TURIZAM MAKARSKA SKRIPTA Plži turizam i pravac Makarska ID: 30502
Ov je sam pregled, a cijela skripta (108 str.) te čeka u našj SKRIPTARNICI! 1
Bk! Drag nam je št si dabra SKRIPTARNICU za prnalazak materijala kji će ti pmći u učenju. Št je SKRIPTARNICA? Skriptarnica je prjekt Štreberaj tima i Urbana, a nastala je u želji da ti lakšam studiranje. Sve skripte mžeš pgledati na stranici www.referada.hr, a kupiti u SKRIPTARNICI u Urbanu. Sjedi na kavu i uz svju narudžbu naruči i skriptu. Simple as that! Tk je napisa skripte? Skripte kje nađeš kd nas nisu naše autrsk djel. T su razne skripte kje nam studenti dnesu. Mi sm ih sam mal uredili, da ti je ljepše učiti iz njih. Želim ti pun sreće s učenjem! Štreberaj instrukcije Ak negdje zapneš s učenjem, mi ti mžem pmći. Prijavi se na naše instrukcije i plži teške ispite bez muke. Sve inf mžeš prnaći na www.referada.hr/instrukcije. 2
1. TURIZAM TERMINOLOGIJA, KLASIFIKACIJA I POVIJESNI RAZVOJ UVOD Turizam zadire u gtv sve sfere društveng i gspdarskg razvja upće, istdbn međusbn djeluje kmpleksn i kmplementarn te je dubk inkrpriran u tijekve svakidašnjeg živta. O turizmu svi sve znaju Jednm turist = ekspert za turizam U pdručju turizma razvija se i razvija se multidisciplinaran krpus znanja kji bjašnjava i daje smjernice za planiranje i razvj u svim fazama i na svim razinama: lkalnj, reginalnj, nacinalnj i međunardnj Interdisciplinarnst pristupa istraživanja turizma DEFINICIJE POJMOVA TURIST I TURIZAM Turist i turizam, engl. Tur u pčetku značenje kružng putvanja. Kriteriji za definiranje pjma turist / turizam: Prstrna kmpnenta mra pstjati kretanje, n svaki putnik nije turist. Putvanje se mra zbivati izvan ubičajene sredine dređene sbe. Obilježja putvanja sba napušta ubičajenu sredinu na vlastitu inicijativu i t dbrvljn u kviru svg slbdng vremena te ne bavlja neku lukrativnu djelatnst niti tijekm putvanja niti u dredištu svg putvanja ne privređuje. Putvanje je uvijek dvsmjern Vremenska kmpnenta sba mra privremen izbivati izvan ubičajene sredine dulje d 24 sata, ali maksimaln 1 gdinu. Manje d 24 sata izletnik (jedndnevni psjetitelj) Svrha putvanja sbe kje putuju mtivirane su dmrm, rekreacijm, sprtm, zdravstvenim razlgm ili psjetm prijateljima i rdbini, ili su na pslvnm putu, studiju (<1 gd.), hdčašću, prema definiciji unwt-a ubrajaju se u turiste. Turisti nisu: vjska, putnici na dnevnim rutinskim putvanjima, putnici kji idu svakg dana na psa, šklu, studij, putnici u tranzitu, migranti, radnici na privremenm radu, nmadi, izbjeglice i prgnanici te sbe iz diplmatskg kra i knzularni predstavnici ŠTO definira turista ka psjetitelja? Osba kja putuje izvan svje sredine kraće d 12 mjeseci i čija glavna svrha putvanja nije vezana za bavljanje neke lukrativne aktivnsti u mjestu kje psjećuje. 3
