10-12gine2011.pdf

Величина: px
Почињати приказ од странице:

Download "10-12gine2011.pdf"

Транскрипт

1 STRU^NI ^LANAK PROFESSIONAL PAPER Klinika za `enske bolesti i porode Klini~kog bolni~kog centra 1 Medicinskog fakulteta u Splitu 2 PREEKLAMPSIJA U TRUDNICA STARIJIH OD 35 GODINA PREECLAMPSIA IN GRAVIDAS OLDER THAN 35 YEARS Marko Vuli}, 1 Damir Roje, 1 Zoran Me{trovi}, 1 Tomislav Strini}, 1 Ivica Stipi}, 1 Marica Vladilo 2 Stru~ni ~lanak Klju~ne rije~i: preeklampsija, stara prvorotkinja SA`ETAK. Cilj rada je bio ustanoviti perinatalni ishod u trudnica starijih od 35 godina s preeklampsijom. Materijali i metode. Retrogradno je analizirana medicinska dokumentacija 626 rodilja starijih od 35 godina koje su rodile u razdoblju od godine. U 48 trudnica su bili prisutni simptomi preeklampsije, dok ih 578 nije imalo preeklampsiju. Promatrane varijable su bile tjedan poroda, porodna te`ina, Apgar zbroj, paritet i na~in dovr{etka poroda. Za statisti~ku ra{~lambu podataka su kori{teni Studentov t test i χ 2 test, a razina p<0,05 je postavljena kao statisti~ki zna~ajna. Rezultati. Trudnice starije od 35 godina s preeklampsijom ~e{}e ra aju nedono{enu (χ 2 =11,486; p=<0,05), hipotrofi~nu (χ 2 =12,289; p<0,05) i djecu niske porodne te`ine (χ 2 =19,635; p<0,05). Ove trudnice su ~e{}e i nulipare (χ 2 =7,984; p<0,05). U skupini trudnica s preeklampsijom porod ~e{}e zavr{ava carskim rezom (χ 2 =6,521; p<0,05). U usporedbi s trudnicama u kojih nije bilo preeklampsije, nije bilo statisti~ki zna~ajne razlike u Apgar zbroju djece (χ 2 =0,449; p=ns). Zaklju~ak. U skupini trudnica starijih od 35 godine preeklampsija nepovoljno utje~e na perinatalni ishod. Professional paper Key words: preeclampsia, old primigravida SUMMARY. Objective. To compare perinatal outcome in gravida older than 35 years with and without preeclampsia. Materials and methods. We conducted a case control study that included 626 women older than 35 years who delivered in the University Hospital Split between Information was taken from the maternal delivery records. Out of 626 women, 48 had and 578 had not preeclampsia. Investigated variables were weeks of delivery, birth weight, Apgar score, parity and mode of delivery. For statistical analysis we used Chi square and Student T-test. Significance of differences was accepted at p<0,05. Results. In gravida older than 35 years with preeclampsia there were increased prevalence of preterm deliveries (Chi=11.486; p=<0.05), SGA (Chi=12.289; p<0.05) and LBW babies (Chi=19.635; p<0.05). Nuliparity was associated with occurence of preeclampsia in those gravida (Chi=7.984; p<0.050). Prevalence of Cesarean section was increased in study group (Chi=6.521; p<0.05). There were no differences in the Apgar score between two groups (Chi=0.449; p=ns). Conclusion. In gravida older than 35 years preeclampsia has negative impact on the perinatal outcome. Uvod Preeklampsija (PE) je bolest trudno}e koja se javlja s u~estalo{}u od 2 7%. 1 Unato~ desetlje}ima istra`ivanja patogeneza PE-a nije jasna, kao {to ni tra`enje za pouzdanim prediktorima nastanka iste nije dalo kona~ne odgovore. 2 Od svih predlo`enih teorija nastanka PE-a naj- {ire prihva}ena je da je po~etak neodgovaraju}a invazija trofoblasta, a kona~ni stadij generalizirana disfunkcija endotela majke. Stvaranje postelji~nih anti-angiogenih faktora, prije svega topivog Flt1 (engl. soluble fms-like tyrosine kinase 1 sflt1) i topivog endoglina (engl. soluble endoglin seng), je poja~ano u PE-u. Oni se otpu{taju u maj~inu cirkulaciju i o{te}uju funkciju endotela te dovode do hipertenzije, proteinurije i drugih simptoma PE-a. Molekularni mehanizam kojim sflt i seng o{te}uju endotel se zasniva na njihovu onemogu}avanju djelovanja VEGF-a (engl. vascular endothelial growth factor) i TGF-β-a (engl. transforming growth factor β) na njihove receptore u stijenci krvnih `ila, te posljedi~no smanjenju produkcije NO i prostaciklina i otpu{tanju prokoagulantnih proteina. Naj~e{}e se hipoksija posteljice spominje kao molekularna osnova PE-a. Od ostalih ~initelja koji bi mogli utjecati na neodgovaraju}u placentaciju u literaturi se spominju promjene u sustavu renin-angiotenzin, imunolo{ke poremetnje, otpu{tanje ~estica trofoblasta, oksidativni stres i genski ~initelji. 3 PE je glavni uzrok maj~inske smrti. 2 Zna~ajno doprinosi perinatalnom morbiditetu i mortalitetu te je odgovoran za 15% prijevremenih poroda kao i 10% perinatalnog mortaliteta. 2,4 Sve je vi{e dokaza o podvojenoj etiopatogenezi PE-a, koja se dijeli na ranu i kasnu. 5 Tijekom proteklih desetlje}a u industrijaliziranim zemljama prosje~na dob u kojoj `ena prvi put zanese se pove}ava. Mogu}i razlozi su ve}a usredoto~enost na karijeru i obrazovanje, uporaba kontracepcije kao i dru- 206

2 ga medicinska postignu}a. 6 Starija `ivotna dob se smatra jednim od ~initelja rizika nastanka preeklampsije i drugih oblika hipertenzivne bolesti u trudno}i. 7,8 Starenjem se ubrzava disfunkcija endotela, koja bi mogla zrcaliti normalan `ivotni tijek endotelnih stanica. Naime, ove stanice su programirane za odre eni `ivotni vijek nakon kojeg ulaze u proces apoptoze. Na kraju tog procesa se odvajaju od stijenke krvnih `ila te ih krvotok odnosi. Razli~iti patolo{ki procesi mogu ovaj proces ubrzati. Na njihovu mjestu, u stijenci krvnih `ila, nadomje{taju ih stanice koje su fenotipom endotelijalne, ali su disfunkcionalne. Disfunkcija se prije svega o~ituje u nemogu}nosti otpu{tanja vazodilatacijskih ~initelja koji se stvaraju u endotelu (engl. endothelium derived relaxing factor EDRF), od kojih je najbolje prou~en du{ikov oksid NO. 9 Razni ~initelji mogu poja~ati (estrogeni, dijeta, vje`ba) ili smanjiti (oksidativni stres ili pu{enje) otpu{tanje NO. 9,10 Zaklju~no, u trudnica starijih od 35 godina, bez obzira na prisutnost simptoma PE-a, postoji disfunkcija endotela, ali je razli~ite patogeneze. Pitanje, koje se name}e, je ima li u trudnica starijih od 35 godina razvoj PE-a utjecaj na perinatalni ishod, s obzirom na ve} postoje}u disfunkciju endotela. Uzimaju}i u obzir trendove sve vi{e `ivotne dobi u kojoj `ene ra aju, cilj nam je bio istra`iti utjecaj PE-a na perinatalni ishod trudnica starijih od 35 godina. Materijal i metode Retrospektivno je analizirana medicinska dokumentacija rodilja koje su u KBC-u Split rodile u periodu od Obuhva}ene su samo trudnice starije od 35 godina s jednoplodovim trudno}ama, dok su vi{eplodove trudno}e, ra anje djece s uro enim nakaznostima i trudno}e koje su rezultirale perinatalnom smr}u isklju~ene iz istra`ivanja. Istra`ivane varijable su bile paritet, na~in dovr{etka poroda (vaginalno i carski rez), navr{eni tjedan poroda (prijevremeni 36 6/7 i terminski 37), porodna te`ina djeteta (grami), trofi~nost djeteta (hipertrofi~no, eutrofi~no i hipotrofi~no) i Apgar zbroj novoro en~eta ( 7,8 10). Trajanje trudno}e je ra~unato po trajanju amenoreje. Za spontano zanesene trudno}e amenoreja je ra~unata po prvom danu zadnje menstruacije ili po ultrazvu~nom pregledu u prvom tromjese~ju. Za trudno}e nakon medicinski potpomognute oplodnje (MPO) amenoreja je ra~unata po danu aspiracije oocita ili izazivanja ovulacije na koji se dodavalo 14 dana. Preeklampsija je definirana kao vrijednost arterijskog tlaka iznad 18,7/12 kpa nakon 20. tjedna trudno}e u dva mjerenja u razmaku ve}em od {est sati, te postojanje proteinurije. Trofi~nost djece je odre ivana usporedbom s tablicama koje su standardizirane s obzirom na lokalne osobitosti. 11 Za statisti~ku ra{~lambu uporabljen je ra~unalni program Statistica 7,0 (SPSS, Chicago, Illinois, USA). Za deskriptivnu statistiku smo koristili Studentov t-test i χ 2 -test. Kao statisti~ki zna~ajnu razinu smo postavili vrijednost p<0,05. Rezultati Uva`avaju}i kriterije isklju~enja u promatranom razdoblju je rodilo 4098 rodilja od kojih je 626 (15,28%) bilo starije od 35 godina. Od 626 rodilja starijih od 35 godina njih 48 (7,66%) je imalo preeklampsiju, dok je 578 (92,34%) rodilja bilo bez simptoma PE-a. Nije bilo statisti~ki zna~ajne razlike u prosje~nom trajanju trudno}e (39,24 vs 39,25 tjedana), kao ni u porodnoj te`ini djece (3525,27 vs 3529,41 gr). Tablica 1. Perinatalni ishod u rodilja starijih od 35 godina s i bez preeklampsije Table 1. Perinatal outcome in women older than 35 with and without preeclampsia Varijable Trudnice s PE (N=48; 7,7%) Trudnice bez PE (N=578; 92,3%) P-vrijednost* Apgar zbroj (6,25%) 23 (3,97) χ 2 = (93,75) 555 (96,03) NS Uhranjenost djeteta <10 cent. 8 (16,67) 34 (5,88) χ 2 =12, cent. 31 (64,58) 483 (83,57) <0,05 >90 cent. 9 (18,75) 61 (10,55) Paritet Nulipara 18 (37,5) 111 (19,2) χ 2 =7,984 Multipara 30 (62,5) 467 (80,8) <0,05 Na~in poroda SC 16 (33,33) 100 (17,3) χ 2 =6,521 Vaginalno 32 (66,67) 478 (82,7) <0,05 Tjedan poroda 36 6/7 9 (18,75) 31 (5,36) χ 2 =11, (81,25) 54 (94,64) <0,05 Porodna te`ina <2500 gr 10 (20,83) 21 (3,63) χ 2 =19, gr 38 (79,17) 557 (96,37) <0,05 * p = vrijednost izra~unata χ 2 -testom value determined by chi-square test; NS = nije zna~ajno not significant χ 2 -test Tablica 1 uspore uje perinatalni ishod u trudnica starijih od 35 godina s obzirom na pojavnost PE-a. U skupini trudnica s PE-om troje (6,25%) djece je imalo Apgar zbroj manji od 8, a 45 (93,75%) je imalo Apgar zbroj 8. U skupini trudnica bez PE njih 23 (3,97%) je imalo Apgar manji od 8, a 555 (96,03%) 8. Statisti~ka analiza nije pokazala razliku Apgar zbroja izme u istra- `ivanih skupina (χ 2 =0,449; p=ns). Sveukupno je bilo 42 (6,71%) hipotrofi~ne djece, 514 eutrofi~ne (82,11%), a hipertrofi~ne 70 (11,18%). U skupini trudnica s PE-om osam (16,67%) je bilo hipotrofi~nih, 31 (64,58%) eutrofi~no te devet (18,75%) hipertrofi~nih. U skupini trudnica bez PE-a 34 (5,88%) djece je bilo hipotrofi~no, 483 (83,57%) eutrofi~no i 61 (10,55%) hipertrofi~no. Statisti~ka ra{~lamba je poka- 207

