10-12gine09_n.indd

Величина: px
Почињати приказ од странице:

Download "10-12gine09_n.indd"

Транскрипт

1 Hrvatski zavod za javno zdravstvo*, Klinika za dje~je bolesti KBC-a**, Klini~ki zavod za patolo{ku anatomiju»ljudevit Jurak«KB»Sestre Milosrdnice«***, u Zagrebu UZROCI PERINATALNIH SMRTI U REPUBLICI HRVATSKOJ U GODINI THE CAUSES OF PERINATAL DEATHS IN REPUBLIC OF CROATIA IN THE YEAR 2008 Urelija Rodin,* Ante Dra`an~i}, Boris Filipovi}-Gr~i},** Marina Kos*** Naru~eno predavanje Klju~ne rije~i: mortalitet perinatalni, uzroci, fetus, novoro en~e SA`ETAK. U Hrvatskoj se uzroci perinatalnih smrti prate prema preporukama Me unarodne federacije za ginekologiju i opstetriciju (FIGO) i Svjetske zdravstvene organizacije, u odnosu na maj~ina i djetetova stanja koja su uzrokovala smrt. Osnovni uzrok utvr en u djeteta i osnovna bolest/stanje majke koje je utjecalo na perinatalnu smrt {ifriraju se prema MKB-10. Ukupna perinatalna smrtnost u godini u Hrvatskoj je iznosila 7,3, od ~ega se na perinatalne uzroke odnosi 6,1, a na kongenitalne malformacije 1,2. Od perinatalnih uzroka umrlo je 83,3% perinatalno umrlih, a od kongenitalnih malformacija 16,7%. Kongenitalne malformacije su uzrokovale 4,9% ukupnih uzroka mrtvoro enja i 36,7% ranih neonatalnih smrti. Bolesti/stanja iz perinatalnog razdoblja su uzrokovala 95,1% mrtvoro enja i 63,3% ranih neonatalnih smrti. U obje skupine umrlih zbog perinatalnih uzroka i to u 87,1% mrtvoro enih i 77% rano neonatalno umrlih postojala je povezanost perinatalne smrti s bole{}u/stanjem majke ili patologijom vezanom uz posteljicu i pupkovinu. Naju~estalije maj~ine komplikacije povezane s mrtvoro enjem su insuficijencija posteljice i korioamnionitis, a u rano neonatalno umrlih korioamnionitis, prijevremeno prsnu}e plodovih ovoja i komplikacije vi{eplodne trudno}e. Dvojno pra}enje uzroka perinatalnih smrti je va`no u evaluaciji perinatalne skrbi. Neki od utvr enih uzroka perinatalnih smrti se mogu prevenirati dobrom antenatalnom skrbi i provo enjem preporuka vezanih uz regionalnu organizaciju perinatalne za{tite. Invited lecture Key words: mortality perinatal, causes, fetus, newborn SUMMARY. The causes of perinatal deaths in Croatia are monitored according to Federation International of Gynecology and Obstetrics (FIGO) and WHO s recommendations, related to mother s and child conditions which caused death. The main cause in the fetus or infant and the main maternal condition with influence on death are coded according ICD-10. perinatal mortality rate at 2008 in Croatia was 7,3 : 6,1 due to perinatal causes and 1,2 due to congenital malformations. Perinatal conditions participated in perinatal deaths with 83,3% and congenital malformations with 16,3%. Congenital malformations caused 4,9% stillbirths and 36,7% early neonatal deaths. Diseases/conditions originated from perinatal period caused 95,1% of stillbirths and 63,3% of early neonatal deaths. In 87,1% of all stillborns and in 77% of all early neonatal deaths the mother s disease/condition or placenta/cord pathology has been established. The most important complications connected with stillbirth were placental insufficiency and chorioamnionitis. Chorioamnionitis, PPROM and multiple pregnancy complications were main mother s conditions affecting the infant and caused early neonatal death. Dual coding of perinatal death causes is important for perinatal care evaluation. Some of causes could be prevented with improvement of antenatal visits and regional organisation of perinatal care. Uvod U Hrvatskoj se u svrhu evaluacije perinatalne skrbi provodi pra}enje i analiza fetalne, rane neonatalne i ukupne perinatalne smrtnosti prema te`inskim i gestacijskim dobnim skupinama te rodili{nim razinama. Osim navedenih pokazatelja analiziraju se i uzroci perinatalnih smrti. U perinatologiji se za odre ivanje uzroka perinatalnih smrti primjenjuju razli~iti klasifikacijski sustavi me u kojima su najpoznatije Wigglesworthova i Aberdeenska klasifikacija. 1 5 Razlog tome je multikauzalnost rizi~nih ~imbenika pa nijedan perinatalni klasifikacijski sustav ne mo`e u potpunosti obuhvatiti sve zna~ajke pojedinog slu~aja. Prema Me unarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema 6 (MKB 10 revizija) koja se koristi kao standard za me unarodne usporedbe uzroka smrti, potrebno je, izme u vi{e mogu}ih dijagnoza, izabrati jedan osnovni uzrok (jednu MKB {ifru). 7 Me utim, zbog velikog utjecaja maj~inih stanja na perinatalni ishod Me unarodna udruga ginekologa i opstetri~ara (FIGO) preporu~a da se uzroci perinatalnih smrti prate dvojno {to se u hrvatskim rodili{tima provodi od godine. U slu~aju perinatalne smrti obvezno se ispunjava prijava perinatalne smrti i dostavlja Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. U prijavi perinatalne smrti je potrebno navesti podatke o glavnoj bolesti odnosno stanju djeteta koje je dovelo do smrti te eventualnim drugim bolestima/ stanjima djeteta. Dostavljaju se i podaci o glavnoj bolesti/stanju majke koje je utjecalo na nepovoljan perina- ^lanak napisan prema predavanju na XVII. Savjetovanju o perinatalnom mortalitetu Hrvatske u godini. Hrvatski lije~ni~ki dom 7. studenoga Paper according to the lecture held on the XVII. Conference on Perinatal Mortality in Croatia for Croatian Medical House on November, 7-th

2 talni ishod te drugim bolestima /stanjima majke koja su mogla doprinijeti nastanku djetetove smrti. 6,7 Uz klini~ki postavljene dijagnoze potrebno je upisati i patohistolo{ku dijagnozu ploda i posteljice, kako bi bili dostupni svi potrebni podaci za odabir osnovnog uzroka smrti. Materijal i metode Prema»Prijavama perinatalnih smrti«za godinu bilo je 324 perinatalno umrle djece od kojih je 204 mrtvoro eno i 120 umrlih rano neonatalno. 8 Dvoje perinatalno umrlih je ro eno izvan zdravstvene ustanove, a u slu~ajevima tri perinatalne smrti (dva mrtvoro enja i jedna rana neonatalna smrti) se radilo o medicinski indiciranom prekidu trudno}e nakon 22. navr{enog tjedna zbog kongenitalnih malformacija ploda. Me utim, kako su i u ovim slu~ajevima namjernog prekida trudno}e zbog medicinske indikacije ispunjene prijave poroda, i prijave u matice ro enih, a dostavljeni su i podaci o uzroku smrti na prijavama perinatalnih smrti, i oni su uklju~eni u analizu. Analiza uzroka smrti je provedena za svu perinatalno umrlu djecu koja zadovoljavaju jedan od kriterija za izvje{tavanje o perinatalno umrlima Svjetske zdravstvene organizacije za nacionalne statistike perinatalno umrli ~ija je porodna te`ina bila 500g ili gestacijska dob, prema datumu zadnje menstruacije, 22 navr{ena tjedna trudno}e 7. Perinatalno umrli su razvrstani prema vremenu nastanka smrti i u odnosu na sastavnicu perinatalne smrti u dvije skupine: mrtvoro ene i rano neonatalno umrle te prema gestacijskim dobnim skupinama: tje dana, tjedan, tjedana i 37 tjedana trud no}e. Potom je provedeno dvojno {ifriranje uzroka smrti: prema upisanom uzroku smrti za dijete i prema upisanoj glavnoj bolesti/stanju majke koje je utjecalo na smrt djeteta. Prema Me unarodnoj klasifikaciji postoje troznakovne i ~etveroznakovne slovno-broj~ane {ifre za naju~estalija patolo{ka stanja iz perinatalnog razdoblja (MKB-10, skupina XVI»Odre ena stanja nastala u perinatalnom razdoblju P00-P96«), a isto tako i za kongenitalne anomalije, skupina XVII»Kongenitalne malformacije, deformiteti i kromosomske abnormalnosti Q00-Q99«. Ukoliko je smrt uzrokovana priro enim metaboli~kim poreme}ajem koriste se {ifre iz skupine IV»Endokrine bolesti, bolesti prehrane i metabolizma E00-E90«, a ako se radilo o tumoru koriste se {ife iz skupine II»Novotvorine C00-D48«Prema preporukama u MKB-10 izuzetno se koristi {ifra nezrelosti, kada nisu dostupni nikakvi drugi podaci, jer se razvrstavanje perinatalno umrlih provodi i prema trajanju trudno}e. Za bolesti/stanja majke kori{tene su {ifre iz potpoglavlja skupine XVI»Odre ena stanja u perinatalnom razdoblju«i to P00-P04»Fetus i novoro en~e na koje djeluju ~imbenici povezani s majkom«i»komplikacije trudno}e i poroda«te {ifra P70.0 koja se odnosi na gestacijski dijabetes i P70.1 na dijabetes melitus. Kako MKB-10 nema {ifru za svaku bolest/stanje koje uzrokuje komplikaciju u trudno}i, za neke bolesti/stanja majke je kori{tena ista, {to je navedeno ispod odgovaraju}ih tablica. U MKB-10 su grubo razvrstane odre ene bolesti majke koje su mogle utjecati na perinatalnu smrt tako da se neka patolo{ka stanja koja ~esto kompliciraju trudno}u ne mogu na odgovaraju}i na~in pratiti prema ma. U ova stanja ubrajamo hipertenzivne poreme}aje, od gestacijske hipertenzije, preeklampsije, do eklampsije i HELLP sindroma, koji, ovisno o te`ini bolesti, razli~ito utje~u na perinatalni ishod, a za sve njih postoji samo jedna zajedni~ka (P00.0). Isto tako nije mogu}e odvojeno prikazati sr~ane komplikacije u majke (infarkt, dilatativna kardiomiopatija od plu}nih bolesti i komplikacija (plu}na embolija); sve ove bolesti su obuhva}ene jedinstvenom {ifrom P00.3. Nisu izdvojene ni {ifre za neka akutna stanja (kolecistitis, kolestaza) i za kroni~ne bolesti, koje se ~e{}e javljaju ili pogor{avaju u trudno}i, nego su sve zajedno svrstane u podskupini»ostale bolesti majke P00.8«. Budu}i da nema ni {ifri kojima bi povezali rizi~ne trudno}e iz postupaka potpomognute oplodnje i perinatalnog ishoda kao ni {ifre za nekontrolirane trudno}e s nepovoljnim perinatalnim ishodom, za potrebe ove analize im je dodijeljena {ifra P01.8»Fetus i novoro en~e nakon drugih komplikacija trudno}e u majke«. Ni malformacije genitalnog sustava majke (uterus bicornis, uterus subseptus u ovom uzorku) nemaju posebne {ifre pa su uvr{tene pod {ifrom P03.8»Fetus i novoro en~e nakon drugih specificiranih komplikacija poro aja«. Za razliku od ovih bolesti/stanja postoje mogu}nosti {ifriranja utjecaja nekih {tetnih maj~inih navika i stanja na perinatalni ishod za nikotinsko trovanje (P04.2) i za alkohol (P04.3), ali ne i za maj~inu ovisnost o psihoaktivnim drogama pa je u ovakvom slu~aju dodijeljena P04.4»Fetus i novoro en~e nakon maj~ine upotrebe lijekova koji uzrokuju navikavanje«. U obradi su kori{tene deskriptivne statisti~ke metode: 9 frekvencija pojedinih varijabli prema skupinama i podskupinama tri klasifikacijska sustava, izra~un proporcija za ukupno perinatalno umrle, mrtvoro ene i rano neonatalno umrle, rang vode}ih uzroka mrtvoro- enja i ranih neonatalnih smrti. Rezultati Raspodjela perinatalno umrlih prema osnovnim sastavnicama pokazuje da je omjer mrtvoro enih prema rano neonatalno umrlim (1,7:1). Udio perinatalno umrlih ro enih prijevremeno, prije 37. navr{enog tjedna trudno}e je bio 73,5% (tablica 1). Ukupna perinatalna smrtnost je 7,3, a na perinatalne uzroke odnosi se 6,1 te na kongenitalne malformacije 1,2 (tablica 1). Prema skupinama uzroka smrti nalazimo da je od perinatalnih uzroka umrlo 270 djece odnosno 83,3%, a 54 ili 16,7% od kongenitalnih malformacija. Najve}i broj umrlih (104) i najvi{a stopa smrtnosti zbog perinatalnih uzroka je u gestacijskoj dobi tjedana (604,7 ). Stopa perinatalne smrtnosti zbog perinatalnih uzroka je ~etiri puta manja u 261