Turist p Eriku Chenu: Turisti je dbrvljni, privremeni putnik kji putuje u čekivanju zadvljstva kja mu mgu pružiti nvsti i prmjene dživljene na relativn dugm i neučestalm dvsmjernm putvanju. Turist p Valene Smith: Osba privremen nezauzeta pslm kja putuje da dživi prmjenu. Klasifikacija putnika prema UNWTO-u: psjetitelji kji brave najmanje jednu nć u zemlji kju psjećuju strane zračne ili brdske psade kje uzimaju smještaj u zemlji kju psjećuju psjetitelji kji ne nće u psjećenj zemlji iak pstji mgućnst psjeta tijekm dana ili vise dana i kji se vraćaju na svj brd ili vlak da bi prespavali ubičajen uključeni u izletnike. Odvjena klasifikacija vih psjetitelja nije prepručljiva psjetitelji kji dlaze i dlaze istg rana psade kje nisu rezidenti zemlje kju psjećuju i kji staju sam jedan dan putnici kji putuju iz zemlje dmicila u drugu zemlju na dužnst i bratn putnici kji ne napuštaju tranzitn pdručje zračnih ili brdskih luka - Turizam prema W. Hunziker i K. Krapf 1942. Turizam je skup dnsa i pjava kje prizlaze iz putvanja i bravka psjetilaca nekg mjesta ak se tim bravkm ne zasniva staln prebivalište i ak s takvim bravkm nije pvezana nikakva njihva prizre dna djelatnst. - Turizam nije isključiv gspdarska djelatnst! aktivnst pmću kje čvjek stvaruje i uznapreduje ljudske sbine pćenit, sbine čvječnsti, humansti, bi u pgledima i spznajama pjedinca, u njihvu dnsu prema svijetu i prema prirdi - Osnvne determinante turizma: prstr izvan dmicila i ptršnja sredstava stečenih izvan mjesta turističkg bravka turističkj destinaciji - Kmpnente turizma: dinamična kmpnenta dnsi se na putvanje kje se mra pduzeti da bi d turističke aktivnsti upće dšl statična kmpnenta dnsi se na bravak u destinaciji kji mra sigurati zadvljenje ptreba turista i ispunjenje čekivang turističkg dgajaju - Turizam prema Geldneru i suradnicima Turizam je skup pjava i dnsa prizašlih iz interakcije turista, davatelja uskga, država i lkalnih zajednica dmaćina u prcesu privlačenja i ugšćivanja tih turista i drugih psjetitelja - Četiri temeljna subjekta u turizmu: privremeni psjetitelji pduzetnici i stali pružatelji usluga svi ni kji privremenim psjetiteljima nude prizvde i usluge za zadvljenje svjih ptreba i specifičnih zelja. Imaju mgućnst stvarivanja prfita javni sektr zemlje dmaćina stvaruje javne prihde lkalna zajednica ka dmaćin turista dražava sve negativne i pzitivne strane kulturng i gspdarskg utjecaja turizma - UNWTO definicija turizma Turizam uključuje aktivnsti prizašle iz putvanja i bravka sba izvan njihve ubičajene sredine ne dulje d jedne gdine radi dmra, pslvng 4
putvanja i drugih razlga nevezanih uz aktivnsti za kje bi primili ikakvu naknadu u mjestu kje psjećuju. (Nice, 1999.) - 5 temeljnih bilježja turizma: Turizma nema bez putvanja i kretanja ljudi te njihva bravka u turističkim dredištima Putvanje i bravak se mraju zbivati izvan ubičajene sredine u kjj se sba kreće Turizam se zasniva na dvsmjernm, kružnm putvanju kje ima definiran vremenski interval u kjem se dgađa Svrha turističkg putvanja nikad se ne veze uz stalni bravak u destinaciji i/ili uz zapšljavanje U turističkm dredištu turisti trše, a ne privređuju - Uvjeti kji determiniraju turizam: Duljina bravka minimum jedn nćenje i maks. Bravak d gdine dana Svrha putvanja dmr, zabava, rekreacija - Turist prema dzs RH Turist je svaka sba kja u mjestu izvan svg prebivališta prvede najmanje jednu nć u ugstiteljskm ili drugm bjektu za smještaj gstiju, radi dmra ili rekreacije, zdravlja, studija, sprta, religije, bitelji, pslva, javnih misija i skupva. - Turizam prema cperu turizam je privremen kretanje u destinacije izvan ubičajeng mjesta