BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE ZEN)ČKO - DOBOJSKI KANTON OPĆ)NA KAKANJ STRATEG)JA RAZVOJA POLJOPR)VREDE OPĆ)NE KAKANJ ZA PERIOD 2016 2020 Kakanj; 2015
Naziv dkumenta: Strategija razvja pljprivrede pćine Kakanj za perid 2016-2020 Naručilac dkumenta: Općina Kakanj Krdinatri izrade dkumenta: Nermin Mandra, Općinski načelnik Mirza Fazlić, pmćnik Općinskg načelnika Fadil Merdić, šef Odsjeka Đenan Rahman, viši stručni saradnik Dalibr Lvrić, stručni saradnik Vditelj prjekta: Prf. dr. Nezir Tanvić Autri: Prf. dr Nezir Tanvić Prf. dr Ahmed Džubur Dr. Omer Kurtvić Mr. Esad Bukal Mr. Ahmedin Salčinvić Saradnici: Služba za privredu, urbanizam i zaštitu kline Općine Kakanj, Udruženje Savez pljprivrednih udruženja KAP Kakanj, pljprivredni prizvđači, veterinarske stanice, prerađivači. Saradničke institucije: Federalni zavd za pljprivredu Sarajev; Federalni zavd za agrpedlgiju Sarajev; Agrmediteranski fakultet Mstar. 2
SADRŽAJ PREDGOVOR 1. UVOD. ZNAČAJ ) PR)STUP U )ZRAD) STRATEG)JE.. Značaj izrade strategije 2.2. Pristup u izradi Strategije 2.3. Vizija razvja.. Plazišta i scenarijske analize 2.5. Ciljevi strategije 7 9 10 10 10 11 11 13 3. PRIRODNE KARAKTERISTIKE 14.. Prstrni plžaj.. Reljef i građa pća bilježja 3.3. Klimatski faktri 3.4. Pedgenetski faktri zemljište 3.4.1. Kategrije pljprivrednih pvršina 3.4.2. Kategrije šumskih pvršina 3.4.3. Agr zne... Tla pćine Kakanj 14 15 17 18 23 25 29 31 4. PRIVREDNI PROMETNI I DEMOGRAFSKI ASPEKTI 36 4.1. Privredni aspekti 4.2. Prmetna pvezanst 4.3. Demgrafski pkazatelji 36 36 36 5. STARTNA POZICIJA STANJE SEKTORA AGRARA 5.1. Pretpstavke za razvj sektra agrara pćine Kakanj 5.2. Pljprivredni resursi 5.3. Biljna prizvdnja 5.4. Animalna prizvdnja.. Pdrške pljprivrednj prizvdnji 6. CILJEVI I MJERE POLJOPRIVREDNE POLITIKE 6.1. Makr kviri pljprivredne plitike 6.2. Refrmski ciljevi agrarne plitike.. Kncept drživg razvja pljprivrede.. Tržišn-cjenvna plitika (ambijent na nivu BiH) 6.5. Mjere strukturne plitike na nivu pćine Kakanj 6.6. Mjere nvčanih pdrški na nivu pćine Kakanj 6.7. Plitika ruralng razvja.. Turizam na pćini Kakanj 37 37 37 38 40 42 44 44 45 46 46 47 48 49 50 7. INST)TUC)JE U SEKTORU AGRARA OPĆ)NE KAKANJ 51 7.1. Okviri funkcinisanja 7.2. Oblici udruživanja pljprivrednika 7.3. Veterinarska služba 51 51 53. OGRAN)ČENJA RAZVOJU POLJOPR)VREDNE PRO)ZVODNJE 8.. Ograničenja pljprivrednj prizvdnji 8.2. Agreklški uvjeti i resursi 8.3. Nagib terena 8.4. Spj tradicije i mdernizacije 54 54 54 54 55 3
8.5. Opća graničenja 58 10. STRATEŠKA OPREDJELJENJA SEKTORA AGRARA 62 55 9. RAZVOJNI CILJEVI U SEKTORU AGRARA 9.1. Razvjni ciljevi 9.. Principi za strateška predjeljenja 9.3. Realizacija prijedlga - Rješenja 10.. Plitika prema zemljištu 10.2. Biljna prizvdnja 10.2.. Hljebna/krušna žita 10.2.. Prizvdnja pvrća 10.2.3. Prizvdnja krmng bilja 10.2.. Vćarska prizvdnja 10.2.5. Ljekvit bilje i gljive 10.2.6. Organska prizvdnja hrane 10.3. Stčarstv animalna prizvdnja 10.3.1. Gvedarstv 10.3.. Ovčarstv 10.3.3. Kzarstv 10.3.4. Svinjgjstv 10.3.5. Peradarstv 10.3.6. Pčelarstv 10.3.7. Ribarstv 10.4. Prilagđavanje pljprivrede integracijama EU 58 58 60 62 62 62 64 66 67 69 70 74 75 77 78 79 80 80 81 82 11. SWOT ANALIZA 83 12. STRATEGIJA RAZVOJA PO MJESNIM ZAJEDNICAMA 13. MODELI ROBNE (PROFITABILNE) PROIZVODNJE 84 94 95 96 97. )MPLEMENTAC)JA STRATEŠK)( PROGRAMA. ZAKLJUČAK 16. PRILOZI 4
Ppis kratica Acquis ADNS Zakndavstv Evrpske unije (acquis cmmunautaire) Sistem bavještavanja blestima živtinja System f ntificatin n animal diseaes) ANIMO Spljni sistem kntrle kretanja živtinja Exsternal animal mvement cntrl system) ASH Agencija za sigurnst hrane AZS Agencija za statistiku BDP Brut društveni prizvd Grss Dmestic Prducts) CAP Zajednička pljprivredna plitika Cmmn Agricultural Plicy) CEFTA Sprazum slbdnj trgvini među državama centralne Evrpe Central Eurpean Free Trade Agreemment) CMO Zajedničk uređenje tržišta Cmmn Market Organisatin) EAGGF Evrpski fnd za garancije i plaćanja u pljprivredi Eurpan Agricultural Garantee and Guidance Fund) EC Evrpska kmisija (Eurpean Cmmissin) EEC Evrpska eknmska zajednica (Eurpean Ecnmic Cmmunity) ECD Delegacija Evrpske kmisije EPPU Jedinica za planiranje eknmske plitike EU Evrpska unija (Eurpean Unin) EUROSTAT Statistički zavd Evrpske unije Statistical Office f Eurpean Cmmunities) EZ Evrpska zajednica FAO Organizacija za zajednicu i hranu (Fd and Agriculture Organizatin f the United Natins) FADN Mreža računvdstvenih pdataka na farmama Farm accuntancy data netwrk) FZS Federalni zavd za statistiku FIS Plaćanje prihda na farmi Farm Incme Survey) FTA Sprazum slbdnj trgvini DEI Direkcija za evrpske integracije GMO Genetički mdifikvani rganizam Genetically Mdified Organismus) HACCP Analiza rizika i kntrla kritičnih tačaka u prizvdnji Hazard Analyses and Critical Cntrl System) HRM Upravljanje ljudskim ptencijalima IDA Međunardna razvjna agencija/)nternatinal Develpment Agency IFAD Internatinal Fund fr Agricultural Develpment. IFI Međunardna finansijska institucija ISO Međunardna rganizacija za standardizaciju (Internatinal Standard Organisatin) LFA Manje pvljna pdručja less Favured Areas) MAFRD Ministarstv pljprivrede, prehrane i ruralng razvja MPS Tržišn cjenvna plitika (Market Price Supprt) OECD Organizacija za eknmsku saradnju i razvj (Organisatin f Ecnmic Cperatin and Develpment) OVI Objektivn prvjerljivi indikatri PAR Refrma javne uprave PIU Jedinica za implementaciju prjekta PRSP Srednjrčna razvjna staregija 5
PPRR PSE RDP SAA SAPARD SESMARD SAPS SPH STO SVO UPOV USA)D UNMAC VAT WB WHO SWOT Pljprivreda, prehrana i ruralni razvj Pdrška prizvđačima Prducer supprt Estimate) Prgram ruralng razvja (Rural Develpment Prgrams) Sprazum stabilizaciji i pridruživanju Predpristupna pmć EU za pljprivredu i ruralni razvj Special preaccessin Prgram fr Agriculture and Rural Develpment) Pdrška za uspstavu državng ministarstva pljprivrede i ruralng razvja Pjednstavljena šema plaćanja na bazi pvršine Single Area Payment Scheme) Strateški plan za harmnizaciju pljprivrede, prehrane i ruralng razvja Svjetska trgvinska ascijacija (Wrd Trade Organisatin) Državni ured za veterinarstv Bi( Međunardna unija za zaštitu nvih vrsta Američka agencija za međunardni razvj UN centar za uklanjanje mina Prez na ddatnu vrijednst Svjetska banka Svjetska zdravstvena rganizacija Prednsti, slabsti, mgućnsti i pasnsti Strenghts, Weaknesses, Opprtunites, Threats) 6