3 Tablica 1. Perinatalno umrli prema trajanju trudno}e i prema MKB-10 skupinama bolesti u godini Table 1. Perinatal deaths according to gestational age and ICD-10 groups in 2008 MKB-10; ICD-10 P00-P99 Q00-Q99 Ro eni births PNU PU PD N N N N tj. weeks ,7 7 40, , tj weeks ,6 6 21, , tj. weeks 62 29,1 16 7, ,6 37 tj. weeks 61 1,5 25 0, ,1 Ukupno 270 6,1 54 1, ,3 P00-P96: MKB-10 skupina»odre ena stanja nastala u perinatalnom razdoblju«p00-p96: ICD-10 group»certain conditions originating in perinatal period«q00-q99: MKB-10 skupina»priro ene malformacije, deformiteti i kromosomske abnormalnosti«q00-q99: ICD-10 group»congenital malformations, deformities and chromosomal abnormalities«pnu: perinatalno umrli perinatally died Tablica 2. Kongenitalne malformacije prema sastavnicama perinatalnih smrti u godini Table 2. Congenital malformations according to components of perinatal death in 2008 MKB-X {ifra ICD-X code MR RNU PNU % u ukupnom PNU % in total PNU Q00-Q ,2 Q20-Q ,4 Q30-Q ,3 Q35-Q ,0 Q60-Q ,5 Q65-Q ,0 Q80-Q ,2 Q90-Q ,5 ostale Q dg ,6 C, D i/and E dg ,9 Ukupno ,7 Q00-Q07:»Priro ene malformacije `iv~anog sustavacongenital malformations of nervous system«q20-q28:»priro ene malformacije cirkulacijskog sustavacongenital malformations of cardiovascular system«q30-q34:»priro ene malformacije di{nog sustavacongenital malformations of respiratory system«q35-q45:»rascijepljena usna i nepce i ostale priro ene malformacije probavnog sustavacleft lip and palate and other congenital malformations of gastrointestinal system«q60-q64:»priro ene malformacije mokra}nih organacongenital maformations of genito-urinary system«q65-q79:»priro ene malformacije i deformiteti mi{i}no-ko{tanog sustavacongenital malformations and deformities of musculo-sceletal system«q80-q89:»ostale priro ene abnormalnostiother congenital abnormalities«q90-q99:»kromosomske abnormalnosti, neuvr{tene drugamochromosomal abnormalities, unclassified«ostale Q dijagnoze other Q diagnoses C, D»Novotvorine«Neoplasms«E»Endokrine bolesti, bolesti prehrane i metabolizmaendocrine, nutritional and metabolic diseases«mr: mrtvoro eni stillborns RNU: rano neonatalno umrli early neonatally died PNU: perinatalno umrli perinatally died dobi tjedan (153,6 ), 20 puta manja u dobi tjedana (29,1 ) i 400 puta manja (1,5 ) u skupini ro enih 37 tjedana trudno}e. I kongenitalne malformacije su naju~estalije kao uzrok smrti u dobi tjedana (40,7 ), u~estalost je dvostruko ni`a u gesta- Tablica 3. Perinatalno umrli u godini od kongenitalnih malformacija prema patolo{kim stanjima majke u trudno}i Table 3. Perinatal deaths in 2008 due to congenital malformations according to mother s pathologic condition MR RNU PNU P00.0 Hipertenzivni poreme}aji 2 2 P70.0; P70.1 Dijabetes (melitus i gestacijski) 2 2 P00.8 Fetus i novoro en~e na koje djeluju druga stanja majke 1 1 P01.0;P01.1 Insuficijencija cerviksa; prijevremena ruptura ovojnica 1 1 P01.2;P01.3 Oligohidramnion; polihidramnion 7 7 P01.5 Vi{eplodna trudno}a 1 1 P01.8 Druge komplikacije trudno}e u majke 0 0 P02.1 Abrupcija posteljice 0 0 P02.2 Morfolo{ke i funkcionalne abnormalnosti posteljice 2 2 P02.5; P02.6 Poreme}aji pupkovine (~vor, kratka pupkovina) 0 0 P02.7 Fetus i novoro en~e s korioamnionitisom P03; P04 Druge komplikacije poro aja; {tetni utjecaji preneseni preko posteljice Ukupno Legenda / Legend: MR: mrtvoro eni stillborns RNM: rano neonatalno umrli early neonatal deaths PNU: perinatalno umrli perinatal deaths P00.0: hypertensive disorders P70.0; P70.1: diabetes mellitus and gestational diabetes P00.8: fetus and newborn affected by other maternal conditions P01.0; P01.1: fetus and newborn affected by incompetent cervix; by premature rupture of membranes P01.2; P01.3: fetus and newborn affected by oligohydramnios; polyhydramnios P01.5: multiple pregnancy P01.8: fetus and newborn affected by other maternal complications of pregnancy P02.1: abruptio placentae P02.2: fetus and newborn affected by other and unspecified morphological and functional abnormalities of placenta (dysfunction, infarction, insufficiency) P02.5; P02.6: other and unspecified conditions of umbilical cord (short cord, vasa praevia) P02.7: fetus and newborn affected by chorioamnionitis P03.8: fetus and newborn affected by other specified complications of labour or delivery P04: fetus and newborn affected by noxious influences transmitted via placenta 262

4 cijskoj dobi tjedan (21,4 ), 5 puta manja u skupini tjedana (7,5 ) i iznosi 0,6 u skupini 37 tjedana trudno}e. Kongenitalnih malformacija je broj- ~ano najvi{e u terminskim trudno}ama (25/54) i ~ine 46,3% svih smrti zbog malformacija. Struktura uzroka smrti se znatno razlikuje kad gledamo pojedine sastavnice perinatalne smrti, jer kongenitalne malformacije uzrokuju 4,9% ukupnih uzroka mrtvoro enja, a 36,7% ranih neonatalnih smrti (tablica 2). Naju~estalija skupina malformacija su malformacije mi{i}no-ko{tanog sustava (13) od kojih je 12 umrlo zbog dijafragmalne hernije. Slijede malformacije cirkulacijskog sustava koje se naj~e{}e odnose na slo`ene sr~ane gre{ke te kromosomski sindromi, uglavnom Edwardsov sindrom. Zbog malog broja slu~ajeva malformacije nisu prikazane prema pojedina~nim dijagnozama, nego MKB-10 skupinama (tablica 2). U 19/54 slu- ~ajeva smrti zbog malformacija zabilje`ena su i odre ena patolo{ka stanja majke u trudno}i i to u 2 od 10 mrtvoro enja zbog malformacija i u 17 od 44 ranih neonatalnih smrti od malformacija (tablica 3). Od patolo{kih stanja koja se sporadi~no javljaju naju~estaliji su oligohidramnion i polihidramnion, u ukupno 7 slu- ~ajeva. Odre ene bolesti/stanja iz perinatalnog razdoblja (MKB-10 skupina P00-P96) su uzrokovale 194 ili 95,1% mrtvoro enja i 76 ili 63,3% ranih neonatalnih smrti (tablica 4). U mrtvoro enih su naju~estalije dijagnoze antepartalna asfiksija (P20=71), mrtvoro enje bez ikakve pobli`e dijagnoze (P95=54) i aspiracija amnijske teku- }ine (P24.1=28). Na ove tri dijagnoze se odnosi 78,8% mrtvoro enja iz MKB-10 skupine P00-P96. Od ostalih rje ih uzroka najvi{e je dijagnoza intrauterinog zastoja rasta (P05=14) i infekcija (P23 i P35-P39=12). U 4 mrtvoro enja uzrok je bio dijabetes, a u jo{ 4 fetalni hidrops nepoznatog ili nenavedenog uzroka (P83.2=4). Me u rano neonatalno umrlima naju~estaliji je uzrok respiracijski distres (P22=30 slu~ajeva), na drugom mjestu su infekcije (P35-P39=11), a na tre}em ostali poreme}aji di{nog sustava vezani uz plu}nu nezrelost, poput primarne atelektaze i plu}nog krvarenja (P25- P29=9). Ova tri uzroka ~ine 65,8% ranih neonatalnih smrti zbog stanja nastalih u perinatalnom razdoblju. Na ~etvrtom mjestu je intrakranijalno krvarenje (P52=8) koje je ~esto kombinirano s respiracijskim distresom. U mrtvoro enih je antepartalna asfiksija naju~estalija dijagnoza u svim gestacijskim dobnim skupinama (tablica 5). Njena u~estalost je najmanja u dobi tjedana (27,3%), a raste s gestacijskom dobi, do 53,5% uzroka mrtvoro enja 37 tjedana trudno}e. U rano neonatalno umrlih je naju~estalija dijagnoza respiracijskog distresa u svim gestacijskim skupinama (tablica 6). Zna~ajna razlika izme u mrtvoro enih i rano neonatalno umrlih od perinatalnih uzroka je u tome {to je 78% ukupnih ranih neonatalnih smrti u gestacijskoj skupini tjedana, a mrtvoro eni su raspodijeljeni u svim gestacijskim skupinama u rasponu 18 30%. Tablica 4. Perinatalno umrli zbog perinatalnih uzroka u godini Table 4. Perinatal deaths due to perinatal conditions in 2008 P05 Usporeni rast fetusa i njegova pothranjenost P07 Kratko trajanje gestacije i niska porodna te`ina MR RNU PNU % od of PNM , ,5 P20 Intrauterina hipoksija ,9 P21 Porodna asfiksija ,2 P22 Respiracijski distres novoro en~eta ,3 P23 Kongenitalna pneumonija ,5 P24 Neonatalni aspiracijski sindrom ,3 P25-P29 Druge respiracijske bolesti nastale u perinatalnom razdoblju ,1 P35-P39 Infekcije specifi~ne za perinatalno razdoblje ,6 P50 Fetalni gubitak krvi ,9 P52 Intrakranijalno netraumatsko krvarenje ,1 P55 Hemoliti~na bolest fetusa i novoro en~eta ,3 P70 Poreme}aji metabolizma ugljikohidrata specifi~ni za fetus ,2 i novoro en~e P83.2 Fetalni hidrops koji nije uzrokovan hemoliti~nom bolesti ,5 P95 Fetalna smrt zbog nespecificiranog uzroka ,7 Ukupno ,3 Legenda / Legend: P05: Slow fetal growth and fetal malnutrition P07: Disorders related to short gestation and low birth weight, not elsewhere classified P20: Intrauterine hypoxia P21: Birth asphyxia P22: Respiratory distress syndrome of the newborn P23: Connatal pneumonia P24: Neonatal aspiration syndromes P25-P29: Other respiratory diseases originating in the perinatal period P35; P39: Infections specific to the perinatal period P50: Fetal blood loss P52: Intracranial nontraumatic haemorrhage of fetus and newborn P55: Haemolytic disease of fetus and newborn P70: Disorders of carbohydrate metabolism specific to fetus and newborn P83.2: Hydrops fetalis not due to haemolytic disease P95: Fetal death of unspecified cause MR: mrtvoro eni stillborns RNU: rano neonatalno umrli early neonatally died PNU: perinatalno umrli perinatally died U obje skupine umrlih zbog odre enih stanja iz perinatalnog razdoblja nalazimo da je ve}ina uzroka smrti povezana s bolestima majke ili drugim komplikacijama u trudno}i. Od 194 mrtvoro ena zbog perinatalnih uzroka utvr eno je u 169 ili 87,1% da se radilo o komplikacijama u trudno}i (tablica 7). U rano neonatalno umrlih je od 76 umrlih zbog perinatalnih uzroka u 59 slu~ajeva (77%) komplikacija majke utjecala na nastanak djetetove smrti (tablica 8). Naju~estalija maj~ina komplikacija povezana s mrtvoro enjem je insuficijencija posteljice (P02.2=32 ili 16,5% mrtvoro enja od perinatalnih uzroka). Drugi maj~in uzrok je korioamnionitis 263

