Okvir za smanjenje rizika d katastrfa iz Sendaija 2015 2030. Finansiran krz IPA DRAM prgram finansirala Evrpska unija
Okvir za smanjenje rizika d katastrfa iz Sendaija za perid 2015 2030. Okvir za smanjenje rizika d katastrfa iz Sendaija za perid 2015 2030. je međunardni dkument glbalng karaktera kji je usvjil 187 zemalja članica Ujedinjenih nacija (uključujući i Bsnu i Hercegvinu) na Svjetskj knferenciji kja je držana u peridu d 14. d 18. marta 2015. gdine u Sendaiju u Japanu i kji je prihvatila Generalna skupština Ujedinjenih nacija (u daljem tekstu: Sendai kvir). Nasljednik je Hjg kvira: Izgradnja tprnsti narda i zajednica na katastrfe, kji je bi na snazi d 2005. d 2015. gdine ka prvi svebuhvatni međunardni sprazum u blasti smanjenja rizika d katastrfa. Sendai kvir je rezultat trgdišnjih knsultacija i međuvladinih pregvra uz pdršku Kancelarije Ujedinjenih nacija za smanjenje rizika d katastrfa (u daljem tekstu: UNISDR) 1. UNISDR je zadužen za pružanje pdrške sprvđenju, praćenje i reviziju Sendai kvira. Zemlje članice Ujedinjenih nacija su naglasile ptrebu smanjenja rizika d katastrfa i prilagđavanje klimatskim prmjenama kada su pstavljeni Ciljevi drživg razvja 2, narčit zbg nedvljng fkusa Milenijumskih ciljeva razvja na smanjenje rizika d katastrfa i tprnst. Sendai kvir prepznaje državne institucije ka primarne aktere dgvrne za smanjenje rizika d katastrfa i nalaže da se ta dgvrnst dijeli sa drugim akterima, uključujući lkalne vlasti, privatni sektr, nevladin sektr i druge. Sendai kvirm je izražena ptreba za fkusiranim djelvanjem krz sve sektre na nivu Bsne i Hercegvine, entiteta, kantna i lkalne zajednice u sljedeća 4 pririteta: Priritet 1 Priritet 2 Priritet 3 Priritet 4 Razumijevanje rizika d katastrfa Jačanje upravljanja rizicima d katastrfa Ulaganje u smanjenje rizika d katastrfa radi pvećanja tprnsti Jačanje spremnsti na katastrfe radi efikasng dgvra i radi unapređenja pnvne izgradnje U prcesu pružanja pdrške prcjeni glbalng napretka u pstizanju rezultata i sveukupng cilja vg kvira, dgvren je sedam glbalnih ciljeva. Ti ciljevi se mjere na glbalnm nivu krz stvarivanje dgvarajućih indikatra. 1 Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvjila je Međunardnu strategiju za smanjenje rizika d katastrfa u decembru 1999. gdine i uspstavila Kancelariju Ujedinjenih nacija za smanjenje rizika d katastrfa UNISDR radi bezbjeđenja njegve primjene, ka di Sekretarijata UN-a. Mandat UNISDR je prširen 2001. gdine i služi ka mjest kntakta u sistemu Ujedinjenih nacija kak bi se bezbijedila krdinacija i sinergija između aktivnsti smanjenja rizika d katastrfa sistema Ujedinjenih nacija i reginalnih rganizacija i aktivnsti na društveneknmskm i humanitarnm plju (Rezlucija Generalne skupštine UN 56 / 195). 2 eng. Suistainable Develpment Gals - SDG 1
7 glbalnih ciljeva su: Cilj A: Značajn smanjiti smrtnst uzrkvanu katastrfama d 2030. gdine, kak bi se smanji prsjek glbalne smrtnsti za 100.000 u deceniji 2020 2030. gdine u dnsu na perid 2005 2015. Cilj B: Značajn smanjiti brj ljudi pgđenih katastrfama na glbalnm nivu d 2030. gdine, kak bi se smanji prsjek za 100.000 u deceniji 2020 2030. u dnsu na perid 2005 2015. Cilj C: Smanjiti direktne eknmske gubitke uzrkvane katastrfama u dnsu na glbalni brut dmaći prizvd (BDP) d 2030. gdine. Cilj D: Značajn smanjiti štetu uzrkvanu katastrfama na ključnj infrastrukturi i smanjiti metanje pružanja snvnih usluga, među njima zdravstvenih i brazvnih ustanva, pred stalg i razvijanjem njihve tprnsti d 2030. gdine. Cilj E: Značajn pvećati brj zemalja kje imaju nacinalne i lkalne strategije smanjenja rizika d katastrfa d 2020. gdine. Cilj F: Značajn pbljšati međunardnu saradnju zemalja