4-6gine2012.pdf

Транскрипт

1 G Y N A E C O L O G I A E T P E R I N ATO L O G I A Gynaecol Perinatol Vol 21, No 2; Zagreb, April June 2012 IZVORNI ^LANAK ORIGINAL PAPER * Medicinski Fakultet Sveu~ili{ta u Splitu, ** Klinika za `enske bolesti i porode, KBC Split, *** Filozofski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu PORO\AJI HIPOTROFI^NE NOVORO\EN^ADI U SPLITSKOM RODILI[TU DELIVERY OF HYPOTROPHIC NEWBORNS IN MATERNITY HOSPITAL OF SPLIT Nina Medi},* Damir Roje,** Milka Jeri},* Ajana Löw,*** Zoran Me{trovi},** Marko Vuli}** Izvorni ~lanak Klju~ne rije~i: fetalni rast, fetalna te`ina, carski rez, Apgar ljestvica, preeklampsija SA`ETAK. Cilj rada. Istra`iti obilje`ja poro aja hipotrofi~ne novoro en~adi u Klinici za `enske bolesti i porode KBC-a Split tijekom i godine. Metode. Ispitivanu skupinu ~ine svi poro aji hipotrofi~ne novoro en~adi u razdoblju s navr{enih 28 tjedana i vi{e (n=603). Iz istra`ivanja su isklju~ene vi{eplodove trudno}e i poro aji s mrtvoro enim ili malformiranim plodom. Kontrolna skupina objedinjuje po dva poro aja eutrofi~ne novoro en~adi koja su nastupila neposredno nakon pojedinog iz ispitivane skupine s istim kriterijima isklju~enja (n=1206). Rezultati. Prvorotkinje su u~estalije ra ale hipotrofi~nu novoro en~ad (χ 2 =5,088; P=0,024). Udio ra anja hipotrofi~ne novoro en~adi se pove}avao idu}i od termina prema ni`im tjednima trudno}e. U~estalost izvo enja carskog reza je neovisno o paritetu bila ve}a kod hipotrofi~ne novoro en~adi (χ 2 =37,457; P<0,001). Hipotrofi~na novoro en~ad su imala manju poro ajnu te`inu (t=43,816; p<0,001) i duljinu (t=27,241; P<0,001). Ponderalni indeks manji od 10. centile je bio ~etiri puta ~e{}i (51,2% vs. 12,1%) u ispitivanoj skupini (χ 2 =285,446; P<0,001). Apgar 7 je imalo 7,5% hipotrofi~ne i 1,7% eutrofi~ne novoro en~adi (χ 2 =31,601; P<0,001). Oligohidramnij (χ 2 =4,582; P=0,032) i preeklampsija (χ 2 =9,983; P=0,002) su bili ~e{}i nalaz uz fetalnu hipotrofiju. Zaklju~ak. Poro aji hipotrofi~ne novoro en~adi povezani su s ve}om u~estalosti carskog reza, ni`im antropometrijskim obilje`jima ispitivane novoro en~adi, ve}im udjelom Apgar ocjene vitalnosti manjom od osam, ~e{}im nalazom ologohidramnija i ve}om pojavno{}u preeklampsije. Original paper Key words: fetal growth, fetal weight, Caesarean section, Apgar score, preeclampsia. SUMMARY. Objective. To investigate the characteristics of deliveries with fetal hypotrophy at the Department of Gynecology and Obstetrics, University Hospital Split. Methods. All mothers of hypotrophic infant pairs born after 28 th week of gestation in the two-year period ( ) were included in this retrospective study (n=603). The control group combined two eutrophic infant births which appeared immediately after the every one from the study group (n=1206). Multiple pregnancies, stillborns and malformed ones were excluded from the investigation. Results. Fetal hypotrophy rate was larger in nulliparous subgroup then in multiparous one (χ 2 =5.088; P=0.024). Proportion of fetal hypotrophy