Opći pis funkcinalnsti je digitalna pslvna platfrma za pravne sbe kja integrira kmercijaln i financijsk pslvanje uz autmatizaciju svih pslvnih prcesa na temelju specijaliziranih pslvnih mdela kreiranih za svak tržište psebn. U svjj primjeni, kreira specijalizirana tržišta(burze), i t: Tržište likvidnih transakcija ptraživanja i bveza pravnih subjekata Tržište pnude i ptražnje rba i usluga Uz t, da: uvdi sasvim nvi blik upravljanja trgvinskim pslvima pri čemu bitn mijenja takve dnse na način Frmira sustav trgvanja između pravnih sba bez dgde plaćanja(sa trenutnm naplatm) Vrši spajanja ptencijalnih kupaca i dbavljača na infrmativnj razini ( ROBNA BURZA ) Vrši spajanja ptencijalnih kupaca i dbavljača na knkretnim predmetima( SLOBODNO TRGOVANJE ) Omgućuje centraliziranu nabavku prek d ugvrenih dbavljača platfrme Omgućuje transparentan sustav pnude i ptražnje rba pri čemu mgućuje direktne pregvaračke kntakte između ptencijalnih kupaca i dbavljača Financijski di nadgrađuje mgućnsti trgvinskg dijela na način da financijski prati trgvinsk pslvanje, pri čemu integrira likvidne i bračunske resurse, te ih u ptpunsti izjednačava u pgledu uptrebe u cilju nabavke rba ili u druge svrhe. Strukturaln, u radu Opći krisnici sudjeluje više skupina krisnika, d kjih izdvajam: Pravne sbe kje svjm(besplatnm) registracijm dlaze u mgućnst kristiti prizvde platfrme na knkretnim predmetima, a prema svjem interesu u knkretnm slučaju. Specijalni(ugvrni krisnici) Pravne sbe kje imaju ugvrni dns sa, a iz tg dnsa stvaruju specijalne benefite u svjem pslvanju. Takve pravne sbe spadaju u sljedeće grupacije: Integratri Pravne sbe sa kjima ugvara pslvni dns na način da: U prvm kraku bračunski zatvara njihve bveze(ili ispručuje rbu) U drugm kraku(nakn št se realizira resurs u krist ) vrši se preuzimanje ptraživanja takvih pravnih sba U dgvrenm vremenskm vremenskm intervalu vrši se međusbni bračun i prijebji transakcija u krist/na teret Platici Pravne sbe sa kjima ugvara pslvni dns na način da: U prvm kraku bračunski zatvara njihve bveze(ili ispručuje rbu) U drugm kraku za realizirane resurse iz prvg kraka (ka prtučinidbu) uzima likvidna sredstva pri čemu se takvim krisnicima dbrava financijski scnt Ugvrni dbavljači Pravne sbe sa kjima grupacijama rba/usluga za njihvu distribuciju prek. ugvara pslvni dns na način da ugvara rabat p ugvrenim 1 P a g e
MultiPlex nalgdavci Pravne sbe sa kjima ima ugvrene specijalne dnse na način da: za njih uslužn pretvara jednu vrstu ptraživanja u drugi(pvljniji) blik ptraživanja(takve pravne sbe ne ustupaju svje resurse, već za njih radi uslugu) Za vremensk krištenje takvih resursa, takve pravne sbe dbivaju financijski benefit Izdavatelji jamstava Pravne sbe sa kjima ugvara pslvni dns na način da: U prvm kraku zatvara njihve bveze(ili ispručuje rbu) Tak stvren ptraživanje depnira prema vj vrsti krisnika(lmbardn jamstv) Zauzvrat, takav krisnik izdaje jamstv prema financijskj instituciji u krist druge pravne sbe, a radi siguranja financijskg praćenja Nsitelj financijskg pslvanja Prjektna pravna sba kja upravlja financijskim(knjigvdstvenim) transakcijama i kja sigurava Salda krisnika ažurnima. Nsitelj perativng pslvanja Pravna sba, kja u ime i za račun nstelja financijskg pslvanja upravlja svim perativnim i dkumentarnim prcesima pslvanja. Unutar takve pravne sbe, realizirani su sljedeći djeli: IT djel Krisnička pdrška Tehnička pdrška Razvj i prilagdba IT rješenja Kmercijalni djel Prmidžba pćih pslvnih mdela Upravljanje pslvnim dnsima sa dbavljačima Upravljanje pslvnim dnsima sa kupcima Analitika i kmbinatrika Analiza infrmacija i definiranje pslvnih mdela Detekcija interesa i