u razvju putem pružanja adekvatne i držive pdrške unapređenju njihvih nacinalnih aktivnsti na sprvđenju vg kvira d 2030. gdine. Cilj G: Značajn pvećati dstupnst i pristup sistemima rang upzravanja na višestruke pasnsti i infrmacijama i prcjenama rizika d katastrfa d 2030. gdine. Mnitring Sendai kvira Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 2. februara 2017. gdine pdržala prepruke Otvrene međuvladine ekspertske radne grupe za indikatre i terminlgiju krz usvajanje Rezlucije A/71/644. P vj rezluciji, UNISDR je zatraži da se preduzmu tehničke mjere i sačine tehničke smjernice 3 za zemlje članice UN-a. Za mjerenje glbalng napretka u implementaciji Sendai kvira identifikvan je set d 38 indikatra. S tim u vezi, UNISDR je u decembru 2017. gdine rganizva tehničku radinicu u cilju bjavljivanja Mnitring Sendai kvira. Tkm tehničke radinice prezentvan je sistem za mnitring u vidu web-platfrme kja je trena i dstupna d mjeseca marta 2018. gdine. Web-platfrma mgućava unšenja pdataka, analitičke mgućnsti i različite nive primjene (glbalne, reginalne, nacinalne, lkalne). 3 The Technical Guidance fr mnitring and reprting n prgress in achieving the glbal targets f the Sendai Framewrk: http://www.preventinweb.net/publicatins/view/54970 2
UNISDR je ustupi i drugi alat DesInventar Sendai kji mgućava zemljama da na dnevnj i perativnj bazi sistematičn prikupljaju, dkumentuju i analiziraju pdatake gubicima kji su nastali u nesrećama uzrkvanim prirdnim pasnstima. DesInventar Sendai je nva verzija već dbr testirang sftvera kji buhvata sve indikatre i pdatke kji su ptrebni za mnitring ciljeva d A d D Sendai kvira, kji su usklađeni sa indikatrima ciljeva 1, 11 i 13 Ciljeva drživg razvja. Među brjnim nvim karakteristikama, DesInventar Sendai dpušta i krištenje Sendai kvira metadata i time mgućava pisivanje indikatra kji dpuštaju detaljnije razvrstavanje pdataka. DesInventar krisnici su vrl lak prebacili pdatke iz stare baze u nvi DesInventar Sendai sistem. Pstjeća struktura baze pdataka je unaprijeđena na snvu: - Sendai indikatra, - Hazarda (pasnsti), i - Razvrstavanja pdataka prema Sendai kviru. 3
Sistem upravljanja infrmacijama nesrećama - DesInventar Sistem upravljanja infrmacijama nesrećama - DesInventar je sftverski alat kji pmaže da se prikupe infrmacije gubicima tkm nesreća i da se na rganizvan način analiziraju trendvi uticaja nesreća. DesInventar prjekat je pče 1994. gdine kada je kreiran ka zajednički knceptualni i metdlški kvir baziran na Mreži scijalnih studija u prevenciji nesreća u Latinskj Americi. Sistem je usmjeren na evidentiranje, knsultacije i prikaz infrmacija nesrećama sa malim, srednjim i velikim psljedicama. Pstjeći pdaci, nvinski članci i institucinalni izvještaji u devet zemalja Latinske Amerike su krišteni ka glavni izvr infrmacija nesrećama. Ovaj pristup su spnzrisali UNISDR i Razvjni prgram Ujedinjenih nacija - UNDP, kji pdržavaju implementaciju sličnih sistema u Karibima, Aziji, Africi i Evrpi. Razvj kncepta, metdlgija i sftverski alat su nazvali Sistem upravljanja infrmacijama nesrećama DesInventar 4. Danas više d 80 zemalja kristi DesInventar sistem. Zvanična web stranica DesInventara je http://www.desinventar.net. DesInventar (DesInventar metdlgija) uključuje sftverski prizvd kji se sastji iz dvije kmpnente: - Administracija i Mdul unsa pdataka je baza pdataka sa unaprijed definisanim indikatrm gubitaka kji se unsi u karticu pdataka. Plja u kartici pdataka uključuju: Pdatke vremenu i prstru, Pdatke vrsti dgađaja, Uzrcima, Izvrima infrmacija, Direktni i indirektni uticaj na zdravlje ljudi, stambene bjekte, infrastrukturu i eknmski sektr. - Analitički mdul kji dzvljava da krisnik prstrn