stalng bravka i rada kje uključuje aktivnsti za vrijeme bravka u destinaciji i usluge kjima se zadvljavaju ptrebe turista. - Opći kntekst definiranja turizma putvanje iz zadvljstva izvan ubičajene sredine, ptršnja sredstava stečenih u dmicilu, a ptršenih u turističkm dredištu INICIJALNI POTICAJI RAZVOJU TURIZMA - Industrijalizacija i urbanizacija izravn stvaraju turističke ptrebe. Turistička ptreba je skup pjedinačnih ptreba kje zajednički (skupn) zadvljavaju pjedinca ili skupinu ptršača u njihvj namjeri da se dmre i rekreiraju na turistički način, a t znaci radi bnavljanja svje psihičke i fizičke kndicije. - Dvije su snvne skupine ptreba: Primarne ili egzistencijalne ptrebe ptreba za hranm, spavanjem, djećm... Sekundarne ptrebe turističke ptrebe su jš uvijek u dmeni sek. Ptreba, i t nih višeg reda jer d zadvljenja tih ptreba dlazi tek kada čvjek zadvlji primarne. - Ptrebni resursi za turističk putvanje: Slbdn vrijeme Slbdna sredstva - Prva revlucija turističkih putvanja pjava parne lkmtive i željeznice prva pruga 1825. U engleskj. Tak su putvanja pstala brza i ugdnija. - Krippendrfva shema faktra prcvata turizma (knjiga str. 34) - Subjektivni, iracinalni čimbenici kji utječu na turistička kretanja i turističku ptršnju mda, društveni prestiž, ljubav, vjera 5
MOTIVI TURISTIČKIH PUTOVANJA - Glavni mtivi turističkih putvanja dmr, rekreacija izvan ubičajene sredine čuvanje zdravlja i Želja za nvim dživljajima. VRSTE I OBLICI TURIZMA - Dmaći turizam uključuje turistička putvanja i bravak dmicilng stanvništva u različite destinacije unutar granica vlastite zemlje (putvanja stanvnika Hrvatske unutra Hrvatske) - Receptivni turizam uključuje turiste nerezidente kji brave u prmatranj zemlji (npr. Turisti Austrije u Hrvatskj) - Emitivni turizam - uključuje turistička putvanja rezidenata u druge zemlje - Interni (unutrašnji) turizam kmbinacija, ukupnst dmaćeg i receptivng turizma (prati se turistički prmet, npr. Svih hrvatskih i stranih državljana na pdručju HR) - Nacinalni turizam uključuje sva turistička putvanja dmicilng stanvništva (rezidenata) u zemlji i inzemstvu (npr. Putvanja građana Hrvatske u turistička dredišta unutar vlastite zemlje i sva turistička putvanja u turističke destinacije izvan zemlje) - Medjunardni turizam - uključuje kmbinaciju, ukupnst receptivng i menitivng turizma (sva putvanja inzemnih građana u HRV i sva putvanja hrvatskih građana u inzemstv) - Intrareginalni turizam sva turistička putvanja stanvnika jedne zemlje dređene regije u drugu zemlju iste regije (turistička putvanja Eurpljana unutar Eurpe) - Interreginalni turizam turistička putvanja stanvnika jedne zemlje dređene regije u drugu zemlju, ali izvan te regije (turistička putvanja Eurpljana izvan Eurpe). - Kriteriji pdjele turizma Duljina trajanja turističkg bravka izletnički, vikend turizam, bravišni turizam Prstr na kjem se turizam dgađa urbani i ruralni Dbna struktura turista dječji, mladinski, biteljski, turizam treće dbi Gdišnje dba zimski i ljetni Intenzitet krištenja privatnih kapaciteta predseznski, seznski, pseznski, izvanseznski - Masvni i alternativni turizam, tj. Održivi turizam alternativa sadržajima i pnašanju u turizmu sa svrhm da se turizam unaprijedi - Specifični blici turizma psebna skupina turističkih kretanja kja su uvjetvana dređenim, dminantnim turističkim mtivm kji turističkg ptršača pkreće na putvanje u destinaciju čija je turistička pnuda sadržajima prilagđena stvarenju dživljaja vezanih uz dminantan interes tg ptršača St zasnvani na prirdnim resursima zdravstveni, sprtski, nautički turizam, ekturizam, seski (agr turizam), lvni i riblvni, naturizam, rbinznski turizam St zasnvani na društvenim resursima kngresni (engl. M.i.c.e. meetings, incentives, cnventins, events), kulturni, gastrnmski i enfilski turizam, turizam dgađanja (event turism), vjerski turizam, turizam na umjetn stvrenim atrakcijama, casin-turizam i drugi - WTTC wrld Travel and Turism Cuncil 6
POVIJESNI RAZVOJ TURIZMA - Faze razvja turizma prema Freyeru: pretfaza d 1850. pješice, na knju, kčijm, dijelm brdm dmr, hdčasnici, ratvi, tkrića, brazvanje elita, plemstv, brazvani, pslvni ljudi pčetna faza 1850. -1914. vlak (tuzemstv), parbrd (inzemstv) dmr nvi srednji stalež razvjna faza 1914. 1945. vlak, autmbil, autbus, avin (linijski) liječenje, dmr, trgvina imućni, radnici viska faza d 1945. autmbil, avin (čarter) bnavljanje, dmr, slbdn vrijeme svi sljevi (u razvijenim zemljama) POVIJESNI RAZVOJ TURIZMA U REPUBLICI HRVATSKOJ - Antunac razlikuje 4 faze: kraj 19. st. razdblje d pčetka 20. st. d kraja Prvg svj. rata razdblje d kraja Prvg d kraja Drugg svj. rata razdblje nakn Drugg svj. rata - Pirjavec i Kesar 4 etape razvjnih faza razdblje d Prvg svj. rata (1850. 1914.) razdblje između dva svj. rata (1918. 1939.) razdblje d Drugg svj. rata d 1990. razdblje nvije hrvatske pvijesti d danas - Vuknic peridizacija razvja turizma u Hrvatskj u šest faza Prva faza Razdblje preteča turistickg razvja ili pjava sličnih turizmu Stari Rimljani varaždinske i krapinske tplice Druga faza Kraj 19. St, dnsn faza znatiželje Prvi ugstiteljski bjekti u lkalnm vlasništvu, začetak prvih turističkih mjesta, stvaranje rivijera 7
Treća faza Od pčetka 20. St. D kraja prvg svj. Rata, faza svješćivanja Četvrta faza Između dva svjetska rata, faza prvih pstignuća Peta faza Razdblje nakn drugg svjetskg rata, faza intenzivng turistickg razvja Šesta faza Od 1991. D pčetka 21.st., faza pravka i knslidacije turistickg živta u hrvatskj 8
2. Turističk tržište ptražnja, pnuda i trendvi UVOD - Tržište tržište se pćenit definira ka mjest na kjem se susreću subjekti pnude i ptražnje, dnsn mjest na kjem trgvci susreću kupce kjima žele prdati svju rbu i usluge. - Cijena rbe, dnsn usluge, pjavljuje se ka regulatr veličine pnude i ptražnje. - Na turističkm tržištu se susreću subjekti pnude i ptražnje, a vrl cest i psrednici. POJAM I OSNOVNI ELEMENTI TURISTIČKOG TRŽIŠTA - Turističk tržište skup dnsa pnude i ptražnje u pdručju usluga i dbara st slućen za pdmirenje turističkih ptreba na dređenm prstru, dnsn dnsa pnude i ptražnje kji nastaju pd utjecajem turističkih kretanja. - Obilježja bez kjih turističk tržište ne mže funkcinirati Zadvljenje turističkih ptreba nije mguće stvariti bez putvanja turista ptršača izvan njihve ubičajene sredine u mjesta u kjima je kncentrirana turistička pnuda turistička pnuda je dvjena, dislcirana, st znaci da turisti mraju putvati