prnalazak rješenja u knkretnim nalzima Pkretanje dkumentarnih prcesa Opći pslvi Upravljanje dkumentarnim prcesima Opće administrativn pslvanje Knjigvdstveni pslvi i perativn financijsk pslvanje Prema gre iznesenm strukturalnm ustrju, razvidn je: Nsitelj pslvanja nastupa prema svim krisnicima, pri čemu: Omgućuje benefite pćim krisnicima( i za t naplaćuje naknade p realiziranim predmetima) Di stvarenih naknada ustupa Specijalnim krisnicima Svaka realizacija se temelji na vljnj radnji bil kjeg sudinika, a detekciju interesa sigrava nsitelj perativng pslvanja unutar djela kmbinatrike Svim pslvnim prcesima upravlja specijalizirana IT infrastruktura kja je namjenski razvijana za vu namjenu, a kja se sastji d: Baze pdataka Registar pravnih sba(trenutn stanje cca 119.000 pravnih subjekata) Registar pslvnih kntakata(trenutn stanje cca 78.000 kntakata) Registar pnude i ptražnje rba/usluga(trenutn cca 1.000 rbnih grupacija u pnudi) Registar ptraživanja i bveza(trenutn stanje cca 110.000 pslvnih dnsa) Krisničke aplikacije Krisnički Web Panel sa svim funkcijama, predviđen za krištenje pćih krisnika u svakdnevnm pslvanju Analitičke aplikacije Aplikacije za ažuriranje baza pdataka 2 P a g e
Aplikacije za detekciju interesa Aplikacije za prnalazak i predlaganje rješenja Upravljačke aplikacije Aplikacije za pdršku upravljanja prcesima krisnika Aplikacije za upravljanje dkumentarnim prcesima Aplikacije za upravljanje rizicima Aplikacije za upraljanje likvidnšću Aplikacije za pće upravljanje pslvanjem(administrativn,knjigvdstven,...) Aplikacije za planiranje i kntrling Aplikacije za upravljanje dbrenjima predmeta Aplikacije za detekciju knflikata interesa Aplikacije za upravljanje prihdima Aplikacije za upravljanje definiranja pslvnih mdela Specijalizirani alati za autmatizaciju pslvanja MX TAN kartica Specijalizirana kartica kja mgućuje ONLINE integraciju sa POS terminalima u cilju preuzimanja rbe na prdajnim mjestima u režimu 24/7 SEPD Sustav elektrnskg ptpsivanja dkumenata Specijalizirani(zatvreni) sustav krisnika kji uz pmć MX TAN kartica mgu ONLINE ptpisivati dkumente DEBITNA platna kartica Bankarska kartica kja mgućuje kupnju na POS terminalima u inzemstvu, te pdizanje gtvine na bankmatima Krisnici stvaruju brjne benefite u svjem pslvanju, a kji se mgu svrstati u sljedeće grupacije: Krištenjem pravne sbe bitn pdižu svju infrmiranst Krištenjem pravne sbe bitn ubrzavaju svje pslvne tkve Krištenjem pravne sbe bitn jačaju svju likvidnst Krištenjem pravne sbe dlaze u pziciju bitng prširenja tržišta Krištenjem pravne sbe bitn pdižu razinu sigurnsti pslvanja Takve benefite mže realizirati jer mijenja prcese(zadire u pslvanje) u sljedećim dijelvima pslvanja: Trgvinsk pslvanje U segmentu nabavng pslvanja U segmentu prdajng pslvanja U segmentu marketinga Financijsk pslvanje U segmentu upravljanja likvidnšću U segmentu aktivacije svih resursa U segmentu pristupa financijskm tržištu(praćenje) U segmentu upravljanja rizicima pslvanja Dkumentarn pslvanje U segmentu brzine realizacije pkrenutih rješenja Pravn pslvanje U segmentu pravne sigurnsti pslvanja U segmentu pravne kmpatibilnsti pslvanja Osim tga, ima resurse sa kjima psluje u svim djelatnstima, te mgućuje pvezivanje krisnika iz različitih djelatnsti, različitih interesa, te različitih statusnih stanja na istim predmetima. Uprav ta činjenica mgućuje punu primjenu pslvnih i kmbinatričkih mdela (pstjanje vlje za suradnju). 3 P a g e
