i vema garnicen prstr za zelenjavanje, u svim nim slucajevima gdje nije mguce zadvljite pmenute nrmative za zelenjavanje pzeljn bi bil planiranje zelenih krvva. Sirenje ekstenzivnih krvnih vrtva rezultat je znacajne prmene u stavvima tkm pslednjih desetak gdina. Eklski aspekti dizajna imaju sve veci uticaj. Zahtev za nizm cenm i ppularnst krvva male nsivsti isa je u pravcu ekstenzivnih zelenih krvva manje debljine, specificng sastava, jeftinije ugradnje i drzavanja. Mikrklima k bjekta se pbljsava, jer se krv prekriven zelenilm manje zagreva. Veliki de kisnice prv se zadrzava na krvu a zatim pstepen isparava, za razliku d stalih krvva kji svu vdu dmah sprvde u kanalizaciju, a isparavanje prestale vde je brz (st u kratkm vremenskm peridu stvara previsk stepen zasicenja vlagm - zaparu). Pred tga, biljni pkrivac prduzava vek trajanja krvne izlacije jer stiti d velikih temperaturnih klebanja. Medutim, zeleni krvvi jesu privilegija stanvnistva zemalja sa razvijenm eklskm svescu, ka i kulturm negvanja zelenih pvrsina. Praviln pstavljen zeleni krv traje duze d nezelenjeng, prizvdeci uz t ddatne eknmske pvljnsti kje se manifestuju smanjenjem trskva za dvdenje padavinskih vda i smanjenjem ptrsnje energije. Zeleni krvvi se kriste ka prirdna izlacija zgrada. strazivanja su pkazala da zasenjivanje spljne pvrsine zgrada ima vise efekta neg unutrasnja izlacija. Zeleni krvvi izluju zgrade na taj nacin st nemgu6avaju da tplta prdire krz krv zagrevajuci ga Opste je pznat da se pvrsina tradicinalnih krvva prekrivena betnm iii asfaltm brz zagreva, a spr hladi, dk zeleni krvvi nemgucavaju jak zagrevanje. Estetska funkcija je dvljan razlg za frmiranje zeleng krva, jer ka efekat plemenjivanja gradskg pejzaza umngme utice na pbljsanje kvaliteta zivta u urbanim uslvima. Mgucnsti kje nam pruza krvna knstrukcija u velikj meri namecu tip zelenjavanja. Oa bism ispitali mgucnsti knstrukcije mram znati njenu nsivst i nagib. Od nsivsti krvne knstrukcije zavisi i tip zelenjavanja krvne pvrsine. Ekstenzivni zeleni krvvi su u znatnj meri laksi d intenzivnih (pa su u praksi primenjivi na dalek ve6em brju pstjecih bjekata). 9