PREDGOVOR Strategija razvja pljprivrede ka dugrčni razvjni dkument treba na naučn utemeljenj snvi da utvrdi viziju, strateške ciljeve i priritete integralng razvja agrara pćine Kakanj. T se mže pstići temeljnim sagledavanjem pstjećih prirdnih ptencijala, rasplživih ljudskih resursa, detaljnih analiza, te prcjene uticaja kruženja na agrarne prcese. U svm praktičnm blikvanju i namjeri da se pripremi št blji ambijent za privredni razvj pćine Kakanj, ka i buduće integracine prcese kji su u blasti pljprivrede vema zahtjevni i bimni, načelnik Općine Kakanj gsp. Nermin Mandra i Općinsk vijeće Kakanj pkrenuli su inicijativu za izradu Strategije razvja pljprivrede pćine Kakanj za perid 2020. Osnvni cilj izrade strategije je nastjanje da se definiše knceptualni kvir i precizira prizvdna rjentacija u sektru agrara. Strategija pljprivredng razvitka treba da psluži ka argument većem brju ljudi, na pdručju pćine Kakanj, da sagledaju mgućnst nvih investicinih pduhvata ili da aktiviraju neiskrištene zemljišne i druge ptencijale u cilju stvarivanja prfita i drživsti. Pred temeljne zadaće, na bi trebala biti platfrma u ukupnm razvju privrede i brjnim krisnicima bi trebala pslužiti ka bgat izvr krisnih infrmacija, a rbnim prizvđačima da dstignu standard većeg niva i svjm prizvdnjm da budu knkurentni, uvažavajući ptrebu za drživ upravljanje svjim resursm. Sektr agrara je u bliskj pršlsti, na nivu Bi(, FBiH, kantna, pćina, sam hrabrivan i nije u značajnj mjeri pdstican, pa je, djelimičn, njegva transfrmacija ka prgresu i drživsti bila težana. Nadam se da će va Strategija stvriti klimu i pretpstavke kje će vditi prema razvjnim prjektima u vj blasti, mtivirati stanvništv pćine Kakanj za predjeljenja i prizvdne rjentacije u sektru agrara. Prmjene kje se nameću ka nužnst u integracinim prcesima ukupng kruženja, uslvljavaju prizvdnu i rganizacinu transfrmaciju sektra agrara. Jedan d ključnih prblema sa kjima se sučava agrkmpleks vih prstra jeste dsustv integralng nastupa primarne pljprivredne prizvdnje i prerađivačkih kapaciteta. Bez bzira na uvriježenu tezu da je pljprivreda pćine Kakanj sekundarna privredna djelatnst u ukupnim privrednim aktivnstima, d nje se čekuje da knkretn dprinese revitalizaciji ruralnih prstra. Akteri u izradi strategije definisali su ciljeve, viziju i zadatke ka i prijedlge za prevazilaženje pstjećih zapreka, kak bi sektr agrara zaživi u skladu sa rasplživim ptencijalima kji su u pćini Kakanj u značajnj mjeri rasplživi, ali nedvljn iskrišteni. Ovaj strateški dkument namijenjen je, prije svega, Općini Kakanj, ka uputstv za prvđenje zacrtanih ciljeva i bvezujući pdsjetnik za izradu i prvđenje predlženih zadataka, budžeta, prgramskih dkumenata i sl. Svakak, strategija je namijenjena pljprivrednim prizvđačima i prerađivačima, ptencijalnim investitrima i stranim ulagačima, te stručnj i naučnj javnsti. 7
Strategija je nastala ka rezultat zajedničkg rada stručnih i naučnih radnika, predstavnika prizvđača i prerađivača hrane uz krdinaciju nadležne Službe Općine Kakanj. Ovm prilikm se zahvaljujem pljprivrednim subjektima i pjedincima kji su ptpmgli realizaciju izrade Strategije. Tkm javnih rasprava i brjnih knsultacija dati su krisni savjeti, sugestije i pzitivan kritički svrt, št je dprinijel pbljšanju kvalitete Strategije. Očekujem da će se pstići širki knsenzus k predlženg razvjng kncepta, gdje se neće sam vrijednvati eknmska dimenzija pljprivrede, već i druge važne funkcije, prije svega eklška, scijalna, pdrška razvju turizma i dr. 8
1. UVOD Sektr agrara se upće sve dnedavn smatra jedinim dgvrnim i ekskluzivn zaduženim prmtrm živta ljudi u izvangradskim (ruralnim) pdručjima. Neknzistetna agrarna plitika duže vrijeme na nivu FBi( emitvala je vema važne, ali i ne jedine razlge zbg kjih su izstali prepznatljivi razvjni efekti kak u njj samj, tak i u pćem kvalitetu življenja ljudi ruralnih pdručja i sela upće. Pljprivredni sektr prate uske dmaće finansijske mgućnsti. One kče agrarnu transfrmaciju, pa se izlaz traži u stvaranju klime kakva bi vdila prema međunardn knkurentnim razvjnim prgramima i prgresu agrarne privrede. Održivi razvj pljprivrede treba da bude rezultat prcesa u kme ključnu ulgu ima Općina Kakanj, Zeničk-dbjski kantn i F BiH. Sektr agrara na pćini Kakanj ne dminira privrednm strukturm i uglavnm ustupa mjest drugim privrednim granama (rudarstvu i energetici). Eknmska funkcija pljprivrede je, prije svega, prizvdnja hrane i sirvina za prehrambenu industriju i na je sbit važna za brži privredni razvj. Ova funkcija pljprivrede se ne iscrpljuje sam kvantitativn neg i trškvnim inputm primarne prizvdnje i prerade. Na nivu BiH zbg slženih dnsa u kncepcijama i dlukama (Ministarstv vanjske plitike i eknmskih pslva), sektr agrara je u nekim prizvdnjama dveden čak i na rub pstanka, te u pesimističkim prgnzama, prijeti mu činjenica da stane nepripremljen za svje već sutrašnje knkurentn integrisanje u EU, te prihvati trajne baveze i graničenja kja će iz tih integracija pristeći (bez bzira na pzitivne valencije dluka kje se trenutn prvde). T su razlzi za hitn tvaranje pljprivrednih razvjnih prcesa, nih kji će prbuditi njegv prgres rjentisan strateškim predjeljenjima. Pjava značajnijeg bavljenja pljprivredm, ka scijalnim stabilizatrm, prisutna je pgtv u pdručjima gdje su druge mgućnsti zapšljavanja vema graničene. Pdrške za razvj pljprivrede na nivu F BiH dstigle su niv d 3% u dnsu na ukupan budžet, št je nedvljn za prgres primarnj prizvdnji, kapitalnim ulaganjima i ruralnj ptpri na svim nivima, prema tme i pćini Kakanj. Nažalst, i tak nedvljan finansijski input pratila je neknzistentna agrarna plitika kja ga je psljednjih gdina dvela u stanje dubke recesije. Svi pkazatelji ukazuju na činjenicu da pstje realne agreklške i druge mgućnsti za prgres i revitalizaciju sektra agrara u pćini Kakanj. Ov je uvjetvan, prije svega, čekivanm pvljnijm eknmskm situacijm, čekivanim jačanjem institucinalne i financijske pdrške, nadam se i prvedbm vg dkumenta. ptimistički scenarij. U suprtnm, uklik izstanu navedene mjere, t će značiti pad i nak ekstenzivne i naturalne prizvdnje, zaustavljanje razvja, recesiju i marginalizaciju agrara, št bi u knkurenciji sa kruženjem imal nesagledive psljedice pesimistički scenarij. Ova Strategija predlaže kncept realng, mguće izvdljivg i drživg razvja pljprivrede uz uvažavanje svih teškća realističan scenarij). 9