3 zala zna~ajnu razliku u distribuciji hipotrofi~ne djece izme u istra`ivanih skupina (χ 2 =12,289, p<0,05). Nulipara je bilo 129 (20,6%), dok je 497 (79,4%) bilo multipara. Postoji statisti~ki zna~ajna razlika u paritetu izme u istra`ivanih skupina (χ 2 =7,984; p<0,05). Ukupno 116 trudnica (18,53%) je rodilo carskim rezom, a 510 (81,47%) vaginalno. Od trudnica koje su rodile carskim rezom njih 16 (13,79%) je imalo PE, dok ih 100 (86,21%) nije imalo. Od trudnica koje su rodile vaginalno njih 32 (6,27%) je imalo, a 478 (93,73%) nije imalo PE. Prona ena je statisti~ki zna~ajna razlika u dovr{etku poroda carskim rezom s obzirom na postojanje PE-a u trudnica starijih od 35 godina (χ 2 =6,521; p<0,05). Od 626 trudnica njih 586 (93,61%) je rodilo dono{enu, a 40 (6,38%) nedono{enu djecu. Postoji statisti~ki zna ~ajna razlika u broju nedono{ene djece izme u istra- `ivanih skupina (χ 2 =11,486; p=<0,05). Djecu niske porodne te`ine (<2500 grama) je rodila 31 (4,95%) trudnica. Od trudnica s preeklampsijom njih 10 (20,83%) je rodilo djecu porodne te`ine manje od 2500 grama, dok je njih 38 (79,17%) rodilo djecu porodne te`ine 2500 grama. Postoji statisti~ki zna~ajna razlika u u~estalosti ra anja djece niske porodne te`ine u trudnica starijih od 35 godina s PE-om (χ 2 =19,635; p<0,05). Rasprava Ovo retrospektivno istra`ivanje je pokazalo da u trudnica starijih od 35 godina, bez obzira na ve} postoje}u disfunkciju endotela, postoji pove}an rizik lo{eg perinatalnog ishoda ukoliko se tijekom trudno}e razvije i preeklampsija. Osnovna zamjerka istra`ivanju je {to ispitanice nisu uskla ene s obzirom na indeks tjelesne mase, pu{enje, pripadnost etni~koj populaciji kao i postojanju niza ~initelja rizika za PE prije i tijekom trudno}e (kroni~na hipertenzija, gestacijski dijabetes, bubre`ne bolesti, antifosfolipidni sindrom (APLS), preeklampsija i/ili HELLP u prethodnoj trudno}i). Osnovna prednost istra`ivanja je veli~ina istra`ivane populacije. Povezanost izme u hipertenzije i dobi `ena je jasno vidljiva i u reproduktivnoj dobi. Dok je u dobi od godina prevalencija hipertenzije 1,5%, tijekom sljede}eg desetlje}a naraste ~etiri puta. 12 Uobi~ajeno je razmi{- ljanje da dob trudnice igra zna~ajnu ulogu u nastanku preeklampsije, premda neka istra`ivanja negiraju tu vezu. 7,8,13 Smatra se da u krajnostima generativne dobi (manje od 20 i vi{e od 40 godina) postoji pove}an rizik razvoja PE-a. 7,14 Trudnica starija od 40 godina bez obzira na paritet ima dvostruko uve}an rizik nastanka PE-a. Izvje{}a iz SAD-a pokazuju da se nakon navr{ene 34. godine `ivota rizik razvoja PE-a uve}ava za 30% sa svakom sljede}om godinom `ivota. 7,15 Naj~e{}e se pove- }ana u~estalost raznih oblika hipertenzivne bolesti u trudno}i povezuje s disfunkcijom endotela koja se ubrzava porastom `ivotne dobi. Neka od mogu}ih obja{- njenja dis funkcije endotela u starijoj `ivotnoj dobi su da je po ja~ana osjetljivost endotelnih stanica na podra`aje za apoptozu ili da je poreme}ena vazodilatacija posredovana trombinom i α2 adrenergi~kom aktivacijom, koje su posredovane G i proteinskim putem za razliku od vazodilatacije posredovane bradikininom koja koristi G q proteinski put. 16,17 Ne treba zanemariti ni utjecaj prirodnog procesa ateroskleroze, kao ni zahva}anja spiralnih arteriola aterozom. 8 Poja~ana je i aktivnost telomeraze, vjerojatno zbog nedostatka NO-a. 18 Za `ivotnu dob manju od 20 godina rezultati istra`ivanja o pove- }anoj u~estalosti hipertenzije u trudno}i nisu konzistentni i ne dozvoljavaju kona~ni zaklju~ak. 7,8 U na{em istra`ivanju, koje je obuhvatilo samo jednoplodove trudno}e, u~estalost PE-a u trudnica starijih od 35 godina je 7,66%, {to je prosjek za generalnu populaciju, ali je manji nego {to literatura spominje za istra- `ivanu skupinu trudnica. Epidemiolo{ke studije govore da se u~estalost gestacijske hipertenzije u multipara i nulipara od 3% i 7 %, u dobi od 35 godina udvostru~i u obje skupine, dok je u~estalost PE-a u trudnica starijih od 35 godina tri puta ve}a nego u mla ih trudnica neovisno o paritetu. 12 Mislimo da je osnovni razlog ne{to ni`oj prevalenciji PE-a u na{em radu dizajn studije (isklju~enje vi{eplodovih trudno}a, mrtvoro enosti i ra- anje djece s nakaznostima). I na{a studija je potvrdila neke prethodne studije da je dob iznad 35 godina ~initelj rizika za PE, dok je dob manja od 20 godina i dalje predmet prijepora. U na{oj ustanovi ph-metrija tijekom, te odmah nakon poroda nije standardna metoda procjene fetalne oksigenacije. Stoga se za ocjenu stanja djeteta nakon poroda koristi Apgar zbroj i nije i ne mo`e biti najobjektivniji pokazatelj stanja djeteta nakon poroda. Ipak, njegov orijentacijski zna~aj je velik. Ve}ina dosada{njih istra- `ivanja su pokazala da je u~estalost ra anja djece ni`eg Apgar zboja u `ena s PE-om uve}ana, {to na{e istra- `ivanje nije potvrdilo. Tradicionalno se IUZR smatrao sastavnim dijelom dijagnoze te{ke preeklampsije bez obzira na postojanje ostalih simptoma. 19 Povijesno govore}i, smatralo se da je te{ka preeklampsija jedan od najva`nijih uzroka IUZR-a. 1 Obja{njenje utjecaja PE-a je jasno jer slaba placentacija i/ili smanjena invazija trofoblasta povezuju ova dva entiteta tj. govore o njihovoj zajedni~koj patogenezi. Istra`ivanja o porodnoj te`ini djece su potvrdila da je u `ena s PE-om uve}an rizik ra anja djece porodne te`ine ispod 10 centile za gestacijsku dob, kao i djece ~ija je porodna te`ina manja od 2500 grama. 8,20 Postoje nedoumice o utjecaju kroni~ne hipertenzije na rizik ra anja hipotrofi~ne djece. Ako je teorija abnormalne placentacije to~na, onda bi kroni~na hipertenzija zbog kumulativnog efekta tako er morala rezultirati ra anjem hipotrofi~ne djece. Novija istra`ivanja su potvrdila vezu izme u kroni~ne hipertenzije i ra anja hipotrofi~ne djece. 5 U `ena s kroni~nom hipertenzijom taj rizik iznosi 21%, u usporedbi s onima u kojih se razvila superponirana preeklampsija, u kojih iznosi 48% (RR 2,30; 95%; CI=1,85 do 2,84). 20 To zna~i da svaki oblik 208