d nje d mjesta turističke ptražnje. Prizvdi i usluge kje se nude na dredbenm turističkm tržištu za pdmirenje turističkih ptreba ne mgu se dvjiti d prstra na kjem se prizvde, već su za njega čvrst vezani prizvdi i usluge se ne mgu knzumirati na nekm drugm mjestu, dk se na stalim tržištima prizvdi i usluge mgu negraničen kretati. Prizvd kji se nudi na turističkm tržištu nije hmgeni prizvd kji bi bi rezultat jedinstveng prizvdng prcesa tu se radi integriranm prizvdu kjeg u trenutku knzumacije pružaju različiti pružatelji usluga, a turist ga dživljava ka jedinstven turističk iskustv. Vezanst knzumacije turističkih prizvda za mjest njegve prizvdnje turisti su uvijek sastavni di prizvdnje tur. Prizvda i njegva knzumacija nije mguća bez njihve prisutnsti. - Dva pla turistickg tržišta Emitivn turističk tržište di turistickg tržišta gdje se nalazi veća kncentracija turističke ptražnje Receptivn turističk tržište di tržišta na kjem je kncentrirana turistička pnuda - Knstitutivni elementi turistickg tržišta: Turistička pnuda Turistička ptražnja Turistički psrednici - Tri aspekta analize turistickg tržišta Predmet razmjene su uglavnm usluge. 9
Način pvezivanja turističke pnude i ptražnje veza izjedaju turističke pnude i ptražnje mže biti izravna bez krištenja psrednika i neizravna uz krištenje psrednika ili kmbiniran. S tg aspekta se gvri pretežn individualnm ili pretežn rganiziranm turističkm tržištu. Prstr mjest u kjem se susreću turistička pnuda i ptražnja se naziva turistička destinacija. Prstrn se uvijek nalazi na receptivnm tržištu. Pjam, kncepcija i bilježja turističke ptražnje - Turistička ptražnja za ptrebe turističke statistike (Cperu) ukupan brj sba kji sudjeluje u turističkim kretanjima ili se želi uključiti u turistička kretanja da bi se kristile različitim turističkim uslugama u mjestima izvan svje ubičajene sredine u kjj žive i/ili rade - Turistička ptražnja s eknmskg aspekta (Vuknic, Čavle) kličina rbe i usluga kja se pd dredbenim uvjetima i uz dredbenu cijenu mže plasirati na turističkm tržištu, dnsn za kju pstji realan i bjektivan interes mgućih turističkih krisnika - Kljucne tvrdnje vezane uz turističku ptražnju (3 tvrdnje) Na ptražnju mže utjecati bezbrj čimbenika, a ne sam cijena Freyerva shema čimbenika utjecaja na turističku ptražnju. Dijeli čimbenike na individualne, društvene, eklške, eknmske, državne i utjecaje pnude. Ptražnju ne cine sam sbe kje se stvarn uključuju u turistička kretanja već i ne sbe kje bi t željele, ali se iz dređenih razlga ne mgu uključiti Pstji više vrsta turističke ptražnje, a takđer pstje i apslutni neptršača ili apstinenti d turističkg putvanja Pdjela turističke ptražnje: Idealna ptražnja čine je svi stanvnici neke zemlje kji imaju bjektivnu ptrebu uključiti se u turistička kretanja, n t istdbn ne znači da se ni svi mgu uključiti u njih Ptencijalna ptražnja sve ne sbe kd kjih pstji ptreba, ali i mgućnst da zadvlje svje turističke ptrebe, ali kje nisu jš dnijele knačnu dluku uključivanju u turistička kretanja i ptršnji Realna ptražnja t su svi ni kji su dnijeli dluku da sva ili di svjih slbdnih sredstava i slbdng vremena ptrše za zadvljenje turističkih ptreba Efektivna ptražnja di realne ptražnje. Ona veličina ptražnje kja je zabilježena u turističkj statistici i za gre navedene razine turističke pnude knačan rezultat tržišng djelvanja Turistička ptražnja dređuje dnse na turističkm tržištu Ptencijalna turistička ptražnja čini glavnu drednicu turističke pnude - Temeljna bilježja turističke ptražnje Dislciranst Turistička ptražnja je prstrn dvjena d turističke pnude Hetergenst 10