5 Tablica 5. Mrtvoro eni prema trajanju trudno}e i uzrocima smrti u godini Table 5. Stillborns in relation to gestational age and causes of death in 2008 Tjedni trudno}e Gestational age Ukupno % od of MR P05 Usporeni rast fetusa i njegova pothranjenost ,2 P07 Kratko trajanje gestacije i niska porodna te`ina 0 0,0 P20 Intrauterina hipoksija ,6 P21 Porodna asfiksija 0 0,0 P22 Respiracijski distres novoro en~eta 0 0,0 P23 Kongenitalna pneumonija ,6 P24 Neonatalni aspiracijski sindrom ,4 P25-P29 Druge respiracijske bolesti nastale u perinatalnom razdoblju 1 1 0,5 P35-P39 Infekcije specifi~ne za perinatalno razdoblje ,6 P50 Fetalni gubitak krvi ,5 P52 Intrakranijalno netraumatsko krvarenje ,0 P55 Hemoliti~na bolest fetusa i novoro en~eta 1 1 0,5 P70 Poreme}aji metabolizma ugljikohidrata specifi~ni za fetus i novoro en~e ,1 P83.2 Fetalni hidrops koji nije uzrokovan hemoliti~nom bolesti ,1 P95 Fetalna smrt zbog nespecificiranog uzroka ,8 Ukupno Legenda kao u tablici 4. Legend as in table 4. MR: mrtvoro eni stillborns Tablica 6. Rano neonatalno umrli prema trajanju trudno}e i uzrocima smrti u godini Table 6. Early neonatal deaths according to gestational age and causes of death in 2008 Tjedni trudno}e Gestational age Ukupno % od of RNU P05 Usporeni rast fetusa i njegova pothranjenost 0,0 P07 Kratko trajanje gestacije i niska porodna te`ina 5 5 6,6 P20 Intrauterina hipoksija 0,0 P21 Porodna asfiksija ,3 P22 Respiracijski distres novoro en~eta ,5 P23 Kongenitalna pneumonija ,9 P24 Neonatalni aspiracijski sindrom ,6 P25-P29 Druge respiracijske bolesti nastale ,8 u perinatalnom razdoblju P35-P39 Infekcije specifi~ne za perinatalno razdoblje ,5 P50 Fetalni gubitak krvi 0 0,0 P52 Intrakranijalno netraumatsko krvarenje ,5 P55 Hemoliti~na bolest fetusa i novoro en~eta 0 0,0 P70P70 Poreme}aji metabolizma ugljikohidrata specifi~ni za fetus i novoro en~e 3 3 3,9 P83.2 Fetalni hidrops koji nije uzrokovan hemoliti~nom bole{}u 1 1 1,3 P95 Fetalna smrt zbog nespecificiranog uzroka 0 0,0 Ukupno Legenda kao u tablici 4. Legend as in table 4. RNU: rano neonatalno umrli early neonatally died (P02.7=24 ili 12,4% mrtvoro enja od perinatalnih uzroka); slijede hipertenzivni poreme}aji (P00.0=23 ili 11,9%), poreme}aji pupkovine (P02.5; P02.6=20 ili 10,3%), a na 5. mjestu su komplikacije vi{eplodove trudno}e (P01.5=16 ili 8,2%). Svega 25/194 (12,9%) mrtvoro enih od perinatalnih uzroka su bez komplika- 264

6 Bolesti majke Mother s diseases P00.1- P00.0 P70 P00.9 Tablica 7. Mrtvoro eni s komplikacijama majke u trudno}i prema uzroku smrti u godini Table 7. Stillborns with mother s pregnancy complications in relation to cause of death in 2008 P01.0; P01.1 Komplikacije u trudno}i Pregnancy complications P01.2; P01.3 Posteljica/pupkovina Placenta/umbilical cord P01.5 P01.8 P03;P04 P02.1 P02.2 P02.5; P02.6 P02.7 S komplikacijama With complications Bez komplikacija Without complications P P07 0 P P21 P22 P P P25-P P35-P P P P P70.0-P P P Ukupno P00-P96 Sveukupno Legenda / Legend: P00.0: hiperetenzivni poreme}aji hypertensive disorders P70: dijabetes melitus i gestacijski dijabetes diabetes mellitus and gestational diabetes P00.1-P00.9: druge maj~ine bolesti/stanja: plu}na embolija (1); rak dojke (1); bubre`na bolest (3); sr~ana bolest (2); infektivna bolest (1); lupus (1); kolestaza (1) P00.1-P00.9: other mother s diseases/conditions: pulmonary embolism (1), breast cancer (1), renal and urinary tract diseases (1), infectious disease (1), lupus (1), cholestasis (1) P01.0-P01.1: fetus i novoro en~e zbog insuficijencije vrata maternice; nakon prijevremene rupture ovojnica fetus and newborn affected by incompetent cervix; after premature rupture of membranes P01.2-P01.3: fetus i novoro en~e s oligohidramnionom; polihidramnionom fetus and newborn affected by ologohydramnios; polyhydramnios P01.5: vi{eplodna trudno}a multiple pregnancy P01.8: nekontrolirana trudno}a uncontrolled pregnancy (10); IVF(2) P02.1: abrupcija placente placental abruption P02.2: fetus i novoro en~e s drugim i nespecificiranim morfolo{kim i funkcionalnim abnormalnostima placente (disfunkcija, infarkt, insuficijencija) fetus and newborn affected by other and unspecified morphological and functional abnormalities of placenta (dysfunction, infarction, insufficiency P02.5-P02.6: fetus i novoro en~e s drugom kompresijom pupkovine; fetus i novoro en~e na koje djeluju druga i nespecificirana stanja pupkovine (kratka pupkovina, vasa praevia) fetus and newborn affected by other compression of umbilical cord; fetus and newborn affected by other and unspecified conditions of umbilical cord (short cord, vasa praevia) P02.7: fetus i novoro en~e s korioamnionitisom fetus and newborn affected by chorioamnionitis P03..8: uterus bicornis (1); uterus subseptus (1) P04: ovisnost o drogama/nikotinu drug/tobacco addiction (1) cija u trudno}i koje bi utjecale na nastanak smrti. U rano neonatalno umrlih naju~estalija komplikacija u majke je korioamnionitis (P02.7=16 ili 21,1%), slijedi insuficijencija cerviksa i prijevremeno prsnu}e plodovih ovoja (P01.0; P01.1=14 ili 18,4%), zatim komplikacije vi{eplodove trudno}e (P01.5=9 ili 11,8%), insuficijencija posteljice (P02.2=6 ili 7,9%) i na petom mjestu su razli~ite bolesti majke (P00.1-P00.9=4 ili 5,2%). Asfiksija je naj~e{}i uzrok mrtvoro enosti (71/194), a u 67/71 ili 94,3% vezana je uz komplikaciju trudno}e/ poroda kao osnovni uzrok, najvi{e zbog pup kovine oko vrata (20/71 ili 28,1%), zatim zbog abrupcije posteljice (14/71 ili 19,7%) i hipertenzivnih poreme}aja (11/71 ili 15,5%). U mrtvoro enih s nepoznatim uzrokom smrti (P95) utvr eno je da su komplikacije u majke povezane s mrtvoro enjem bile u 46/54 slu~aja ili 85,2%. Naju~estalija je bila insuficijencija posteljice (14/54 mrtvoro enja), zatim hipertenzivni poreme}aji (8/54), vi{eplodova trudno}a (7/54). Tre}i uzrok mrtvo ro enja je aspiracija amnijske teku}ine (28/194), a maj ~ina stanja su povezana sa smr}u u 21/28 (75%) slu ~ajeva od kojih 8/28 (28,6%) insuficijencija posteljice, u 7/28 (25%) korioamnionitis, ostalo su druge bolesti i stanja majke. U svim ostalim slu~ajevima mrtvoro enja (41/194 ili 21,1%) komplikacije u trudno}i majke povezane sa smr}u su zabilje`ene jo{ u 35/41 ili 85,4%. Naj~e{}i uzrok ranih neonatalnih smrti zbog perinatalnih stanja je respiracijski distres (P22) od kojeg je u 24/30 ili 80% umrlih utvr ena bolest/stanje majke od utjecaja na smrt djeteta. Naj~e{}i uzroci ovih prijevremenih poroda s RDS-om su bili korioamnionitis i vi{eplodova trudno}a. Drugi naj~e{}i osnovni uzrok 265