4 hipertenzivne bolesti u trudno}i nosi rizik ra anja djeteta porodne mase ispod 10 centile za dob. Osnovna teorija o lo{oj placentaciji kao zajedni~koj etiopatogenezi IUZR-a i PE-a ima i ozbiljne zamjerke jer je jasno da postoje neki ~initelji rizika za IUZR koji su za{titni faktor za preeklampsiju, kao npr. pu{enje. Kroni~na hipertenzija i gestacijski dijabetes su ~initelji rizika za PE, a naj~e{}e `ene s dijabetesom ra aju makrosomnu djecu, osim kada je rije~ o dijabetesu koji dugo traje i pra}en je vaskularnim komplikacijama. Adipozitet je ~initelj rizika za PE, a `ene s niskim BMI-om ra aju ~e{}e hipotrofi~nu djecu. Potrebna su dodatna istra`ivanja kako bi se otkrila veza izme u kroni~ne hipertenzije, preeklampsije i intrauterinog zastoja rasta. 1,2,5 Utjecaj pariteta na razvoj PE-a je toliko poznat da ~ak i ~lanci u va`nim ~asopisima poru~uju urednicima da odbace studije o preeklampsijama koje uklju~uju multipare, ako se ne analiziraju odvojeno. 21 Dobro je poznato da nuliparitet trostruko pove}ava rizik preeklampsije. 7 Istra`ivanje iz Saudijske Arabije je pokazalo da je u~estalost nulipara u populaciji trudnica s PE-om 40,2%. 22 S druge strane je poznato da su `ene, koje u trudno}i imaju PE, dvostruko ~e{}e nulipare. 7 Na{e istra`ivanje je potvrdilo da je PE bolest prvih trudno}a: u nulipara je u~estalost preeklampsije bila dvostruko ve}a (13,95% vs 6%). Mogu}a obja{njenja su ve} poznata: PE je dijelom imunolo{ka bolest te je izlaganje fetalnog trofoblasta maj~inom imunolo{kom sustavu i neodgovaraju}i odgovor istog djelomi~no odgovoran za nastanak PE-a. 8,23 Postoje i dobro argumentirane teorije da je preeklampsija bolest prvih trudno}a i nakon promjene mu{kog partnera. 24 U~estalost dovr{enja poroda carskim rezom u Republici Hrvatskoj je u godini bila 18,2%, {to je gotovo dvostruki porast u odnosu na godinu, kada je u~estalost bila 8,6%. 25 U na{oj ustanovi je u godini u~estalost carskog reza bila 15,9%, {to je postotak s kojim se uklapamo u preporuke Svjetske zdravstvene organizacije. 25 Pribli`no ista stopa carskog reza je u na{oj ustanovi u posljednjih nekoliko godina. [tovi{e, uz jo{ jedan centar tercijarne perinatalne skrbi u RH, utje~emo na smanjenje sveukupne stope carskih rezova u takvim ustanovama Republike Hrvatske, koja bi iznosila 21,4% ako se isklju~e na{i rezultati. 25 Dovr{etak poroda carskim rezom je u `ena starijih od 35 godina 6,54 puta ~e{}i nego u mla oj populaciji trudnica, a u SAD je u~estalost primarnog carskog reza u `ena starijih od 35 godina 15,3%. 13,26 U na{em istra`ivanju je u ispitivanoj skupini trudnica starijih od 35 godina sveukupni postotak carskog reza iznosio 18,53% {to je zadovoljavaju}i podatak. Me- utim, u skupini trudnica s preeklampsijom iznosi visokih 33% i gotovo je dvostruko ve}i nego u skupini bez preeklampsije gdje iznosi 17,3%. Mogu}i uzroci su ve}i postotak prijevremenog poroda, uve}ana stopa opstetri~kog rizika povezana s ovim trudno}ama i porodima, izmjena opstetri~ke prakse u smislu smanjivanja tih rizika, kao i vjerojatno najva`niji medikolegalni razlozi. 26 U na{em istra`ivanju, zbog kakvo}e medicinske dokumentacije, nije bilo mogu}e precizno izdvojiti jatrogene prijevremene porode, koji se naj~e{}e dovr{avaju elektivnim carskim rezom, jer lokalni opstetri~ki nalaz ili fetalno stanje ne dozvoljavaju indukciju te mogu}i vaginalni porod. Dosada{nja istra`ivanja o stopi carskog reza u trudnica s preeklampsijom su govorila o postotku od 36,3%, dok je u trudnica sa superponiranom preeklampsijom jo{ i vi{a te iznosi 46,2%. 27 Istra- `ivanja iz drugih dijelova svijeta s manje razvijenom antenatalnom skrbi govore o stopi od samo 14,9%. 22 Poseban utjecaj na pove}anje stope carskog reza ima i nedono{enost koja je ~e{}a u trudnica starijih od 35 godina. Postotak carskog reza u nedono{enim trudno}ama opada s trajanjem trudno}e: u dobi od 32 tjedna iznosi 45,4%, a u dobi od 36 tjedana 18,9%. 26 Pa ipak, pove}anje stope carskog reza u ovoj dobi nema utjecaja na smanjenje perinatalnog mortaliteta i morbiditeta, {tovi{e, taj je rizik u ovoj skupini i uve}an, ali se to prije svega mo`e objasniti pridru`enom patologijom koja je dovela do primarnog (elektivnog) carskog reza. 26 Neovisno o prije spomenutom smatramo da bi u slu~aju postojanja PE-a indikacije za SC trebale ostati na razini onih klasi~nih, tj. da PE sama po sebi nije indikacija za SC ni u promatranoj skupini trudnica starijih od 35 godina. Osim toga, bitnim nedostatkom na{eg istra`ivanja smatramo izostanak podataka o elektivnom carskom rezu jer, na`alost, u na{oj medicinskoj dokumentaciji takav podatak nije vjerodostojan. Stopa prijevremenog poroda je u `ena s PE-om uve- }ana i to u svim stupnjevima nedono{enosti. Dosada{nja istra`ivanja su pokazala da je stopa prijevremenog poroda prije navr{enog 37. tjedna u trudnica sa superponiranom PE-om 51%, a prije navr{ena 34. tjedna 23%. Neka druga istra`ivanja govore da prosje~no trajanje trudno}e u trudnica s PE-om iznosi 34,1±6,1 tjedana, tj. 30,2% trudnica s PE-om rodi prijevremeno. 14,22 Na{i rezultati govore o u~estalosti prijevremenog poroda od 6,38% u skupini trudnica starijih od 35 godina bez obzira na postojanje PE-a. U skupini s PE-om taj postotak iznosi 18,75% i zna~ajno je ve}i nego u skupini bez PE-a gdje iznosi 5,36%. Jo{ je zanimljivije, {to na`alost na{e istra`ivanje nije uspjelo utvrditi zbog prije navedenih razloga vezanih uz medicinsku dokumentaciju, da je postotak jatrogenih prijevremenih poroda 91% uz rani razvoj PE-a. 20 Neka druga istra`ivanja govore o stopi poroda prije navr{ena 34. tjedna trudno}e od 8,1% u `ena s PE-om i 17,3% sa superponiranom PE-om. 27 Zaklju~ak Starenjem se poja~ava disfunkcija endotela koja je i temeljni patofiziolo{ki mehanizam PE-a. Preeklampsija je ~initelj rizika koji zna~ajno utje~e na perinatalni ishod, a u skupni trudnica starijih od 35 godina njena u~estalost je uve}ana. U toj skupini trudnica, bez obzira na postojanje disfunkcije endotela, PE se pokazao ~initeljem rizika za lo{iji perinatalni ishod. U trudnica starijih od 35 godina s PE-om pove}ana je u~estalost 209