Trgvinsk pslvanje U pgledu utjecaja na trgvinsk pslvanje, ima razvijen sustav pdrške kji čini: Sustav pdizanja infrmiransti pslvanja Takve aktivnsti prvdi krz prgram ROBNA BURZA. Krz vaj prgram, mgućuje krisnicima pregled sljedećih pslvnih infrmacija: Tk psluje u kjj djelatnsti? Napmena: rasplaže ažuriranim bazama pravnih subjekata razvrstanim p NKD klasifikaciji, a kja je infrmatički brađena na način da: Djelatnsti grupira p dređenim kriterijima radi lakšeg pregledavanja Odabirm pjedine djelatnsti, krisnici mgu trenutn dbiti ppis pravnih subjekata kji tu djelatnst imaju ka primarnu, a pvezivanjem sa registrm pslvnih kntakata, mgućen je i pregled pslvnih kntakata u svakm pravnm subjektu Tk nudi dređenu rbu/usluge? Svaki krisnik kji je izda barem jedan upitza nabavku (za dređenu pdgrupaciju prizvda) me trenutn dbiti infrmaciju tk su ptencijalni dbavljačiza tu pdgrupaciju prizvda(uključiv i kntakt pdatke). Baza ptencijalnih dbavljača se frmira na način da svaki krisnik pdgrupacije upravlja svjm pnudm asrtimana rbe/usluga. Tk traži dređenu rbu/usluge? jednstavnim dabirm Za sve pdgrupacije rba kje krisnik ima u svjj pnudi asrtimana, mže trenutn dbiti pdatke ptencijalnim kupcima(pravnim sbama kje su p tj pdgrupaciji izdale barem jedan upit za nabavku), ukljućiv i kntat pdatke te pravne sbe. Sustav pregleda rbnih grupacija je realiziran u prizvda(usluga), i t: MASTER GRUPA GRUPA PODGRUPA na način da su frmirane 3 hijerarhijske razine grupa Prema PODGRUPAMA, vrši spajanje i upravljanje infrmacijama u svim slučajevima, a MASTER GRUPA i GRUPA služe za lakši dabir i dlazak d ciljane infrmacije. Sustav trgvanja između krisnika mgućuje pvezivanje(spajanje) svjim krisnicima i na knkretnim predmetima trgvanja. Takve aktivnsti prvdi krz prgram S L O B O D N O T R G O V A N J E Putem svjeg Web krisničkg sučelja, svaki krisnikmže biti dbaljač i/ili kupac u knkretnm trgvinskm pslu. Pri tme, u knkretnm predmetu: Kupac mže biti bil kja pravna sba kja ima pristup aplikaciji 4 P a g e
Dbavljač mže biti bil kja pravna sba kja ima pristup aplikaciji, te ima traženu pdgrupaciju rba upisanu u svju pnudu asrtimana rbe Opis pslvng prcesa trgvanja u vm prramu 1. Upit za nabavku rbe/usluga Vrl jednstavnm prcedurm, krisnik upisuje upit za nabavku Odabir pdgrupacije rba Kratki pis prizvda Kličina 2. Pnuda za ispruku rbe/usluga Svaki krisnik kji ima u svjj pnudi asrtimana traženu pdgrupaciju rbe, upisani upit mže pregledavati u svjem krisničkm panelu, te prema svjem interesu ONLINE izdavati pnudu vrl jednstavnim upism kji sadržava: Naziv prizvda Kratki pis prizvda Kličinu Jediničnu cijenu Cijena pdrazumijeva plaćanje dmah(bez dgde), te predstavlja nett cijenu za kupca 3. Odabir najpvljnije pnude Krz cijel vrijeme prcesa trgvanja, kntakt pdaci kupca i dbavljača su na rasplaganju sudinicima u cilju stvarivanja međusbnih pregvra k uvjeta ptencijalne ispruke. Izdavatelj upita(ptencijalni kupac) vidi sve pristigle pnude, a ne su predane prema pnuđenim cijenama(prema pjedinj stavci prizvda). Samstaln dabire dbavljača, te u slučaju dgvra: Prihvaća takvu pnudu Autmatski frmira narudžbenicu prema dabranm dbavljaču 4. Ptvrda dbavljača i definiranje načina plaćanja Izdanu narudžbenicu jš ptvrđuje dbavljač, kji (prema dgvdu sa kupcem) : Ptvrđuje svj pristanak na realizaciju knkretng trgvinskg psla prema dgvrenim uvjetima Određuje način financijskg zatvaranja dgvreng psla. Pri tme, mguće su 2 pcije: Direktn zatvaranje kupca i dbavljača Zatvaranje prek, na način da: Dbavljač stvaruje Sald u kjeg mže trenutn kristiti u skladu sa pćim uvjetima pslvanja( plaća dbavljača) se naplaćuje d kupca(na teret njegvg Salda) U slučaju dabira direktng zatvaranja, ni u kjem dijelu ne sudjeluje u pstupku, i neće naplatiti nikakvu naknadu sudinicima vg trgvinskg prcesa. U slučaju financijskg zatvaranja prek, autmatski se kreira nalg