7 Tablica 8. Rano neonatalno umrli s komplikacijama majke u trudno}i prema uzroku smrti u godini Table 8. Early neonatal deaths with mother s pregnancy complications in relation to cause of death in 2008 Bolesti majke Mother s diseases P00.1- P00.0 P70 P00.9 P01.0; P01.1 Komplikacije u trudno}i Pregnancy complications P01.2; P01.3 Posteljica/pupkovina Placenta/pl.cord P01.5 P01.8 P03;P04 P021.1 P02.2 P02.5; P02.6 P02.7 S komplikacijama With complications Bez komplikacija Without complications P P P20 P P P P P25-P P35-P P P P P P P95 Ukupno Legenda / Legend: kao u tablici 7. as in table 7. P00-P96 Sveukupno rane neonatalne smrti su infekcije (P35-P39) u kojih je u 10/11 rano neonatalno umrlih infekcija djeteta uzrokovana korioamnionitisom. Na tre}em mjestu su drugi respiracijski poreme}aji povezani s plu}nom nezrelo{}u poput primarne atelektaze i krvarenja u plu}ima (P25-P28), u kojima je 5/9 slu~ajeva povezano s korioamnionitisom i posljedi~nim prijevremenim porodom, a 2/9 s prijevremenom rupturom plodovih ovoja bez poznatog uzroka. U svim ostalim slu~ajevima ranih neonatalnih smrti (26/76 ili 34,2%) komplikacije u trudno}i majke povezane sa smr}u su zabilje`ene u 18/26 slu~ajeva ili 69,2%. Rasprava i zaklju~ci Analizu uzroka perinatalnih smrti temeljem prijava perinatalnih smrti provodimo od godine, kada je uvedena u svrhu evaluacije kvalitete perinatalne skrbi u projektu Ministarstva zdravstva»pobolj{anje perinatalne skrbi«, a od godine je dio rutinske zdravstvene statistike Za potrebe me unarodnog izvje{tavanja o uzrocima smrti i dalje treba izabrati samo jedan, najva`niji uzrok, jer se me unarodne usporedbe uzroka smrti temelje na MKB-10 klasifikaciji SZO-a. 6 Me utim, prema na{im dosada{njim iskustvima u pra}enju uzroka perinatalnih smrti, samo kombinacija uzroka od strane majke i uzroka utvr enih u perinatalno umrle djece daje dovoljno informacija potrebnih za provo enje preven tivnih mjera za smanjenje smrtnosti. Stoga je i cilj ove analize bio utvr ivanje povezanosti izme u maj~inih klini~kih dijagnoza i patohistolo{kog nalaza posteljice, ukoliko je dostupan na prijavi, s klini~kom dijagnozom i patohistolo{kim nalazom u djeteta, ukoliko je upisan na prijavi. Prema rezultatima mo`emo utvrditi da su kongenitalne malformacije znatno manje povezane s bolestima/ stanjima majke nego perinatalni uzroci. Udio kongenitalnih malformacija u ukupnim perinatalnim smrtima se s godi{njim varijacijama kre}e 15% 20% s trendom blagog porasta u rano neonatalno umrlih (28 36%) i u udjelu od oko 5% u mrtvoro enih, {to potvr uju na{e ranije analize uzroka perinatalnih smrti. 10,11,12 Spoznaje o razlikama u pojavnosti pojedinih kongenitalnih malformacija kao uzroka smrti su zna~ajne za planiranje intervencija neke od njih se sigurno mogu postoje}im dijagnosti~kim metodama utvrditi rano u trudno}i, 13,14 kada roditelji mogu donijeti odluku o nastavku trudno}e, 15,16 a neke malformacije se mogu i lije~iti»in utero«medikamentozno 17 ili ~ak kirur{ki 18 te tako izbje}i nepovoljan perinatalni ishod. Ultrazvukom se otkriva vi{e od 75% fetalnih malformacija, a uz biokemijske testove daje mogu}nost prenatalne dijagnoze u 90% slu~ajeva. 19,20 Velika razlika u udjelu malformacija izme u mrtvoro enih i rano neonatalno umrlih mo`e biti povezana s pravodobnim dijagnosticiranjem prije 22 navr{ena tjedna trudno}e i medicinski indiciranim prekidom trudno}e, {to nam ostaje nepoznanica zbog nedostatka podataka. U svrhu utvr ivanja pojavnosti pojedinih malformacija u na{oj populaciji bilo bi korisno posebno pratiti i prijavljivati zbog malformacija medicinski indicirane prekide trudno}a, neovisno o trajanju trudno}e, zbog dobivanja potpunijih podataka o svim uzrocima perinatalnih smrti te o pojavnosti malformacija. Iz na{eg uzorka perinatalno umrlih nisu isklju~ena tri slu~aja zbog malformacija medicinski indicirana prekida trudno}e koja su bila nakon 22. tjedna trudno}e. Budu}i da uz te{ke malformacije nema velikih mogu}nosti intervencije, za dono{enje odluka zasad je 266

8 najva`nija pravodobna antenatalna dijagnostika i genetsko savjetovanje. Za razliku od kongenitalnih malformacija na koje se ne mo`e zna~ajno utjecati, na perinatalne smrti nastale zbog bolesti/poreme}aja majke u trudno}i svakako se mo`e utjecati dobrom antenatalnom skrbi i provo enjem svih mjera u skladu s regionalnom organizacijom. Lije~enje hipertenzivnih poreme}aja, dijabetes melitusa i gestacijskog dijabetesa sigurno }e utjecati na smanjenje broja insuficijencija posteljice i perinatalne smrti zbog asfiksije, aspiracije amnijske teku}ine i intrauterinog zastoja rasta. Korioamnionitis je vode}i uzrok u rano neonatalno umrlih, ali je i u mrtvoro enih na visokom drugom mjestu. Pravodobno utvr ivanje i lije~enje infekcija moglo bi utjecati na smanjenje ovog zna~ajnog uzroka smrti. Ovisno o patolo{kom stanju i mogu}- nostima lije~enja potrebno je zbrinuti trudnicu u ustanovu u kojoj postoje ve}e mogu}nosti za uspje{an ishod ugro`ene trudno}e. Evidentiranje maj~inih bolesti/ stanja u prijavi perinatalne smrti, s dodatnim patohistolo{kim nalazom, omogu}avaju nam da za veliki broj perinatalno umrlih koji bi bili upisani samo s dijagnozom prematuriteta ili kao mrtvoro enje bez poznatog uzroka smrti, do emo do odgovora o pravom uzroku smrti patolo{kom stanju majke u ~ak 84% perinatalno umrlih zbog perinatalnih uzroka. U na{im ranijim analizama su podaci o patohistolo{kom nalazu posteljice naj~e{}e nedostajali 14 pa nismo mogli povezati odre ene komplikacije posteljice sa smr}u djeteta. Nalaz korioamnionitisa ili nalaz infarkta i drugih promjena posteljice omogu}ava povezivanje stanja u majke sa smr}u djeteta i doprinosi to~nijem utvr ivanju osnovnih uzroka smrti. Nedostatak {ifri za pojedina patolo{ka stanja u MKB-10 je u na{im ranijim analizama ve} spomenut, 21,22 ali za nacionalne potrebe mo`e se sva patolo{ka stanja koja se smatraju ~estim, ili po drugim karakteristikama zna~ajnim za perinatalnu skrb i ishod, posebno izvojiti kao {to je ovdje u metodama i tablicama i napravljeno. Informatizacija rodili{ta uz kori{tenje standardnog {ifarskog sustava bi olak{ala unos i obradu podataka o svim pokazateljima potrebnim za evaluaciju perinatalne skrbi te omogu}ilo preciznije usporedbe me u rodili{tima. Da bi mjere sekundarne prevencije vezane uz pravodobno otkrivanje poreme}aja kao i mjere tercijarne prevencije koje se odnose na nadzor i lije~enje prema na- ~elima regionalizacije bile {to u~inkovitije, potrebno je pratiti i evidentirati sve uzroke koji dovode do perinatalnih smrti i kontinuirano provoditi evaluaciju svog rada. Literatura 1. Cole SK, Hey EN, Thompson AM. Classifying perinatal death: an obstetric approach. Br J Obstet Gynaecol 1986;93: Hey EN, Lloyd DJ, Wigglesworth JS. Clasifying perinatal death: fetal and neonatal factors. Br J Obstet Gynaecol 1986; 93: Tudehope DI, Flenady V. Clinical classification systems for evaluating indigenous perinatal and infant deaths. Med J Aust 2001;175(4): Bambang S, Spencer NJ, Logan S, Gill L. Cause-specific perinatal death rates, birth weight and deprivation in the West Midlands, Child Care Health Dev 2000;26(1): Kady S, Gardosi J. Perinatal mortality and fetal growth restriction. Best Pract Res Clin Obstet Gynaecol 2004;18(3): Me unarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema. Deseta revizija. Svezak 1. Zagreb: za hrvatsko izdanje Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Medicinska naklada Me unarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema. Deseta revizija. Svezak 2. Priru~nik za uporabu. Zagreb: za hrvatsko izdanje Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Medicinska naklada Rodin U, Beli} D, Lesjak Z. Porodi u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj u godini. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb Ivankovi} D. i sur. Osnove statisti~ke analize za medicinare. Zagreb: Medicinski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu, Dra`an~i} A, Rodin U. Uzroci fetalne i perinatalne smrtnosti u Hrvatskoj u godini. Zanemaren usporeni rast djeteta. Gynaecol Perinatol 2007;16(2): Dra`an~i} A, Rodin U. Uzroci perinatalnih smrti u Hrvatskoj godine. Gynaecol Perinatol 2007;16 (3): Kos M, Dra`an~i} A, Rodin U. Patoanatomski uzroci perinatalnih smrti i njihova korelacija s klini~kim dijagnozama u Republici Hrvatskoj u godini. Gynaecol Perinatol 2005;14 (suppl.3): Kurjak A, Miri} D. Prenatalno otkrivanje malformacija fetusa. U: Kurjak A. i sur. Ginekologija i perinatologija. Vara`dinske toplice: Golden Time 1995; Ivani{evi} M, \uri} K, Frani~evi} D. Probir u perinatologiji. Gynaecol Perinatol 2003;12(suppl.1): Kos M. Bioeti~ki pristup u dijagnostici i terapiji fetalnih malformacija. Gynaecol Perinatol 2003;12(suppl.1): Frkovi} A. Distanazija i novoro en~ad s te{kim malformacijama. Gynaecol Perinatol 2004;13(4): Matijevi} R. Fetalna terapija. Gynaecol Perinatol 2003; 12(suppl.1): Harrison M. Surgically correctable fetal disease. U: Evans M, Platt L, De La Cruz F (ur). Fetal therapy. London: Parthenon Publishing 2001; Chitty LS, Pandya P. Ultrasound screening for fetal abnormalities in the first trimester. Prenatal Diagnosis 1997;17: Kurjak A, Vecek N, Hafner T, Bozek T, Funduk-Kurjak B, Ujevi} B. Prenatal diagnosis: what does four-dimensional ultrasound? Perinat Med 2002;30: Rodin U. Model klasifikacije uzroka perinatalnih smrti. Doktorska disertacija. Medicinski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu, Zagreb Rodin U, Dra`an~i} A, Kos M. Razlike u klasifikacijskim sustavima pri odre ivanju uzroka perinatalne smrti. Gynaecol Perinatol 2008;12(suppl.1): ^lanak primljen: ; prihva}en Adresa autora: Doc. dr. sc. Urelija Rodin, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Rockefellerova 7, Zagreb, urelija.rodinºhzjz.hr 267

Microsoft Word - BILTEN PORODI _M.doc

Microsoft Word - BILTEN PORODI _M.doc IZVJEŠĆE ZA 2018. Porodi u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2018. godine srpanj, 2019. HRVATSKI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO SLUŽBA ZA JAVNO ZDRAVSTVO Porodi u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2018.

