MIKROEKONOMIJA

MIKROEKONOMIJA Pojmovi 1

Bok, Drago nam je što si odabrao/la upravo Referadu za pronalazak materijala koji će ti pomoći u učenju! Materijali koje si skinuo/la s naše stranice nisu naše autorsko djelo, već samo sažeti prikazi obvezne literature koji služe za ponavljanje gradiva. P.S. Pomozite svojim kolegama ocjenjivanjem predmeta prema kategorijama, ocjenjivanjem skripti i korisnim savjetima u komentarima. Također, kako bismo što prije napravili dobru bazu skripti za ponavljanje, pošaljite nam na mail svaku skriptu koju niste vidjeli na stranici (skripte@referada.hr). Želimo ti puno sreće s učenjem!

INDIVIDULNA POTRAŽNJA I PONAŠANJE POTROŠAĆA Aksiom potpunosti- podrazumijeva da je potrošać u stanju izraziti svoje preferencije izborom između raspoloživih tržišnih košarica. Aksiom tranzitnosti- podrazumijeva konzistentnost u potrošaćevom izboru. Alociranje troškova je problem koji ukazuje na potrebu specificiranja troškova na fiksne i varijabilne troškove. Analiza točka pokrića je postupak kojemu je cilj utvrditi odnos ukupnog prihoda, ukupnog troška i profita poduzeća na pojedinoj obujma prodaje. Analiza troškova i koristi: metoda koja zagovara izbor neke aktivnostia ako i samo ako njezina korisnost nadmašuje njezine troškove Budžetska krivulja je prikaz svih kombinacija dvaju dobara koje potrošać može kupiti raspoloživim dohotkom. Budžetsko ograničenje je raspoloživa visina dohotka kojom se definira niz košarica dobara koje potrošać može kupiti. Cjenovna elastičnost ponude je mjera koja pokazuje za koliko će se posto promijeniti količina ponude nekog dobra kao odgovor na postotnu promjenu njegove cijene. Cjenovna elastičnost potražnje je mjera koja kazuje za koliko će se posto promijeniti količina potražnje za nekim dobrom ako se njegova cijena promijeni za 1%. Cjenovna elastičnost potražnje u točki- mjera koja kazuje za koliko će se posto promijeniti količina potražnje za nekim dobrom ako se njegova cijena na razini promatrane točke promijeni za 1%. Cobb-Douglasova proizvodna funkcija je vrsta proizvodne funkcije oblika Q=AK L gdje je Q oznaka za proizvodnju, K je ulog kapitala, L je ulog rada dok su A,, i parametri koje treba empirijski procijeniti. Disekonomija opsega je opseg proizvodnje pri kojem prosječni ukupni trošak u dugom roku raste s porastom outputa. Dohodovna elastičnost potražnje je pokazatelj koji mjeri postotnu promjenu potražnje za određenim dobrom nastalu ako rezultat jednopostotne promjene dohotka. Doprinos po jedinici iznad točke pokrića- veličina koja pokazuje koliki dio prodajne cijene, nakon pokrića varijabilnih troškova, preostaje za pokriće fiksnih troškova i ostvarenje profita.

Dugi rok je vremensko razdoblje u kojem su svi inputi sadržani u proizvodnoj funkciji varijabilni. Efekt cijene je utjecaj promjene cijene na ukupni prihod, držeći output konstantnim. Efekt dohotka je promjena potraživane količine nekog dobra zbog promjene realnog dohotka do koje dolazi zbog promjene cijene dobara. Efekt količine je utjecaj promjena količine na ukupni prihod, držeći cijenu konstantnom. Efekt supstitucije je promjena u potrošnji nekog dobra koja nastaje isključivo kao dogovor na promjenu njegove relativne cijene, držeći cijene ostalih dobara konstantnim. Ekonomija opsega je opseg proizvodnje pri kojem prosječni ukupni trošak u dugom roku opada s porastom outputa. Ekonomska amortizacija je amortizacija bazirana na vrijednosti zamjene opreme. Ekonomska učinkovitost je proizvodnja nekog proizvoda uz najmanji mogući trošak. Eksplicitni trošak je novčani iznos koji se mora platiti kako bi se osigurali inputi za proizvodnju određenog outputa Elastična ponuda je situacija u kojoj promjena cijene od 1% dovodi do istosmjerne promjene u količini ponude za više od 1%. Elastična potražnja- slučaj u kojem promjena cijene od 1% rezultira suprotnom promjenom količine potražnje za više od 1%. Elastičnost je mjera postotne promjene zavisne varijable u odnosu na postotnu promjenu nezavisne varijable. Elastičnost proizvodnje je mjera postotne promjene outputa u odnosu na postotnu promjenu inputa. Elastičnost supstitucije inputa je pokazatelj koji mjeri lakoću supstitucije jednog inputa drugim inputom. Elastičnost u točki je pokazatelj koji mjeri za koliko će se posto promijeniti zavisna varijabla ako se nezavisna varijabla na razini promatrane točke promijeni za 1%. Faza proizvodne funkcije- je područje proizvodne funkcije kojem odgovara određena karakteristična vrijednost elastičnosti. Fiksna proporcija je mogućnost samo jedne kombinacije dvaju ili više inputa u proizvodnji određene količine outputa.