2. ZNAČAJ ) PR)STUP U )ZRADI STRATEGIJE 2.1.Značaj izrade strategije Značaj izrade strategije temelji se na činjenici št će predlžiti viziju razvja agrarng sektra kja će biti argumentvan prihvatljiva, s prijedlgm knkretnih mjera i mgućnšću primjene u širj prizvdnj praksi. Ipak, d vih ciljeva mže se uspješn dći sam stvaranjem adekvatng plitičkg i eknmskg ambijenta uz minimum uvjeta u pduzetničkim aktivnstima u sektru agrara. Svrha i značaj izrade Strategije je i da bezbijedi snvni kvir za lkalnu pćinsku plitiku pljprivredng razvja, kja će biti kherentna sa principima razvja na nivu Ze-d kantna, F BiH i BiH u cjelini. Strategija je pripremana na bazi participativng pristupa, kak bi se mgućil da se njena implementacija reflektuje pdjednak na ptrebe ukupng prstra pćine Kakanj. U izradi Strategije vdil se računa da se bezbijede preduslvi za realizaciju pririteta kji će se prvenstven dnsiti na stvaranje nvih radnih mjesta na ukupnm pdručju pćine, drživi rast prizvdnje i prihda, zaštitu bidiverziteta, ka i čuvanje kulturng bgatstva i tradicije. Kncept vg dkumenta strategije je takav da bezbjeđuje neprekidnst funkcinisanja, sa vizijm pstepene transfrmacije. 2.2. Pristup u izradi Strategije Ka di ukupne eknmije pljprivreda se pima ka stjecište niza najvažnijih razvjnih pitanja i prblemskih nepznanica. U nadmetanju sa skr već istršenm vremenu dgvri na mnga pitanja u agraru traže brze refrme i transfrmacije sektra agrara, ka i druge zemlje u tranzicijskim prcesima. Izrada strategije izraz je takvih ptreba i zahtijeva kmpleksan pristup i istraživanje, št se mgl bezbijediti sam timskim radm i direktnim uvidm u ukupn pdručje pćine Kakanj. Rad na izradi strategije dvija se u više faza, pčev d rganizacinih priprema, definisanja zadataka, uspstave dgvarajuće saradnje na terenu, usklađivanja metdlških pstupaka i dređivanja nsica aktivnsti. Nepsredn nakn navedenih aktivnsti slijedila je faza prikupljanja i sređivanja infrmacine snve u saradnji sa predstavnicima pljprivredne stručne službe, drugih lkalnih subjekata i uprave. Na kraju ka najvažniji di strategije je izrađena detaljna analiza ptencijala, uslva i pravaca budućeg razvja za svaku mjesnu zajednicu pćine Kakanj. Završna zadaća na izradi strategije vezana je za njen predstavljanje javnsti u radnj verziji, uvažavanje svih knstruktivnih sugestija, prijedlga i primjedbi d strane stručne i naučne javnsti i svih relevantnih učesnika u agrarnj sferi i na kraju verifikacija d strane Općinskg vijeća Kakanj, njen knačn blikvanje i usvajanje. 10
2.3. Vizija razvja Vizija razvja sektra agrara definirana vim strateškim dkumentm uvažava duže vremensk razdblje, ali je njena primjena prjektvana na perid d pet gdina (2016. T se mže smatrati dbrim intervalm za predlžene razvjne akcije, bzirm na vrl dinamične prcese kakvi se dešavaju u bližem i širem kruženju. U širem smislu riječi, vizija razvja agrara, u svakm prizvdnm pdručju, prema tme i pćini Kakanj treba da utječe na pljprivrednu plitiku, mijenjajući je u sljedećih pet pravaca: strukturn je transfrmiše prema uvećanju prizvdnih jedinica, pdupire jj prizvdnst i smanjuje nezapslenst stanvništva, pdržava jj trend stalng sniženja tržišnih cijena prizvda, daje jj zadaće kje su aktuelne ili ne kje d sada nije imala, eklški je rehabilituje i skida jj hipteku zagađene sredine i zdravstven neispravnih prizvda. Bez bzira št pljprivreda ima mng prstra za pbljšanja, na se sve prtekl vrijeme uglavnm nalazila izvan navedenih tkva, pa su utlik i veće pteškće i zapreke za njihv aktiviranje i sustizanje prpuštene stvarnsti. U identificiranju stanja prvedeni su pstupci direktnih snimanja na terenu, te su na temelju spznaja definisani ciljevi za implementaciju. 2.4. Plazišta i scenarijske analize Radi jednstavnijeg prikazivanja i izbjegavanja suvišng detaljisanja, neki pljprivredni segmenti su analizirani bjedinjen vćarstv, pvrtlarstv, dk su drugi zbg specifičnsti fragmentisani i detaljn brazlženi. Ka preduslv za definisanje ciljeva i instrumenta bjektivnsti ve Strategije jeste sagledavanje pstjećeg stanja razvja agrara u pćini Kakanj, kak bi se mgle planirati mjere, a i u finansijskm smislu planirati vidvi buduće pdrške razvju agrara. Prgnza je rađena na temelju scenarijske analize, a bazira se na predstavljenj sektrskj analizi i analizi knkurentnsti, uz prcjenu različitih tehnlških i eknmskih plazišta. Scenarijski pristup nema za cilj da pkaže šta će biti nakn dređeng vremena, već da na bazi većeg brja ulaznih parametara ukaže na mgući razvj situacije u pljprivrednm sektru pćine. Ocjena prizvdnje urađena je ka prdukt rasplživih resursa i intenziteta prizvdnje. U tm kntekstu prmatrani su eksterni i interni parametri. Od eksternih parametara najvažniji su: tendencija kretanja hrane na tržištu u kruženju i glbalnm tržištu, blici trgvine u kviru međunardnih sprazuma i sada direktng eurpskg kruženja, liberizacija trgvine u bliskj budućnsti u kviru Sprazuma stabilizaciji i pridruživanju EU. 11
Od internih parametara za prgnzu kretanja u pljprivredi važni su: dstignuti niv prizvdnje, dinamika i stepen mdernizacije, niv knkurentnsti važnijih pljprivrednih prizvda, prmjene u makreknmskm kviru, kretanjima u ukupnj eknmiji i njihv utjecaj na standard stanvništva kji će se draziti na prmjene u pnudi i ptražnji pljprivrednih prizvda na dmaćem tržištu, razvj turizma ka bitng faktra indukvanja tražnje za dmaćim prizvdima, dns ptršača prema lkaln prizvedenj hrani. U scenariju analize plazil se d stajališta da velika dstupanja i prmjene u pljprivredi nisu mguća u kratkim vremenskim peridima. Za prcjenu su uzimani statistički pdaci, izuzev u slučajevima vlastite prcjene da ti pdaci ne dgvaraju stvarnm stanju. Držeći se izneseng, strategija uvažava sve elemente eknmske stvarnsti, ka št su tržišna privreda, integrisanje unutarnjeg tržišta, plivalentan razvitak sela, čuvanje kliša i dr. Strateška predjeljenja će se fkusirati na prizvde kji već pstje ili bećavaju visku rbnst, te na gspdarstva kja su spsbna za tržišnu prizvdnju, ne zabravljajući naturalng prizvđača u rganizvanm sistemu. Svje pstavljene ciljeve strategija treba pstići pravilnim izbrm između dva mguća scenarija: da kristi sve rasplžive prirdne i druge resurse ili da fkusira naj njihv di kjeg će putem dgvarajućih prjekata pretvriti u sigurne isplative vrijednsti. Iz razlga kje nije ptrebn psebn brazlagati, realan izbr priznaje ka ispravnu sam drugu mgućnst. T znači da će dgvarajući di kapaciteta pćine Kakanj stati izvan aktivng tretmana i biti rezervisan za kasnija blja vremena. U predviđanju buduće prizvdnje, krišten je metd scenarijske analize, pri čemu su psmatrana tri mguća scenarija: pesimistički, ptimistički i realni scenarij. Pesimistički scenari plazi d sljedećih pretpstavki: Prihvatati tezu da je sekundarna ulga pljprivrede u ukupnm razvju pćine Kakanj, ili je prepustiti stihiji. Recesija u sektru agrara na svim nivima u kntekstu nvih ulaganja, tehnlškg razvitka i mdernizacije prizvdnje. Stagnacija budžetske pdrške sektru agrara ili neknzistentna agrarna plitika na nivu Ze-d kantna i FBiH. Optimistički scenari je cjena trendva prizvdnje p pjedinim pljprivrednim granama u slučaju: Realizacije većeg dijela prednsti i iskrištavanja mgućnsti u pjedinim aspektima. Obezbjeđenje dmaće pdrške na nivu pćine Kakanj (2,15 3,0% u dnsu na gdišnji prračun Budžeta Općine Kakanj), veće finansijsk učešće pdrške Ze-d kantna i F BiH u sektr agrara. Ubrzan investiranje u ruralni razvj krištenje predpristupnih i drugih fndva. 12