9 Najveei prblem pri pstavljanju zeleng krva, kada su u pitanju krvne knstrukcije pd nagibm - takzvani ksi krvvi, predstavlja klizanje. Bez ddatne stabilizacije, neracinaln je prjektvati zeleni krv na ksinama veeim d 1:6-17% Prblem sa klizanjem mze se resiti na vise nacina it: pstavljanjem pragva - hrizntaln pstavljanje letvi pstavljanjem mreze sa vegetacijm - u vm slucaju vegetacija mze biti i na nagibima d 7:12 (58%). Opsti predlg sadng materijala Nabrjani lisearski i cetinarski rdvi i vrste sluze sam ka predlg za pjedinacni izbr prilikm detaljng planskg uredenja prstra - izvdacki prjekat. Vrste kje treba da psluze ka dpuna bilske snve i za pjacanje ucinka vegetacijskg ptencijla su slijedeei: Ukrasn drvece: Eucaliptus cinere (Eukaliptus), Laurus nbilis (Lvrika), Quercus ilex (Cesmina), Pinus halepensis (Alepski br), Pinus pinea (Br pinjl), Pinus maritime (Primrski br), Ginkg bilba (Gink), Cupressus sp. (Primrski cempres), Cupressus ariznica (Ariznski cempres), Cedrus atlantica (Atlantski kedar), Cedrus libanii (Libanski kedar), Magnlia purpurea (Purpurna magnlija) i Prunus pisardi (Ukrasna sljiva). Ukrasn grmlje: Pittsprum tbira (Pitspr), Tamarix sp. (Tamaris), ViburnumTinus (Lemprika), Taxus baccata (Tisa), Juniperus sp. (Juniperus), Camellia japnica (Kamelija), Pyracantha cccinea (Ognjeni trn), Lagerstremia indica(lndijski jrgvan) i Prunus laurecerasus (Lvr visnja). Ljekvit bilje: Salvia fficinalis (Kadulja), Origanum vulgare (Vranilva trava), Hypericum perfratum (Kantarin), Satureia Mntana (Vrijesak), Achillea mi'lieflium (Hajducka trava), Mentha piperita (Nana), Lavanda fficinalis (Lavanda),Mellisa fficinalis (Maticnjak) i Valeriana fficinalis (Valerijana). Ka bilsku snvu za frmiranje vegetacijskg ptencijala prmenade, pred vee predlzenih biljaka, psebn kristiti vrste kje pdnse i pslicu it: Pittsprum tbira - Pitspr; Tamarix sp. - Tamaris; Nerium leander - Oleander; Myrtus cmmunis - Mirta; Vitex agnus castus - Knpljika; Pistacis lentiscus - Trslja; Atriplex hallimus - Slana pepeljuga; Arbutus uned - Maginja; Vuburnum tinus - Lemprika; i dr. Klimatski uslvi: Na vm prstru se preplieu uticaji tple mediteranske i hladnije, kntinentalne klime, pa se mze zakljuciti da na vm pdrucju vlada mediteranska klima, sa vema tplim i suvim jetnjim peridima, umjerenim jesenjim i prljeenim peridima sa relativn malim klicinama padavina, uglavnm u vidu kise, i blagim zimama. Temperature - Za pdrucje Ulcinja mze se reei da ima manje izrazene razlike prsjecnih mjesecnih temperatura d drugih gradva u Crnj Gri. Raspni srednjih mjesecnih temperatura kreeu se u granicama d C u januaru d C u julu i avgustu, sa srednjm gdisnjm temperaturm d C. Oblacnst - zavisi d udaljensti mjesta d mra, d nadmrske visine, i d temperature. Od blacnsti zavisi zagrijavanje tla. Za pdrucje Ulcinja najveea blacnst izmjerena je u nvembru i decembru d 5.7 dk je najmanja u julu 1.9 i avgustu d 2.2 sa srednjm gdisnjm blacnseu d 4.4 desetina pkrivensti neba. 10

10 .. Osuncavanje - je vazan element klime. Najmanji brj casva sijanja sunca je u decembru 114.7, dk se u julu stvari sata. Gdisnji niv sijanja sunca na prstru Ulcinja, ka srednja vrijednst iznsi 2571 cas i p tme je Ulcinj na prvm mjestu u Crnj Gri. Padavine - njihvu klicinu i raspred, uz reljef, dreduje udaljenst mjesta d mra. Klicina padavina i njihv raspred bitn utice na klimatske karakteristike mjesta iii pdrucja. Na pdrucju Ulcinja najsusniji mjesec je juli sa sam 29.Smm kise, a najbilnije padavine su u nvembru 173mm i decembru 154mm. Gdisnja prsjecna klicina padavina je 1274mm i pslije Pljevalja i Berana Ulcinj je grad sa najmanjm prsjecnm gdisnjm klicinm padavina. Vjetrvi - nastaju usled prmjena u vazdusnm pritisku. Vjetrvi na pdrucju Ulcinja su takreci svakdnevni i tisinama pripada sam 3.9% iii dana u gdini. Najcesci vjetrvi su iz pravca sjeveristka, istk-sjeveristka i istka prsjecne brzine d 2.0m/s d 204mls i njima pripada 44.7% ukupng vremena sa vjetrm. z pravca istka vjetrvi su prsjecne brzine 2.4m/s sa 16.3%, sa juga 2.2m/s i 3.7%, jugzapada 2.5m/s i 3.6%, zapada prsjecne brzine 2.5m/s i S%, sjeverzapada prsjecne brzine 2.2m/s i 3.5% i sjevera 1.5m/s i 6.9% ukupng vremena sa vjetrm. MJERE ZASTTE Zastita zivtne sredine Jedan d snvnih ciljeva je zastita i cuvanje zivtne sredine ka i cuvanje eklske ravnteze. Kljucni prblemi su tpadne vde, zagadjivanje tla i aerzagadjenja. Oa bi se bezbijedila zdrava zivtna sredina nephdn je bezbijediti: - zastitu pdzemnih vda (ugradnjm uredjaja za preciscavanje kanalizacije, ukljucivanje na gradsku kanalizacinu mrezu, vdvd i dr.), - zastita tla d zagadjenja (septicke jame treba izbjegavati i mguciti prikljucke na gradsku kanalizaciju, treba regulisati dnsenje smeca), - zastitu vazduha d zagadjenja (nephdna je tplifikacija i izbjegavanje individualnih sistema grijanja na griva kja zagaduju vazduh). Za sve nvplanirane bjekte u zahvatu vg plana shdn cl. 17. Zakna 0 zastiti zivtne sredine ( S. List RCG br. 12/96) kji mgu da dvedu d zagadivanja zivtne sredine, dnsn kji predstavljaju rizik p zivtnu sredinu, bavezna je izrada Elabrata prcjene uticaja zahvata na zivtnu sredinu. POSEBN USLOV:. Tehnicku dkumentaciju uraditi prema Zaknu 0 uredjenju prstra i izgradnji bjekata ("Sl.list CG" br.51/0s, 40/10, 34/11,47/11, 35/13 i 39/13) i Pravilniku nacinu izrade i sadrzini tehnicke dkumentacije ("SUst RCG" br.22/02), a u skladu sa tehnickim prpisima nrmativima i standardima za vu vrstu bjekata.. Tehnickm dkumentacijm predvidjeti mjere zastite d pzara shdn prpisima za vu vrstu bjekata. U cilju zastite d elementarnih nepgda pstupiti u skladu sa Zaknm 0 zasiti i spasavanju (SList CG br. 13/07) i Pravilnikm 0 mjerama zastite d elementarnih nepgda (Sl.ist RCG br. S/93).. Prjektn dkumentacijm, shdn clanu 7 Zakna 0 zastitu na radu ("Sl.ist RCG" br. 79/04), predvidjeti prpisane mjere zastite na radu. 11