Више

4-6gine2012.pdf

4-6gine2012.pdf G Y N A E C O L O G I A E T P E R I N ATO L O G I A Gynaecol Perinatol Vol 21, No 2; 45 84 Zagreb, April June 2012 IZVORNI ^LANAK ORIGINAL PAPER * Medicinski Fakultet Sveu~ili{ta u Splitu, ** Klinika za

Више

ISSN СТАТИСТИКА СТАНОВНИШТВА ГОДИШЊЕ САОПШТЕЊЕ POPULATION STATISTICS ANNUAL RELEASE 25. IV Број/No. 115/19 РОЂЕНИ И УМРЛИ У РЕПУБ

ISSN СТАТИСТИКА СТАНОВНИШТВА ГОДИШЊЕ САОПШТЕЊЕ POPULATION STATISTICS ANNUAL RELEASE 25. IV Број/No. 115/19 РОЂЕНИ И УМРЛИ У РЕПУБ ISSN 2490-2950 2018 ГОДИШЊЕ САОПШТЕЊЕ POPULATION STATISTICS ANNUAL RELEASE 25. IV 2019. Број/No. 115/19 РОЂЕНИ И УМРЛИ У РЕПУБЛИЦИ СРПСКОЈ BIRTHS AND DEATHS IN REPUBLIKA SRPSKA Благи раст броја живорођених

Више

ISSN СТАТИСТИКА СТАНОВНИШТВА ГОДИШЊЕ САОПШТЕЊЕ POPULATION STATISTICS ANNUAL RELEASE 25. IV Број/No. 121/18 РОЂЕНИ И УМРЛИ У РЕПУБ

ISSN СТАТИСТИКА СТАНОВНИШТВА ГОДИШЊЕ САОПШТЕЊЕ POPULATION STATISTICS ANNUAL RELEASE 25. IV Број/No. 121/18 РОЂЕНИ И УМРЛИ У РЕПУБ ISSN 2490-2950 2017 ГОДИШЊЕ САОПШТЕЊЕ POPULATION STATISTICS ANNUAL RELEASE 25. IV 2018. Број/No. 121/18 РОЂЕНИ И УМРЛИ У РЕПУБЛИЦИ СРПСКОЈ BIRTHS AND DEATHS IN REPUBLIKA SRPSKA Благи пад броја живорођених

Више

ISSN СТАТИСТИКА СТАНОВНИШТВА ГОДИШЊЕ САОПШТЕЊЕ POPULATION STATISTICS ANNUAL RELEASE 25. IV Број/No. 107/17 РОЂЕНИ И УМРЛИ У РЕПУБ

ISSN СТАТИСТИКА СТАНОВНИШТВА ГОДИШЊЕ САОПШТЕЊЕ POPULATION STATISTICS ANNUAL RELEASE 25. IV Број/No. 107/17 РОЂЕНИ И УМРЛИ У РЕПУБ ISSN 2490-2950 2016 ГОДИШЊЕ САОПШТЕЊЕ POPULATION STATISTICS ANNUAL RELEASE 25. IV 2017. Број/No. 107/17 РОЂЕНИ И УМРЛИ У РЕПУБЛИЦИ СРПСКОЈ BIRTHS AND DEATHS IN REPUBLIKA SRPSKA Благи раст броја живорођених

Више

SEN - nastava iz predmeta

SEN - nastava iz predmeta SVEUČILIŠTE U ZAGREBU MEDICINSKI FAKULTET Studij: Medicina Izvedbeni nastavni plan predmeta i opstetricija Akademska godina 2018/2019 prof. dr. sc. Slavko Orešković I. KOMPETENCIJE I ISHODI UČENJA II.

Више

10-12gine10_n.indd

10-12gine10_n.indd GYNAECOLOGIA ET PERINATOLOGIA Gynaecol Perinatol Vol 19, No 4; 189 288 Zagreb, October December 2010 IZVORNI ^LANCI ORIGINAL PAPERS Klinika za `enske bolesti i porode,* Klinika za pedijatriju,*** Klini~kog

Више

Microsoft Word - CroDiab Registar 2008.doc

Microsoft Word - CroDiab Registar 2008.doc HRVATSKI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO Zagreb, Rockefellerova 7. - SVEUČILIŠNA KLINIKA VUK VRHOVAC Dugi dol 4a, Zagreb IZVJEŠĆE ZA 2008. Nacionalni registar osoba sa šećernom bolešću CroDiab National Diabetes

Више

Microsoft Word - CroDiab Registar 2009.doc

Microsoft Word - CroDiab Registar 2009.doc HRVATSKI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO Zagreb, Rockefellerova 7. - SVEUČILIŠNA KLINIKA VUK VRHOVAC Dugi dol 4a, Zagreb IZVJEŠĆE ZA 2009. Nacionalni registar osoba sa šećernom bolešću CroDiab National Diabetes

Више

Z A K O N O SUDSKIM VEŠTACIMA I. UVODNE ODREDBE lan 1. Ovim zakonom ure uju se uslovi za obavljanje vešta enja, postupak imenovanja i razrešenja sudsk

Z A K O N O SUDSKIM VEŠTACIMA I. UVODNE ODREDBE lan 1. Ovim zakonom ure uju se uslovi za obavljanje vešta enja, postupak imenovanja i razrešenja sudsk Z A K O N O SUDSKIM VEŠTACIMA I. UVODNE ODREDBE lan 1. Ovim zakonom ure uju se uslovi za obavljanje vešta enja, postupak imenovanja i razrešenja sudskih veštaka (u daljem tekstu: veštak), postupak upisa

Више

naslovnica.cdr

naslovnica.cdr Visoka Medicinska [kola, Univerzitet Sv. Kliment Ohridski,* itola, Makedonija ANTENATALNA SKR U PREDIKCIJI TRUDNO]OM IZAZVANE HIPERTENZIJE ANTENATALE CARE IN PREDICTION OF PREGNANCY INDUCED HYPERTENSION

Више

Upala pluća – koji su faktori rizika i uzročnici, liječenje

Upala pluća – koji su faktori rizika i uzročnici, liječenje Kreni zdravo! Stranica o zdravim navikama i uravnoteženom životu https://www.krenizdravo.rtl.hr Upala pluća - koji su faktori rizika i uzročnici, liječenje Upala pluća jedan je od vodećih uzroka oboljenja

Више

Sveučilište u Rijeci Fakultet zdravstvenih studija University of Rijeka Faculty of Health Studies Viktora Cara Emina Rijeka CROATIA Phone: +38

Sveučilište u Rijeci Fakultet zdravstvenih studija University of Rijeka Faculty of Health Studies Viktora Cara Emina Rijeka CROATIA Phone: +38 Kolegij: Spolno i reprodukcijsko zdravlje Voditelj: mr.sc. Miljenko Manestar dr. med Katedra: Katedra za primaljstvo Studij: Stručni studij Primaljstvo Godina studija: druga Akademska godina: 2018./2019.

Више

GSK radionica hipertenzije

GSK radionica hipertenzije Uloga liječnika obiteljske medicine u liječenju šećerne bolesti Ivica Cvetković Samobor, Gajeva 37 www.ordic.hr 9/24/2011 ŠEĆERNA BOLEST Termin šećerna bolest označava metabolički poremećaj multiple etiologije

Више

Hrvatski časopis za javno zdravstvo Vol 12, Broj 46, 7. travnja Prevalencija gestacijskog dijabetesa u Hrvatskoj KATJA ERJAVEC 1, TAMARA POLJIČA

Hrvatski časopis za javno zdravstvo Vol 12, Broj 46, 7. travnja Prevalencija gestacijskog dijabetesa u Hrvatskoj KATJA ERJAVEC 1, TAMARA POLJIČA Prevalencija gestacijskog dijabetesa u Hrvatskoj KATJA ERJAVEC 1, TAMARA POLJIČANIN 2, URELIJA RODIN 2,3, RATKO MATIJEVIĆ 1,4 1 Klinička bolnica Merkur 2 Hrvatski zavod za javno zdravstvo 3 Škola narodnog

Више

No type Становништво Population Статистички годишњак Републике Српске 2014 Statistical Yearbook of Republika Srpska

No type Становништво Population Статистички годишњак Републике Српске 2014 Statistical Yearbook of Republika Srpska No type Статистички годишњак Републике Српске 2014 67 Методолошка објашњења Methodological explanations... 70 ТАБЕЛЕ TABLES.1. Прелиминарни резултати Пописа становништва, домаћинстава и станова у БиХ 2013,

Више

ANALIZA ZDRAVSTVENOG STANJA ODRASLOG STANOVNIŠTVA SREMSKOG OKRUGA ZA GODINU Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije na teritoriji

ANALIZA ZDRAVSTVENOG STANJA ODRASLOG STANOVNIŠTVA SREMSKOG OKRUGA ZA GODINU Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije na teritoriji ANALIZA ZDRAVSTVENOG STANJA ODRASLOG STANOVNIŠTVA SREMSKOG OKRUGA ZA 2007. GODINU Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije na teritoriji Sremskog okruga živi 335204 stanovnika. U ukupnom

Више

10-12gine2011.pdf

10-12gine2011.pdf STRU^NI ^LANAK PROFESSIONAL PAPER Klinika za `enske bolesti i porode Klini~kog bolni~kog centra 1 Medicinskog fakulteta u Splitu 2 PREEKLAMPSIJA U TRUDNICA STARIJIH OD 35 GODINA PREECLAMPSIA IN GRAVIDAS

Више

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU MEDICINSKI FAKULTET OSIJEK Studij medicine Lucija Magušić OPSTETRIČKI I PERINATALNI ISHODI U TRUDNOĆA

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU MEDICINSKI FAKULTET OSIJEK Studij medicine Lucija Magušić OPSTETRIČKI I PERINATALNI ISHODI U TRUDNOĆA SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU MEDICINSKI FAKULTET OSIJEK Studij medicine Lucija Magušić OPSTETRIČKI I PERINATALNI ISHODI U TRUDNOĆA ZAČETIH METODAMA POTPOMOGNUTE OPLODNJE Diplomski rad

Више

Z A K O N

Z A K O N Z A K O N O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BANKAMA I DRUGIM FINANSIJSKIM ORGANIZACIJAMA ^lan 1. U Zakonu o bankama i drugim finansijskim organizacijama - "Slu`beni list SRJ", br. 32/93, 61/95, 44/99, 36/2002

Више

Na osnovu ~lana 73

Na osnovu ~lana 73 Na osnovu ~lana 73. stav 2. Zakona o vodama ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 70/06), federalni ministar okoli{a i turizma, uz saglasnost federalnog ministra za poljoprivredu, vodoprivredu i {umarstvo,

Више

Microsoft PowerPoint - Ispitivanje povezanosti Regresija redovni decembar 2007 [Compatibility Mode]

Microsoft PowerPoint - Ispitivanje povezanosti Regresija redovni decembar 2007 [Compatibility Mode] Ispitivanje povezanosti Jelena Marinkovi Institut za medicinsku statistiku i informatiku Medicinskog fakulteta Beograd, decembar 2007.g. Kakav je odnos DOZA-EFEKAT (ODGOVOR)? Log Doza vs Odgovor 150 y-osa

Више

Zdravstveno stanje stanovništva za godinu

Zdravstveno stanje stanovništva za godinu ЗДРАВСТВЕНО СТАЊE СТАНОВНИШТВА ЗА 2010. ГОДИНУ Analysis of health of population of Republic of Srpska 2010 Prilikom korištenja podataka iz ove publikacije obavezno navesti izvor, Institut za javno zdravstvo

Више

Z A P I S N I K

Z A P I S N I K HRVATSKI LIJEČNIČKI ZBOR - CROATIAN MEDICAL ASSOCIATION HRVATSKO DRUŠTVO ZA GINEKOLOGIJU I OPSTETRICIJU CROATIAN SOCIETY OF GYNAECOLOGY AND OBSTETRICS Adresa/Adress: Petrova 13, 10 000 Zagreb, Croatia

Више

bogadi-2.vp

bogadi-2.vp PREGLEDNI RAD SIGURNOST 48 (2) 125-139 (2006) A. Bogadi-[are, M. Zavali} * ME\UNARODNE SMJERNICE ZA ORGANIZACIJU SLU@BE MEDICINE RADA UDK 331.45/.48:613.6 PRIMLJENO: 5.9.2005. PRIHVA]ENO: 9.2.2006. SA@ETAK:

Више

RASPORED SEMINARA ZA PREDMET GINEKOLOGIJA I OPSTETRICIJA U AKADEMSKOJ 2018/2019. GODINI Studenti su prema rasporedu obvezni pripremiti pripadajuću tem