in each gestational week was higher as the gestation was lower. Caesarean section was performed more often in the study group (χ 2 =37.457; P<0.001). Hypotrophic newborns had lower birth weight (t=43.816; p<0.001), length (t=27.241; P<0.001) and ponderal index (t=22.398; P<0.001). First minute Apgar score lower or equal to 7 had 7.5% of hypotrophic and 1.7% of eutrophic newborns (χ 2 =31.601; P<0.001). Preeclampsia (χ 2 =9.983; P=0.002) and olygohydramnios (χ 2 =4.582; P=0.032) were more related to fetal hypotrophy. Conclusion. Fetal hypotrophy is associated with worse perinatal outcome which especially applies to higher preeclampsia, olygohidramnios, low ponderal index, cesarean section and low Apgar score rates. Uvod Hipotrofijom ili usporenim fetalnim rastom naziva se ra anje djeteta poro ajne te`ine manje od desete centile u odnosu na dob trudno}e, spol ploda i paritet majke prema standardima. Mo`e biti rezultat smanjene potpore ili smanjenog potencijala za rast. Obuhva}a konstitucijski malu novoro en~ad i onu ~iji je rast tijekom trudno}e kompromitiran djelovanjem {tetnih ~imbenika. 1 Hipotrofi~na novoro en~ad se prema izgledu mogu po- 45

2 dijeliti na simetri~nu i asimetri~nu. Simetri~na novoro- en~ad ima razmjerno smanjenje svih antropometrijskih mjera. U asimetri~ne novoro en~adi te proporcije nisu o~uvane, a uobi~ajeno su debljina ko`nog nabora i opseg abdomena manji od o~ekivanih vrijednosti. 2 Simetri~nost gra e tijela novoro en~adi ocjenjuje se ponderalnim indeksom (PI). PI predstavlja omjer njihove mase i duljine, a ekvivalent je indeksu tjelesne mase odraslih. 3 Simetri~no usporenje rasta zapo~inje ranije u trudno}i i dominantno je posljedica smanjenog potencijala za rast. Asimetri~no usporenje rasta po~inje kasnije, iza 32.tjedna trudno}e, i najve}im je dijelom posljedica smanjene potpore za rast. U razvijenim zemljama glavnim uzrokom smatra se insuficijencija posteljice, dok je u nerazvijenim zemljama naj~e{}i uzrok nedovoljna i/ili neadekvatna prehrana majke. 2,4 Poro aj plodova ~iji je rast intrauterino ometen djelovanjem {tetnih ~imbenika povezan je s ve}im perinatalnim morbiditetom i mortalitetom. Tijekom trudno}e nije uvijek jednostavno razlikovati ove dvije skupine fetusa. Stoga se kod svake sumnje na manji plod pristupa izrazito oprezno: intenzivnim nadzorom trudno}e i pomnim planiranjem i vo enjem poro aja. Odluka o vremenu i na~inu poro aja velikim se dijelom temelji upravo na rezultatima testova nadzora stanja fetusa i majke. 5,6 Uzroci, kao i posljedice hipotrofije utje~u na stanje fetusa tijekom trudno}e i poro aja. Zbog intrauterinog stresa i nerijetko pridru`ene fetalne patnje, sazrijevanje plodova usporenog rasta, koji je posljedica djelovanja raznih patolo{kih stanja, je ubrzano, a u~estalost operativnog dovr{enja poro aja je ve}a. Poreme}aji fetalnog rasta su neraskidivo povezani s izbornim prematuritetom koji u razvijenim zemljama ~ini tre}inu svih prijevremenih poro aja. 4 Nakon poro aja plodova kojih je usporeni rast posljedica