Realni scenarij je realna cjena prizvdnje kja prizilazi iz pstjećeg stanja i ptencijala p pjedinim sektrima, pređenje sa mjerljivim činjenicama. Ovaj metd je baziran na cjeni eksperata u brađivanim aspektima sektra agrara. U izradi strateških pravaca i predjeljenja krišten je realni scenarij. 2.5. Ciljevi strategije Općina Kakanj sa različitm reljefnm strukturm i drugim pvljnim agreklškim uvjetima ima značajne prirdne ptencijale. T jj daje mgućnst da sektru agrara pstavi viske zahtjeve, na dlučniji i hrabriji način u dnsu na sadašnje stanje. Razvjna transfrmacija i struktura sektra agrara strateška je pstavka i predjeljenje, pa se generalni ciljevi mgu definisati ka: stvaranje drživg pljprivredng gazdinstva, sa rbnm prizvdnjm kja će biti knkurentna na dmaćem, pa i in tržištu, stvaranje radnih mjesta u sektru agrara, stvaranje pćeg ambijenta za držive uslve življenja d dabrane rbne prizvdnje, mdernija tehnlška rjentacija, blikvanje nih prizvdnih rjentacija kje bi mgle uvesti strani kapital, smanjivati manje prfitabilne prizvdnje i pvećanje nih prizvdnji kje imaju bezbijeđen tržište, čuvanje kliša i zaštita pljprivredng zemljišta eklšk svješćenje Sa ciljevima strategije kji su navedeni, nije iskazan njihv knačan brj, već će se njihv dalje navđenje slijediti kd pisa pjedinih agrarnih aspekata. 13
3. PRIRODNE KARAKTERISTIKE.. Prstrni plžaj Općina Kakanj je smještena u Zeničk-dbjskm kantnu, u njegvm krajnjem južnm dijelu, na nadmrskj visini d 380 metara. Sam grad smješten je na nadmrskj visini d metra. Pvršina pćine Kakanj iznsi km2. Zauzima centralni plžaj u Sarajevsk-zeničkj ktlini, kja se nalazi sjevern d Viskg i jugistčn d Zenice, privredn najznačajnijem i najgušće naseljenm reginu Bi(. Naseljena mjesta su uglavnm smještena u dlini rijeke Bsne i dlinama njenih desnih pritka: rijeke Trstinice, Zgšće, Ribnice i Bilivjskg ptka, te dlinama njenih lijevih pritka: Papratskg, (rasničkg, Bićerskg, Dumanačkg i Sptničkg ptka. Općina Kakanj cijelm svjm teritrijm pripada Zeničk-dbjskm kantnu. Ima izrazit pvljan gestrateški plžaj u širj regiji, zauzima centralni plžaj Zeničk-dbjskg kantna ka i centralni plžaj države Bi(. Slika br.1. Prstrni plžaj pćine Kakanj 14
3.2. Reljef i hidrgrafija pća bilježja Reljef pćine Kakanj je pretežn brdsk-planinski, bgat mngbrjnim izvrištima pitke vde, šumama, rudnim pljima, te drugim prirdnim resursima kji su jš uvijek nedvljn iskrišteni, a št u suštini predstavlja pvljne inpute za razvj kakanjske privrede. Gelška građa izuzetn je slžena. Teren je izgrađen d različitih stijena: eruptivnih, sedimentnih i metamrfnih. Starst zastupljenih stijena je različita. Tu se javljaju frmacije razne starsti, pčevši d najstarijih palezjskih, zatim mezzjskih i mladih tercijalnih tvrevina. U zapadnm dijelu pćine prisutna je jurska neraščlanjena vulkangena sedimentna frmacija pješčari, glinci, laprci, ržnjaci sa mal dijabaza i spilita kja ima najveće pvršinsk rasprstranjenje u širkm pjasu d sjeverzapada d jugistka. Na zaravnjenim plžajima su manje pvršine dubkih degradiranih i pdzln-pseudglejnih brčnih tala. Oblici reljefa su različiti. Št je frmacija više sastavljena d kmpaktnijih stijena, strmiji su i izrazitiji blici reljefa, a kd tršnijih stijena su blaži i zabljeniji. Na vm pdručju se miješaju glinviti prdukti raspadanja kji ptiču d čistih krečnjaka i silicijskg praškastg materijala, pa su se na vim stijenama brazvala pretežn smeđa kisela plitka, srednje dubka tla i smeđa degradirana tla, dk su na manjem dijelu nastala aluvijaln deluvijalna tla. Planine su sa različitim nadmrskim visinama (um ; Lipničk brd ; Pnijeri ; Ravn javrje ; Tešev ; Tvrtkvac ; Krevnik ; Piljevina ; Kičeva m.n.v.. Općina Kakanj kja je pretežn brdsk planinskg karaktera sa umjerenm kntinentalnm klimm, iznimn je bgata riječnim tkvima i izvrištima pitkih vda. Ove rijeke, čija ukupna dužina kjm prtiču krz pćinu Kakanj iznsi,5 km, izuzev rijeke Bsne, su čiste i industrijski nepterećene. Kanjni rijeka Zgšće, Trstinice i Ribnice su pvljni za izgradnju manjih hidrcentrala. U grnjim dijelvima svjih tkva ve rijeke, uključujući i rijeku Bijele vde, su izuzetn čiste i hladne, te pgduju tvaranju ribgjilišta. Na teritriji pćine se nalaze brjni ptci. Relativn lahka pristupačnst kritima vih ptka i njihva nezagađenst daju pgdne uvjete pćini Kakanj za iskrištavanje vih prirdnih ptencijala. Vda se mže kristiti na samm izvrištu, a takđer se mže kristiti za prizvdnju flaširane vde. Desne pritke rijeke Bsne su: Zgšća, Ribnica, Trstinica, Slapnički ptk i Bilivjski ptk. Lijeve pritke rijeke Bsne su ptci, i t: Papratnički, Kujavački, (rasnički, Slijevnički, Bićerski, Dumanački i Sptnički. 15
Slika br. 2. (idrgrafija pćine Kakanj 16