RASPORED SEMINARA ZA PREDMET GINEKOLOGIJA I OPSTETRICIJA U AKADEMSKOJ 2018/2019. GODINI Studenti su prema rasporedu obvezni pripremiti pripadajuću tem RASPORED SEMINARA ZA PREDMET GINEKOLOGIJA I OPSTETRICIJA U AKADEMSKOJ 2018/2019. GODINI Studenti su prema rasporedu obvezni pripremiti pripadajuću temu seminara i u obliku POWER POINT prezentacije. Datum

Више

Microsoft Word - 9-Sonja PopTrajkovic-sr.doc

Microsoft Word - 9-Sonja PopTrajkovic-sr.doc Originalan rad PRENATALNI I PERINATALNI ISHOD KONGENITALNE FETALNE OPSTRUKTIVNE UROPATIJE Sonja Pop-Trajković, Vladimir Antić i Milan Trenkić Anomalije urinarnog sistema čine nešto manje od četvrtine svih

Више

knjiga 2oo3.pdf

knjiga 2oo3.pdf Bosna i Hercegovina Federacija bosne i Hercegovine FEDERAKNI ZAVOD ZA STATISTIKU ISSN 1512-5106 Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina FEDERAL OF STATISTICS OFFICE DEMOGRAFSKA STATISTIKA

Више

Med Pregl 2013; LXVI (1-2): Novi Sad: januar-februar. 99 NAGRAĐENI STUDENTSKI RAD REWARDED STUDENT PAPER Univerzitet u Novom Sadu Nagrađeni st

Med Pregl 2013; LXVI (1-2): Novi Sad: januar-februar. 99 NAGRAĐENI STUDENTSKI RAD REWARDED STUDENT PAPER Univerzitet u Novom Sadu Nagrađeni st Med Pregl 2013; LXVI (1-2): 99-104. Novi Sad: januar-februar. 99 NAGRAĐENI STUDENTSKI RAD REWARDED STUDENT PAPER Univerzitet u Novom Sadu Nagrađeni studentski rad Medicinski fakultet Rewarded student paper

Више

Microsoft Word Dragan Loncar-sr

Microsoft Word Dragan Loncar-sr KOMPARACIJA ULTRASONOGRAFSKOG PREGLEDA POSTELJICE SA PATOHISTOLOŠKOM VERIFIKACIJOM KOD FETALNIH ANOMALIJA Dragan Lončar Ultrasonografska dijagnostika predstavlja suverenu dijagnostičku metodu u otkrivanju

Више

kvalitet INTERNA xls

kvalitet INTERNA xls Стопа леталитета 1 КЦС 5.5 4.5 5.09 4.5 2 КБЦ "Др Д. Мишовић" 9.7 11.7 12.37 6.9 3 КБЦ "Звездара" 4.9 6.3 6.06 6.1 4 КБЦ "Земун" 7.7 7.5 8.14 7.2 5 КБЦ "Бежанијска коса" 8.3 5.9 5.86 5.5 6 Институт за

Више

35-05

35-05 ZAKON O ORGANIZACIJI ORGANA UPRAVE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE I - TEMELJNE ODREDBE ^lanak 1. Ovim Zakonom se ure uje organizacija i na~in funkcioniranja organa dr`avne uprave u Federaciji Bosne i

Више

untitled

untitled CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica, Zagreb UDK 616.62-008.22-085.825 VJE@BE pri prevenciji i lije~enju inkontinencije / . - Zagreb : Simbex, 2003.

Више

Izvjestaj dr_Branka Cancarevic Djajic.pdf

Izvjestaj dr_Branka Cancarevic Djajic.pdf УНИВЕРЗИТЕТ У БАЊОЈ ЛУЦИ ФАКУЛТЕТ: МЕДИЦИНСКИ ИЗВЈЕШТАЈ о оцјени урађене докторске тезе ПОДАЦИ О КОМИСИЈИ На основу члана 149. Закона о високом образовању ( Службени гласник Републике Српске број. 73/10,

Више

Sluzbeni glasnik 3/08.indd

Sluzbeni glasnik 3/08.indd Broj: 3 - GOD. VII. 2008. Krapina, 15. 05. 2008. List izlazi jedanput mjese no i po potrebi ISSN 1845-7711 S A D R Ž A J AKTI GRADSKOG VIJE A 1. Godišnji obra un Prora una Grada Krapine za 2007. god. 2.

Више

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU MEDICINSKI FAKULTET Maja Marković Probir na kromosomopatije u prvom tromjesečju DIPLOMSKI RAD Zagreb, 2018.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU MEDICINSKI FAKULTET Maja Marković Probir na kromosomopatije u prvom tromjesečju DIPLOMSKI RAD Zagreb, 2018. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU MEDICINSKI FAKULTET Maja Marković Probir na kromosomopatije u prvom tromjesečju DIPLOMSKI RAD Zagreb, 2018. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU MEDICINSKI FAKULTET Maja Marković Probir na kromosomopatije

Више

Prenatalna dijagnostika Doc.dr.sc. Maja Barbalić Prenatalna dijagnostika podrazumijeva provođenje različitih postupaka, neinvazivnih i invazivnih, koj

Prenatalna dijagnostika Doc.dr.sc. Maja Barbalić Prenatalna dijagnostika podrazumijeva provođenje različitih postupaka, neinvazivnih i invazivnih, koj Prenatalna dijagnostika Doc.dr.sc. Maja Barbalić Prenatalna dijagnostika podrazumijeva provođenje različitih postupaka, neinvazivnih i invazivnih, kojima se može odrediti zdravstveno stanje ploda tijekom

Више

Na osnovu ~lana 61

Na osnovu ~lana 61 Na osnovu ~lana 61. stav 6. Zakona o vodama ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 70/06), federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva donosi PRAVILNIK O USLOVIMA I KRITERIJIMA KOJE MORA

Више

UCUR vp

UCUR vp PREGLEDNI RAD SIGURNOST 49 (3) 243-261 (2007) M. \. U~ur* UDK 369.22(497.5) PRIMLJENO: 30.1.2007. PRIHVA]ENO: 2.7.2007. ZDRAVSTVENO OSIGURANJE ZA[TITE ZDRAVLJA NA RADU U PROJEKTU REFORME ZDRAVSTVA SA@ETAK:

Више

Master slide prezentacija

Master slide prezentacija Javnozdravstveni problem premalignih i malignih lezija vrata maternice u Republici Hrvatskoj Ante Ćorušić Zagreb,23. svibnja 2018. Cervical Cancer Second Most Frequent Cancer in Young European Women 1

Више

Microsoft PowerPoint - Dopunsko zdravstveno osiguranje - Solaris pptx

Microsoft PowerPoint - Dopunsko zdravstveno osiguranje - Solaris pptx DZO PRIJENOS RIZIKA S OSIGURANIKA NA OSIGURATELJA Morana Krušarovski, dipl.iur. OSIGURANJE Prijenos rizika s osiguranika na osiguratelja Smanjenje financijskih gubitaka OBVEZNA I DOBROVOLJNA OSIGURANJA

Више

Pedijatrija

Pedijatrija Naziv studija SVEUČILIŠNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ SESTRINSTVA Naziv kolegija PEDIJATRIJA Status kolegija obvezatni Godina druga Semestar četvrti ECTS bodovi 2 Nastavnik Doc.dr.sc. Nataša Skitarelić e-mail

Више

Одељење за превенцију и контролу заразних болести

Одељење за превенцију и контролу заразних болести Одељење за епидемиолошки надзор Центар за превенцију и контролу болести Институт за јавно здравље Србије Др Милан Јовановић Батут НАДЗОР НАД ГРИПОМ У РЕПУБЛИЦИ СРБИЈИ У СЕЗОНИ 27/28. ГОДИНЕ Недељни извештај

Више

Povelja stanara

Povelja stanara UDRU@ENJE STANARA BIHUSS SARAJEVO ASSOCIATION OF TENANTS BIHUSS SARAJEVO SARAJEVO - Musala 5/I Phone: 387 33 471 392 International Union of Tenants Povelja stanara Prva verzija, usvojena na sastanku Vije}a

Више

naslovnica.cdr

naslovnica.cdr IZVORNI ^LANCI ORIGINAL PAPERS Endokrinolo{ki laboratorij, Klini~ka bolnica»sestre milosrdnice«, Zagreb; 1 Klinika za ginekologiju i porodni{tvo, Klini~ka bolnica»sestre milosrdnice«, Zagreb; 2 Ginekolo{ka

Више

Microsoft Word - Sadrzaj i obim preventivnih mjera.doc

Microsoft Word - Sadrzaj i obim preventivnih mjera.doc П р и л о г број 1. Популационе групе Новорођенче (први мјесец) Дојенче -навршен 1. мјесец живота Дојенче -навршена 2. мјесеца живота С А Д Р Ж А Ј И О Б И М П Р Е В Е Н Т И В Н И Х М Ј Е Р А Врста Садржина

Више

Vol 3, Broj 12, 7. listopad Zdravstvena politika Promjene u sustavu zdravstva za poboljšanje zdravlja i zadovoljstva Ankica Smoljanović Marijana

Vol 3, Broj 12, 7. listopad Zdravstvena politika Promjene u sustavu zdravstva za poboljšanje zdravlja i zadovoljstva Ankica Smoljanović Marijana Vol 3, Broj 12, 7. listopad 2007. Zdravstvena politika Promjene u sustavu zdravstva za poboljšanje zdravlja i zadovoljstva Ankica Smoljanović Marijana Mijaković, računalna podrška Nastavni zavod za javno

Више

Med Čas (krag) / Med J (krag) 2014; 48(4): Iskustva Iz prakse doi: /mckg COBIss. sr - ID udk :

Med Čas (krag) / Med J (krag) 2014; 48(4): Iskustva Iz prakse doi: /mckg COBIss. sr - ID udk : Iskustva Iz prakse LABORATORIJSKI PROTOKOLI U DIJAGNOSTICI GESTACIJSKOG DIJABETESA Milosava Đelkapić, Božidar Nešević Dom zdravlja, Užice LABORATORY PROTOCOLS IN THE DIAGNOSIS OF GESTATIONAL DIABETES Milosava

Више

Godina VIII Utorak, 9. studenoga/novembra godine Broj/Broj 50 Godina VIII Utorak, 9. novembra godine ZAKON POGLAVLJE I - OP]E ODREDBE O NE

Godina VIII Utorak, 9. studenoga/novembra godine Broj/Broj 50 Godina VIII Utorak, 9. novembra godine ZAKON POGLAVLJE I - OP]E ODREDBE O NE Godina VIII Utorak, 9. studenoga/novembra 2004. godine Broj/Broj 50 Godina VIII Utorak, 9. novembra 2004. godine ZAKON POGLAVLJE I - OP]E ODREDBE O NESTALIM OSOBAMA ^lan 1. (Predmet zakona) Ovim zakonom

Више

BROSURA nn

BROSURA nn Preventivni program Za zdravlje. Danas. Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva Izdavač: Ministarstvo zdravlja Republike Hrvatske Autori: Povjerenstvo za organizaciju, stručno praćenje

Више

Sluzbeni glasnik Grada Poreca br

Sluzbeni glasnik  Grada Poreca br 18. Na temelju lanka 34. stavak 1. to ka 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine" broj 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03, 82/04, 110/04 i 178/04) te lanka 40. Statuta Grada

Више

Reumatizam 2019;66(1): Case report Prikaz bolesnika THE IMPORTANCE OF ANTENATAL ULTRASOUND SCREENING F