djelovanja {tetnih ~imbenika, ~e{}i su: neonatalna asfiksija, acidoza, aspiracija mekonija, hipotermija, hiperbilirubinemija, hipokalcemija, policitemija i hipoglikemija. Takva djeca zaostaju u rastu i postnatalno, s produ`enim utjecajem na mnoge zdravstvene ~imbenike tijekom cijelog `ivota. Uo~eno je da ~e{}e imaju pote{ko}e u u~enju, koncentraciji i pa`nji. Povi{en im je rizik za nastanak kroni~nih nezaraznih bolesti odrasle dobi (kardiovaskularne bolesti, KOPB, dijabetes tipa dva, metaboli~ki sindrom) koje su danas jedan od vode}ih uzroka umiranja. 1,7 Temeljni cilj suvremene perinatologije po ovom je pitanju pravodobno prepoznavanje, adekvatan nadzor i pomno planiranje vremena i na~ina poro aja hipotrofi~ne novoro en~adi. Cilj ovog istra`ivanja je analizirati osnovne odrednice perinatalnog ishoda u skupini poro- aja hipotrofi~ne novoro en~adi na uzorku mati~ne populacije. Ispitanici i metode Istra`ivanje je provedeno je u Klinici za `enske bolesti i porode KBC-a Split u dvogodi{njem razdoblju ( ). Podatci su prikupljeni popisnom metodom iz ra aonskih protokola. Ispitivanu skupinu ~ine svi poro aji hipotrofi~nog ploda u trudno}ama s navr- {enih 28 tjedana i vi{e (n=603). Iz istra`ivanja su isklju~ene vi{eplodove trudno}e, mrtvoro ena i malformirana novoro en~ad. Poro ajna te`ina je mjerena neposredno po poro aju, na formacijskoj vagi (Libela Celje, Slovenia) ba`darene to~nosti +/ 10g. Izmjerene vrijednosti su zaokru`ene na najbli`u 50 gramsku vrijednost. Duljina novoro en~adi je mjerena u formacijskom koritu i zaokru`ena na vrijednost najbli`eg centimetra. Za ocjenu fetalnog rasta rabljeni su standardi prethodno razvijeni na populaciji u istoj instituciji. 3,8 Prema poro ajnoj te`ini u odnosu na dob trudno}e, spol i paritet majki novoro en~ad su podijeljena na hipo trofi~nu (<10. centile), eutrofi~nu ( centile) i hipertrofi~nu (>90. centile). 1 Ponderalni indeks (PI) je izra~unat prema formuli: PI (g/cm 3 ) = poro ajna te`ina (g) / poro ajna visina 3 (cm 3 ). Obzirom na dobivene vrijednosti novoro en~ad je podijeljena na onu niskog (<10. centile; novoro ena~ka mr{avost), urednog ( centile, simetri~an rast) i visokog PI (>90. centile; novoro ena~ka pretilost). 3 Dob trudno}e prikazana je u navr{enim tjednima izra~unato prema zadnjoj menstruaciji i korigirano prema UZV-om nalazu iz prvog tromjese~ja ukoliko je razlika bila ve}a od tjedan dana. Majke su prema paritetu podijeljene na prvorotkinje i vi{erotkinje. Kontrolna skupina obuhva}a po dvije rodilje s eutrofi~nim plodom upisane u ra aonski protokol neposredno nakon pojedine ispitanice uz jednake kriterije isklju~enja (n=1206). U obradi rezultata kori{ten je Studentov t-test za nezavisne uzorke i hi-kvadrat test. Vrijednost P<0,05 je uzeta kao granica statisti~ke zna~ajnosti. Statisti~ka analiza je napravljena ra~unalnim programom StatSoft, Inc (2001) STATISTICA (data analysis software system), version 6. Rezultati U Klinici za `enske bolesti i porode KBC-a Split tijekom i godine ro eno je 9042 novoro- en~adi. Od toga