Fiksni inputi su proizvodni inputi koji se ne mogu ili se ne žele mjenjari u određenom vremenskom razdoblju. Fiksni trošak je trošak koji je nastao korištenjem fiksnog inputa i koji ne ovisi o količini proizvedenog outputa. Funkcija korisnosti- izraz koji funkcijski definira ukupnu korisnost pojedine košarice dobara. Giffenovo pravilo- vrsta inferiornog dobra kod kojeg porast cijene rezultira porastom količine potražnje. Grafikon pokrića troškova je grafički prikaz analize pokrića troškova. Granična fizička proizvodnost je dodatna količina outputa koja se može proizvesti dodatnom količinom nekog varijabilnog inputa na pojedinoj razini njegova uloga. Granična stopa supstitucije je količinski iznos kojega je potrošać voljan odreći da bi dobio jednu dodatnu jedinicu drugog izbora i pri tom zadržao istu razinu zadovoljstva. Granična stopa tehničke supstitucije je mjera koja kazuje za koliko se mora povećati količina jednog inputa ako se smanji količina drugog inputa da bi se zadržala ista količina outputa. Granična točka je optimalna košarica koja sadrži samo jedno od dvaju razmatranih dobra. Granični prihod je prihod ostvaren prodajom dodatne jedinice proizvoda. Granični trošak je dodatni trošak nastao proizvodnjom jedne dodatne jedinice outputa. Homogenost outputa je stupanj u kojem su proizvodi po svojoj prirodi isti ili slični, odnosno broj različitih proizvoda koji se proizvode u nekom poduzeću ili pogonu. Implicitni trošak je novčani iznos koji poduzeće može dobiti za vlastite inpute u njihovoj najboljoj alternativnoj uporabi. Indifirentnost označava stanje u kojem različite košarice dvaju ili više dobara pružaju potrošaću jednaku razinu zadovoljstva. Individualna krivulja potražnje prikazuje količinu potražnje pojedinca za nekim dobrom pri različitim cijenama tog dobra. Inferiorno dobro je dobro za kojim potražnja opada s rastom dohotka.

INSTRUKCIJE MATEMATIKA AKO NISI SKUŽIO/LA FORU molim te javi se na streberaj@referada.hr VIŠE INFO NA: referada.hr/instrukcije/matematika

Inverzna ili negativna međuzavisnost je vrsta zavisnosti kod koje rast jedne varijable rezultira padom druge varijable i obrnuto. Inženjerska tehnika procjenjivanja troškova je tehnika procjenjivanja troškova zasnovana na tehničkim odnosima između inputa i razina proizvodnje sadržanih u proizvodnoj funkciji. Izbježivi troškovi su troškovi koji se mogu izbjeći donošenjem drugačije odluke. Izokvanta je krivulja koja povezuje sve kombinacije dvaju varijabilnih inputa koji daju istu razinu outputa. Izoprihodna krivulja je krivulja koja povezuje različite kombinacije količina dvaju proizvoda koje daju isti ukupni prihod. Izotroškovna krivulja je krivulja koja povezuje sve kombinacije inputa koje se mogu nabaviti zadanim iznosom novca po zadanim cijenama inputa. Izravna ili pozitivna međuzavisnost je vrsta zavisnosti kod koje rast jedne varijable ujedno rezultira rastom druge varijable i obrnuto. Jedinično elastična ponuda je situacija u kojoj promjena cijene od 1% dovodi do istosmjerne promjene u količini ponude također od 1%. Jedinično elastična potražnja- situacija u kojoj promjena cijene od 1% uzrokuje suprotnu promjenu u količini potražnje također od 1%. Kardinalan funkcija korisnosti je funkcija korisnosti koja egzaktno izražava koliko je neka košarica bolja od neke druge košarice. Komplementarna dobra su dobra koja se upotpunjuju u svojoj potrošnji. Konstantna elastičnost je elastičnost koja na svakom dijelu krivulje potražnje poprima istu vrijednost, pa promjena cijene ne dovodi do promjene ukupnog prihoda. Konstantni granični prinos je situacija u kojoj promjena ukupne fizičke proizvodnosti po jedinici promjene inputa konstantna. Konstantni prinosi na opseg je situacija u kojoj proporcionalno povećanje svih inputa rezultira istim proporcionalnim povećanjem outputa. Korisnost apstraktna mjera zadovoljstva koja potrošaću može pružiti određena košarica dobara, a izražava se brojem jedinica korisnosti koji se može pridružiti pojedinoj košarici dobara. Kratki rok je vremensko razdoblje u kojem je od dva ili više proizvodnih inputa barem jedan proizvodni input fiksan.