3.3. Klimatske karakteristike Na pdručju pćine Kakanj, prevladava umjerena kntinentalna klima sa umjeren tplim ljetima i hladnim zimama. Međutim, u brdsk-planinskm pdručju kje graniči sa pćinama Zavidvići i Vareš, a kje je uglavnm pšumljen, sa nadmrskim visinama i prek 1000 metara nadmrske visine, imam subplaninsku klimu gdje su prsječne gdišnje temperature za neklik stepeni niže, a kličina padavina iznsi više d mm, gdje su ljeta kratka i svježa, a zime duge i hladne. )z pdataka klimi vidi se da pdručje pćine Kakanj rasplaže sa dvljn padavina, t jest, ima humidan karakter, sa gdišnjim prsječnim kličinama padavina kje iznse mm. Najveće kličine padavina imam u nvembru i decembru, dk u stalm dijelu gdine, izuzev juna mjeseca, dsta su praviln raspređene. Kličine padavina se pvećavaju sa prastm nadmrske visine, t jest, idući ka sjeveru prema brdsk-planinskm pdručju. Prsječna gdišnja temperatura iznsi ºC. Najhladniji mjesec je januar, sa prsječnm temperaturm d -2,3 ºC, a najtpliji mjeseci su juli i avgust, sa temperaturama d 19,7 i, ºC. Prsječna gdišnja relativna vlažnst iznsi %. Ovak relativn viske vrijednsti su psljedice blizine rijeke Bsne. Tabela 1. Prsječne vrijednsti snvnih klimatski parametara za Kakanj Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII 15,7 70 77 6,4 26 10,8 6,8 107 87 6,8 16-0,3 93 86 9,3 20 Perid vegetacije Srednja mjesečna temperatura t. (C) Suma padavina (mm) Relativna vl. zraka (%) Srednja mj. blačnst Brj dana sa maglm -2,3 62 81 8,6 13 1,3 54 78 7,3 16 4,8 65 78 7,9 16 11,1 63 74 7,9 9 15,3 74 77 8,5 20 18,1 89 72 6,8 6 19,7 63 72 6,5 18 19,5 67 75 6,9 26 54 80 7,6 12 Na pdručju pćine Kakanj učestala je i pjava blačnsti i magle. Najveći brj maglvitih dana registriran je tkm jesenje sezne: u septembru 10, ktbru 9,9 i nvembru 4,7 dana. Oblačnst se dređuje prema pkrivensti neba blacima i iskazuje se u prcentima). Ak je prekrivenst neba blacima veća d %, nda se radi blačnm danu, a ak je pkrivenst blacima manja d %, nda se radi vedrm danu.) U dlini rijeke Bsne, u vremenskim peridima kada je vdena masa tplija d kntaktng slja zraka, brazuju se tzv. adjektivne magle. U svakm slučaju, ve magle stagniraju i duže vrijeme se zadržavaju, te tak značajn smanjuju vidljivst i sunčanst cijelg prstra. 17
Grafikn. Srednje gdišnje temperature i sume padavina za Kakanj Na snvu analize vdng bilansa p Thrnthwait-u za pdručje pćine Kakanj, a pri rezervi lak pristupačne vde d mm, utvrđeni su prsječni gdišnji manjkvi u vremenu vegetacije d 55 mm. Manjak vde je u peridu vegetacije d maja d septembra. Prsječan gdišnji višak padavina je najveći u nvembru i decembru. Grafikn 2. Srednji vdni bilans za pdručje Kakanj Pri RLPV 100 mm 3.4. Pedgenetski faktri zemljište Zemljište/tl je graničeni prirdni resurs i njegva primarna funkcija je prizvdnja hrane i sirvina. Prema pdacima Federalng zavda za statistiku, u pćini Kakanj p stanvniku dlazi 0,33 ha pljprivredng zemljišta. Najveći di pljprivrednih pvršina dnsi se na livade (6.116,86 ha), zatim ranice (3.903,64 ha), vćnjake., i pašnjake., ha). 18
Tab. br. 2. Pvršine različitih kategrija zemljišta Ukupna pvršina pćine Kakanj Brj stanvnika Psjed Katastarska kultura Privatni/ha Oranica i vrt 3.804,56 Vćnjak 1.221,28 Livada 5.847,21 Ukupn bradiv 10.873,05 Pašnjak 935,46 Ukupn pljp. zemljište 11.808,51 Šume )zgrađen zemljište pćine Kakanj 377 km2 38.937 SGFBiH 2013 Psjed Društveni/ha 99,09 63,50 269,64 432,23 632,41 1.064,64 UKUPNO ZEMLJ)ŠTE Ukupn /ha 3.903,64 1.284,78 6.116,86 11.305,28 1.567,87 12.873,15 22.543,90 2.279,95 37.697,00 Grafikn br.3. Pvršine različitih kategrija zemljišta pćine Kakanj Na pdručju pćine Kakanj najzastupljenije kategrije pljprivredng zemljišta su V i VI kategrije, dk su II i III kategrije vema mal zastupljene. III i IVb kategrije su ujedn i urbanizacijm najviše napadnute kategrije. Šumsk zemljište na Kakanjskm ŠGP prekrivaju pvršinu d., ha d kjih je 110,1 ha sprng šumskg zemljišta uzurpacije. Od ve navedene ukupne pvršine brasl je 18.183,2 ha, a stal su nebrasle pvršine. 19
Viske šume sa prirdnm bnvm su najzastupljenije i učestvuju sa %. ha), na drugm mjestu su izdanačke šume sa %., ha, slijede šumske kulture sa 15% (2., ha, te degradirane viske šume sa %.509,6 ha) i 7% su sve stale šume i gleti. Šume vg pdručja su najvrjedniji di na teritriji pćine Kakanj (95% ili 18.176,4 ha kvalitetnih šuma d ukupn.,90 ha, dk je statak d % raspređen na Vareš % ili, ha, Visk i Zenicu sa p 1%. Drvna zaliha je utvrđena u nivu d 3 3.421.747 m, pri čemu četinari učestvuju sa 38% (1.302.597 m3 i lišćari sa % (2.119.150 m3. Prsječna drvna zaliha p jednm hektaru iznsi, m3. )majući u vidu da su na vm pdručju šume ppriličn antrpgen kultivisane ne treba da iznenađuje vrl nizak prsječni gdišnji prirast d 6,03 m3/ha ili na cjelkupnj pvršini 101.947 m3. 20
Slika br.3. Krištenje zemljišta pćine Kakanj 21
Slika br. 4. Nadmrske visine pdručja pćine Kakanj 22
3.4.1. Kategrije pljprivrednih pvršina I kategrija pljprivrednih pvršina Na pdručju pćine Kakanj nije prisutna I bnitetna kategrija tala, dk su najzastupljenije kategrije pljprivredng zemljišta V i VI kategrije, dk su II i III kategrije vema mal zastupljene. ))) i )Vb kategrije su ujedn i urbanizacijm najviše napadnute kategrije. II kategrija pljprivrednih pvršina Tla II bnitetne kategrije najblja su tla u vj pćini. Ova kategrija zahvata pvršinu d 27,95 ha ili 0,07 % d ukupnih pvršina pćine. Javlja se jedin u centralnm dijelu i t u mjestu Dbj, te u mjestu Bilješev. Ova tla su dubka, ilvasta i predstavljaju pćenit najblja tla na pdručju ve pćine. Tiplški tla ve kategrije spadaju u Aluvijalna, dubka više d cm, ilvasta djelimičn glejena tla na pijescima i šljuncima. Pgdna su za intenzivan uzgj ratarskih, pvrtlarskih i vćarskih kultura. Ova tla treba strg čuvati za primarnu pljprivrednu prizvdnju. Prisutna je stalna pasnst d gubitka tla ve kategrije jer je pd stalnim pritiskm industrijske i stambene izgradnje. Uz ))) kategriju, pdručje ve kategrije je najkvalitetnije zemljište viskih ptencijala kje je uz primjenu agr i hidrmelirativnih mjera mže pružiti viske prinse. ))) kategrija pljprivrednih pvršina Ova kategrija zahvata, ha ili, % ukupnih pvršina uglavnm u dlini rijeke Bsne, i t nedalek d mjesta Mdrinje i Rščevina. Takđe se javlja na par lkacija između izgrađeng zemljišta, u užem gradskm pdručju. Predstavljena je Aluvijalnim, beskarbnatnim, ilvast-pjeskvitim tlima mjestimičn glejenim i Smeđim dubkim tlima na pješčarima. Tla su vrl dubka, bez skeleta i ilvaste teksture. Ova tla su takđer pvljna za pljprivrednu prizvdnju, mada su izlžena pvremenm plavljenju i imaju lakši teksturni sastav. )V kategrija pljprivredng zemljišta Ova kategrija zahvata 999,06 ha ili 2,55 % ukupnih pvršina i zastupljene su bje pdkategrije. Pdkategrija IVa se javlja na 39,74 ha, a pdkategrija IVb na 959,32 ha pvršine kje nisu zahvaćene izgradnjm). Pdkategrija IVa se javlja na par mjesta uz rijeku Bsnu, u ravnijem dijelu, dnsn zahvata jak male pvršine kje mmentaln nisu zahvaćene izgradnjm. Javlja se nedalek d mjesta Rščevine i Dbja. Da bi se va tla zaštitila i pvećale prizvdne spsbnsti ve pdkategrije, ptrebn je prvesti agr i hidrmelirativne mjere, a time je prevesti u blju ))) ili čak )) kategriju. 23