5 ra anja nedono{ene, hipotrofi~ne i djece niske porodne te`ine. Ove trudnice su ~e{}e nulipare i u~estalije ra aju carskim rezom. Prisutnost simptoma PE-a u ovoj skupini trudnica nema utjecaj na Apgar zbroj novoro en~adi. U~inkovit probir na PE bi pomogao lak{em uo~avanju trudnica u kojih }e se isti razviti, a poja~an nadzor tijekom trudno}e i poroda bi mogao rezultirati smanjenom u~estalo{}u raznih perinatalnih komplikacija. Literatura 1. Srinivas SK, Edlow AG, Neff PM, Sammel MD, Andrela CM, Elovitz MA. Rethinking IUGR in preeclampsia: dependent or independent of maternal hypertension? J Perinatol 2009;29 (10): Scazzocchio E, Figueras F. Contemporary prediction of preeclampsia. Curr Opin Obstet Gynecol 2011;23(2): Wang A, Rana S, Karumanchi SA. Preeclampsia: the role of angiogenic factors in its pathogenesis. Physiology (Bethesda) 2009;24: Gardosi J, Kady SM, McGeown P, Francis A, Tonks A. Classification of stillbirth by relevant condition at death (Re- CoDe): population based cohort study. Br Med J 2005;331 (7525): Czeizel AE, Banhidy F. Chronic hypertension in pregnancy. Curr Opin Obstet Gynecol 2011;23(2): Murk W, Seli E. Fertility preservation as a public health issue: an epidemiological perspective. Curr Opin Obstet Gynecol 2011;23(3): Duckitt K, Harrington D. Risk factors for pre-eclampsia at antenatal booking: systematic review of controlled studies. Br Med J 2005;330(7491): Luealon P, Phupong V. Risk factors of preeclampsia in Thai women. J Med Assoc Thai 2010;93(6): Vanhoutte PM, Shimokawa H, Tang EH, Feletou M. Endothelial dysfunction and vascular disease. Acta Physiol (Oxf) 2009;196(2): Kallen AN, Pal L. Cardiovascular disease and ovarian function. Curr Opin Obstet Gynecol 2011;23(4): Roje D, Tadin I, Vuli} M et al. Porodne te`ine i duljine novorodjen~adi u Splitu, Opravdanost razvijanjanja vlastitih referentnih vrijednosti za ocjenjivanje fetalnog rasta. Gynaecol Perinatol 2005;14: Van KC, Peeters LL. Clinical aspects of pregnancy after the age of 35 years: a review of the literature. Hum Reprod Update 1998;4(2): Kozinszky Z, Orvos H, Zoboki T et al. Risk factors for cesarean section of primiparous women aged over 35 years. Acta Obstet Gynecol Scand 2002;81(4): Gul A, Cebeci A, Aslan H, Polat I, Ozdemir A, Ceylan Y. Perinatal outcomes in severe preeclampsia-eclampsia with and without HELLP syndrome. Gynecol Obstet Invest 2005;59 (2): Saftlas AF, Olson DR, Franks AL, Atrash HK, Pokras R. Epidemiology of preeclampsia and eclampsia in the United States, Am J Obstet Gynecol 1990;163(2): Hoffmann J, Haendeler J, Aicher A, Rossig L, Vasa M, Zeiher AM, et al. Aging enhances the sensitivity of endothelial cells toward apoptotic stimuli: important role of nitric oxide. Circ Res 2001;89(8): Boulanger CM, Vanhoutte PM. G proteins and endothelium-dependent relaxations. J Vasc Res 1997;34(3): Vasa M, Breitschopf K, Zeiher AM, Dimmeler S. Nitric oxide activates telomerase and delays endothelial cell senescence. Circ Res 2000;87(7): American College of Obstetrics and Gynecology. Diagnosis and Management of Preeclampsia and Eclampsia. Practice Bulletin 33; 2002;January. 20. Chappell LC, Enye S, Seed P, Briley AL, Poston L, Shennan AH. Adverse perinatal outcomes and risk factors for preeclampsia in women with chronic hypertension: a prospective study. Hypertension 2008;51(4): Chesley LC. Recognition of the long-term sequelae of eclampsia. Am J Obstet Gynecol 2000;182(1 Pt 1): Al-Mulhim AA, Abu-Heija A, Al-Jamma F, El-Harith E. Pre-eclampsia: maternal risk factors and perinatal outcome. Fetal Diagn Ther 2003;18(4): Sibai B, Dekker G, Kupferminc M. Pre-eclampsia. Lancet 2005;365(9461): Robillard PY, Dekker G, Chaouat G, Hulsey TC. Etiology of preeclampsia: maternal vascular predisposition and couple disease-mutual exclusion or complementarity? J Reprod Immunol 2007;76(1 2): Dra`an~i} A, \elmi{ J, Rodin U, Kniewald H. Perinatalni mortalitet u Republici Hrvatskoj u godini. Gyneacol et Perinatol 2011;19(No 4): Malloy MH. Impact of cesarean section on intermediate and late preterm births: United States, Birth 2009; 36(1): Tuuli MG et al. Perinatal outcomes in women with preeclampsia and superimposed preeclampsia: do they differ? Am J Obstet Gynecol 2011;204(6):508e1 7. ^lanak primljen: , prihva}en Adresa autora: Doc. dr. sc. Marko Vuli}, Klinika za `enske bolesti i poro aje, KBC-a Split, Spin~i}eva 1, Split; marko.vulic1ºst.t-com-hr 210

4-6gine2012.pdf

4-6gine2012.pdf G Y N A E C O L O G I A E T P E R I N ATO L O G I A Gynaecol Perinatol Vol 21, No 2; 45 84 Zagreb, April June 2012 IZVORNI ^LANAK ORIGINAL PAPER * Medicinski Fakultet Sveu~ili{ta u Splitu, ** Klinika za

Више

Microsoft Word - BILTEN PORODI _M.doc

Microsoft Word - BILTEN PORODI _M.doc IZVJEŠĆE ZA 2018. Porodi u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2018. godine srpanj, 2019. HRVATSKI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO SLUŽBA ZA JAVNO ZDRAVSTVO Porodi u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2018.

Више

naslovnica.cdr

naslovnica.cdr Visoka Medicinska [kola, Univerzitet Sv. Kliment Ohridski,* itola, Makedonija ANTENATALNA SKR U PREDIKCIJI TRUDNO]OM IZAZVANE HIPERTENZIJE ANTENATALE CARE IN PREDICTION OF PREGNANCY INDUCED HYPERTENSION

Више

Microsoft PowerPoint - Ispitivanje povezanosti Regresija redovni decembar 2007 [Compatibility Mode]

Microsoft PowerPoint - Ispitivanje povezanosti Regresija redovni decembar 2007 [Compatibility Mode] Ispitivanje povezanosti Jelena Marinkovi Institut za medicinsku statistiku i informatiku Medicinskog fakulteta Beograd, decembar 2007.g. Kakav je odnos DOZA-EFEKAT (ODGOVOR)? Log Doza vs Odgovor 150 y-osa

Више

10-12gine10_n.indd

10-12gine10_n.indd GYNAECOLOGIA ET PERINATOLOGIA Gynaecol Perinatol Vol 19, No 4; 189 288 Zagreb, October December 2010 IZVORNI ^LANCI ORIGINAL PAPERS Klinika za `enske bolesti i porode,* Klinika za pedijatriju,*** Klini~kog

Више

ISSN СТАТИСТИКА СТАНОВНИШТВА ГОДИШЊЕ САОПШТЕЊЕ POPULATION STATISTICS ANNUAL RELEASE 25. IV Број/No. 121/18 РОЂЕНИ И УМРЛИ У РЕПУБ

ISSN СТАТИСТИКА СТАНОВНИШТВА ГОДИШЊЕ САОПШТЕЊЕ POPULATION STATISTICS ANNUAL RELEASE 25. IV Број/No. 121/18 РОЂЕНИ И УМРЛИ У РЕПУБ ISSN 2490-2950 2017 ГОДИШЊЕ САОПШТЕЊЕ POPULATION STATISTICS ANNUAL RELEASE 25. IV 2018. Број/No. 121/18 РОЂЕНИ И УМРЛИ У РЕПУБЛИЦИ СРПСКОЈ BIRTHS AND DEATHS IN REPUBLIKA SRPSKA Благи пад броја живорођених

Више

Hrvatski časopis za javno zdravstvo Vol 12, Broj 46, 7. travnja Prevalencija gestacijskog dijabetesa u Hrvatskoj KATJA ERJAVEC 1, TAMARA POLJIČA

Hrvatski časopis za javno zdravstvo Vol 12, Broj 46, 7. travnja Prevalencija gestacijskog dijabetesa u Hrvatskoj KATJA ERJAVEC 1, TAMARA POLJIČA Prevalencija gestacijskog dijabetesa u Hrvatskoj KATJA ERJAVEC 1, TAMARA POLJIČANIN 2, URELIJA RODIN 2,3, RATKO MATIJEVIĆ 1,4 1 Klinička bolnica Merkur 2 Hrvatski zavod za javno zdravstvo 3 Škola narodnog

Више

ISSN СТАТИСТИКА СТАНОВНИШТВА ГОДИШЊЕ САОПШТЕЊЕ POPULATION STATISTICS ANNUAL RELEASE 25. IV Број/No. 115/19 РОЂЕНИ И УМРЛИ У РЕПУБ

ISSN СТАТИСТИКА СТАНОВНИШТВА ГОДИШЊЕ САОПШТЕЊЕ POPULATION STATISTICS ANNUAL RELEASE 25. IV Број/No. 115/19 РОЂЕНИ И УМРЛИ У РЕПУБ ISSN 2490-2950 2018 ГОДИШЊЕ САОПШТЕЊЕ POPULATION STATISTICS ANNUAL RELEASE 25. IV 2019. Број/No. 115/19 РОЂЕНИ И УМРЛИ У РЕПУБЛИЦИ СРПСКОЈ BIRTHS AND DEATHS IN REPUBLIKA SRPSKA Благи раст броја живорођених

Више

10-12gine09_n.indd

10-12gine09_n.indd Hrvatski zavod za javno zdravstvo*, Klinika za dje~je bolesti KBC-a**, Klini~ki zavod za patolo{ku anatomiju»ljudevit Jurak«KB»Sestre Milosrdnice«***, u Zagrebu UZROCI PERINATALNIH SMRTI U REPUBLICI HRVATSKOJ

Више

ISSN СТАТИСТИКА СТАНОВНИШТВА ГОДИШЊЕ САОПШТЕЊЕ POPULATION STATISTICS ANNUAL RELEASE 25. IV Број/No. 107/17 РОЂЕНИ И УМРЛИ У РЕПУБ

ISSN СТАТИСТИКА СТАНОВНИШТВА ГОДИШЊЕ САОПШТЕЊЕ POPULATION STATISTICS ANNUAL RELEASE 25. IV Број/No. 107/17 РОЂЕНИ И УМРЛИ У РЕПУБ ISSN 2490-2950 2016 ГОДИШЊЕ САОПШТЕЊЕ POPULATION STATISTICS ANNUAL RELEASE 25. IV 2017. Број/No. 107/17 РОЂЕНИ И УМРЛИ У РЕПУБЛИЦИ СРПСКОЈ BIRTHS AND DEATHS IN REPUBLIKA SRPSKA Благи раст броја живорођених