je 603 (6,66%) kategorizirano kao hipotrofi~no. Majke hipotrofi~ne novoro en~adi su bile ne{to mla e od majki eutrofi~ne novoro en~adi (28,9 godina : 29,2 godina), ali bez statisti~ke zna~ajnosti. Prvorotkinje su statisti~ki zna~ajno u~estalije ra ale hipotrofi~nu novoro en~ad u odnosu na vi{erotkinje (χ 2 =5,088; P=0,024). Hipotrofi~na novoro en~ad se ra- ala prosje~no tjedan dana ranije (38,7 : 39,4) u odnosu na eutrofi~nu novoro en~ad (t=7,177; P<0,001). Udio ra anja hipotrofi~ne novoro en~adi pove}avao se od termina prema ni`im tjednima trudno}e. Zna~ajan porast uo~en je u prijevremenim poro ajima ranijim od 33. tjedna (slika 1.). Prije termina ro eno je 50 (8,4%), a u terminu 552 (91,6%) hipotrofi~ne novoro en~adi. U terminu najvi{e ih se rodilo u 40. tjednu trudno- }e (203;33.6%), a najmanje u 42. tjednu trudno}e (3; 0,4%). 46

3 Slika 1. U~estalost ra anja hipotrofi~ne novoro en~adi prema tjednima trudno}e u ukupnoj populaciji novoro en~adi ro ene u Klinici za `enske bolesti i porode KBC-a Split tijekom i godine. Figure 1. Fetal hypotrophy proportion by gestational weeks in the Gynecology and Obstetrics Department, University Hospital Split ( ). Tablica 1. Antropometrijska obilje`ja hipotrofi~ne i eutrofi~ne novoro- en~adi ro ene u Klinici za `enske bolesti i porode KBC-a Split tijekom i godine Table 1. Anthropometric characteristics of hypotrophic and eutrophic newborns, born at Gynecology and Obstetrics Department, University Hospital Split ( ) Slika 2. Usporedba u~estalosti carskog reza kod hipotrofi~ne i eutrofi~ne novoro en~adi ro ene u Klinici za `enske bolesti i porode KBC-a Split tijekom 2008 i godine. Figure 2. Comparison of Caesarean section rate in hypotrophic and eutrophic newborns in the Gynecology and Obstetrics Department, University Hospital Split ( ). Vaginalnim putem ro eno je 434 (72,1%) hipotrofi~ne novoro en~adi, a carskim rezom 168 (27,9%), {to je vi{e nego u kontrolnoj skupini (15,1%) (χ 2 =37,457; P<0,001). Usporedbom pariteta majki uo~eno je da je carski rez bio statisti~ki zna~ajno ~e{}e indiciran kod poro aja hipotrofi~ne novoro en~adi i u prvorotkinja (χ 2 = 8,938; P=0,003) i vi{erotkinja (χ 2 =31,836; P<0,001). U~estalost carskog reza u hipotrofi~ne novoro en~adi u odnosu na eutrofi~nu novoro en~ad je bila obrnuto razmjerna trajanju trudno}e. Najvi{e hipotrofi~ne novoro en~adi ro eno je carskim rezom u 37. tjednu. U 38. tjednu trudno}e carskim rezom je ro eno 25 (31,6%) hipotrofi~ne novoro en~adi i 17 (13,9%) iz kontrolne skupine (χ 2 =9,100; P=0.003). Carski rez je i u ostalim tjednima trudno}e bio ~e{}e indiciran kod hipotrofi~ne u odnosu na eutrofi~nu novoro en~ad, ali bez statisti~ke zna~ajnosti (slika 2.). Prosje~na te`ina hipotrofi~ne novoro en~adi je bila 2651,54 g, {to je za 890,21 g manje od prosje~ne te`ine eutrofi~ne novoro en~adi (t=43.816, P <0,001) (tablica Poro ajna te`ina (g) Birthweight (g) Poro ajna duljina (cm) Birthlength (cms) Ponderalni indeks (g/cm 3 ) Ponderal index (g/cm 3 ) Ponderalni indeks < 10. centile (N) Ponderal index < 10. centile (N) Ponderalni index > 90. centile (N) Ponderal index > 90. centile (N) Poro ajna te`ina < 2500g (N) Birthweight < 2500g (N) Poro ajna te`ina > 4000g (N) Birthweight > 4000g (N) Hipotrofi~na novoro en~ad Hypotrophic newborns 2651,54 ± 461,24 Eutrofi~na novoro en~ad Eutrophic newborns 3541,75 ± 332,64 1). Prosje~na duljina hipotrofi~ne novoro en~adi bila je 47,59 cm, {to je za 3,31 cm manje od prosje~ne duljine eutrofi~ne novoro en~adi (t=27.241, P<0,001). Srednja vrijednost ponderalnog indeksa (PI) u hipotrofi~ne novoro en~adi je bila 2,43 g/cm 3, dok je u eutrofi~ne novoro en~adi iznosila 2,68 g/cm 3 (t=22.398, P<0,001). PI manji od 10. centile, {to podrazumijeva ocjenu fetalne mr{avosti, izra~unat je u 308 (73,3%) hipotrofi~ne i 112 (9,24%) eutrofi~ne novoro en~adi P <0,001 47,59 ± 3,06 50,90 ± 1,67 <0,001 2,43 ± 0,22 2,68 ± 0,21 <0, (51,2%) 112 (12,1%) <0,000 8 (1,3%) 53 (5,7%) <0, (18,2%) 0 <0, (11,07%) <0,000 Vrijednosti su prikazane kao srednja vrijednost ± standardna devijacija t-test za nezavisne uzorke; χ 2 test / The values are presented as mean values ± standard deviation t-test for independent samples; χ 2 test 47

4 (χ 2 =285,446; P<0,001). Relativni rizik ra anja mr{ave novoro en~adi u skupini hipotrofi~nih u odnosu na eutrofi~nu novoro en~ad bio je 3,44 (95% CI 3,01-3,80). Relativni rizik ra anja pretile novoro en~adi u skupini hipotrofi~nih u odnosu na eutrofi~nu novoro en~ad bio je 0,60 (95% CI 0,31-0,1,16). Apgar 7 imalo je 45 (7,5%) hipotrofi~ne i 16 (1,7%) eutrofi~ne novoro en~adi (χ 2 =31,601; P<0,001). U promatranom razdoblju nije bilo statisti~ki zna~ajne razlike izme u istra`ivanih skupina prema u~estalosti nalaza mekonijske plodove vode (χ 2 =0,000; P=0,987), pupkovine oko vrata (χ 2 =0,583; P=0,445), povi{ene temperature u poro aju (χ 2 =3,090; P=0,079) i prijevremenog prsnu}a vodenjaka (RVP) (χ 2 =0,979; P=0,322). Mekonijska plodova voda nije utjecala na pove}anje u~estalosti carskog reza u hipotrofi~ne novoro en~adi u odnosu na kontrolnu skupinu (χ 2 =1,788; P=0,181). Nalaz oligohidramnija (12; 0,2%) je bio tri puta ~e{}i u hipotrofi~ne novoro en~adi od nalaza polihidramnija (4; 0,7%). U~estalost oligohidramnija kod hipotrofi~ne novoro- en~adi u odnosu na kontrolnu skupinu (7; 0,8%) je bila statisti~ki zna~ajno ve}a (χ 2 =4,582; P=0,032). Preeklampsija je bila statisti~ki zna~ajno ~e{}i nalaz kod majki hipotrofi~ne novoro en~adi (43 (7,1%) vs. 33 (3,6%)) (χ 2 =9,983; P=0,002). Majke hipotrofi~ne novoro en~adi su imale ne{to ~e{}e dijagnosticiran gestacijski dijabetes (GDM) (9; 1%) u odnosu na majke eutrofi~ne novoro en~adi (7; 1,2%), ali bez statisti~ke zna~ajnosti (χ 2 =0,133; P=0,715). Rasprava Fetalna hipotrofija predstavlja jedan od najva`nijih problema moderne perinatologije kojem se zbog mogu}eg utjecaja na cjelokupni `ivot opravdano pridaje javno-zdravstveni zna~aj. U ovom istra`ivanju u~estalost fetalne hipotrofije je bila 6,6% {to se podudara s drugim zemljama sli~nog stupnja razvijenosti gdje iznosi oko 7%. 