07_tikvic.vp

Транскрипт

1 Izvorni znanstveni ~lanak Prispjelo Received: Original scientific paper Prihva}eno Accepted: UDK: 630* Ivica Tikvi} Ze~i} 1, Zvonko Seletkovi} 1, Damir Ugarkovi} 1, Davor Posari} 1 STRUKTURA I ISKORI[TENJE DRVNOG OBUJMA O[TE]ENIH I PROPALIH STABALA HRASTA LU@NJAKA NA PRIMJERU SPA^VE STRUCTURE AND UTILISATION OF THE WOOD VOLUME OF DAMAGED AND DEAD PEDUNCLED OAK TREES IN SPA^VA SA@ETAK Propadanje stabala hrasta lu`njaka jedan je od najzna~ajnijih gospodarskih i ekolo{kih problema u {umarstvu Hrvatske. U radu su prikazani podaci o osutosti kro{anja i propadanju stabala hrasta lu`njaka na uzorku stabala uz - Lipovac. Osutost stabala uz cestu iznosila je oko 60 %, dok je na cijelom podru~ju Spa~ve iznoslila oko 25 %. Utvr eno je intezivno propadanje stabala hrasta lu`njaka godine, i smanjenje udjela tehni~kog drva za oko 10 % kod stabala s velikom osuto{}u kro{anja. Udio furnirskih trupaca kod stabala male i srednje osutosti bio je 50 % ve}i u odnosu na jako osuta i propala stabala. Klju~ne rije~i: hrast lu`njak, propadanje stabala, iskori{tenje drvnog obujma UVOD INTRODUCTION Funkcioniranje {umskih ekosustava ovisi o dinamici rasta i razvoja organizama, konkurenciji me u vrstama i unutar vrsta u borbi za prostorom, svjetlom, hranom i vodom, kao i o prilagodbi na stalne promjene ekolo{kih uvjeta (Thomas i dr. 2002; Siwecki i Unfalski 1998). Promjene prirodne biolo{ke i ekolo{ke rav- 1 Istra`iva~ko - razvojni Institutut za nizijsko {umarstvo i `ivotnu sredinu, Univerzitet u Novom Sadu, Antona ^ehova 13,

2 note`e rezultiraju poreme}ajem stabilnosti i degradacijom {umskih ekosustava (Tikvi} i Seletkovi} 2004; Ani} i dr. 2002). Posljedica tih promjena je fiziolo{ko slabljenje i propadanje stabala hrasta lu`njaka i drugih vrsta drve}a, {to je osobito nagla{eno u Hrvatskoj u 20. stolje}u (Tikvi} i Seletkovi} 1996). U gospodarskim {umama Hrvatske to je jedan od najzna~ajnijih ekonomskih i ekolo{kih problema. Ekonomski problemi odnose se na smanjenje visinskog i debljinskog prirasta, smanjenje kvalitete drvne tvari, zatim poreme}aje u planiranju i normalnom gospodarenju, pove}anje tro{kova gospodarenja te smanjenje prihoda (Krpan i dr. 1995; Prpi} 1996). Ekolo{ki problemi odnose se na uzroke propadanja stabala, posljedice na stani{te i na razvoj {umskih ekosustava. Vitalnost stabala je pokazatelj poreme}aja fiziolo{ke aktivnosti, koja pod djelovanjem brojnih stresnih ~imbenika propadaju. Prema procjenama osutosti kro{anja u Hrvatskoj, hrast lu`njak je najo{te}enija listopadna vrsta drve}a (Seletkovi} i Poto~i} 2004). Prema Prpi}u i Ani}u (2000), u Hrvatskoj oko 30 % stabala hrasta lu`njaka propadne prije nego dosegne propisanu uzgojnu dob. Cilj istra`ivanja bio je uvrditi osutost i propadanje stabala hrasta lu`njaka uz - Lipovac, usporediti dobivenu osutost stabala s osuto{}u sastojina na podru~ju Spa~ve te analizirati iskori{tenje drvnog obujma i vrijednost drvnih sortimenata zdravih, razli~ito o{te}enih i propalih stabala hrasta lu`njaka. 52 Slika 1. Gospodarske jedinice na podru~ju Spa~ve. Figure 1 Management units in the Spa~va region

3 MATERIJALI I METODE MATERIALS AND METHODS Podru~je istra`ivanja obuhva}a dio gospodarskih jedinica uz - Lipovac na podru~ju Uprave {uma Podru`nice Vinkovci (Slika 1). Spa~va je kompleks lu`njakovih {uma od oko ha u slivnom podru~ju Spa~ve i Studve u isto~nom dijelu Hrvatske. Klima je umjereno topla, ki{na, sa srednjom godi{njom temperaturom zraka od 10,2 0 C i srednjom godi{njom koli~inom oborina od 709 mm. Mati~ni supstrat ~ine zamo~vareni i pretalo`eni prapor. Od tala dominiraju mineralno mo~varno i glinasto-ilovasta tla, a na vi{im terenima pojavljuje se glinasti luvisol. Nadmorska visina je od 77 do 90 m, te mikroreljef ima najve}i utjecaj na razvoj vegetacije. Stanje kro{anja je procijenjeno na 100 stabala slu~ajno raspore enih uz - Lipovac u du`ini od 16 km i {irini 10 do 30 m. To podru~je pripada (g.j. "J. Kragujna"), Otok (g.j. "Slavir"), Vrbanja (g.j. "Vrbanjske {ume") te Lipovac (g.j. "Topolovac"). Starost sastojina bila je od 102 do 135 godina. Iskori{tenje drvnog obujma razli~ito osutih i o{te}enih stabala provedeno je na uzorku od 60 stabala hrasta lu`njaka. Pri analizi oborenih stabala primijenjena je metoda sekcioniranja. REZULTATI RESULTS Prosje~na osutost kro{anja promatranih stabala uz - Lipovac u godini iznosila je 53 %, a godine 60 % (Slika 2a). Osutost na podru~ju cijele Spa~ve (bioindikacijske plohe) bila je znatno manja i iznosila je 24 % (Slika 2b). Slika 2. Osutosti kro{anja stabala hrasta lu`njaka: a) uz - Lipovac i b) na biondikacijskim to~akama na podru~ju Spa~ve i godine Figure 2 Crown defoliation of pedunculate oak trees: a) by the b) on bioindication plots in Spa~va in the years 2002 and