IVb pdkategrija je znatn više zastupljena d )Va pdkategrije i zahvaljujući blag valvitm reljefu i pvljnj nadmrskj visini pgdna je za uzgj ratarskih i vćarskih kultura. Ova pdkategrija zauzima prstre u centralnm dijelu pćine k mjesta Gra, (rasn, Slivnice, Dumanac i Ričica. Ova kategrija je prisutna i u zapadnm dijelu pćine, uz rijeku Bsnu. Javlja se uglavnm uz lijevu balu rijeke u mjestima: Slivnice, Dumanac, Gra. Na pdručju ve kategrije zastupljen je Aluvijaln tl na šljuncima. T je tl uglavnm bezkarbnatn, skeletidn, humusn u prvm slju a u dubljim sljevima su primjetni znaci hidrmrfizma uticaja dnje vde i smeđe dubk tl na pješčarima i krečnjacima. Ov su teksturn teža tla i pdlžna su klizanju terena na većim nagibima. )nače su vrl pgdna staništa za većinu ratarskih i vćarskih kultura. Zemljišta neprikladna graničena za krištenje V Kategrija pljprivredng zemljišta Ova kategrija zahvata pvršinu d., ha ili, % ukupnih pvršina i ravnmjern je raspređena u centralnm, istčnm i zapadnm dijelu pćine, i t k naselja: Sece, Bijel plje, Slapnica, (aljinići, D.papratnica, Čatići, Bukvlje, Orasi itd. Najčešće se kriste ka prirdne livade i pašnjaci u stčarskj prizvdnji), i ak se nalazi u kućnicama, nda se kristi i ka ranica. Tla ve kategrije su srednje dubka (d cm i nalaze se na nešt većj nadmrskj visini d IV kategrije, slabijih su fizičkih i hemijskih sbina i sa većim prcentm skeleta. U sjevernm dijelu je prisutna k naseljenih pdručja, i t k naselja: Pdbrje, Krševac, Turalići, Brnjic, Hrastvac, Kraljeva Sutjeska, Kndžil, Kučići, Bijele vde i dr. Tiplški zemljišta ve kategrije pripadaju uglavnm Smeđim srednje dubkim i plitkim tlima na pješčarima, glincima, krečnjacima i dlmitima. V) kategrija pljprivredng zemljišta Ova kategrija zahvata 5.425,59 ha ili 14,41 % ukupnih pvršina. Zastupljena je ist ka i V kategrija u centralnm, istčnm i zapadnm dijelu pćine k naselja: G. Papratnica, Sebinje, Desetnik, V. Trnvci, Pljani, Ričica, Ratanj, Nažbilj i itd. U sjevernm dijelu pćine javlja se zajedn sa V kategrijm, i t uz rijeku Ribnicu. Prisutna je u mjestima: Pdbrje, Slivanj, Dubv Brd, Vukanvići, Lipnica i itd. Zbg svjih nedstataka, zemljišta ve kategrije se većim dijelm kriste ka prirdne livade ili pašnjaci. Na južnim ekspzicijama i nižim nadmrskim visinama mguće je kristiti ih i za vćnjake. Ova tla bi trebala da se priritetn kriste u stčarskj prizvdnji. 24
V)) kategrija pljprivredng zemljišta Ova kategrija zahvata., ha ili, % d ukupnih pvršina. Ravnmjern se javlja na cijelm pdručju Haljinića. Uglavnm se kriste ka slabiji pašnjaci. Zemljišta ve kategrije bi trebal pšumiti radi njegve zaštite i sprečavanja djelvanja erzije i t šumskim vrstama kje bi se mgle prilagditi vak skudnim živtnim uslvima.... Kategrije šumskih pvršina IV Kategrija šumskih pvršina Na prstru pćine Kakanj va kategrija zauzima vema malu pvršinu i t 4,36 ha ili 0,01% ukupng prstra, a čine je sam )Vd pdkategrija. Uslvljena je više rgrafsk-edafskim činicima, jer se nalazi u pdnžju padina i na dubljim zemljištima. Elementarni areali ve kategrije zauzimaju male prstre. Pslije treće, va kategrija se nalazi na najnižim nadmrskim visinama. Zastupljena je na zemljištima tipa aluvijaln beskarbnatn, pseudglej brnačni i eutrični i distrični dubki kambisli i dr. uz rijeku Bsnu. Pedsistematski je dsta hetergena. Ograničavajući faktri su nagib, dreniranst, erzija, pasnst d klizišta, te najčešće kmbinvan dejstv nagiba i erzije. Na vj kategriji zemljišta rastu šume hrasta kitnjaka i bičng graba. Jak su antrpgen narušene, tak da je prdukcija drveta dalek ispd mgućnsti ptencijala staništa. V kategrija šumskih pvršina Ova kategrija zahvata pvršinu d., ha ili, % ukupnih pvršina d čega je: Vn 901,95 ha i Vne 815,64 ha. Glavni graničavajući faktr ve kategrije je nagib terena usljed čega je klizanje terena i erzija tla mguća. Znači, va kategrija javlja se na različitim tlima i različitim uslvima. Tu su prisutna smeđa tla na krečnjaku (Kalkkambisli) i zemljišta na glincima, škriljcima i dr. Ova kategrija je dbr stanište mješvitih šuma smrče, jele, bukve, graba i dr.. Zastupljena je na većem pdručju pćine i t u zapadnm dijelu iznad D. Lučana i D. Jehvine. Na sjeveru se javlja u pdručju Opaka ravan. V) kategrija šumskih pvršina Zahvata pvršinu d., ha ili, % ukupnih šumskih pvršina, i t: V)n 2.641,06 ha; VIne 2.592,99 ha; VInes 39,68 ha i Vins 680,30 ha. Ka i prethdnu kategriju i vu karakterišu zemljišta na flišu glincu i škriljcu i zemljišta na laprvitim krečnjacima Eutrični kambisli i Kalkkambisli, sam sa nešt manjm dubinm sluma i većim nagibm terena št ujedn uzrkuje većm pasnšdu d klizanja terena i erzije tla. 25
Ov su zemljišta kd kjih su kamenitst i stjenvitst, dubina sluma i veći nagib terena graničavajući faktri. Prisutna je pasnst d erzije i klizanja terena, narčit na glinvitim supstratima. Od biprdukcije, na vj ka i na prethdnj kategriji, zastupljene su čiste četinarske šume ka i mješvite šume smrče, bukve, hrasta, graba i jele ali sa nešt manjm prduktivnšdu neg na V kategriji. Ova kategrija zastupljena je u zapadnm dijelu pćine u širem pdručju ptka Sptnica. V)) kategrija šumskih zemljišta Ova kategrija zahvata pvršinu d., ha ili, % ukupnih pvršina, i t: V))n 3.136,60 ha; VIIne 3.042,56 ha; VIInes 6.800,24 ha; VIIns 2.507,58 i VIInsk 100,33 ha. Uglavnm je predstavljena vrl plitkim tlima ka št su Kalkmelansli na jedrim krečnjacima i dlmitima, Rendzine na laprvitim krečnjacima, Rankeri na pješčarima i glincima, a manje su zastupljena plitka Smeđa tla Distirčni i Eutrični kambisli na pješčarima i glincima). Ka i kd prethdne kategrije i kd ve je značajan graničavajući faktr nagib terena, a zatim stjenvitst i ptencijalna mgućnst erzije i klizanja. Na pdručju ve kategrije su staništa mješvitih šuma slabije biprdukcije. Ov je najzastupljenija kategrija i zahvata veliki di sjeverng i sjeveristčng dijela pćine. Nepldna zemljišta V))) kategrija zemljišta Ova kategrija zahvata pvršinu d, ha ili, % d ukupnih pvršina pćine. Pd kpvima se nalazi 457,81 ha ili 1,22%, dk rijeke zahvataju 147,44 ha ili 0,39%. Takđe u vu kategriju spadaju i prstri kje karakteriše veliki nagib terena i velika stjenvitst (prek 80% tak da su na vim pvršinama uglavnm zastupljeni kamenjari (Litsli). Ovu kategriju čini rijeka Bsna i manji vdtci rijeke i ptci, ka št su Papratnica, Žuča, Ribnica, Maršička rijeka i dr. Prisutni su mngbrjni kpvi i t na pdručju Greben, u klini Bijelih Vda, u pdručju Stijena i dr. U nepldn zemljište svrstavaju se i izgrađena pdručja industrijska i stambena, sabraćajnice i dr. Na pdručju pćine ukupn je izgrađen 1.607,15 ha ili 4,27 % ukupne pvršine pćine. V))) kategrija i izgrađen zemljište čine ukupn., ha ili, % ukupne pvršine pćine. 26