Reumatizam 2019;66(1): Case report Prikaz bolesnika THE IMPORTANCE OF ANTENATAL ULTRASOUND SCREENING F Reumatizam 2019;66(1):37 42 https://doi.org/10.33004/reumatizam-66-1-5 Prikaz bolesnika THE IMPORTANCE OF ANTENATAL ULTRASOUND SCREENING FOR CONGENITAL OSTEOCHONDRODYSPLASIA TWO CASE REPORTS VAŽNOST ULTRAZVUČNOG

Више

Microsoft Word _Vipnet_komentar_BSA_final.doc

Microsoft Word _Vipnet_komentar_BSA_final.doc Zagreb, 21.11.2011. Hrvatska agencija za poštu i elektroni ke komunikacije Juriši eva 13 HR-10 000 ZAGREB PREDMET: Javna rasprava - Prijedlog odluke kojom se HT-u odre uju izmjene i dopune Standardne ponude

Више

Министарство здравља и социјалне заштите Републике Српске а на приједлог Савјета за здравље акредитовало је сљедеће Програме континуиране едукације: 1

Министарство здравља и социјалне заштите Републике Српске а на приједлог Савјета за здравље акредитовало је сљедеће Програме континуиране едукације: 1 ство здравља и социјалне заштите Републике Српске а на приједлог Савјета за здравље акредитовало је сљедеће Програме континуиране едукације: 1. Друштвa доктора медицине Републике Српске, Подружница доктора

Више

GODINA 16 TUZLA, UTORAK 10. NOVEMBAR GODINE IZDANJE NA BOSANSKOM JEZIKU BROJ Na osnovu ~lana 24. stav 1. ta~ka c) Ustava Tuzlanskog kanto

GODINA 16 TUZLA, UTORAK 10. NOVEMBAR GODINE IZDANJE NA BOSANSKOM JEZIKU BROJ Na osnovu ~lana 24. stav 1. ta~ka c) Ustava Tuzlanskog kanto GODINA 16 TUZLA, UTORAK 10. NOVEMBAR 2009. GODINE IZDANJE NA BOSANSKOM JEZIKU BROJ 12 450 Na osnovu ~lana 24. stav 1. ta~ka c) Ustava Tuzlanskog kantona ( Slu`bene novine Tuzlansko-Podrinjskog kantona,

Више

На основу члана 55. и члана 221. став 1. тачка 1) Закона о здравственом осигурању ( Службени гласник РС, бр. 107/05, 109/05 - исправка, 30/10 - др.зак

На основу члана 55. и члана 221. став 1. тачка 1) Закона о здравственом осигурању ( Службени гласник РС, бр. 107/05, 109/05 - исправка, 30/10 - др.зак На основу члана 55. и члана 221. став 1. тачка 1) Закона о здравственом осигурању (Службени гласник РС, бр. 107/05, 109/05 - исправка, 30/10 - др.закон, 57/11, 110/12-УС, 119/12, 99/14, 123/14 и 126/14-УС,

Више

Ventura CHP

Ventura CHP Na temelju ~lanka 12. i 15. Zakona o turisti~kim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma (N.N., br. 152/08 ), Skup{tina Turisti~ke zajednice Grada Kor~ule je, uz prethodnu suglasnost Ministarstva turizma,

Више

Недеља имунизације у Европском региону СЗО Вакцине делују, штитећи нас све заједно године Недeља имунизације је годишњи догађај чији је

Недеља имунизације у Европском региону СЗО Вакцине делују, штитећи нас све заједно године Недeља имунизације је годишњи догађај чији је Недеља имунизације у Европском региону СЗО Вакцине делују, штитећи нас све заједно 24-30.4. 2019. године Недeља имунизације је годишњи догађај чији је општи циљ повећање обухвата имунизацијом јачањем уверења

Више

untitled

untitled ПОКАЗАТЕЉИ КВАЛИТЕТА РАДА СТАЦИОНАРНИХ ЗДРАВСТВЕНИХ УСТАНОВА У БЕОГРАДУ ЗА ПЕРИОД..-3... ГОДИНЕ -КАРДИОХИРУРГИЈА- Кардиохирургија је медицинска дисциплина у оквиру које се обављају високоспецијализоване

Више

Graphic1

Graphic1 Originalni članak UČESTALOST KOMPLIKACIJA I SMRTNOSTI OD RESPIRATORNOG DISTRES SINDROMA U NEDONOŠČADI NAKON PRIMJENE SURFAKTANTA Selma MURATOVIĆ, Fahrija SKOKIĆ Odjeljenje za novorođenčad Klinike za ginekologiju

Више

Microsoft Word - New Microsoft Word Document.doc

Microsoft Word - New Microsoft Word Document.doc ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZA[TITI ZRAKA ^lan 1. U Zakonu o za{titi zraka ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 33/03) u ~lanu 1. stav 2. alineja 1. rije~i: "najboljih raspolo`ivih tehnologija"

Више

naslovnica.cdr

naslovnica.cdr Klinika za `enske bolesti i porode Op}e bolnice»sv. Duh«Zagreb ^ETVERODIMENZIONALNI ULTRAZVUK U PRA]ENJU STRUKTURE I POKRETA FETALNOG LICA FOUR DIMENSIONAL ULTRASOUND IN THE ASSESSMENT OF STRUCTURE AND

Више

GENITALNE INFEKCIJE- što liječiti, a što ne u pripremi za MPO postupak ?

GENITALNE INFEKCIJE- što liječiti, a što ne u pripremi za MPO postupak ? Siniša Matković, dr. med. Privatna ginekološka ordinacija, Osijek 4. Hrvatski kongres o reprodukcijskom zdravlju, planiranju obitelji, kontracepciji i IVF-u 21. 23.4.2016., Šibenik Praktično, mogućnost

Више

Microsoft Word - Analiza i prikaz pokazatelja kvaliteta u zdravstvenim ustanovama nisavskog i toplickog okruga u godini.d

Microsoft Word - Analiza i prikaz pokazatelja kvaliteta u zdravstvenim ustanovama nisavskog i toplickog okruga u godini.d ANALIZA I PRIKAZ POKAZATELJA KVALITETA U ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA NIŠAVSKOG I TOPLIČKOG OKRUGA U 2014. GODINI Podaci o kvalitetu rada zdravstvenih ustanova na Nišavskom i Topličkom okrugu za 2014. godinu

Више

Microsoft Word doc

Microsoft Word doc UTJECAJ ISTROŠENOSTI RADNIH ELEMENATA MLINA NA TROŠKOVE ENERGIJE PRI USITNJAVANJU EFFECT OF WORN-OUT HAMMER MILL'S WORKING ELEMENTS ON GRINDING ENERGY COSTS V. Kušec, S. Pliesti, S. Jer inovi Stru ni lanak

Више

Microsoft Word - 1.Prehrana i zdravlje ORT

Microsoft Word - 1.Prehrana i zdravlje ORT This image cannot currently be displayed. DETALJNI IZVEDBENI NASTAVNI PLAN PREDMETA OPĆE INFORMACIJE Naziv predmeta Prehrana i zdravlje Studijski program Diplomski sveučilišni studij Održivi razvoj turizma

Више

Prijava plana trajne edukacije za medicinske sestre

Prijava plana trajne edukacije za medicinske sestre PRIJAVA PLANA TRAJNOG USAVRŠAVANJA ZA MEDICINSKE SESTRE NAZIV USTANOVE: DZ. Zagreb Zapad ADRESA: Prilaz b. Filipovića 11. TELEFON: 3780 444 FAX: 3774 791 E-MAIL: glavna.sestra@dzz-zapad.hr DATUM 11.01.2012.

Више

bilten1.qxd

bilten1.qxd PROMOCIJA I EDUKACIJA za unapre enje zdravstvenog i socijalnog statusa `ena - rezultati istra`ivanja - Sarajevo, 2004. Bilten br. 1 Ure iva~ki kolegij: Jasmina Mujezinovi}, Irena Petrovi}, Nuna Zvizdi},

Више

ГИНЕКОЛОГИЈА И АКУШЕРСТВО СА НЕГОМ ОСНОВНЕ СТРУКОВНЕ СТУДИЈЕ СТРУКОВНА МЕДИЦИНСКА СЕСТРА ДРУГА ГОДИНА СТУДИЈА школска 2016/2017.

ГИНЕКОЛОГИЈА И АКУШЕРСТВО СА НЕГОМ ОСНОВНЕ СТРУКОВНЕ СТУДИЈЕ СТРУКОВНА МЕДИЦИНСКА СЕСТРА ДРУГА ГОДИНА СТУДИЈА школска 2016/2017. ГИНЕКОЛОГИЈА И АКУШЕРСТВО СА НЕГОМ ОСНОВНЕ СТРУКОВНЕ СТУДИЈЕ СТРУКОВНА МЕДИЦИНСКА СЕСТРА ДРУГА ГОДИНА СТУДИЈА школска 2016/2017. Предмет: ГИНЕКОЛОГИЈА И АКУШЕРСТВО СА НЕГОМ Предмет носи 6 ЕСПБ бодова.

Више

HRVATSKI SABOR Na temelju lanka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim 2298 ODLUKU O PROGLA ENJU ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPO LJAVANJ

HRVATSKI SABOR Na temelju lanka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim 2298 ODLUKU O PROGLA ENJU ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPO LJAVANJ HRVATSKI SABOR Na temelju lanka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim 2298 ODLUKU O PROGLA ENJU ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPO LJAVANJU OSOBA S INVALIDITETOM Progla avam Zakon o profesionalnoj

Више

untitled

untitled ЛЕТАЛИТЕТ У БОЛНИЦАМА У БЕОГРАДУ* (ниво установе) Табела 1 ИСПИСАНИХ БОЛЕСНИКА УМРЛИХ У ТОКУ ПРВИХ 48 САТИ ОД ПРИЈЕМА У БОЛНИЦУ УКУПАН УМРЛИХ СТОПА ЛЕТАЛИТЕТА УМРЛИХ У ТОКУ ПРВИХ 48 САТИ ОД ПРИЈЕМА У БОЛНИЦУ

Више

Microsoft Word lat.doc

Microsoft Word lat.doc Z A K O N O PENZIJSKOM I INVALIDSKOM OSIGURANJU I. UVODNE ODREDBE ^lan 1. Penzijsko i invalidsko osiguranje obuhvata obavezno i dobrovoljno penzijsko i invalidsko osiguranje. ^lan 2. osiguranje. Ovim zakonom

Више

pedijatrija_4_2011_d.indd

pedijatrija_4_2011_d.indd Paediatr Croat 2011;55:301-305 DRU[TVENE VIJESTI SOCIETY NEWS PETI HRVATSKI KONGRES HUMANE GENETIKE Bol na Bra~u, 20.-24. lipnja 2011. U Bolu na Bra~u, u razdoblju od 20.- 24. lipnja u sklopu ISABS (International

Више

I

I I. OBRAZAC ZA OPIS STUDIJSKOG PROGRAMA Naziv studijskog programa Nositelj studijskog programa Izvoditelj studijskog programa Tip studijskog programa Razina studijskog programa Akademski/stručni naziv koji

Више

UPISI U 1. RAZRED SREDNJE ŠKOLE

UPISI U 1. RAZRED  SREDNJE ŠKOLE Predavanje o E upisima za roditelje učenika 8.-ih razreda Pripremila: Lea Liović, pedagoginja 14. svibnja 2015. godine Dokumenti: - Prvi puta umjesto Odluke izlazi: Pravilnik o elementima i kriterijima