Више

Microsoft Word - CroDiab Registar 2008.doc

Microsoft Word - CroDiab Registar 2008.doc HRVATSKI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO Zagreb, Rockefellerova 7. - SVEUČILIŠNA KLINIKA VUK VRHOVAC Dugi dol 4a, Zagreb IZVJEŠĆE ZA 2008. Nacionalni registar osoba sa šećernom bolešću CroDiab National Diabetes

Више

Microsoft Word - CroDiab Registar 2009.doc

Microsoft Word - CroDiab Registar 2009.doc HRVATSKI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO Zagreb, Rockefellerova 7. - SVEUČILIŠNA KLINIKA VUK VRHOVAC Dugi dol 4a, Zagreb IZVJEŠĆE ZA 2009. Nacionalni registar osoba sa šećernom bolešću CroDiab National Diabetes

Више

Acta medica Medianae (2000) 6 (21-25) PRETHODNA SAOPŠTENJA MORBIDITET OD AKUTNOG INFARKTA MIOKARDA U POPULACIJI ROMA GRADA NIŠA Marko LAZOVIĆ, Svetlan

Acta medica Medianae (2000) 6 (21-25) PRETHODNA SAOPŠTENJA MORBIDITET OD AKUTNOG INFARKTA MIOKARDA U POPULACIJI ROMA GRADA NIŠA Marko LAZOVIĆ, Svetlan Acta medica Medianae (2000) 6 (21-25) PRETHODNA SAOPŠTENJA MORBIDITET OD AKUTNOG INFARKTA MIOKARDA U POPULACIJI ROMA GRADA NIŠA i Milomir RANĐELOVIĆ Klinika za kardiovaskularne holesti Kliničkog centra

Више

Z A K O N O SUDSKIM VEŠTACIMA I. UVODNE ODREDBE lan 1. Ovim zakonom ure uju se uslovi za obavljanje vešta enja, postupak imenovanja i razrešenja sudsk

Z A K O N O SUDSKIM VEŠTACIMA I. UVODNE ODREDBE lan 1. Ovim zakonom ure uju se uslovi za obavljanje vešta enja, postupak imenovanja i razrešenja sudsk Z A K O N O SUDSKIM VEŠTACIMA I. UVODNE ODREDBE lan 1. Ovim zakonom ure uju se uslovi za obavljanje vešta enja, postupak imenovanja i razrešenja sudskih veštaka (u daljem tekstu: veštak), postupak upisa

Више

Microsoft Word lat.doc

Microsoft Word lat.doc Z A K O N O PENZIJSKOM I INVALIDSKOM OSIGURANJU I. UVODNE ODREDBE ^lan 1. Penzijsko i invalidsko osiguranje obuhvata obavezno i dobrovoljno penzijsko i invalidsko osiguranje. ^lan 2. osiguranje. Ovim zakonom

Више

Raspodjela i prikaz podataka

Raspodjela i prikaz podataka Kolegij: ROLP Statistička terminologija I. - raspodjela i prikaz podataka 017. Neki temeljni statistički postupci u znanstvenom istraživanju odabir uzorka prikupljanje podataka određivanje mjerne ljestvice

Више

Microsoft Word - New Microsoft Word Document.doc

Microsoft Word - New Microsoft Word Document.doc ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZA[TITI ZRAKA ^lan 1. U Zakonu o za{titi zraka ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 33/03) u ~lanu 1. stav 2. alineja 1. rije~i: "najboljih raspolo`ivih tehnologija"

Више

Microsoft PowerPoint - Dopunsko zdravstveno osiguranje - Solaris pptx

Microsoft PowerPoint - Dopunsko zdravstveno osiguranje - Solaris pptx DZO PRIJENOS RIZIKA S OSIGURANIKA NA OSIGURATELJA Morana Krušarovski, dipl.iur. OSIGURANJE Prijenos rizika s osiguranika na osiguratelja Smanjenje financijskih gubitaka OBVEZNA I DOBROVOLJNA OSIGURANJA

Више

Microsoft Word doc

Microsoft Word doc UTJECAJ ISTROŠENOSTI RADNIH ELEMENATA MLINA NA TROŠKOVE ENERGIJE PRI USITNJAVANJU EFFECT OF WORN-OUT HAMMER MILL'S WORKING ELEMENTS ON GRINDING ENERGY COSTS V. Kušec, S. Pliesti, S. Jer inovi Stru ni lanak

Више

Sluzbeni glasnik Grada Poreca br

Sluzbeni glasnik  Grada Poreca br 18. Na temelju lanka 34. stavak 1. to ka 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine" broj 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03, 82/04, 110/04 i 178/04) te lanka 40. Statuta Grada

Више

Оригинални радови Општа медицина 2009;15(3-4); UDC: (497.11) Прим. мр сц. мед. Нада Вукадиновић, прим. др мед. Биљана Цимбаље

Оригинални радови Општа медицина 2009;15(3-4); UDC: (497.11) Прим. мр сц. мед. Нада Вукадиновић, прим. др мед. Биљана Цимбаље Оригинални радови Општа медицина 2009;15(3-4); 156-162 UDC: 616-008.9-036-02 (497.11) Прим. мр сц. мед. Нада Вукадиновић, прим. др мед. Биљана Цимбаљевић, др мед. Србијанка Петровић Дом здравља Крушевац

Више

KATUŠIĆ ANTONIO.pdf

KATUŠIĆ ANTONIO.pdf SVEUILIŠTE JOSIP JURAJ STROSSMAYER ELEKTROTEHNIKI FAKULTET OSIJEK Preddiplomski studij raunarstva PROGRAMSKI JEZIK RUBY ZAVRŠNI RAD Antonio Katuši OSIJEK, svibanj 2015. SVEUILIŠTE JOSIP JURAJ STROSSMAYER

Више

Izvjestaj dr_Branka Cancarevic Djajic.pdf

Izvjestaj dr_Branka Cancarevic Djajic.pdf УНИВЕРЗИТЕТ У БАЊОЈ ЛУЦИ ФАКУЛТЕТ: МЕДИЦИНСКИ ИЗВЈЕШТАЈ о оцјени урађене докторске тезе ПОДАЦИ О КОМИСИЈИ На основу члана 149. Закона о високом образовању ( Службени гласник Републике Српске број. 73/10,

Више

ANALIZA ZDRAVSTVENOG STANJA ODRASLOG STANOVNIŠTVA SREMSKOG OKRUGA ZA GODINU Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije na teritoriji

ANALIZA ZDRAVSTVENOG STANJA ODRASLOG STANOVNIŠTVA SREMSKOG OKRUGA ZA GODINU Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije na teritoriji ANALIZA ZDRAVSTVENOG STANJA ODRASLOG STANOVNIŠTVA SREMSKOG OKRUGA ZA 2007. GODINU Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije na teritoriji Sremskog okruga živi 335204 stanovnika. U ukupnom

Више

Medicinski glasnik - Prelom 57.indd

Medicinski glasnik - Prelom 57.indd KOLIČINA MASNOG TKIVA, INDEKS TELESNE MASE I KOLIČINA VODE... 15 Snežana Marinković 1 KOLIČINA MASNOG TKIVA, INDEKS TELESNE MASE I KOLIČINA VODE KOD NOVOOTKRIVENE I EUTIREOIDNE HIPOTIREOZE Uvod: Telesna

Више

Sveučilište u Zagrebu Prehrambeno-biotehnološki fakultet Preddiplomski studij Nutricionizam Lucija Novak-Perjanec 6432/N UTJECAJ KALCIJA, NATRIJA I MA

Sveučilište u Zagrebu Prehrambeno-biotehnološki fakultet Preddiplomski studij Nutricionizam Lucija Novak-Perjanec 6432/N UTJECAJ KALCIJA, NATRIJA I MA Sveučilište u Zagrebu Prehrambeno-biotehnološki fakultet Preddiplomski studij Nutricionizam Lucija Novak-Perjanec 6432/N UTJECAJ KALCIJA, NATRIJA I MAGNEZIJA NA POJAVNOST HIPERTENZIJE U TRUDNICA ZAVRŠNI

Више

bilten1.qxd

bilten1.qxd PROMOCIJA I EDUKACIJA za unapre enje zdravstvenog i socijalnog statusa `ena - rezultati istra`ivanja - Sarajevo, 2004. Bilten br. 1 Ure iva~ki kolegij: Jasmina Mujezinovi}, Irena Petrovi}, Nuna Zvizdi},

Више

Microsoft Word - Sadrzaj i obim preventivnih mjera.doc

Microsoft Word - Sadrzaj i obim preventivnih mjera.doc П р и л о г број 1. Популационе групе Новорођенче (први мјесец) Дојенче -навршен 1. мјесец живота Дојенче -навршена 2. мјесеца живота С А Д Р Ж А Ј И О Б И М П Р Е В Е Н Т И В Н И Х М Ј Е Р А Врста Садржина

Више

IErica_ActsUp_paged.qxd

IErica_ActsUp_paged.qxd Dnevnik šonjavka D`ef Kini Za D`u li, Vi la i Gran ta SEP TEM BAR P o n e d e l j a k Pret po sta vljam da je ma ma bi la a vol ski po no - sna na sa mu se be {to me je na te ra la da pro - {le go di ne

Више

SEN - nastava iz predmeta

SEN - nastava iz predmeta SVEUČILIŠTE U ZAGREBU MEDICINSKI FAKULTET Studij: Medicina Izvedbeni nastavni plan predmeta i opstetricija Akademska godina 2018/2019 prof. dr. sc. Slavko Orešković I. KOMPETENCIJE I ISHODI UČENJA II.