Tabela br. 3. Bnitetne kategrije zemlljišta Bnitetna kategrija II bnitetna kategrija III bnitetna kategrija IVa bnitetna kategrija IVb bnitetna kategrija V bnitetna kategrija VI bnitetna kategrija VII bnitetna kategrija Šume i šumska zemljišta )zgrađen zemljište Pvršinski kpvi Rijeka Ukupn Pvršina u ha 27.95 56.73 39.74 959.32 4038.55 5425.59 1630.84 23263.31 1607.15 457.81 147.44 37654.43 27 % 0.07 0.15 0.11 2.55 10.73 14.41 4.33 61.78 4.27 1.22 0.39 100.00
Slika br. 5. Bnitetne kategrije zemljišta 28
3.4.3. Agr zne Zne prizvdne spsbnsti i načini krištenja zemljišta Ak se pd zniranjem pdrazumijeva grupisanje bnitetnih kategrija zemljišta u jedinstvene cjeline kje se međusbn razlikuju prema prizvdnj spsbnsti zemljišta, uslvima prizvdnje i načinu krištenja, nda se, na snvu izvršenih pservacija, pdručje pćine Kakanj mže pdijeliti na zna: I zna agrzna I Sa aspekta zemljišnih ptencijala v je najvrjednije pdručje pćine. Zahvata pvršinu d 1.083,74 ha ili 2,88% ukupne pvršine pćine. Ov je pdručje u kjem je mguća intenzivna pljprivredna prizvdnja sa mgućnstima uređenja i duređenja zemljišta uključujući agr i hidrmeliracine mjere (dvdnjavanje navdnjavanje). II zna agrzna II Zahvata pvršinu d 9.464,14 ha ili 25,14 % ukupne pvršine pćine. U vu znu grupisana su zemljišta srednjih ptencijala kja psjeduju graničenja i uglavnm su manje prikladna za kultiviranje, tak da se mgu kristiti manje ka ranična tla, a pretežn se kriste ka livade i vćnjaci. U kviru ve zne svrstana su zemljišta V i V) bnitetne kategrije. Ov je zna pluintenzivne pljprivrede dnsn zna suhg ratarenja i vćarstva. Tla ve zne su pćenit pd uticajem erzinih prcesa. Nerijetk se mgu javljati i klizišta. III zna agrzna III Zahvata pvršinu d 1.630,84ha ili 4,33 % ukupne pvršine pćine. U vu znu su grupisana zemljišta slabih zemljišnih ptencijala a t su zemljišta V)) bnitetne kategrije. Ova zna ima izrazita graničenja za krištenje u pljprivredi. T su u prvm redu zemljišta planinskih pdručja, velike inkliniransti terena, male dubine sluma, viših nadmrskih visina i u skladu s tim nepvljnih klimatskih prilika. Zemljišta ve zne uglavnm su pd pašnjacima i livadama iz čega prizilazi da se va zna kristi uglavnm u kviru stčarstva. IV zna agrzna IV U vu znu spadaju svi zemljišni prstri dakle sve kategrije šumskih pvršina kje se nalaze pd šumskm vegetacijm. Pvršine ve zne zauzimaju prstr d 23.263,31 ha ili 61,78 % ukupne pvršine pćine. Ovu znu katakterišu hetergeni zemljišni pkrivač. Planinski di ve zne ima razvijeniju rgrafiju i intenzivnije erzine prcese, a time i plića tla i izražajniju stjenvitst i kamenitst terena št su ujedn i najizraženiji graničavajući faktri prduktivne spsbnsti ve zne. 29
Prdukcija ve zne se zasniva uglavnm na mješvitim šumama smrče, bukve i jele, a na tplijim ekspzicijama i hrasta kitnjaka. V zna agrzna V U kviru ve zne buhvaćeni su svi urbani prstri i pvršine kje se nalaze u kviru industrijskih zna, sabraćajnica, kamenlma, grbalja, depnija i stale neprduktivne bez biprdukcije zemljišne pvršine kje su trajn isključene iz pljprivredne i šumske prizvdnje. Ova zna zajedn sa vdenim pvršinama zahvata pvršinu d 2.212,40 ha ili 5,88 % ukupne pvršine pćine. Tabela. br. 4. Zne pdine Kakanj Zna I agrzna Σ Kategrije II III IVa IV II agrzna Σ V VI III agrzna Σ IV zna zna šuma VII Σ V zna urbane i pvršine izvan sfere biljne prizvdnje Σ Σ )+))+)))+)V+V zna Pvršina u ha % 27,95 56,73 39,74 959,32 1.083,74 4.038,55 5.425,59 9.464,14 1.630,84 1.630,84 0,07 0,15 0,11 2,55 2,88 10,73 14,41 25,14 23.263,31 1.607,15 457,81 147,44 2.212,40 61,78 4,27 1,22 0,39 5,88 37.654,43 100 4,33 IVd,Vn, Vne,VIn Vine,VIns,VInes VIIn,VIIne VIIns VIInes,VIInsk izgrađen kpvi rijeka VIII 30
... Tla pćine Kakanj Na prstru pćine Kakanj razvila su se autmrfna i hidrmfna tla. Autmrfna tla zauzimaju najveći di pdručja i nalaze se izvan dmašaja pplavnih i pdzemnih vda. Na njima se ne zadržava ni slivna vda. Perklacija vde krz slum je nesmetana. Tipvi tala pćine Kakanj ka št se mže vidjeti iz prilžene naredne tabele i karte, dminira Rendzina+Eutric Kambisl sa pvršinm d., ha, 47,84%) ukupne pvršine zemljišta pćine Kakanj. Značajne pvršine zemljišta su u tipu Rendzina+Ranker+Eutric Kambisl i zauzimaju pvršinu d., ha, (16,83%), zatim Ranker+Dystric Kambisl sa pvršinm d., ha, (10,53%), Dystric Kambisl sa pvršinm d., ha, %. Ostali tipvi tla dminiraju u nešt manjim pvršinama, psebn Kalkkambisl+Regsl sa pvršinm d 72,72 ha, % i Ranker+Eutric Kambisl sa pvršinm d, ha,. Na pdručju pćine Kakanj miješaju se glinviti prdukti raspadanja kji ptiču d čistih krečnjaka i silicijskg praškastg materijala, pa su se na vim stijenama brazvala pretežn smeđa kisela plitka, srednje dubka tla i smeđa degradirana tla. Humfluvisli su tla riječnih dlina, mlada tla sa razvijenim A hrizntm na aluvijalnim sedimentima. Tab. br. 5. Struktura zastupljenih tipva tla/zemljišta- Općina Kakanj Tipvi zemljišta prema Nacinalnj klasifikaciji Dystric Kambisl Eutric Kambisl Eutric Kambisl+Dystric Kambisl Fluvisl Kalkkambisl Kalkkambisl+Regsl Kalkmelansl Ranker Ranker+Dystric Kambisl Ranker+Eutric Kambisl Rendzina+Eutric Kambisl Rendzina+Eutric Kambisl+Dystric Kambisl Rendzina+Ranker+Eutric Kambisl Rijeka Vertisl UKUPNO Pvršina u ha 3.571.68 2.176.29 843.97 916.27 535.06 72.72 146.41 155.17 3.965.97 97.35 18.013.79 500.53 6.335.37 168.02 155.82 % 9.49 5.78 2.24 2.43 1.42 0.19 0.39 0.41 10.53 0.26 47.84 1.33 16.83 0.45 0.41 37.654.43 100.00 31
Slika br. 6. Uptrebna vrijednst zemljišta tipvi tla na pćini Kakanj 32