Turističku ptražnju karakterizira različitst turističkih ptreba pa se stga te ptrebe mraju zadvljiti na vrl različite načine u različitim turističkim destinacijama i u različit vrijeme Hetergenst tur. Ptražnje nameće svim sudinicima turističke pnude da svje prizvde maksimaln prilagde pjedincima ili manjim skupinama Elastičnst Viskelastična eknmska kategrija Označava dinamičan dns između ptražnje i drugih zavisnih pjava, u kjem se ptražnja mijenja brže, jednak ili sprije neg št nastupaju prmjene u drugj pjavi Primarna elastičnst turističke ptražnje sjetljivst turističke ptražnje na prmjene u eknmskim kategrijama kjima visi turistička ptražnja (prmjene u visini dhtka i/ili prmjene u visini cijena usluga) Dhdvna elastičnst turističke ptražnje utvrđuje se stupanj reakcije ptražnje na prmjene u dhtku Cjenvna elastičnst turističke ptražnje utvrđuje se stupanj reakcije turističke ptražnje na prmjenu cijena dređenih usluga na turističkm tržištu Sekundarna elastičnst turističke ptražnje na elastičnst ptražnje mže utjecati i turistička pnuda. Ak su prmjene turističke ptražnje uvjetvane prmjenama u strukturi turističke pnude, radi se sekundarnj elastičnsti turističke ptražnje. Dinamičnst ptražnje Utječe tehnički i tehnlški napredak i prmjena, psebn u dmeni prijevznih sredstava Seznski karakter Ograničen vrijeme kje stji turistima na rasplaganju za turistička putvanja i bravke, a kje se svdi uglavnm na vrijeme gdišnjeg dmra, dane vikenda i blagdana. Sličn je i s klimatskim uvjetima Ptražnja za uslugama u turizmu vremenski je neravnmjern raspređena Negativne psljedice seznalnst: Utječe na stupanj iskrištensti smještajnih kapaciteta Opća turistička infrastruktura (ceste, marine..) Ostvaruje prenizak stupanj iskrištensti izvan sezne Javni sektr se bri s viskim perativnim trškvima pslvanja (plicija, vatrgasci, blnice) Seznska zapslenst, radn vrijeme prdužen Viske cijene, gužve, prevelika kncentracija turističkg prmeta Eklške psljedice zbg prevelike kncentracije turističke ptražnje Mjere za smanjenje negativnih psljedica Prduljenje turističke sezne Prmjene u trendvima turističke ptražnje više se traže vikend putvanja 11
Pjam, struktura i bilježja turističke pnude - Turistička pnuda di tržišta kji se pjavljuje ka pnuđač rbe i usluga, dnsn ka na kličina rba i usluga kja se nudi p dređenim cijenama radi zadvljenja turističkih ptreba - Čimbenici kji utječu na turističku pnudu Gspdarski utjecaji Društvene nrme Sustavi vrijednsti Plitičk kruženje Kultura - Kmpnente turističke pnude Atrakcije prirdne i društvene Ugstiteljstv Prijevz Turističk psredništv Organizacije turizma tz i sličn Trgvina - Turistička pnuda p Pirjevcu turistička pnuda uključuje sve gspdarske i društvene sudinike jedne zemlje, kji na izravan ili neizravan način pridnse sirenju i različitsti ukupne pnude