Више

kvalitet INTERNA xls

kvalitet INTERNA xls Стопа леталитета 1 КЦС 5.5 4.5 5.09 4.5 2 КБЦ "Др Д. Мишовић" 9.7 11.7 12.37 6.9 3 КБЦ "Звездара" 4.9 6.3 6.06 6.1 4 КБЦ "Земун" 7.7 7.5 8.14 7.2 5 КБЦ "Бежанијска коса" 8.3 5.9 5.86 5.5 6 Институт за

Више

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU MEDICINSKI FAKULTET OSIJEK Studij medicine Lucija Magušić OPSTETRIČKI I PERINATALNI ISHODI U TRUDNOĆA

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU MEDICINSKI FAKULTET OSIJEK Studij medicine Lucija Magušić OPSTETRIČKI I PERINATALNI ISHODI U TRUDNOĆA SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU MEDICINSKI FAKULTET OSIJEK Studij medicine Lucija Magušić OPSTETRIČKI I PERINATALNI ISHODI U TRUDNOĆA ZAČETIH METODAMA POTPOMOGNUTE OPLODNJE Diplomski rad

Више

Microsoft PowerPoint - Bazdaric_vrste istrazivanja 2014_ pptx [Read-Only]

Microsoft PowerPoint - Bazdaric_vrste istrazivanja 2014_ pptx [Read-Only] Sveučilišni diplomski studij medicinsko-laboratorijske dijagnostike Kolegij: Medicinska informatika u kliničko-laboratorijskoj dijagnostici (MIKLD 2014./15.) Vrste istraživanja Biomedicinska istraživanja

Више

naslovnica.cdr

naslovnica.cdr IZVORNI ^LANCI ORIGINAL PAPERS Endokrinolo{ki laboratorij, Klini~ka bolnica»sestre milosrdnice«, Zagreb; 1 Klinika za ginekologiju i porodni{tvo, Klini~ka bolnica»sestre milosrdnice«, Zagreb; 2 Ginekolo{ka

Више

Med Čas (krag) / Med J (krag) 2014; 48(4): Iskustva Iz prakse doi: /mckg COBIss. sr - ID udk :

Med Čas (krag) / Med J (krag) 2014; 48(4): Iskustva Iz prakse doi: /mckg COBIss. sr - ID udk : Iskustva Iz prakse LABORATORIJSKI PROTOKOLI U DIJAGNOSTICI GESTACIJSKOG DIJABETESA Milosava Đelkapić, Božidar Nešević Dom zdravlja, Užice LABORATORY PROTOCOLS IN THE DIAGNOSIS OF GESTATIONAL DIABETES Milosava

Више

Microsoft PowerPoint - KJZ_P_zdribolest_dec2012

Microsoft PowerPoint - KJZ_P_zdribolest_dec2012 Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, duševnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti (Svjetska zdravstvena organizacija, 1948.) Doc. dr. sc. Ozren Polašek Katedra za javno

Више

281 Radenko St. Rankovi} UDK (497.11): ULOGA MEDIJSKOG SPONZORA U SRPSKOJ KINEMATOGRAFIJI Od svih umetnosti, filmska umetnost ~iji je osno

281 Radenko St. Rankovi} UDK (497.11): ULOGA MEDIJSKOG SPONZORA U SRPSKOJ KINEMATOGRAFIJI Od svih umetnosti, filmska umetnost ~iji je osno 281 Radenko St. Rankovi} UDK 791.43(497.11):658.14 ULOGA MEDIJSKOG SPONZORA U SRPSKOJ KINEMATOGRAFIJI Od svih umetnosti, filmska umetnost ~iji je osnov dugometra`ni igrani film mo`da je najvi{e okrenuta

Више

Glasnik075.pdf

Glasnik075.pdf 1176 Temeljem lana 39. stav 1. Zakona o mjeriteljstvu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 19/01), i lana 9. stav Zakona o osnivanju Instituta za mjeriteljstvo Bosne i Hercegovine ("Službeni

Више

Microsoft Word - Mjerila za utvrdjivanje prekomjerne upotrebe javne ceste SLFBiH doc

Microsoft Word - Mjerila za utvrdjivanje prekomjerne upotrebe javne ceste SLFBiH doc Godina IX Broj 52 Ponedjeljak, 28. listopada/oktobra 2002. godine S A R A J E V O Pretplata za II polugodi{te 2002. uklju~uju}i i pretplatu za "Slu`beni glasnik BiH": KM 100.- Na temelju ~lanka 63. stavak

Више

RASPORED SEMINARA ZA PREDMET GINEKOLOGIJA I OPSTETRICIJA U AKADEMSKOJ 2018/2019. GODINI Studenti su prema rasporedu obvezni pripremiti pripadajuću tem

RASPORED SEMINARA ZA PREDMET GINEKOLOGIJA I OPSTETRICIJA U AKADEMSKOJ 2018/2019. GODINI Studenti su prema rasporedu obvezni pripremiti pripadajuću tem RASPORED SEMINARA ZA PREDMET GINEKOLOGIJA I OPSTETRICIJA U AKADEMSKOJ 2018/2019. GODINI Studenti su prema rasporedu obvezni pripremiti pripadajuću temu seminara i u obliku POWER POINT prezentacije. Datum

Више

untitled

untitled ПОКАЗАТЕЉИ КВАЛИТЕТА РАДА СТАЦИОНАРНИХ ЗДРАВСТВЕНИХ УСТАНОВА У БЕОГРАДУ ЗА ПЕРИОД..-3... ГОДИНЕ -КАРДИОХИРУРГИЈА- Кардиохирургија је медицинска дисциплина у оквиру које се обављају високоспецијализоване

Више

Slađana Pavić 1, Aleksandra Andrić 2, Marija Antić 1, Milica Jovanović 3, Aleksa Novković 4, Aleksandra Pavić 4 Etiologija, epidemiološki i klinički p

Slađana Pavić 1, Aleksandra Andrić 2, Marija Antić 1, Milica Jovanović 3, Aleksa Novković 4, Aleksandra Pavić 4 Etiologija, epidemiološki i klinički p Slađana avić 1, Aleksandra Andrić 2, Marija Antić 1, Milica Jovanović 3, Aleksa Novković 4, Aleksandra avić 4 Etiologija, epidemiološki i klinički parametri infekcija urinarnog trakta kod bolesnika sa

Више

untitled

untitled CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica, Zagreb UDK 616.62-008.22-085.825 VJE@BE pri prevenciji i lije~enju inkontinencije / . - Zagreb : Simbex, 2003.

Више

AM_Ple_LegReport

AM_Ple_LegReport 6.12.2018 A8-0417/158 Amandman 158 Uvodna izjava 21. (21) Studije, uključujući ispitivanja, koje poslovni subjekti podnose u sklopu zahtjeva za odobrenje na temelju sektorskih propisa Unije o hrani obično

Више

bogadi-2.vp

bogadi-2.vp PREGLEDNI RAD SIGURNOST 48 (2) 125-139 (2006) A. Bogadi-[are, M. Zavali} * ME\UNARODNE SMJERNICE ZA ORGANIZACIJU SLU@BE MEDICINE RADA UDK 331.45/.48:613.6 PRIMLJENO: 5.9.2005. PRIHVA]ENO: 9.2.2006. SA@ETAK:

Више

ГИНЕКОЛОГИЈА И АКУШЕРСТВО СА НЕГОМ ОСНОВНЕ СТРУКОВНЕ СТУДИЈЕ СТРУКОВНА МЕДИЦИНСКА СЕСТРА ДРУГА ГОДИНА СТУДИЈА школска 2016/2017.

ГИНЕКОЛОГИЈА И АКУШЕРСТВО СА НЕГОМ ОСНОВНЕ СТРУКОВНЕ СТУДИЈЕ СТРУКОВНА МЕДИЦИНСКА СЕСТРА ДРУГА ГОДИНА СТУДИЈА школска 2016/2017. ГИНЕКОЛОГИЈА И АКУШЕРСТВО СА НЕГОМ ОСНОВНЕ СТРУКОВНЕ СТУДИЈЕ СТРУКОВНА МЕДИЦИНСКА СЕСТРА ДРУГА ГОДИНА СТУДИЈА школска 2016/2017. Предмет: ГИНЕКОЛОГИЈА И АКУШЕРСТВО СА НЕГОМ Предмет носи 6 ЕСПБ бодова.

Више

46th Croatian & 6th International Symposium on Agriculture

46th Croatian & 6th International Symposium on Agriculture IZVORNI ZNANSTVENI RAD Smanjenje prinosa poljoprivrednih kultura u uvjetima bez navodnjavanja na području sjeveroistočne Bosne Univerzitet u Sarajevu, Poljoprivredno-prehrambeni fakultet, Zmaja od Bosne

Више

Istraživanje kvalitete zraka Slavonski Brod: Izvještaj 3 – usporedba podataka hitnih medicinskih intervencija za godine i

Istraživanje kvalitete zraka Slavonski Brod: Izvještaj 3 – usporedba podataka hitnih medicinskih intervencija za godine i Služba za medicinsku informatiku i biostatistiku Istraživanje kvalitete zraka Slavonski Brod: Izvještaj 3 usporedba podataka hitnih medicinskih intervencija za 1.1.-31.8.2016. godine i 1.1.-31.8.2017.