Distrični kambisl Kisel smeđe tl Ov tl je nastal na kiselim matičnim stijenama. Mrflška građa prfila vg tla je A- Bv - Cn. Karakteriše se humusnim hrizntm kji je bičn hrični - Ah ili umbrični Aum (na višim nadmrskim plžajima, ispd kjeg se nalazi kambični Bv hriznt. Ova tla se karakterišu viskm kiselšću i niskim sadržajem baza. Reakcija tla iznsi -,, a zasićenst kmpleksa bazama je manja d 50%, te se zbg tga nazivaju distrična. T su pretežn lahka tla i sadrže dsta skeleta % i više. Dbr su aerisana i vdprpusna. Ov su tipična šumska tla, a kriste se i ka livade i pašnjaci, te ka ranice. Uzgj vćarskih kultura je graničen uslijed nepdesne planinske klime. Pvljna su za uzgj krmpira. Osim tga, na njima dbr uspijeva raž, ječam i zb. Fluvisl (Aluvijaln tl) Ova tla spadaju u grupu naših najpldnijih tala. Njihv značaj je i u tme št zauzimaju skr ravne pvršine, gdje se mgu primjenjivati intenzivne agrtehničke mjere. Čest se nalaze u blizini gradva, te se na njima uzgajaju vema prfitabilne kulture, a narčit se intenzivn kriste u pvrtlarstvu. Aluvijalna tla imaju vema različita hemijska svjstva. Aluvijalni nansi na prstru pćine Kakanj se karakterišu viskim sadržajem karbnata, tak da spadaju u pdtip karbnatng fluvisla. Sadržaj stalih hranjivih materija je zavisan d mineralšk-petrgrafskg sastava dnešeng materijala. Na pdručju pćine Kakanj, va tla zauzimaju pvršinu d 916.27 ha (2,43%) ukupne pvršine. Eutrični kambisl Eutričn smeđe tl Eutrična tla se frmiraju na različitim stijenama, karbnatnim ili bgatim bazama, jedin se ne razvijaju na jedrim krečnjacima, a isključene su i kisele stijene. Na pdručju pćine Kakanj, va tla su frmirana na većem brju različitih supstrata, ka št su fliš, pješčari, lapri, ržnjak, knglmerati, mehki krečnjaci i dr. Pd uticajem čvjeka, va tla su pprimila mnga nepvljna svjstva. Ova tla su pdesna za sve kulture, kak ratarske i pvrtlarske, tak i za vćarstv. Na pdručju pćine Kakanj zauzima pvršinu d 2.176.29 (5,78%) ukupne pvršine. 33
Kalkkambisl Smeđe tl na krečnjacima i dlmitima) P teksturnm sastavu pvršinski hriznt spada uglavnm u ilvače. Dubinu najčešće uvjetuje gemrflgija terena. Budući da se krečnjaci vema spr hemijski trše, tla na krečnjacima se vema spr regeneriraju, te je utlik veća pasnst d njihve erzije. Dsta su humzna u prvm hrizntu, ali humznst nagl pada sa dubinm tla. Pvršinski hriznt leži nepsredn na kambičnm hrizntu kji je karakteristične smeđe bje, nešt težeg teksturng sastava, izražene strukture i znatn manje humznsti d pvršinskg hriznta. Uglavnm se kriste ka livade i pašnjaci, dnsn nalaze se pd vegetacijm kja je već prilagđena datim eklškim uslvima. Zauzima pvršinu d 535.06 ha, (1,42%) d ukupne pvršine pćine Kakanj. Kalkmelansl (Crnice na krečnjacima i dlmitima Kalkmelansli spadaju u terastična tla, u klasu humusnakumulativa tala. Ova tla nastaju na tvrdim, kmpaktnim, bankvitim krečnjacima i dlmitima velike vdprpusnsti. Crnice su pznate ka suha i tpla tla. Vrl su dbr prpusna za vdu i dbr su aerisane. Međutim, zbg plitkće i neizgrađeng rganmineralng kmpleksa, slab zadržavaju vdu, te biljke radi tga u ljetnm peridu stradaju d suše. Najčešće se nalaze pd šumskm vegetacijm, te ka travnjaci kji zahtijevaju đubrenje aztnim i fsfrnim đubrivima. Rjeđe se kriste ka ranice. Ukupna pvršina na pdručju pćine Kakanj pd kalkmelanslm, iznsi 146.41ha, (0,39%) ukupnih pvršina zemljišta u pćini Kakanj. Ranker (Humusn silikatn tl) Rankeri su među najmanje zastupljenim tlima na pćini Kakanj (0,41%). Spadaju u razdjel terastičnih tala, u humusn-akumulativna tla. Rankeri se bičn nalaze na većim nadmrskim visinama i vrl čest su zastupljeni zajedn sa plitkim smeđim tlima eutričnim i distričnim. Obrazuju se bičn na silikatnim supstratima. Reakcija im je uglavnm kisela d neutralna, mada mže biti bazična. T su srednje humzna tla, dsta plitka i skeletidna. P teksturnm sastavu su pjeskvite ilvače i ilvače, sa građm prfila Ah-mC ili Ah-)C, a čest i Ah-AhIC-)C. Na pdručju pćine Kakanj izdvjeni su rankeri na pijescima, flišu, peridtitima, serpentinima i vulkangenim sedimentima ili na njihvim međusbnim kmbinacijama na pvršini d 155.17 ha (0,41 %) d ukupne pvršine pćine Kakanj. 34
Rendzine Rendzine spadaju u razdjel terastičnih tala, u klasu humusnakumulativna tla. Čest se nalaze zajedn sa smeđim tlima eutrični kambisl. Tak rendzine mgu biti glinvitg d pjeskvitg mehaničkg sastava. Sadržaj humusa u rendzinama ima širki interval, a kvirn se kreće d % d %, pa i više. Obrađene rendzine sadrže za % manje humusa. Najblja prizvdna svjstva imaju rendzine nastale na laprcima i mrenskim nansima, dk su znatn manje pldne ne na laprvitim krečnjacima. Rendzine imaju pvljna fizička i hemijska svjstva, ali čest uslijed malg pvršinskg slja njihve prizvdne spsbnsti nisu velike. Dubke rendzine su pdesne za bradu narčit u pdručjima pdlžnim plavljenju. Javljaju se u različitim kmbinacijama (Rendzina+Eutric Kambisl 18.013,7-47,84%; Rendzina+Eutric Kambisl+Dystric Kambisl 500,53-1,33% i Rendzina+Ranker+Eutric Kambisl 6.335,37-16,83%). Ukupna pvršina Rendzine je.,, dnsn % ukupne pvršine zemljišta. 35
4.PRIVREDNI PROMETNI I DEMOGRAFSKI ASPEKTI 4.1. Privredni aspekti Općina Kakanj jedna je d privredn razvijenijih pćina u Zeničk-dbjskm kantnu. Karakterizira je primarna prizvdnja uglja, cementa, električne energije, zatim građevinarstv, prizvdnja spužve, madraca, psteljine, trgvina na velik i mal, rezane građe, plastična i drvna stlarija, prikupljanje šumskih pldva i ljekvitg bilja. U kntekstu navedenih aktivnsti aktuelni su privredni subjekti: Rudnik mrkg uglja Kakanj, Termelektrana Kakanj, Tvrnica cementa Kakanj, Šumska uprava Kakanj (Šumsk privredn društv Zeničk-dbjskg kantna). Rudarstv, dnsn eksplatacija ležišta mrkg uglja ka i prizvdnja električne energije su ksnica razvja pćine Kakanj. Učešće rudarstva i prizvdnje električne energije u društvenm prizvdu je prek %. Od stalih djelatnsti razvijena je prerađivačka industrija, građevinarstv, trgvina na velik i mal, te sabraćaj i veze. U blasti pduzetništva u pćini Kakanj su razvijene djelatnsti ka št su trgvina i ugstiteljstv te sabraćaj i veze. Trenutne aktivnsti u pćini Kakanj usmjerene su na razvj pduzetništva i infrastrukture, privlačenje investicija, te zaštitu kline. Nvi privredni razvj Kaknja pče je izgradnjm Pduzetničke zne Vrtilište, tak da va pćina ima značajne ptencijale za budući razvj. 4.2. Prmetna pvezanst Općina Kakanj ima pvljan geprmetni plžaj, s bzirm da krz njen teritrij prlazi magistralni put M prek kjeg se dvija najveći di sabraćaja na pravcu sjever-jug. Činjenica da trasm magistralng puta M 17 prlazi kridr Vc, stanvnicima pćine Kakanj i privredi daje kmparativne prednsti u dnsu na susjedna kruženja. Općina Kakanj ima razvijenu mrežu reginalnih, lkalnih i nekategrisanih putnih pravaca. 4.3. Demgrafski pkazatelji Općina Kakanj, prema nezvaničnim rezultatima ppisa stanvništva iz 2013 gdine ima 38.937 stanvnika, sa ukupn. dmaćinstava. Brj stanvnika pćine Kakanj u dnsu na ppis iz gdine. značajn se smanji. Upredim li pdatke gustini naseljensti pćine Kakanj sa pćinama kje sa njm gegrafski graniče, a ptm i sa stalim pćinama u Bsni i (ercegvini, vidjet ćem da Kakanj spada u red srednje naseljenih mjesta u Bi( sa prsječnm gustinm naseljensti d stanvnika p kilmetru kvadratnm. Starsna i splna struktura stanvništva pćine Kakanj je nepvljna. 36