Више

Одељење за превенцију и контролу заразних болести

Одељење за превенцију и контролу заразних болести Одељење за епидемиолошки надзор Центар за превенцију и контролу болести Институт за јавно здравље Србије Др Милан Јовановић Батут НАДЗОР НАД ГРИПОМ У РЕПУБЛИЦИ СРБИЈИ У СЕЗОНИ 7/8. ГОДИНЕ Недељни извештај

Више

Acta medica Medianae (2002) POSTOPERATIVNE KOMPLIKACIJE I MORTALITET OBOLELIH OD SINDROMA DIJABETESNOG STOPALA Miroslav STOJILJKOVIĆ i Dragosl

Acta medica Medianae (2002) POSTOPERATIVNE KOMPLIKACIJE I MORTALITET OBOLELIH OD SINDROMA DIJABETESNOG STOPALA Miroslav STOJILJKOVIĆ i Dragosl Acta medica Medianae (2002) 3 69-73 POSTOPERATIVNE KOMPLIKACIJE I MORTALITET OBOLELIH OD SINDROMA DIJABETESNOG STOPALA Miroslav STOJILJKOVIĆ i Dragoslav MILENKOVIĆ Hirurška klinika Kliničkog centra u Nišu

Више

Одељење за превенцију и контролу заразних болести

Одељење за превенцију и контролу заразних болести Одељење за епидемиолошки надзор Центар за превенцију и контролу болести Институт за јавно здравље Србије Др Милан Јовановић Батут НАДЗОР НАД ГРИПОМ У РЕПУБЛИЦИ СРБИЈИ У СЕЗОНИ 7/8. ГОДИНЕ Недељни извештај

Више

Marijeta KRALJ VRSTE GENSKOG LIJE^ENJA

Marijeta KRALJ VRSTE GENSKOG LIJE^ENJA Marijeta KRALJ VRSTE GENSKOG LIJE^ENJA Kad je krajem 19. stolje}a arhitekt Daniel H. Burnham projektirao prve moderne nebodere, njegovi kolege bili su vrlo sumnji~avi u te ~udne visoke zgrade {to paraju

Више

Slađana Pavić 1, Aleksandra Andrić 2, Marija Antić 1, Milica Jovanović 3, Aleksa Novković 4, Aleksandra Pavić 4 Etiologija, epidemiološki i klinički p

Slađana Pavić 1, Aleksandra Andrić 2, Marija Antić 1, Milica Jovanović 3, Aleksa Novković 4, Aleksandra Pavić 4 Etiologija, epidemiološki i klinički p Slađana avić 1, Aleksandra Andrić 2, Marija Antić 1, Milica Jovanović 3, Aleksa Novković 4, Aleksandra avić 4 Etiologija, epidemiološki i klinički parametri infekcija urinarnog trakta kod bolesnika sa

Више

Microsoft Word - Mjerila za utvrdjivanje prekomjerne upotrebe javne ceste SLFBiH doc

Microsoft Word - Mjerila za utvrdjivanje prekomjerne upotrebe javne ceste SLFBiH doc Godina IX Broj 52 Ponedjeljak, 28. listopada/oktobra 2002. godine S A R A J E V O Pretplata za II polugodi{te 2002. uklju~uju}i i pretplatu za "Slu`beni glasnik BiH": KM 100.- Na temelju ~lanka 63. stavak

Више

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU MEDICINSKI FAKULTET Josipa Miočić Uspješnost indukcije poroda kod prvorodilja u KB Sveti Duh DIPLOMSKI RAD Zagreb, 2018.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU MEDICINSKI FAKULTET Josipa Miočić Uspješnost indukcije poroda kod prvorodilja u KB Sveti Duh DIPLOMSKI RAD Zagreb, 2018. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU MEDICINSKI FAKULTET Josipa Miočić Uspješnost indukcije poroda kod prvorodilja u KB Sveti Duh DIPLOMSKI RAD Zagreb, 2018. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU MEDICINSKI FAKULTET Josipa Miočić Uspješnost

Више

Sadr`aj Predgovor hrvatskom izdanju...7 Smjernice za knji`ni~ne usluge za mlade` Dio Dio Dio Dio Dio Dio Dod

Sadr`aj Predgovor hrvatskom izdanju...7 Smjernice za knji`ni~ne usluge za mlade` Dio Dio Dio Dio Dio Dio Dod Sadr`aj Predgovor hrvatskom izdanju...7 Smjernice za knji`ni~ne usluge za mlade` Dio 1...11 Dio 2...15 Dio 3...19 Dio 4...21 Dio 5...23 Dio 6...25 Dodatak A...29 Dodatak B...35 Web 2.0 i knji`ni~ne usluge

Више

KLUB ZASTUPNIKA MOSTA NL PRIJEDLOG ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ PREVENCIJI KRONIČNIH NEZARAZNIH BOLESTI Zagreb, prosinac

KLUB ZASTUPNIKA MOSTA NL PRIJEDLOG ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ PREVENCIJI KRONIČNIH NEZARAZNIH BOLESTI Zagreb, prosinac KLUB ZASTUPNIKA MOSTA NL PRIJEDLOG ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ PREVENCIJI KRONIČNIH NEZARAZNIH BOLESTI Zagreb, prosinac 2018. 1 I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona

Више

1.pdf

1.pdf Klasa: 023-01/16-01/259 Urbroj:2168/01-01-02-01-0019-17-16 Pula, 01. ožujka 2017. GRADSKO VIJEĆE GRADA PULE Predmet: Zaključak o utvrđivanju prijedloga Odluke o davanju koncesije za obavljanje dimnjačarskih

Више

Ventura - KON110.CHP

Ventura - KON110.CHP NA^ELNIK 1. Odluka o imenovanju zapovjednika Javne vatrogasne postrojbe Op}ine Konavle... 2 2. Odluka o imenovanju zamjenika zapovjednika Javne vatrogasne postrojbe Op}ine Konavle... TURISTI^KA ZAJEDNICA

Више

PHM bos 13_09.qxd

PHM bos 13_09.qxd je, prije svega, namijenjen parlamentu, konkretnije ~lanovima komisija, osoblju i drugim slu`benicima parlamenta. je, tako er, namijenjen i gra anskom dru{tvu, posebno organiziranim grupama, kao {to su

Више

Microsoft Word - Zakon BHANSA_bs.doc

Microsoft Word - Zakon BHANSA_bs.doc AGENCIJA ZA PRUŽANJE USLUGA U ZRAČNOJ PLOVIDBI BOSNE I HERCEGOVINE АГЕНЦИЈА ЗА ПРУЖАЊЕ УСЛУГА У БАЗДУШНОЈ ПЛОВИДБИ БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ BOSNIA AND HERZEGOVINA AIR NAVIGATION SERVICES AGENCY ZAKON O AGENCIJI

Више

sluzbene vijesti qxp

sluzbene vijesti qxp SLU@BENI LIST GRADA SAMOBORA - BROJ 6 GOD. LVII - 29. 6. 2011. KAZALO AKTI GRADSKOG VIJE]A 1. ODLUKA o izmjenama i dopunama Odluke o dono{enju GUP-a Grada Samobora...........................................

Више

Microsoft Word - van sj Zakon o privrednoj komori -B.doc

Microsoft Word - van sj  Zakon o privrednoj komori -B.doc ZAKON O PRIVREDNOJ KOMORI BR KO DISTRIKTA BiH Na osnovu lana 23 Statuta Br ko Distrikta Bosne i Hercegovine ( Slu beni glasnik Br ko Distrikta BiH broj 1/00) Skup tina Br ko Distrikta na vanrednoj sjednici

Више

Microsoft PowerPoint _Registrar.pptx

Microsoft PowerPoint _Registrar.pptx OD REGISTAR LIJEČENIH ZBOG ZLOUPORABE DROGA U HRVATSKOJ 2017. GODINA prikuplja podatke o liječenim osobama od godine. Godišnja Izvješća od 1981. godine D.Katalinić - Registar - 2017. godina Pompidou obrazac:

Више

Acta medica Medianae (2000) 6 (21-25) PRETHODNA SAOPŠTENJA MORBIDITET OD AKUTNOG INFARKTA MIOKARDA U POPULACIJI ROMA GRADA NIŠA Marko LAZOVIĆ, Svetlan

Acta medica Medianae (2000) 6 (21-25) PRETHODNA SAOPŠTENJA MORBIDITET OD AKUTNOG INFARKTA MIOKARDA U POPULACIJI ROMA GRADA NIŠA Marko LAZOVIĆ, Svetlan Acta medica Medianae (2000) 6 (21-25) PRETHODNA SAOPŠTENJA MORBIDITET OD AKUTNOG INFARKTA MIOKARDA U POPULACIJI ROMA GRADA NIŠA i Milomir RANĐELOVIĆ Klinika za kardiovaskularne holesti Kliničkog centra

Више

md-broj 07.qxp

md-broj 07.qxp medicinska revija medical review UDK : 616.381-78 ; 616-008.9 ID : 178445836 Stoli} R. et al. Med Data Rev 2010;2(3): 195-199 Originalni ~lanci/ Original articles MEDICAL DAT A/V ol.2.n O 3 / September

Више

Б03

Б03 Б03. СОЦИЈАЛНА МЕДИЦИНА И ЗДРАВСТВЕНО ОСИГУРАЊЕ Предмет се налази у трећем семестру. Недељно има 2 часа предавања. Предмет носи 3 ЕСПБ бодова. Циљ предмета: Проучавање међусобног утицаја човека, његовог

Више

UPISI U 1. RAZRED SREDNJE ŠKOLE

UPISI U 1. RAZRED  SREDNJE ŠKOLE Predavanje o E upisima za roditelje učenika 8.-ih razreda Pripremila: Lea Liović, pedagoginja 4. svibnja 2017. godine Dokumenti: -Od 2015. godine: Pravilnik o elementima i kriterijima za izbor kandidata

Више

New product information wording - July 2019_HR

New product information wording - July 2019_HR 5 August 2019 1 EMA/PRAC/408003/2019 Pharmacovigilance Risk Assessment Committee (PRAC) Novi tekst informacija o lijeku izvadci iz preporuka PRAC-a vezanih uz signale Usvojeno na sjednici PRAC-a 8. - 11.

Више

PRILOG 1. Ovisnost tla ne vrsto e betona i vodocementnog omjera za razli ite razrede cementa PRILOG 2. Razredi tla ne vrsto e za obi ne i te ke betone

PRILOG 1. Ovisnost tla ne vrsto e betona i vodocementnog omjera za razli ite razrede cementa PRILOG 2. Razredi tla ne vrsto e za obi ne i te ke betone PRILOG 1. Ovisnost tla ne vrsto e betona i vodocementnog omjera za razli ite razrede cementa PRILOG 2. i tla ne vrsto e za obi ne i te ke betone i tla ne vrsto e C8/10 C12/15 C16/20 C20/25 C25/30 C30/37

Више

IErica_ActsUp_paged.qxd

IErica_ActsUp_paged.qxd Dnevnik šonjavka D`ef Kini Za D`u li, Vi la i Gran ta SEP TEM BAR P o n e d e l j a k Pret po sta vljam da je ma ma bi la a vol ski po no - sna na sa mu se be {to me je na te ra la da pro - {le go di ne

Више

Tvrtka prijatelj zdravlja Sadržaj publikacije isključiva je odgovornost Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Korisnik: Hrvats

Tvrtka prijatelj zdravlja   Sadržaj publikacije isključiva je odgovornost Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Korisnik: Hrvats Tvrtka prijatelj zdravlja www.strukturnifondovi.hr Sadržaj publikacije isključiva je odgovornost Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Korisnik: Hrvatski zavod za javno zdravstvo / Ukupan iznos projekta:

Више