Више

GSK radionica hipertenzije

GSK radionica hipertenzije Uloga liječnika obiteljske medicine u liječenju šećerne bolesti Ivica Cvetković Samobor, Gajeva 37 www.ordic.hr 9/24/2011 ŠEĆERNA BOLEST Termin šećerna bolest označava metabolički poremećaj multiple etiologije

Више

Microsoft Word _Vipnet_komentar_BSA_final.doc

Microsoft Word _Vipnet_komentar_BSA_final.doc Zagreb, 21.11.2011. Hrvatska agencija za poštu i elektroni ke komunikacije Juriši eva 13 HR-10 000 ZAGREB PREDMET: Javna rasprava - Prijedlog odluke kojom se HT-u odre uju izmjene i dopune Standardne ponude

Више

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Etičko povjerenstvo Sveučilišni odjel zdravstvenih studija Ruđera Boškovića 31, 21000 Split SVEUČILIŠTE U SPLITU Sveučilišni odjel zdravstvenih studija Mjesto: Datum: TEMELJNI OBRAZAC ZA PRIJAVU ZNANSTVENOG

Више

BILANCA iznosi u tisu ama kn AKTIVA A) GOTOVINA I DEPOZITI KOD HNB-a I. Gotovina II. Depoziti kod HNB-a B) DEPOZITI KOD BANKARSKIH INSTITUC

BILANCA iznosi u tisu ama kn AKTIVA A) GOTOVINA I DEPOZITI KOD HNB-a I. Gotovina II. Depoziti kod HNB-a B) DEPOZITI KOD BANKARSKIH INSTITUC BILANCA 30.09.2010 iznosi u tisu ama kn AKTIVA A) GOTOVINA I DEPOZITI KOD HNB-a I. Gotovina II. Depoziti kod HNB-a B) DEPOZITI KOD BANKARSKIH INSTITUCIJA F) VRIJEDNOSNI PAPIRI I DRUGI FINANCIJSKI INSTRUMENTI

Више

Z A K O N

Z A K O N Z A K O N O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BANKAMA I DRUGIM FINANSIJSKIM ORGANIZACIJAMA ^lan 1. U Zakonu o bankama i drugim finansijskim organizacijama - "Slu`beni list SRJ", br. 32/93, 61/95, 44/99, 36/2002

Више

PONS Med Č / PONS Med J 2015, Volumen / Volume 12, Sveska / Issue 1, 1-48 COBISS.SR/ID UDK 61, ISSN OSNOVAN / ESTABLISHED IN 2004

PONS Med Č / PONS Med J 2015, Volumen / Volume 12, Sveska / Issue 1, 1-48 COBISS.SR/ID UDK 61, ISSN OSNOVAN / ESTABLISHED IN 2004 PONS Med Č / PONS Med J 2015, Volumen / Volume 12, Sveska / Issue 1, 1-48 COBISS.SR/ID 115713804 UDK 61, ISSN 1820-2411 OSNOVAN / ESTABLISHED IN 2004 ORIGINALNI RAD / ORIGINAL ARTICLE Gojaznost kod školske

Више

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU MEDICINSKI FAKULTET Josipa Miočić Uspješnost indukcije poroda kod prvorodilja u KB Sveti Duh DIPLOMSKI RAD Zagreb, 2018.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU MEDICINSKI FAKULTET Josipa Miočić Uspješnost indukcije poroda kod prvorodilja u KB Sveti Duh DIPLOMSKI RAD Zagreb, 2018. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU MEDICINSKI FAKULTET Josipa Miočić Uspješnost indukcije poroda kod prvorodilja u KB Sveti Duh DIPLOMSKI RAD Zagreb, 2018. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU MEDICINSKI FAKULTET Josipa Miočić Uspješnost

Више

Standard Eurobarometar 76 JAVNO MNIJENJE U EUROPSKOJ UNIJI Jesen NACIONALNI IZVJEŠTAJ HRVATSKA Ovo je istraživanje zatražila i uskladila Europsk

Standard Eurobarometar 76 JAVNO MNIJENJE U EUROPSKOJ UNIJI Jesen NACIONALNI IZVJEŠTAJ HRVATSKA Ovo je istraživanje zatražila i uskladila Europsk Standard Eurobarometar 76 JAVNO MNIJENJE U ROPSKOJ UNIJI Jesen 2011. NACIONALNI IZVJEŠTAJ HRVATSKA Ovo je istraživanje zatražila i uskladila Europska komisija, Opća uprava za komunikacije. Ovaj je izvještaj

Више

DJEČJI VRTIĆ TROGIR TROGIR Trogir, Klasa: UP/I /19-01/1 Urbroj Na temelju članka 1a, 20. i 35. stavka 1. podstavk

DJEČJI VRTIĆ TROGIR TROGIR Trogir, Klasa: UP/I /19-01/1 Urbroj Na temelju članka 1a, 20. i 35. stavka 1. podstavk DJEČJI VRTIĆ TROGIR TROGIR Trogir, 24. 04. 2019. Klasa: UP/I-034-01-01/19-01/1 Urbroj. 2184-17-19-1 Na temelju članka 1a, 20. i 35. stavka 1. podstavka 4. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN

Више

Na osnovu ~lana 73

Na osnovu ~lana 73 Na osnovu ~lana 73. stav 2. Zakona o vodama ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 70/06), federalni ministar okoli{a i turizma, uz saglasnost federalnog ministra za poljoprivredu, vodoprivredu i {umarstvo,

Више

84-Knjaz.indd

84-Knjaz.indd Damir Knjaz Vesna Alikalfić Željko Lukenda Davor Pavlović Tomislav Rupčić Originalni znanstveni rad PRILOG ANALIZI ULOGE RODITELJA KAO TEMELJA RAZVOJA DJETETA SPORTAŠA 1. UVOD Roditelji su oduvijek bili

Више

Z A P I S N I K

Z A P I S N I K HRVATSKI LIJEČNIČKI ZBOR - CROATIAN MEDICAL ASSOCIATION HRVATSKO DRUŠTVO ZA GINEKOLOGIJU I OPSTETRICIJU CROATIAN SOCIETY OF GYNAECOLOGY AND OBSTETRICS Adresa/Adress: Petrova 13, 10 000 Zagreb, Croatia

Више

Sveučilište u Rijeci Fakultet zdravstvenih studija University of Rijeka Faculty of Health Studies Viktora Cara Emina Rijeka CROATIA Phone: +38

Sveučilište u Rijeci Fakultet zdravstvenih studija University of Rijeka Faculty of Health Studies Viktora Cara Emina Rijeka CROATIA Phone: +38 Kolegij: Spolno i reprodukcijsko zdravlje Voditelj: mr.sc. Miljenko Manestar dr. med Katedra: Katedra za primaljstvo Studij: Stručni studij Primaljstvo Godina studija: druga Akademska godina: 2018./2019.

Више

Medicina temeljena na dokazima: pogled ginekologa i opstetričara/Evidence based medicine: gynecologist and obstetricians view

Medicina temeljena na dokazima: pogled ginekologa i opstetričara/Evidence based medicine: gynecologist and obstetricians view Kratki pregledni članak/mini-review doi: 10.21860/medflum2017_187377 Medicina temeljena na dokazima: pogled ginekologa i opstetričara Evidence based medicine: gynecologist and obstetricians view Tea Štimac

Више

(Microsoft Word - VULETA PREL\310EC GRUI\3061.doc)

(Microsoft Word - VULETA PREL\310EC GRUI\3061.doc) Dinko Vuleta, Dubravko Prelec, Igor Grui USPOREDBA DVIJE SKUPINE RUKOMETAŠA RAZLIITE KVALITETE U POKAZATELJIMA KONDICIJSKE PRIPREMLJENOSTI UVOD Masovnost i strunost trenera svih uzrasta te sve intenzivniji

Више

Ventura CHP

Ventura CHP Na temelju ~lanka 12. i 15. Zakona o turisti~kim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma (N.N., br. 152/08 ), Skup{tina Turisti~ke zajednice Grada Kor~ule je, uz prethodnu suglasnost Ministarstva turizma,

Више

Наставно-научном већу Факултета медицинских наука Универзитета у Крагујевцу (Свака рубрика мора бити попуњена) (Ако нема података, рубрика остаје праз

Наставно-научном већу Факултета медицинских наука Универзитета у Крагујевцу (Свака рубрика мора бити попуњена) (Ако нема података, рубрика остаје праз Наставно-научном већу Факултета медицинских наука (Свака рубрика мора бити попуњена) (Ако нема података, рубрика остаје празна али назначена) I ПОДАЦИ О КОНКУРСУ, КОМИСИЈИ И КАНДИДАТИМА 1. Одлука о расписивању

Више

md-broj 07.qxp

md-broj 07.qxp medicinska revija medical review UDK : 616.381-78 ; 616-008.9 ID : 178445836 Stoli} R. et al. Med Data Rev 2010;2(3): 195-199 Originalni ~lanci/ Original articles MEDICAL DAT A/V ol.2.n O 3 / September

Више

NN indd

NN indd BROJ 81 STRANICA 9 PRILOG 1. Obrazac PISK-1 Zahtjev za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija Application for recognition of professional qualifications Žensko Female Muško Male of profession 3.

Више

ORIGINALNI RADOVI Aktivnost antioksidativnih enzima u eritrocitima zdravih trudnica, trudnica sa preeklampsijom i novorođenčadi Aleksić-Veličković Ves

ORIGINALNI RADOVI Aktivnost antioksidativnih enzima u eritrocitima zdravih trudnica, trudnica sa preeklampsijom i novorođenčadi Aleksić-Veličković Ves Aktivnost antioksidativnih enzima u eritrocitima zdravih trudnica, trudnica sa preeklampsijom i novorođenčadi Aleksić-Veličković Vesna 1, Kardum Nevena 2, Berisavac Milica 1, Konić-Ristić Aleksandra 2,

Више

Ventura - KON110.CHP

Ventura - KON110.CHP NA^ELNIK 1. Odluka o imenovanju zapovjednika Javne vatrogasne postrojbe Op}ine Konavle... 2 2. Odluka o imenovanju zamjenika zapovjednika Javne vatrogasne postrojbe Op}ine Konavle... TURISTI^KA ZAJEDNICA

Више

48-Blazevic.indd

48-Blazevic.indd znanstveni radovi izvan teme Iva Blažević Damir Božić Jelena Dragičević Originalni znanstveni rad RELACIJE IZMEĐU ANTROPOLOŠKIH OBILJEŽJA I AKTIVNOSTI PREDŠKOLSKOG DJETETA U SLOBODNO VRIJEME 1. UVOD Tjelesno

Више

Nalaz urina – čitanje nalaza urinokulture

Nalaz urina – čitanje nalaza urinokulture Kreni zdravo! Stranica o zdravim navikama i uravnoteženom životu https://www.krenizdravo.rtl.hr Nalaz urina - čitanje nalaza urinokulture Urinokultura ili biokemijska analiza mokraće jedna je od osnovnih

Више

sluzbene vijesti qxp

sluzbene vijesti qxp SLU@BENI LIST GRADA SAMOBORA - BROJ 6 GOD. LVII - 29. 6. 2011. KAZALO AKTI GRADSKOG VIJE]A 1. ODLUKA o izmjenama i dopunama Odluke o dono{enju GUP-a Grada Samobora...........................................