11 V. Nacin prikljucenja predmetng bjekta na elektrdistributivnu Trezu bice dredjeni u "uslvima za izradu tehnicke dkumentacije" - kje investitr treba da dbije d Elektrdistribucije - Ulcinj. Pri izradi tehnicke dkumentacije za elektricne instalacije bavezn pstvati tehnicke prepruke EPCG kje su dstupne na sajtu EPCG. Elektricne instalacije prjektvati i izvesti u skladu sa vazecim prpisima i standardima i na iste pribaviti saglasnst d nadlezng javng preduzeca. V. Uslve prikljucenja na tk-mrezu investitr ce bzbjediti d nadlezng javng preduzeca - Telekmunikacini centar Ulcinj. Tk instalacije prjektvati i izvrsti u skladu sa vazecim prpisima i standardima i na iste pribaviti saglsnst d nadlezng javng preduzeca. V. Uslve prikljucenja predmetng bjekta na gradsku hidrtehnicku mrezu investitr ce pribavti d nadlezng..p "Vdvd i kanalizacija" Ulcinj. Hidrtehnicke instalacije prjektvati prema vazecim tehnickim prpisima i standardima i na iste pribaviti saglasnst d nadlezng javng preduzeca. V. Prracune raditi na X stepen seizmickg inteziteta p MCS skali. Za ptrebe prracuna kristiti pdatke Hidrmeterlskg i seizmickg zavda 0 klimatskim i hidrmeterlskim karateristikama u zni predmetne lkacije. Pri prjektvanju bjekata preprucuje se kriscenje prpisa EUROCODES, narcit EUROCODE 8 - Prjektni prpis za zemljtresnu tprnst knstrukcija. V. Tehnickm dkumentacijm predvidjeti uslve i mjere za zastitu zivtne sredine u skladu sa dredbama Zakna 0 zivtnj sredini ("Sl.ist CG " br. 48/08). X. Objekat prjektvati u skladu sa tehnickim prpisima, nramativima i standardima za prjektvanje ve vrste bjekata it: - Pravilnik za betn i armirani betn (Sl.list SFRJ br. 11/87) - Pravilnik 0 tehnickim nrmativima za izgradnju bjekata viskgradnje u seizmickim pdrucjima (Sl.ist SFRJ br. 31/81,49/82,29/83,21/88,52190). - Pravilnik 0 tehnickim nrmativima za prjektvanje i prracun inzenjerskih bjekata u seizmickim pdrucjim (1986-nacrt) - Opterecenje vjetrm (JUS U.C7.113/1991) - Pravilnik 0 tehnickim nrmativima za temelje gradjevinskih bjekata. X. Prjektm predvidjeti uslve za racinaln kriscenje energije. Odrzivj ptrsnji energije treba dati priritet racinalnim planiranjem ptrsnje. Odrziva gradnja ukljucuje: - Uptrebu gradjevinskih materijala kji nisu stetni p zivtnu sredinu; - Eneregetsku efikasnst zgrada; - Upravljanje tpadm nastalim prilikm izgradnje iii rusenja bjekata - Smanjenju gubitaka tplte iz bjekata pbljsanjem tpltne zastite spljnih elemenata i pvljnim dnsm snve i vlumena zgrade. - Kriscenju bnvljivih izvra energije u zgradama (bimasa, sunce, vjetar itd). - Pvecanju energetske efikasnsti termenergetskih sistema - Pri izgradnju bjekata kristiti savremene termizlacine materijale, kak bi se smanjila ptrsnja tpltne energije. - Predvidjeti mgucnsti kriscenja slarne energije. 12