1 Relevantnost na{ih rezultata objektivno osna`uje ~injenica da su kori{teni standardi ocjene fetalnog rasta razvijeni u istoj instituciji u kojoj je studija provedena. 3,8 Dob majke u promatranom razdoblju o~ekivano nije znatnije utjecala na ra anje hipotrofnog novoro en~eta, {to obja{njavamo time da `ivotna dob majke predstavlja rizi~ni ~imbenik samo onda kad je majka jako mlada (npr. u adolescentnim trudno}ama) i onda kada je dob majke iznad 35 godina. 9 U vi{e od pola poro aja hipotrofi~ne novoro en~adi (53,2%) majke su bile prvorotkinje, iako ih je u nebiranoj populaciji manje nego vi{erotkinja. Poznato je da majka prvorotkinja ra a lak{u novoro en~ad u odnosu na vi{erotkinju, {to nikako ne podrazumijeva da bi trebala ~e{}e ra ati hipotrofi~nu djecu s obzirom da je to kategorijska ocjena fetalnog rasta. 1,2 Prema na{im rezultatima, udio ra anja hipotrofi~ne novoro en~adi u pojedinom tjednu trudno}e je bio ve}i {to je dob trudno}e bila manja. Pove}anje je posebno vidljivo u prijevremenim poro ajima od 28. do 32. tjedna trudno}e. Rezultat je o~ekivan s obzirom da ranije ro ena djeca ~e{}e pokazuju odstupanja u rastu i povezana su s ve}om u~estalosti pridru`enih bolesti majke. 4,10 U studiji Meyberga i suradnika ~ak 18,6% prijevremeno ro ene djece je bilo usporenog rasta. 11 Vi{e od ~etvrtine hipotrofi~ne novoro en~adi na{e studije ro eno je carskim rezom (168; 27,9%), {to se sla`e s istra`ivanjem Van Bulcka i suradnika. 12 Vjerojatno je obja{njenje u ~injenici da je uspje{nost vaginalnog ra anja povezana s funkcionalnom rezervom posteljice. Kako je hipotrofija u dijelu novoro en~adi rezultat postelji~ne insuficijencije, logi~no je da u uvjetima ra anja ~e{}e mo`e do}i do dekompenzacije i njene respiracijske komponente. U tim okolnostima dovr- {enje poro aja carskim rezom realna je opcija. Iz istog razloga uz hipotrofiju se povezuje i ve}i udio elektivnih carskih rezova. Jedan dio prijevremenih poro aja povezanih s poreme}ajem fetalnog rasta povezuje se uz izborni prematuritet, gdje je carski rez gotovo uvijek izborna metoda. 13 Carski rez je u svim tjednima trudno}e ~e{}e bio izbor na~ina poro aja kod hipotrofi~ne novoro en~adi u odnosu na eutrofi~nu novoro en~ad, no razlika je bila statisti~ki zna~ajna jedino u 38. tjednu trudno}e. To dijelom obja{njavamo regresijskim promjenama u cirkulaciji posteljice nakon 38. tjedna. 2,4 Ispitivana novoro en~ad je bila mr{ava i asimetri~nog rasta u vi{e od pedeset posto slu~ajeva, {to je gotovo ~etiri puta ~e{}e nego u eutrofi~noj (kontrolnoj) skupini. To pretpostavlja da je vi{e od polovine hipotrofi~ne novoro en~adi bilo izlo`eno nutritivnoj insuficijenciji posteljice dovoljno dugo da se to odrazi na intrauterini rast, {to takvoj djeci znatno pove}ava razli~ite zdravstvene rizike kroz cijeli `ivot. Time smo naglasili opravdanost istovremenog kori{tenja vi{e antropometrijskih metoda za ocjenu rasta ploda ~ime se pove}ava vjerojatnost to~nijeg prepoznavanja perinatalnih rizika. 