analizira pdatke gubicima, trendve, razrađuje primjere prfila rizika i ima pristup bazi pdataka u slučaju upita. Upit mže da uključuje dnse između različitih varijabli d psljedica, tipva dgađaja, uzrka, lkacije, datuma, itd. Ovaj mdul dpušta da se u ist vrijeme navedeni pdaci prikažu tabelarn, grafičkim i tematskim mapama. DesInventar metdlgija predlaže da se kriste istrijski pdaci te da se pdaci psljedicama nesreća prikupljaju na sistematičan način, čime se prikazuje sjetljivst specifičng gegrafskg prstra na dređene hazarde (pasnsti). Pdaci mraju biti prikupljani krz praćenje dređeng seta standarda. Prikupljeni pdaci dbijaju svju vremensku i gegrafsku dimenziju i razvrstavaju se u relativn male gegrafske jedinice, bičn administrativne jedinice. 4 šp. Sistema de Inventari de Desastres DesInventar. 4
Osnvni kriterijumi kji prate DesInventar: Svi sadržaji mraju imati iste varijable mjerenja psljedica i iste hmgene i snvne klasifikacije dgađaja, Prikupljene i brađene infrmacije mraju biti unesene u dređenj vremenskj skali i ge-referencirani, Infrmacija kja je sadržana u DesInventaru MORA biti prstrn razvrstana kak bi pkazala (i kasnije analizirala) psljedice nesreće na lkalnm nivu. Za evidenciju nesreća na nivu države, prepručljiv je da minimalni niv razvrstavanja bude ekvivalentan pštinskm nivu, bičn jedan ili dva niva ispd prve administrativne/plitičke pdjele, zavisn d države. DesInventar baza pdataka se u ptpunsti mže prilagditi ustavnpravnj strukturi Bsne i Hercegvine, Pdaci mgu biti analizirani prateći pstjeće metdlgije, pčevši d preliminarne analitičke metdlgije, kja daje krisnicima razumijevanje psljedica nesreća i katastrfa u zemlji ili reginu, mgućnsti kmparacije istraživanja i pdrške prcesu dlučivanja kji je u vezi sa aktivnstima smanjenja rizika d katastrfa (uključujući prcjenu rizika) i upravljanje rizikm u cjelini. 5
DesInventar sistem u zemljama Zapadng Balkana i Turskj Na prstru Zapadng Balkana Albanija i Srbija, te Turska su dnijele dluku da usvje i kriste DesInventar bazu pdataka gubicima. Albanija U Albaniji je instaliran DesInventar sistem kji država civilna zaštita. U bazu pdataka su uneseni pdaci 4861 kartica za perid d 1851. d 2015. gdine. Najveći brj smrtnih slučajeva u Albaniji je, na šta ukazuje DesInventar baza pdataka, pvezan sa zemljtresima (799 mrtvih) i pplavama (267 mrtvih), za cijeli perid za kji su uneseni pdaci. Najveća šteta na stambenim bjektima je vezana za zemljtrese (80.137), pplave (18.886) i bujične pplave (13.865). Srbija Sektr za vanredne situacije pri Ministarstvu unutrašnjih pslva Republike Srbije je 2013. gdine uve DesInventar sistem za prikupljanje pdataka šteti uzrkvanj nesrećama. Važeća baza pdataka sadrži 857 kartica i pkriva vremenski kvir d 1980. d 2017. gdine. Najveći brj smrtnih slučajeva u Srbiji je, prema DasInventaru, vezan za pplave (30), snježne luje (18), smrzavanje (121), za navedni perid unšenja pdataka. Najviše stambenih bjekata je uništen zbg pplava (50.220), zemljtresa (14.992) i luje sa gradm (8.594). Turska DesInventar sistem u Turskj kristi Predsjedništv za upravljanje krizama i vanrednim situacijama AFAD. Baze pdataka za gubitke tkm nesreća u Turskj se služben nazivaju TABB: https://tabb.afad.gv.tr/. T je arhiva razvijena na DasInventar metdlgiji. Sistem je pilagđen stanju u Turskj, tj. tipičnim nesrećama, indikatrima i njihvim psljedicama. U snvi kartica pdataka su ddata plja i indikatri specifični za teritriju Turske. Baza pdataka sadrži 49.542 kartice pdataka d 1909. gdine d danas. Prema TABB bazi pdataka najveća stpa mrtaliteta i šteta na stambenim bjektima je vezana za zemljtrese: 95.544 pginulih; 1.238.599 uništenih stambenih bjekata. 6