12 Pri sprvdjenu vg plana uklik se pjave bil kakave arhelske naznake, nephdn je izvrsiti detaljna arhelska ispitivanja a prije pristupanja vecim zahvatima eventualna izvrsiti preliminarna arhelska ispitivanja. nvestitr je duzan da izradjenu tehnicku dkumentaciju u skladu sa cl. 93 Zakna 0 uredjenju prstra i izgradnji bjekata ("8.1ist CG br.51/08, 40/10, 34/11, 47/11, 35/13 i 39/13) i Pravilnikm 0 nacinu vrsenja Revizije idejng i glavng prjekta (8l.1ist CG br.81/08 d gd.) dstavi sluzbi 8ekretarijat za prstrn planiranje i drzivi razvj u 10 (deset) primjeraka d kjih su 7 (sedam) u zasticenj digitalnj frmi i ista ce se vjeriti d strane vg 8ekretarijata. 8astavni di urbanistick tehnickih uslva su i graficki prilzi iz zmjena i dpuna DUP-a "Ulcinj-Grad" za lkalitet "Pristan" u R=1/500, ka i 118ituacija urbanisticke parcele br.200" u R=1/250. Predmetni urbanistick - tehnicki uslvi vaze d izmjene pstjeceg, dnsn dnsenja nvg planskg dkumenta. Napmena: D pdnsenja zahtjeva za izdavanje gradjevinske dzvle zainteresvan lice duzn je da regulise imvinsk-pravne dnse za di katastarske parcele br.2453 sa lista nepkretnsti br.1699 KO Ulcinj, svjina 1/1 Kjicic Nikla iz Ulcinja, pvrsinm d 13,00 m 2 i di katastarske parcele br.2273/1 sa lista nepkretnsti br.604 KO Ulcinj, 1/1 svjina Crne Gre, rasplaganje Opstina Ulcinj sa pvrsinm d 10,00 m2, kje su u zahvatu predmetne urbanisticke parcele za izgradnju bjekata. Sam. savjetnik za urbanizam, Mehmet Tafica, dipl.ing.grad. Dstravljen: 3x imenvanima, 1 x uz predemt, 1x ala 13

13 zmjena i dpuna DUP-a Ulcinj Grad za lkalitet "Piristan"\ Karta br.7 plan intervencija na pstjecim bjektima 0:: 0..J «z 0 i= «0 ;:) c ~ tj) W C 0 t ;:) « / ! Savjetnik za urbanizam Mehmet Tafica, dipling.grad.

14 zmjena i dpuna DUP-a "ltlcinj Grad" za lkalitet "Piristan H 1 Karta br.8 namjena pvrsina ::l <C z 2380 i i! S~vjetnik za urbanizam, jmehmet Tafica, dipl.ing. ~d.1 ț

15 zmjena i dpuna DUP-a Ulcinj Grad za lkalitet "Piristan'" l~1... Karta br.9 parcela~i.=::-ja ~ pstjeci bjekat nvi bjekat ::) Q 0:: Q...J c( Z i= c( ::) ::.::: tj) Q r--, L_"_.J gradjevinska linija - linija zne za izgradnju granica urbanisticke parcele brj urbanisticke parcele N 0/ 1/ CJl N (r-- Savjetnik za urbanizam Mehmet Tafica, dipl.ing. d..

16 izmjena i dputl~ DUP-a-ul~i~jG;~d ~;l~i~~itet-~~;pi~istan".. Karta br.l0 regulacija i nivelacija. ~ _...~~.... M. M. M. M "'._ M-_ ;r--.,.,--...~~~ P r--, L._._J 200 spratnst bjekta visinska kta granica urbanisticke parcele brj urbanisticke parcele (.) ::l C 0::: D....J Ct Z t= Ct (.) i 1 i [ Savjetnik za urbanizam,mehmet Tafica, dipling.. /,ing.mas i

17 -~".,"""..,-~ zmjena i dpuna DUP-a Ulcinj Grad za lkalitet "Piristan" Karta br.ll sabracaj ~ t :::> c a. a::..j <C Z j:: <C :::> c :::.:: U) C t :::> <C z <C > m c 25.4 presjek _-. Savjetnik za urbanizam V D. Sekretar-a i Mehmet T~~~~dipl~Eg.g ~_.~:. tjj!1 Grana dipl.ing.mas. i! 7Tb.~ 111L