u financijskm dijelu, te će se(nakn dbrenja): Ugvr preuzimanju duga( u kjem preuzima dug kupca prema dbavljaču) Dkumentarni prces U vm načinu trgvanja, dbavljač fakturira rbu direktn kupcu, a zatvaranja( i t sam u slučaju ak su se tak dgvrili trgvinski sudinici). sudjeluje sam u financijskm dijelu S bzirm da je: Valuta plaćanja p predmetnm pslu nastala dmah(dspjela je) Predmetnim ugvrm se trenutn vrši zamjena dužnika(nema kreditng psla) Ovakv praćenje trgvinskg psla se zaknski mže pratiti u skladu sa dredbama Zakna bveznim dnsima(ne primjenjuju se dredbe Zakna faktringu) 5 P a g e
Benefiti kje krisnici stvaruju u vm prgramu Generaln, prvedba aktivnsti u vm prgramu pdiže razinu infrmiransti ba sudinika, te bitn ubrzava pslvni prces pregvra, štedi vrijeme i napre dlaska d infrmacija,... N, aktivnsti daju i psebne benefite, d čega nabrajam sam neke: KUPCI DOBAVLJAČI Ptpun izstavljanje ptrebe ptrage za ptencijalnim dbavljačima Dlaze u priliku dbivanja infrmacija ptencijalnm kupcu(kji uprav u tm trenutku traži rbu) Jednim upitm(bez ispisa) dlazi se u mgućnst dbivanja više pnuda Omgućuje se trenutna naplata ispručene rbe(bez dgde plaćanja) Upiti se izdaju p stavci, te je bitn lakšan pstupak uspredbe ulaznih cijena Omgućuje se prdaja rbe i kupcima nepznatg bniteta, ili kupcima kji već kriste maksimum Vrši se stalni mnitring ulaznih cijena(dbavljači kreditng limita kd dbavljača uvijek daju aktuelne cijene) Trgvanje u vm prgramu daje bjektivnu Vrši se detekcija pjave nvih prizvda iz tražene pdgrupacije rba/usluga infrmaciju knkurentnsti cijena dbavljača Sustav trgvanja prek prgram DISTRIBUCIJA Ovaj mdel trgvanja predviđa: Sklapanje distribucijskih ugvra između i ugvrnih dbavljača. Takvi ugvri definiraju: Pdgrupacije prizvda i prizvde kji idu u distribuciju psredvanjem Rabate kje dbavljač dbrava za pjedinu pdgrupaciju rba Gdišnji rabat kjeg dbavljač dbrava (u slučaju realizacije zacrtang plana prdaje) Kreditni limit sa kjim dbavljač prati Autmatski prijens infrmacija d kupca prema dbavljačima, s time da psreduje u pregvaračkm prcesu Svaki upit kupca se autmatski prslijeđuje ugvrnim dbavljačima, ali dbavljači u vj fazi pstupka ne vide pdatke kupcu Dbavljači izdaju pnudu prema, a kupci takvu pnudu autmatski vide(sa cijenam uvećanim za trgvačku maržu), ali ne vide pdatke pnuditelju Nakn prihvaćanja pnude(narudžbenica) spajaju se infrmacije pnuditelju i kupcu, a radi definiranja tehničkih aspekata prizvda i ispruke Realizaciju psla na način da: Dbavljač fakturira rbu (sustav autmatski izdaje dzvlu za izdavanje fakture) fakturira rbu kupcu(sustav autmatski izdaje fakturu, a takvu fakturu dbavljač mže isprintati u svjem web sučelju i dati je kupcu prilikm ispruke) Dakle, vaj način predstavlja klasičnu tranzitnu trgvinu u kjj sudjeluje, ali se uptrebm IT tehnlgije sigurava da: sudjeluje sam u financijskm dijelu pregvaranja Tehnički di(jamstv, karakteristike rbe,...) drađuju sami sudinici trgvinskg psla Trgvačka marža Ovim mdelm trgvanja trguje se sa/bez trgvačke marže. Trgvačka marža je dređena unaprijed prema pdgrupacijama rba/usluga (unutar rbne klasifikacije), a izračun cijena se vrši autmatski(uz pmć IT tehnlgije) 6 P a g e
Benefiti trgvanja u vm prgramu KUPCI Bitn smanjenje ulaznih cijena rbe(zbg niske marže i ugvrenih rabata kje ima sa dbavljačima Alternativne mgućnsti plaćanja rbe(financijski di platfrme) Mgućnst nabave i u slučaju iskrištenih kreditnih limita DOBAVLJAČI Bitn pvećanje prdaje Bitn prširenje prtfelja krisnika rbe Bitn smanjenje rizika naplate ispručene rbe Mgućnst prdaje i prema kupcima nepznatg bniteta, dnsn kupcima kji imaju iskrišteni kreditni limit(jačanje pzicije pred knkurencijm) 7 P a g e