Више

Microsoft Word - van sj Zakon o privrednoj komori -B.doc

Microsoft Word - van sj  Zakon o privrednoj komori -B.doc ZAKON O PRIVREDNOJ KOMORI BR KO DISTRIKTA BiH Na osnovu lana 23 Statuta Br ko Distrikta Bosne i Hercegovine ( Slu beni glasnik Br ko Distrikta BiH broj 1/00) Skup tina Br ko Distrikta na vanrednoj sjednici

Више

Tamara Basic.qxp

Tamara Basic.qxp KRATKI ^LANCI/SHORT ARTICLES Tamara Ba{i} * ZA[TO MONETARNI ODBOR: MONETARNI ODBOR I ENDOGENA FLEKSIBILNOST CIJENA WHY MONETARY BOARD: MONETARY BOARD AND ENDOGENIC PRICE FLEXIBILITY APSTRAKT: U ovom radu

Више

Microsoft PowerPoint - bergman

Microsoft PowerPoint - bergman Prof.dr.sc.Biserka Bergman Marković Prof.dr.sc. Milica Katić Davorka Vrdoljak,dr.med. Ksenija Kranjčević,dr.med. Suzana Maltar Delija,dr.med. Valerija Bralić Lang,dr.med. Marija Klarić,dr.med. Data analysis:

Више

NEURONAL

NEURONAL NEW IRON PROIZVODI : MEDICINALIS D.O.O. ODGOVORAN ZA RH : D.O.O. NEW IRON SASTOJCI PROIZVODI : MEDICINALIS D.O.O. ODGOVORAN ZA RH : D.O.O. KELATI (prema grč. pandža) Kelati su kompleksni spojevi u kojima

Више

Zdravstveno stanje stanovništva za godinu

Zdravstveno stanje stanovništva za godinu ЗДРАВСТВЕНО СТАЊE СТАНОВНИШТВА ЗА 2010. ГОДИНУ Analysis of health of population of Republic of Srpska 2010 Prilikom korištenja podataka iz ove publikacije obavezno navesti izvor, Institut za javno zdravstvo

Више

No Slide Title

No Slide Title Statistika je skup metoda za uređivanje, analiziranje i grafičko prikazivanje podataka. statistika???? Podatak je kvantitativna ili kvalitativna vrijednost kojom je opisano određeno obilježje (svojstvo)

Више

35-05

35-05 ZAKON O ORGANIZACIJI ORGANA UPRAVE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE I - TEMELJNE ODREDBE ^lanak 1. Ovim Zakonom se ure uje organizacija i na~in funkcioniranja organa dr`avne uprave u Federaciji Bosne i

Више

PHM bos 13_09.qxd

PHM bos 13_09.qxd je, prije svega, namijenjen parlamentu, konkretnije ~lanovima komisija, osoblju i drugim slu`benicima parlamenta. je, tako er, namijenjen i gra anskom dru{tvu, posebno organiziranim grupama, kao {to su

Више

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠNI DIPLOMSKI STUDIJ SESTRINSTVA Marina Grgić Pojavnost i procjena depresivnosti u trudnica i mladih

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠNI DIPLOMSKI STUDIJ SESTRINSTVA Marina Grgić Pojavnost i procjena depresivnosti u trudnica i mladih SVEUČILIŠTE U ZAGREBU MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠNI DIPLOMSKI STUDIJ SESTRINSTVA Marina Grgić Pojavnost i procjena depresivnosti u trudnica i mladih majki u skrbi patronažne sestre DIPLOMSKI RAD Zagreb,

Више

untitled

untitled ЛЕТАЛИТЕТ У БОЛНИЦАМА У БЕОГРАДУ* (ниво установе) Табела 1 ИСПИСАНИХ БОЛЕСНИКА УМРЛИХ У ТОКУ ПРВИХ 48 САТИ ОД ПРИЈЕМА У БОЛНИЦУ УКУПАН УМРЛИХ СТОПА ЛЕТАЛИТЕТА УМРЛИХ У ТОКУ ПРВИХ 48 САТИ ОД ПРИЈЕМА У БОЛНИЦУ

Више

FHP-THA-IT-98-34: Video arhiva suđenja u MKSJ, Predmet Mladen Naletilić i Vinko Martinović PERIOD: PRIMARNI IZVORI: Međunarodni krivični su

FHP-THA-IT-98-34: Video arhiva suđenja u MKSJ, Predmet Mladen Naletilić i Vinko Martinović PERIOD: PRIMARNI IZVORI: Međunarodni krivični su FHP-THA-IT-98-34: Video arhiva suđenja u MKSJ, Predmet Mladen Naletilić i Vinko Martinović PERIOD: 1999-2006. PRIMARNI IZVORI: Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju. OPSEG I MEDIJ: IV SADRŽAJ:

Више

Microsoft PowerPoint - Strucni sastanak4 (1)

Microsoft PowerPoint - Strucni sastanak4 (1) Udruženje ljekara/liječnika porodične/obiteljske medicine Federacije Bosne i Hercegovine Association of Family Physicians of Federation of Bosnia and Herzegovina PODRUŽNICA ZA KANTON SARAJEVO 4. stručni

Више

Ventura - GLAS208.CHP

Ventura - GLAS208.CHP @UPANIJSKA SKUP[TINA 24. Odluka o osnivanju javne ustanove "Zavod za prostorno ure enje Dubrova~koneretvanske upanije... 98 25. Odluka o izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana Dubrova~ko-neretvanske

Више

ars ad hoc modul 2010.cdr

ars ad hoc modul 2010.cdr R E P U B L I K A H R V A T S K A OBRAZAC ARS DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU Istraživanje se provodi na temelju Zakona o službenoj statistici (NN, 1/ i 75/09.) ARS 20. AD HOC MODUL o usklaðivanju obiteljskog

Више

Sluzbeni glasnik 3/08.indd

Sluzbeni glasnik 3/08.indd Broj: 3 - GOD. VII. 2008. Krapina, 15. 05. 2008. List izlazi jedanput mjese no i po potrebi ISSN 1845-7711 S A D R Ž A J AKTI GRADSKOG VIJE A 1. Godišnji obra un Prora una Grada Krapine za 2007. god. 2.

Више

Untitled-1

Untitled-1 Youth Employment Project (Y P) - a a ( ) ( ) Р Е П У Б Л И К А С Р П С К А ЈУ ЗАВОД ЗА ЗАПОШЉАВАЊЕ РЕПУБЛИКЕ СРПСКЕ Пале BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE Влада

Више

Publikacije - Pregledi - Promet i ostvareni tečajevi na deviznom tržištu u Hrvatskoj

Publikacije - Pregledi - Promet i ostvareni tečajevi na deviznom tržištu u Hrvatskoj PREGLEDI Promet i ostvareni te~ajevi na deviznom tr`i{tu u Hrvatskoj Tihomir Stu~ka P 8 Rujan 2001. Izdaje: Hrvatska narodna banka Direkcija za izdava~ku djelatnost Trg hrvatskih velikana 3, 10002 Zagreb

Више

Осень 5 ТЕ Ы ЕРА: 5 Ф о о, о а о а а. а о о ма ког а как о ч м ам а. а - ко м чак а, ч о а а о о м м к ма ог а а. о как м м м м агам ч ко а - га о, ч

Осень 5 ТЕ Ы ЕРА: 5 Ф о о, о а о а а. а о о ма ког а как о ч м ам а. а - ко м чак а, ч о а а о о м м к ма ог а а. о как м м м м агам ч ко а - га о, ч Осень 5 ТЕ Ы ЕРА: 5 Ф о о, о а о а а. а о о ма ког а как о ч м ам а. а - ко м чак а, ч о а а о о м м к ма ог а а. о как м м м м агам ч ко а - га о, ч а а, го о о о о- мо о а о м ам ач м о ч о ч - а. ка

Више

GODINA 16 TUZLA, UTORAK 10. NOVEMBAR GODINE IZDANJE NA BOSANSKOM JEZIKU BROJ Na osnovu ~lana 24. stav 1. ta~ka c) Ustava Tuzlanskog kanto

GODINA 16 TUZLA, UTORAK 10. NOVEMBAR GODINE IZDANJE NA BOSANSKOM JEZIKU BROJ Na osnovu ~lana 24. stav 1. ta~ka c) Ustava Tuzlanskog kanto GODINA 16 TUZLA, UTORAK 10. NOVEMBAR 2009. GODINE IZDANJE NA BOSANSKOM JEZIKU BROJ 12 450 Na osnovu ~lana 24. stav 1. ta~ka c) Ustava Tuzlanskog kantona ( Slu`bene novine Tuzlansko-Podrinjskog kantona,

Више

EMU factsheet FS2_HR.indd

EMU factsheet FS2_HR.indd DOVRŠETAK EUROPSKE EKONOMSKE I MONETARNE UNIJE Doprinos Komisije Programu čelnika #FutureofEurope #EURoadSibiu GOSPODARSKA I SOCIJALNA KONVERGENCIJA U EU-U: KLJUČNE ČINJENICE Slika 1.: Euro je valuta Europske

Више