18 ~--~----, r ;etd-t"'\f"hrl1""-~ttv_t' ~ AUTODESK EDUCATONAL PRODUCT zmjena i dpuna DUP-a UicinjGraclzalkaiitetJ~Pi~istan; ' 1 Karta br.12 ekektr infrastruktura Legenda ~ ~ granica z8hvata Plana j 1 i razrada urbanistick-arhitektnskg rjesenja putem ' javng knkursa 0 ::) Cl 0 0::: CL -- <C z 0 i= <C 0 ::) ~ en c 0 ::) <C z <C > /! i / / ~'" ", ", TS 1010,4kV (pstjece) / i ; i i :, Savjetnik za urbaniz81 ~~ehmet Tafica, diplin rad.' ~ ~.~-.-

19 Savjetnik za urbanizam ~. Sekretar-a ~~hl!et Tafi~a,~~pl.ing. d. u't'n'irll!p.~atarrana diplin "J::> ()j fl zmjena i dpuna DUP-a Ulcinj Grad za lkalitet "Pirist Karta br.13 TK infrastruktura planiran telekmunikacin kn NO 1,...,NO PVC brj planirang telekmunikacing kna planirana telekmunikacina kanalizacija sa 6 PVC cijevi 11 Omm t ::» c X D...J «z i= «c ~ C/) c t ::» planirana telekmunikacina kanalizacjja sa 4 PVC cijevi 11 Omm ::» c rx: D.

20 zmjena i dpuna DUP-a Ulcinj Grad za lkalitet "Piristan". Karta br. 14 hidrtehnika LEGENDA granica zahvata , _,j.u.l... C 0::: Q.... «U) W ic ~ ::J ««~ C W vdvd - pstjeci kji se ukida '" '1l :::tl c: ("l m 01 -<» z» c:..., C m en ~ m c: ("l»..., (5 z» r '1l :::tl a c ~."..'. Savjetnik za urbanizam ~eh~~!!afi~a, _~ipl.ing.gr. d. Grana dipl.ing.mas. :1110

21 ...LJ... ena i dpuna DUP-a Ulcinj Grad za lkalitet "Piristan" Karta br.15 pejza.zna arhitektura i , Savjetnik za urbanizam Mehmet Tafica, dipl.ing. d.

22 Ds/um ivrijemejlampe: :20 PODRUGNA JEDNCA ULCNJ Brj: /2014 Datum: KO: ULCNJ Na snvu clana 173 Zakna 0 drzavnm premjeru i katastru nepkretnsti ("Sl.list RCG" br. 29/07 i "Sl.ist CG" br. 32/11). pstupajuci p zahtijevu SEKRETARJAT ZA PROSTORNO PLANRANJE ODRMvLBANJ, izdaje se LST NEPOKRETNOST - PREPS 4110 Pdaci 0 parcelama Br) parcele.brl Pdbrl Brl learade Plan ~atum uplsa Ptes Sklca Brl uplsa ullca kucnl br Nacln krlicenla Osnv stlcanla Bn. KS PlUna Prlhd - ULCNJ Dvriste 110.a Pdacl 0 vlasniku iii nsicu prava Matlenl brl Nulv vlasnlka nulv nslea prava D BrJ Adresa mlest DRAKC SPRO DRAGCA PODGORCA DRAKC NKOLA PODGORCA Olnv prava Oblm prava Susvjina 1 12 Susvjina 1 12 Ne pstje tereti i granlcenja. Taksa js slbdenja na snvu elana 13 j 14 Zakna 0 administrativnim taksama ("S. list RCG>~5/03, 46/04, 81/05 i 02/06, "Sl.list CG" 22/08, 77/08, 03109, 40/10, 20/11 i 26/11). //.'...'" ', \

23 REPUBLKA CRNA GORA VLADA REPUBLKE CRNE GORE Uprava za nekretnine Pdrucna jedinica ULCNJ Katastarska pstina ULCNJ KOPJA PLANA Razmjera 1: ~S!ll~ ~<:) 1s ::; 0=;1"' NO OlO u;1f~ 001 Brj parcele 2456/~ Kultura DV~,..sTE Klasa - Ptes-zvan mjest. ULCNj / / / / / ha Pvr~ina Kat. prihd ar m 2 cen " "0 ~ ~O Ulcinj gd GEOM~ _{NACELNK jr Jenuz Sell ca~ci Dtievde ipl pray