Financijsk pslvanje Transakcijski(debitni) mdeli Kmpletan sustav financijskih bračuna u istm trenutku), št pdrazumijeva: temelji se na transakcijskim mdelima knjiženja( u krist/na teret u a) Trenutačna knjiženja svih ptraživanja krisnika u dnsu na (Uplate) b) Trenutačna knjiženja svih bveza krisnika u dnsu na (Isplate) Trenutačnu evidenciju razlike( just in time ) ptraživanja i bveza, a takav pdatak se unutar krisnika kji trenutn kristi u radu. Takav SALDO je ekvivalent stanju na pslvnm računu(iban) kd pslvnih banaka, dnsn: Mže se kristiti nlik resursa klik na stanju ima rasplživ. smatra SALDOM IT infrastruktura mgućuje just-in-time pretvrbu resursa, sve transakcije su debitne, a eventualna vremenska razgraničenja su u dmeni psebnih ugvra(kreditni limiti, kreditne partije,...) Međutim, za razliku d klasičnih financijskih transakcija, i bitn širu bazu krištenja Salda(Isplata). mgućuje bitn širu bazu frmiranja Salda(Uplata) ka U tm pgledu, mgućuje: Način frmiranja Salda(Uplate) Ustupanjem dspjelih ptraživanja Ustupanjem nedspjelih ptraživanja Financijskm uplatm Isprukama rbe krz prgram Slbdn trgvanje Isprukama rbe krz prgram Distribucija Ugvaranjem kreditng limita sa Ugvaranjem kreditne partije pslvne banke psredvanjem Način krištenja Salda(Isplate) Financijskm isplatm na transakcijski račun Obračunskim zatvaranjem bveze Kupnjm rbe krz prgram Slbdn trgvanje Kupnjm rbe krz prgram Distribucija Pvratm dbreng kreditng limita Pvratm kreditne partije pslvne banke dbrene psredvanjem Prijensm sredstava na debitnu platnu karticu dbrenu psredvanjem Svaka d gre navedenih prcedura je dređena dkumentima, te uključuje: Terećenje za naknadu realizacije Odbrenje za realizaciju transakcije Cjelkupnim prcesm upravlja IT infrastruktura, prces je autmatiziran u cijelsti, a dabir načina frmiranja Salda(Uplate) i načina krištenja Salda(Isplate) je u dmeni samg krisnika prema trenutnm interesu. 8 P a g e
Financijsk pslvanje Kreditni mdeli Financijsk praćenje je unutar reguliran na 2 dvjena pslvna mdela: Samstaln financijsk praćenje Samstaln financijsk praćenje krisnika stvaruje se dbrenjem kreditnih limita krisniku na teret nsica financijskg pslvanja(pravne sbe kja upravlja financijskim pslvanjem ) Sustav prcjene rizika, prceduru dbrenja i stale klnsti pd kjima se dbravaju kreditni limiti dnsi nsitelj financijskg pslvanja u skladu sa svjm pslvnm plitikm, a eventualni rizici kmpenziraju se iz njegvih ptencijala. Financijsk praćenje financijskih institucija psredvanjem U dmeni financijskg praćenja trgvinskih pslva d strane pslvnih banaka i faktring društava, najveće prmjene i mgućnsti iskraka u: Činjenici da sigurava bitn širu bazu mgućih krisnika takvih sredstava Činjenici da sigurava mgućnst da u predmetu financiranja sudjeluje sam jedan trgvinski sudinik(kupac), a drugi sudinik(dbavljač) se ispušta iz sustava siguranja(ukidanje regresng prava) Činjenici da se bitn pdiže razina sigurnsti plasmana(siguranje mdela unakrsnih jamstava) Takav mdel financijskg predviđa: Da nsic ugvra prema pslvnj banci(dužnik) bude kupac trgvačke rbe Da sigura jamca-platca pslvnj banci iz grupacije kreditn spsbnih pravnih sba prema pslvnj dluci banke Ddatn,, dnsn, nsic financijskg pslvanja jamči za pvrat plasmana Da se transfer sredstava dznačuje na SALDO kupca u Da se pvrat sredstava prema pslvnj banci regulira priritetnim redslijedm: Od strane samg dužnika Isplatm(aktivacijm) jamstva Isplatm d strane Ovim mdelm financijskg praćenja: Pslvna banka ima dužnika i 2 jamca-platca u predmetu financiranja Sustav financiranja je ptpun u skladu sa regulatrnim dredbama Prcjena rizika je u samstalnj dmeni pslvne banke i pslvna banka nema nikakve ptrebe za prmjenama u načinu pslvanja d dsadašnjih mdela rada Prnalazak kreditn spsbng jamca-platca, ka i realizaciju interesa da bi takva pravna sba stupila u pslvni dns na vaj način je u dmeni rada pisan u pglavlju JAMSTVENI POSLOVI dnsi u stalm trgvinskm i/ili financijskm dijelu pslvanja, i detaljnije je 9 P a g e