14 Hipotrofi~na novoro en~ad je u na{em istra`ivanju pet puta ~e{}e imala Apgar ocjenu vitalnosti 7, {to podrazumijeva dijagnozu hipoksije u poro aju. Nije mogu}e decidirano odrediti koja su stanja bila za to odgovorna, tim vi{e {to to nije bio predmet ovog istra`ivanja. Svaki poro aj hipotrofi~nog novoro en~eta je zbog prepoznatih i opisanih komplikacija rizi~an, pa je intenzivan nadzor i pomno planiranje na~ina i vremena poro aja imperativ. 6,15 Mi smo u ovom istra`ivanju ispitali vi{e komplikacija vezanih uz ra anje hipotrofi~nog novoro en~eta. U~estalost mekonijske plodove vode je bila jednako ~esta u hipotrofi~ne i eutrofi~ne novoro en~adi (14,3%) i pove}avala se s dobi trudno}e. O~ekivano je bilo da u~estalost mekonijske plodove vode bude ve}a u eutrofi~ne novoro en~adi zbog ~injenice da su poro aji nastupili prosje~no tjedan dana kasnije u odnosu na hipotrofi~nu novoro en~ad. 16 Mo`emo samo pretpostaviti da je o~ekivano manji udio mekonijske plodove vode u skupini hipotrofi~ne novoro en- ~adi zbog manje dobi trudno}e kompenziran pove}anim udjelom zbog patofiziolo{ke podloge usporenja rasta. U tom kontekstu izjedna~en udio mekonijske plodove vode u na{im skupinama nije mogu}e jednozna~no tuma~iti. Relativno mali uzorak onemogu}io nas je da 48

5 u~estalost mekonijske plodove vode usporedimo uz korekciju razlike u dobi ra anja. Pupkovina oko vrata nije bila ~e{}i nalaz uz fetalnu hipotrofiju, {to je ve} ranije uo~io Sornes sa sur. 17 Problemi s cirkulacijom krvi kroz pupkovinu predstavljaju akutnu komplikaciju trudno}e i posebno poro aja. Zbog toga ne mogu utjecati na rast fetusa, ali mogu na njegovu respiracijsku ugro`enost {to je mogu}e detektirati kardiotokografijom. Oligohidramnij je povezan sa zastojem u rastu i jedan je od va`nijih ~imbenika koji slu`i za odre ivanje fetalne patnje. Sukladno o~ekivanjima, u~estalost oligohidramnija je bila ve}a u hipotrofi~ne novoro en~adi (2%) u odnosu na eutrofi~nu (0,8%). Jednako zapa`anje opisano je u istra`ivanju Magann-a i sur. 18 Polihidramnij je ~e{}e povezan s fetalnom hipertrofijom i to obja{njava njegov mali udio u hipotrofi~ne novoro en~adi. U~estalost preeklampsije u na{em je istra`ivanju bila pribli`no dva puta ve}a u hipotrofi~ne novoro en~adi u odnosu na eutrofi~nu, {to je ve} ranije opisano u literaturi. 4 Gestacijski dijabetes je ~e{}e povezan s ra anjem hipertrofi~ne nego hipotrofi~ne novoro en~adi. U na- {em istra`ivanju GDM nije bio povezan s fetalnom hipotrofijom. Zbog patofiziologije metabolizma glukoze koja odre uje GDM, usporenje rasta u takvim okolnostima ne mora prethoditi mogu}oj respiracijskoj insuficijenciji posteljice, {to je ina~e redovit slu~aj. 19,20 Zaklju~ak Rezultati na{eg istra`ivanja potvr uju da fetalna hipotrofija predstavlja rizi~ni ~imbenik velikog broja odrednica perinatalnog ishoda {to opravdava intenzivni nadzor takvih trudno}a te pomno planiranje vremena i na~ina poro aja. Literatura 1. Dra`an~i} A. Krivulje fetalnog rasta, usporeni fetalni rast i fetalna dismaturnost. Gynaecol Perinatol 2009;18: Kurjak A. Zastoj u rastu fetusa. U: Kuva~i} I, Kurjak A, \elmi{ J i sur. (eds.). Porodni{tvo. Zagreb: Medicinska naklada, 2009: Roje D, Banovi} I, Tadin I, et al. Gestational age the most important factor of fetal ponderal indeks. Yonsei Med J 2004; 45: Bamfo J, Odibo A. Diagnosis and management of fetal growth restriction. J Pregnancy 2011;2011: Alberry M, Soothill P. Management of fetal growth restriction. Arch Dis Child Fetal Neonatal Ed 2007;92: Mandruzzato G, Antsaklis A, Botet F, Chervenak FA, Figueras F, Grunebaum A. Intrauterine restriction (IUGR). J Perinat Med 2008;36: Cosmi E, Fanelli T, Visetin S, Trevisanuto D, Zanardo V. Consequences in infants that were intrauterine growth restricted. J Pregnancy 2011;2011: Roje D, Tadin I, Maru{i} J, et al. Porodne te`ine i duljine novoro en~adi u Splitu. Opravdanost razvijanjanja vlastitih referentnih vrijednosti za ocjenjivanje fetalnog rasta. Gynecol Perinatol 2005;14: Wen SW, Goldenburg RL, Cutter GR, Hoffman HJ, Cliver SP. Intrauterine growth retardation and preterm delivery: prenatal risk factors in an indigent population. Am J Obstet Gynecol 1990;162: Gilbert WM, Danielsen B. Pregnancy outcomes associated with intrauterine growth restriction. Am J Obstet Gynecol 2003;188: Meyberg R, Boos R, Babajan A, Ertan AK, Schmidt W. Die intrauterine Wachstumsretardierung Perinatale Mortalität und postnatale Morbidität an einem Perinatalzentrum. Z Gebursthilfe Neonatol 2000;204: Abstract in English. 12. Van Bulck B, Kalakoutis GM, Sak P. A randomised trial of timed delivery for the compromised preterm fetus: short term outcomes and bayesian interpretation. Intern J Obstetr Gynaecol 2003;110: Carreno CA, Costantine MM, Holland MG, Ramin SM, Saade GR, Blackwell SC. Approximately one third of medically indicated late preterm births are complicated with fetal growth restriction. Am J Obstet Gynecol 2011;204:263.e Figueras F, Figueras J, Meler E, et al. Customised birthweight standards accurately predict perinatal morbidity. Arch Dis Child Fetal Neonatal Ed 2007;92: Baschatt AA. Fetal growth restriction from observation to intervention. J Perinat Med 2010;38: Blackwell SC, Wolfe HM, Redman ME, et al. Relationship between meconium staining and amniotic fluid volume in term. Fetal Diagn Ther 2002;17: Sornes T. Umbilical cord encirclements and Apgar scores. Acta Obstet Gynecol Scand 1998;77: Magann EF, Doherty DA, Lutgendorf MA, Magann MI, Chaughan SP, Morrison JC. Peripartum outcomes of high-risk pregnancies complicated by oligohydramnios: a prospective longitudinal study. J Obstet Gynaecol Res 2010;36: Yessoufou A, Moutairou K. Maternal diabetes in pregnancy: early and long-term outcomes on the offspring and the concept of»metabolic memory«. Exp Diabetes Res 2011;2011: Kase BA, Cormier CM, Costantine MM, et al. Population Stand ards of Birth Weight Underestimate Fetal Growth Abnormalities in Diabetic Pregnancies. Am J Perinatol 2012;29: ^lanak primljen: ; prihva}en: Adresa autora: Nina Medi}, dr. med., Antuna [oljana 5, Stari Grad, E-po{ta: ninamedic09ºgmail.com 49