i time mgućem pvećanju turističke ptršnje, ka eknmske rezultante privremeng bravka dmaćih i inzemnih turista - Turistički prizvd Vanhve sve n st turist kupi, dnsn knzumira u zadvljenju svje ptrebe Vuknic i Čavlek skup materijalnih i nematerijalnih elemenata kji pripadaju izvrnj i izvedenj turističkj pnudi Burkart i Medlik amalgam svega nga st turist pduzima u destinaciji i usluge kjima se kristi da bi zadvlji svje turističke ptrebe. T znaci ne sam da turistički prizvd nije hmgen, već da su sastavni elementi svakg turistickg prizvda ujedn i mngi nepipljivi elementi ka atmsfera kja vlada u destinaciji i ukupni ambijent - Obilježja turističke pnude Hetergenst hetergenst turističke pnude je uvjetvana hetergenšću turističke ptražnje. Neelastičnst tur. Pnuda je vrl neelastična. Neelastičnst se gleda u nemgućnsti kapaciteta većeg dijela turističke pnude da mže reagirati na prmjene u drugim pjavama na turističkm tržištu Statičnst - turistički ptršači ne mgu knzumirati turistički prizvd izvan tržišta pnude Seznski karakter scilacije iskrištensti kapaciteta turističke pnude Diverzificiranst vrl diverzificirana, a karakterizira je i velika usitnjenst pjedinih kapaciteta 12
GLAVNI TRENDOVI NA TURISTIČKOM TRŽIŠTU - Vrste bilježja trendva Kvantitativni izražavaju se brjčanim pkazateljima Kvalitativni izražavaju se pisn - Analiza trendva pmaže turistički emitivnim i receptivnim zemljama da kritički analiziraju vlastiti plžaj na turističkm tržištu, da spznaju prmjene cima prije i prilagde se. Trend rasta turističke ptražnje i pnude - Trend rasta turističke ptražnje je uzrčnpsljedičnu pvezan s trendm rasta turističke pnude - Trend turističke ptražnje d 1950. D 2008. G. Prsječna stpa rasta Medjunardni turističkih dlazaka iznsi 6,4% - 2008. međunardni turistički dlasci 922 milijuna - 2008. prihdi d međunardng turizma 944 mlrd usd - 2008. - tržišni udjeli regija u ukupnm brju međunardnih dlazaka Eurpa 52,9% Amerika 16% Azija i Pacifik 20,4% Bliski istk 5,7% Afrika 5,0% - Eurpa vdeća receptivna turistička regija svijeta - U dsadašnjem razvju turizma jasn je učiti trend disperzije turistickg prmeta na sve veći brj receptivnih turističkih zemalja u svijetu, dnsn trend pstupne ravnmjernije gegrafske distribucije međunardng turistickg prmeta - 2008. Vdeće receptivne zemlje svijeta 31% cine Francuska Sad Španjlska Kina Italija 14% cine V. Britanija Ukrajina Turska Njemačka Meksik 11% cine Malezija Austrija Rusija Kanada Grčka 13
44% cine stale zemlje - 2008. Vdeće emitivne zemlje svijeta Njemačka 9,6% Sad 8,4% V. Britanija 7,3% Francuska 4,6% Kina 3,8% Italija 3,3% Japan 3,0% Kanada 2,8% Rusija 2,6% Nizzemska 2,3% - 2008. Inzemna turistička ptršnja 944 mlrd. Usd - 2008. Turistička ptršnja per capita 140,4 USD Trend rastuće glbalizacije turističke ptražnje - Intrareginalni putvanja stvaruju 80% u Medjunardni turističkm prmetu - Sve vdi trendu rastuće standardizacije i hmgenizacije turistickg tržišta - Glbalizaciju turističke ptražnje nemguće je prmatrati izvan kvira tehnlškg napretka, i t psebn razvja zračng prijevza i revlucinarnih prmjena u infrmacijskj tehnlgiji Utjecaj demgrafskih trendva na turistička kretanja - Ubrzan je trend rasta ppulacije kja stari te