Financijsk pslvanje Jamstveni pslvi Unutar kreditng dijela financijskg pslvanja, prvdi realizaciju aktivnsti u cilju izdavanja jamstva kreditn spsbne pravne sbe kju prihvaća ka jamca pjedina pslvna banka ili faktring društv, a za ptrebe siguranja kreditne partije financiranja strukturirane transakcije. U takvm financijskm pslu sudjeluju: Dužnik(kupac u trgvinskm pslu unutar ) Krisnik kji ima u trenutku zaključenja psla Sald u jednakm iznsu ili veći d iznsa kreditne partije Jamac-Platac Kreditn spsbna pravna sba kja izdaje jamstv u krist dužnika prema pslvnj banci, a u cilju dbrenja kreditne partije. Zauzvrat, pretvara svj Sald kjeg ima kd takve pravne sbe u namjenski depzit(ka lmbardn siguranje pvrata) (financijski nsic pslvanja) Pravna sba kja izdaje ddatn jamstv prema pslvnj banci, a kristeći IT infrastrukturu upravlja pstupcima pvrata sredstava i prcesima plaganja jamstava. Pslvna banka ili faktring društv Institucija kja dbrava kreditnu partiju Analiza risk pslvanja Pslvna banka Za razliku d dsadašnjih mdela pslvanja, pslvna banka ka siguranje pvrata ima snažng jamca, i ddatn---- ---ka ddatng jamca. Dakle, primjenm iste metdlgije upravljanja risk pslvanjem, njezina izlženst riziku je bitn manja. Jamac-Platac U trenutku izdavanja jamstva, kd takve pravne sbe ima ptraživanje u istm ili većem iznsu d iznsa izdavanja jamstva. Takv ptraživanje mže nastati isprukm rbe za ptrebe pravne sbe-jamca, ili preuzimanjem njegve bveze(plaćanja) prema njegvm dbavljaču mdelima. Takv ptraživanje se prilikm izdavanja jamstva pretvara u namjenski depzit(za siguranje pvrata). Dakle, rizik štete je ptpun eliminiran. izdaje suglasnst jamcu za izdavanje jamstva pslvnj banci u trenutku kada dužnik(krisnik kreditne partije) ima stvaren Sald u u iznsu jednakm ili većem d iznsa kreditne partije. Takav Sald( u skladu sa pćim uvjetima) dužnik svaruje na jedan d mgućih načina debitng financijskg pslvanja(najčešće ustupanjem ptraživanja ili isprukama rbe), a prilikm izdavanja jamstva, takav Sald pstaje namjenski depzit za siguranje pvrata sredstava. Dužnik Dužnik je krisnik kreditne partije, te nema rizika. N, u slučaju vakve primjene, u slučaju da dužnik dđe u pslvne prbleme tijekm trajanja kreditne partije, pslvna banka(kreditr) nema interesa(ni mgućnsti) pravn nastupati prema dužniku jer će za njega predmet zatvriti stali sudinici. 10 P a g e
Analiza interesa za sudjelvanje u vm pslvnm mdelu Pslvna banka Uz smanjenje rizika plasmana, pslvnj banci se bitn prširuje tržište plasmana sredstava, ka i drugačiji pristup prcjene rizika prema dužniku(zbg ddatnih klaterala). Nadalje, slvna banka se ni u kjem dijelu ne uključuje u pvezan pslvanje sa, te se realizira prvđenje njezine autnmne pslvne plitike prema pjedinm predmetu usklađen sa svim dredbama regulatrnih tijela(pravni segment pslvanja) Jamac-Platac Za izdan jamstv, jamac-platac d dbiva financijski prins(definiran ugvrm) na mjesečnj razini kji je bitn veći d trškva izdang jamstva. Na taj se način mgućuje krištenje ptencijala u knkretnefinancijske svrhe bez izlaganja bil kjem bliku rizika u pslvanju. Ovim pslvnim mdelm bitn lakšava izlazak na tržište sa stalim prizvdima, širi bazu klijenata u trgvinskim pslvima, te krz sustav naknada stvaruje financijske prihde, a bez mgućnsti pjave klnsti u kjima bi pretpi štetu u pslvanju. Dužnik Dužnik(ka krisnik sredstava) dlazi u pziciju dbivanja kreditnih sredstava i u slučajevima u kjima t ne mže stvariti u redvnm pslvanju. Osim tga, dbiva mgućnst dbivanja kreditnih sredstava na snvu neaktivnih resursa(ptraživanja ili trgvačka rba) št mu ni jedan mdel pslvanja ne mgućuje. 11 P a g e