4 Slika 3. Postotni udio stabala hrasta lu`njaka prema stupnjevima osutosti: a) uz - Lipovac i b) na bioindikacijskim plohama na podru~ju Spa~ve Figure 3 The proportions of pedunculate oak trees by defoliation degrees: a) on the and B) on bioindication plots in Spa~va Slika 4. Postotni udio izra enih drvnih sortimenata prema manjoj ili ve}oj osutosti Figure 4 The proportions of timber assortments by lower or higher defoliation Uz - Lipovac utvr en je ve}i udio stabala u stupnjevima 2a, 3b i 4 nego na cijelom podru~ju Spa~ve. Zdravih stabala je bilo vrlo malo, dok je na podru~ju Spa~ve utvr en ve}i udio stabala male osustosti kro{anja (Slika 3b). Kod stabala ve}e osutosti kro{anja utvr en je manji udio kvalitetnijih sortimenata (F i I), a ve}i udio manje vrijednih sortimenata (II, III, prostorno drvo, Slika 4). ZAKLJU^CI CONCLUSIONS Stanje osutosti kro{anja starijih stabala hrasta lu`njaka uz - Lipovac iznosilo je oko 60 %, a propadanje stabala hrasta lu`njaka bilo je oko 30 %, {to je pokazatelj zna~ajne nestabilnosti tih {umskih ekosustava. Udio izra enih drvnih sortimenata iznosio je 71 %, a otpada 29 %. Kod stabala sa zna~ajnom osuto{}u (>25%), utvr eno je smanjenje udjela tehni~kog drva za oko 10 %, odnosno isto toliko pove}anje otpada. Udio furnirskih trupaca kod stabala male i srednje osutosti (st. osutosti 1i2)bioje50%ve}i od jako osutih i propalih stabala. 54

5 Doznaka o{te}enih stabala klju~ni je ~imbenik osiguranja kvalitete drvne tvari u uvjetima smanjene stabilnosti {umskih ekosustava. LITERATURA REFERENCES Ani}, I., Or{ani}, M., Deteli}, M Revitalizacija degradiranog ekosustava nakon su{enja hrasta lu`njaka primjer {ume Kalje. [umarski list 11/12(VOL). Str Krpan, A.P.B., Govor~in, S., Sinkovi}, T Ispitivanje kojih fizi~kih i mehani~kih svojstava te kvalitete drva o{te}enih stabala jele obi~ne (Abies alba Mill.). [umarski list 11/12(VOL). Str Prpi}, B., Ani}, I The role of climatic and hydraulic operations in the stability of the pedunculate oak (Quercus robur L.) stands in Croatia. Glasnik za {umske pokuse 37. Str Prpi}, B., Propadanje {uma Hrasta lu`njaka. U:Hrast lu`njak u Hrvatskoj / urednik Du{an Klepac. Vinkovci-Zagreb: Hrvatske akademija znanosti i umjetnosti, "Hrvatske {ume". Str Seletkovi}, I., Poto~i}, N. (2004). O{te}enost {uma u Hrvatskoj u razdoblju [umarski list ¾(VOL). Str Siwecki, R., Ufnalski, K. (1998). Review of oak stand decline with special reference to the role of drought in Poland. European Journal of Forest Pathology 28. Str Thomas, F.M., Blank, R., Hartman, G. (2002). Abiotic and biotic factors and their interactions as causes of oak decline in Central Europe. Forest Pathology 32. Str Tikvi}, I., Seletkovi}, Z Propadanje stabala i poremetnja stabilnosti nizinskih {umskih ekosustava. Bilten Parka prirode Lonjsko polje 6. Str Tikvi}, I., Seletkovi}, Z O{te}enost {umskih ekosustava razli~itih stani{nih prilika u Republici Hrvatskoj. U: Za{tita {uma i pridobivanje drva: skrb za hrvatske {ume od do Knjiga 2/ urednik S. Sever: Hrvatsko {umarsko dru{tvo. Str

6 STRUCTURE AND UTILISATION OF THE WOOD VOLUME OF DAMAGED AND DEAD PEDUNCLED OAK TREES IN SPA^VA Summary The dieback of peduncled oak forests in the management forests has been a major management and ecological issue of the Croatian forestry. The management problems relate to the decrease of the wood matter quality, the disturbances in the sustainable planning and management, and the cost increase resulting in lower revenues. The ecological problems relate to the causes of tree dieback, which are numerous and difficult to classify, and to the consequences for the habitats and the development of forest ecosystems. The paper presents the intensities of crown damage and the dieback of peduncled oak trees from four forestry units in the Spa~va area in 2002 and Varying visible trunk damage was analysed in relation to the crown damage degree. The analyses of tree dieback over the recent ten years were done. The utilisation of the wood volume of the dead and variously damaged peduncled oak trees was analysed. The paper discusses the issues of the total utilisation of the wood volume and the value of wood assortments of healthy trees in relation to the damaged and dead peduncled oak trees at the level of annual felling plan. Key words: peduncled oak, dead trees, damage intensity, utilisation of wood volume 56