trend smanjenja brja djece u biteljima st će znatn draziti na Međunardna turistička kretanja u svijetu - Starije dbne skupine izuzetn hetergena skupina turističkih ptršača: Jedni cine aktivne senire kji su zdravi i kji cest putuju i iz preventivn zdravstvenih razlga Drugu skupinu cine knzervativna srednja i dbrstjeća klasa starijih sba d 75 gdina, zdravih i kji nastavljaju s turističkim putvanjima u istm ritmu ka i u mlađim gdinama, ali imaju tradicinaln turističk pnašanje Najvažnija bilježja su da češće putuje, nerijetk bira destinacije udaljenije d svg mjesta stalng bravka, dulje staje na dmru, kmbinira dvije ili vise destinacija na jednm putvanju, želi sudjelvati u raznim aktivnstima i trše vise na putvanju Prmjene vrijednsng sustava i živtng stila - Dk je pčetnu fazu u razvju turizma bilježi živtni stil živi da bi radi, kji se pslije prmijeni u sustav radi da bi živi", u psljednja dva desetljeća pdijeljenst živta i rada znatn se smanjila i živtni je stil pstala težnja za dživljajima. 14
- Pvećan je sjećaj za kvalitetu živta time su i turisti zahtjevniji i sjetljiviji na kvalitetu. - Turisti su pstali iskusniji u turističkim putvanjima te traže individualniji pristup rganizaciji putvanja. - Turistička ptražnja traži dmak d pasivng ka aktivnm dmru. - Sve t je dvel d plarizacije turističke ptražnje na dvije snvne kategrije: Ptršači kji traže visku kvalitetu usluga Ptršači kjima je najvažnija st niza cijena turističkih usluga - Turisti pstaju sve zahtjevniji, putuju sve češćem, ali kraće i sve se vise kreću specifičnim blicima turizma u ptrazi za nvim dživljajima. Trendvi na tržištu pnude - Turističk tržište karakterizira veća pnuda d ptražnje, znaci jasn je da ptražnja diktira uvjete na tržištu. - Glbalizacija je neprepznatljiviji pći trend kji bilježava razvj turizma u psljednjih 20-tak gdina i kji utječe na sve destinacije u svijetu. - Ostali trendvi Knkurentska brba pvećanje brja turističkih destinacija na turističkm tržištu rezultira sve žešćm knkurentskm brbm turističkih destinacija za turističke ptršače Supstituivnst destinacije mgućnst supstitucije jedne destinacije drugm je vrl viska, pa stga destinacije nastje diverzificirati svju pnudu razvjem nvih usluga Branding standardizacija prizvda i stvaranje marki prizvda, tzv. Brendiranje Last minute bking sve veća prisutnst rezervacija u zadnji čas, last minute bking, st ima velike psljedice na pslvnu plitiku gspdarskih subjekata u turizmu Jačanja prcesa hrizntalnih i vertikalnih integracija uza sve trendve, najučljiviji i najdminantniji trend na turističkm tržištu d sredine 1990. - ih gdina je trend jačanja prcesa hrizntalnih i vertikalnih integracija - Krajem 1990-ih gdina strategija krupnjivanja na turističkm tržištu. Subjekti kji djeluju na turističkm tržištu sve češće se udružuju pa u rganizacijskm smislu pstaju sve veći, a njihva rg. Struktura sve slženija - Mćni turistički kncerni u svm sustavu imaju zrakplvne kmpanije, htelske lance, lance turističkih agencija, brdve za krstarenja, siguravajuće kuće itd. - U Eurpi dva vdeća hrizntaln i vertikaln pvezana mega turistička kncerna: tu i Thmas Ck 15
Ov je sam pregled, a cijela skripta (108 str.) te čeka u našj SKRIPTARNICI! 16