Financijsk pslvanje MultiPlex prgram Ovaj prgram predstavlja specijalni prgram namijenjen krisnicima, a u cilju da svje neaktivne resurse pretvre u kntinuirane financijske prihde i tak stvare ddanu vrijednst. Specifičnst vg prgrama je u tme št resurs nalgdavca ne izlazi iz njegvg vlasništva, već nsitelj perativng pslvanja u ime i za račun nalgdavca prvdi dređene aktivnsti u dređenm vremenu(uz pjedinačna dbrenja nalgdavca) i na taj način stvaruje ddanu vrijednst, a di te ddane vrijednsti pripada i nalgdavcu. Resursi kje nalgdavac mže unijeti u vaj prgram su sljedeći: Dspjel ptraživanje Nedspjel ptraživanje(u dređenim slučajevima) Sald stvaren krz ispruku rbe prema kupcu kjeg ima nalgdavac Sald stvaren krz ispruku rbe prema kupcu kjeg predlži Prema pćim mdelima pretvrbe ptraživanja u SALDO(pisani u djeljku Risk pslvanje ), perativni centar nsica pslvanja će takv ptraživanje pretvriti u vrl kratkm rku u ptraživanje d INTEGRATORA. Dakle, zamijenit će ptraživanje d svjeg kupca za drug ptraživanje(d bnitetn jake tvrtke). Kak u tm pretvrbenm prcesu, stvaruje prihd d naknada, di tg prihda ustupa nalgdavcu. Naime, vaj prvi krak se ciklički pnavlja(jer je u prvm kraku stvren ptraživanje d integratra, a ka takv, izrazit je pdbn za daljnu uptrebu- veriganje ) i perativni centar će (u pravilu 2x tjedn) pnavljati taj pstupak sve d trenutka dk nalgdavac ne izda nalg za mnetizaciju takvg resursa. Za prvedbu vakvg mdela rada, sigurava IT aplikaciju za MultiPlex nalgdavca, a kak bi vlaštena sba mgla dbriti ONLINE svaki pjedinačni krak predlžen d. Dakle, nalgdavac u ptpunsti upravlja svjim resursima, a uslužn prvdi aktivnsti predlaganja i perativne realizacije predmeta. Osim financijskih benefita( kji u nekim slučajevima mgu biti i veći d trgvačke marže), pstje klnsti i stvarivanja ddatnih benefita, i t: Ov je izvrstan način za siguranje knkurentnsti u djelatnsti trgvanja sa vrl malim maržama Ov je izvrstan način za prširenje prdaje prema nvim tvrtkama(mladim) ili tvrtkama nepznatg bniteta 12 P a g e
Upravljanje rizicima Pslvanje unutar je u stvari brkersk upravljanje raznvrsnim transakcijama integriran u jedan centralni IT upravljački sustav kji algritmima eliminira risk pslvanja i definira ptrebne prcedure drađivanja pjedinih predmeta. Primjer: Da bi krisnik mga stvariti financijsku isplatu, mra imati stvareni Sald Da bi ima Sald, mra ustupiti ptraživanje, ispručiti rbu,... Da bi ustupi ptraživanje, mra aktivirati ugvr kjim se t realizira Aktivacija ugvra kjim se jedn ptraživanje pretvara u drug ptraživanje je jedini mment risk pslvanja unutar. Da bi se rizik sve na minimum, kje naziva INTEGRATORI u pslvanje uvdi specijalnu ugvrnu grupaciju krisnika(pravnih sba) Integratri trebaju zadvljiti sljedeće kriterije: Trebaju biti pravne sbe sa št višim bnitetnim statusm Trebaju dlaziti iz djelatnsti kja na strani kupaca ima velik brj pravnih sba kje su zanimljive p drugim prizvdima Sa takvm vrstm pravnih sba tkupljena ptraživanja. sklapa ugvrnu suradnju na način da se kd njih privremen skladište Drugim riječima, kada preuzima ptraživanje d neke pravne sbe, na će t realizirati u trenutku kada pripremi dkumente kjima dlazi u trenutačni psjed nvg ptraživanja(u istm iznsu) d jedng ugvreng integratra. Na taj način je mgućena: Pslvna situacija u kjj se preuzima minimalni rizik pslvanja Pslvna situacija u kjj je mguće vrl brz realizirati predmet preuzimanja Pslvna situacija u kjj je stvrena snva za pkretanje drugg nalga(tršenje stvrenih ptraživanja) Dakle, cilj rada sa Integratrima je št brža izmjena ptraživanja i bveza. Takav rad svim sudinicima dnsi maksimalne benefite u pslvanju. Osim vg rizika, ne pstje drugi rizici u pslvanju, sim rizika dbrenja kreditnih limita, ali ti prizvdi ne spadaju u grupaciju bveznih prizvda kje pslvanja). nudi krisnicima, i dbravaju se na račun vlastitih resursa(iz dbiti 13 P a g e
Kmercijalni prizvdi Naknade u prcesu frmiranja Salda(UPLATE) Rb Opis Kme naplata? Naknada(%) 1 Naknada za preuzimanje dspjelg ptraživanja(ugvr ustupu ili Vjervnik 1% preuzimanju duga) 2 Naknada za preuzimanje nedspjelg ptraživanja(dspjelst d 30 Vjervnik 2% dana) 3 Naknada za preuzimanje nedspjelg ptraživanja(dspjelst 31-60 Vjervnik 3% dana) 4 Naknada za dbrenje trg.psla(slbdn trgvanje) Dbavljač 0,4% 5 Naknada za dbrenje trg.psla(distribucija) Dbavljač 0,2% 6 Tršak krištenja kreditng limita(90 dana) Krisnik 2,1% 7 Naknada za dbrenje kreditng limita Krisnik 0,5% 8 Naknada za dbrenje kreditne partije pslvne banke Krisnik 0,5% 9 Tršak brade zahtjeva za kreditiranje Krisnik 1% Naknade u prcesu krištenja Salda(ISPLATE) Rb Opis Kme naplata? Naknada(%) 1 Naknada za financijsku isplatu(rk 24 sata) Kprisnik 2,5% 2 Naknada za financijsku isplatu(rk 7 dana) Krisnik 2% 3 Naknada za financijsku isplatu(rk 15 dana)) Krisnik 1,5% 4 Naknada za bračunsk plaćanje bveze Krisnik 0,5% 5 Naknada za dbrenje trg.psla(slbdn trgvanje) Kupac 0,4% 6 Naknada za dbrenje trg.psla(distribucija) Krisnik 0,2% 7 Naknada pvrat kreditng limita Krisnik 0,5% 8 Naknada za ukidanje jamstva banci(krisnik vrati sredstva banci) Krisnik 0,5% 9 Naknada za ukidanje jamstva banci(dcfp plaća banku) Krisnik 3% Osim vih naknada, DCFP naplaćuje i trgvačku maržu u prgramu DISTRIBUCIJA a visina trgvačke marže je dređena grupacijm rbe(d 0%-5%) DCFP ima i negative naknade(dbrenja krisnicima) a takve naknade spadaju u sljedeće frupacije: Naknada za frmiranje Salda na temelju financijske uplate Naknada za financijsk plaćanje(na temelju zatvrene bveze-platioci) Naknada za realizaciju prijebja(interesantni krisnici u prijebjima) Naknada za izdavanja jamstva u kreditnim pslvima Naknada Multiplex nalgdavcima Naknada Integratrima(sam u dređenim djelatnstima) 14 P a g e
Integracija Dspjela i nedspjela ptraživanja MultiTask pslvanje kje uvdi uvdi jednu mgućnst kja nije zabilježena nigdje drugdje, dnsn, u svjem pstupanju mže u ptpunsti izjednačiti dspjela i nedspjela ptraživanja(u nekim slučajevima). Naime, pstje brjne pslvne klnsti u kjima imam sljedeću situaciju: Integratr Integratri u N-1 Dbavljači integratra N-2 Dbavljači dbavljača integratra Pslvna situacija Iz raznih razlga(prvedena predstečajna nagdba, iskrišteni kreditni limiti, ptrebe za manjm ulaznm cijenm) dbavljači integratra(n-1) su prisiljeni kupvati rbu na avansna plaćanja. Dakle, dns? ne pstji u trenutku pkretanja predmeta u Rješenje Krak 1 će zatvriti bvezu d (N-2) prema jednm d njegvih vjervnika. Na taj način je stvren ptraživanje prema (N-2) kje će se uptrijebiti za tvrenje nalga za ispruku rbe prema (N-1)...avans Krak 2 Za mgućavanje nabavke rbe(n-1 d N-2) Integratra je spremna preuzeti nedspjel ptraživanje d Krak 3 S bzirm da prema ugvru, preuzima u drugm kraku ptraživanja d integratra, isti će biti spremni ustupiti dspjel ptraživanje u zamjenu za plaćanje nedspjele bveze, jer time: Omgućuju slbađanje kreditnih limita kupcima Pbljšavaju suradnju sa kupcima Eliminiraju risk u pslvanju 15 P a g e