Krivulja indifirencije je krivulja koja povezuje različite kombinacije dvaju dobara koje potrošaću pružaju jednaku razinu zadovoljstva. Krivulja jednakog nagiba je krivulja koja pokazuje toćke na mapi izokvanta koje imaju jednak nagib. Krivulja potražnje pozitivnog nagiba- krivulja koja je karakteristična za dobra kod kojih porast cijene dovodi do porasta količine potražnje za takvim dobrom i obratno. Krivulje grebena su krivulje koje razdvajaju negativni dio izokvante od njegovih susjednih pozitivnih dijelova. Lučna cjenovna elastičnost potražnje- pokazatelj koji mjeri za koliko će se posto promijeniti količina potražnje za nekim dobrom ako se cijena dobra između tih dviju točaka u prosjeku promijeni za 1%. Lučna elastičnost je pokazatelj koji mjeri prosječnu postotnu promjenu zavisne varijable ako se nezavisna varijabla između dviju točaka u prosjeku promijeni za 1%. Maksimalizacija zadovoljstva.- pristup pomoću kojega se određuje kombinacija dobara koja maksimizira zadovoljstvo potrošaća u odnosu na raspoloživi dohodak. Mapa izokvanta je skupina svih izokvanta koje odgovaraju zadanoj proizvodnoj funkciji. Minimizacija izdataka- usmjerenost potrošaća prema postizanju zadane razine korisnosti uz minimalni izdatak. Nadoknadivi troškovi su troškovi koji se mogu u cijelosti ili barem djelomično nadoknaditi ako se inputi uz koje su ti troškovi vezuju mogu upotrijebiti alternativno. Nagib budžetske krivulje je veličina koja pokazuje količinski iznos jednog dobra kojeg se potrošać može odreći ako želi povećati udio drugog dobra za jednu jedinicu. Nagib je pokazatelj promjene jedne varijable u odnosu na promjenu neke druge varijable. Neelastična ponuda je situacija u kojoj promjena cijene od 1% dovodi do istosmjerne promjene u količini ponude za manje od 1%. Neelastična potražnja- slučaj u kojem promjena cijene od 1% rezultira suprotnom promjenom količine potražnje za manje od 1%. Neizbježivi troškovi su troškovi koji su nastali i koji se kao takvi ne mogu izbjeći. Nenadoknadivi troškovi su troškovi koji se ne mogu nadoknaditi. Neutralni tehnološki progres je progres koji omogućuje proizvodnju iste razine outputa uz relativno jednako smanjenu količinu obaju inputa.

Normalno dobro je dobro za kojim potražnja raste s porastom dohotka. Obuhvat troškova je problem koji označava potrebu da se u procjenjivanju troškova obuhvate svi troškovi koji nastaju u proizvodnji određenog proizvoda. Ograničena supstitabilnost inputa je pojam koji označava mogućnost da određena količina jednog inputa zamijeni određenu količinu drugog inputa zadržavajuću output konstantnim. Opadajući granični prinosi- situacija u kojoj granična fizička proizvodnost opada ako se povećava količina uloga inputa. Opadajući prinosi na opseg je situacija u kojoj se količina outputa povećava u manjoj proporciji od porasta inputa. Oportunitetni trošak je trošak uporabe svih resursa bez obzira jesu li oni eksplicitnog ili implicitnog razmjera. Optimalna kombinacija inputa je kombinacija inputa koja minimizira izdatak za proizvodnju zadanog outputa, odnosno maksimizira output zadanog novčanog izdatka za nabavku inputa. Optimalna razina proizvodnje je razina proizvodnje pri kojoj poduzeće ostvaruje maksimalni profit. Optimalna veličina postrojenja je veličina postrojenja koja minimizira trošak proizvodnje zadanog outputa u dugom roku. Osjetljivost- pojam koji izražava visinu promjena jeden varijable u odnosu na određenu promjenu druge varijable. Output je rezultat proizvodnje i upotrijebljenih proizvodnih inputa. Preferencije potrošaća- Individualne sklonosti ili ukusi potrošaća koji determiniraju izbor određene košarice dobara. Pretpostavka o nezasitnosti- pretpostavka prema kojoj potrošać uvijek preferira kombinaciju koja podrazumijeva više bilo kojeg dobra u odnosu na kombinaciju koja podrazumijeva manje odnosnog dobra. Prirodni monopolist je poduzeće koje može opskrbljivati cijelo tržište efikasnije ( uz niže troškove) nego bilo koji broj manjih poduzeća. Proizvodna funkcija je funkcija koja pokazuje maksimalnu količinu outputa koja se može proizvesti iz određenih inputa uz zadanu tehnologiju.

Proizvodni inputi su rad, zemlja, oprema, sirovine i sve drugo što je potrebno za proizvodnju određenog proizvoda. PROIZVODNJA Proizvodnja je proces kombiniranja i transformiranja proizvodnih inputa s ciljem da se dobije određeni proizvod ili usluga. Proizvodnja u dugom roku je oblik proizvodnje u kojoj su svi inputi i svi troškovi varijabilni. Prosječna fizička proizvodnost je prosječna količina outputa na pojedinoj razini uloga inputa. Prosječni fiksni trošak je fiksni trošak po jedinici outputa na pojedinoj razini ukupnog outputa. Prosječni ukupni trošak je ukupni trošak po jedinici outputa na pojedinoj razini ukupnog outputa. Prosječni varijabilni trošak je varijabilni trošak po jedinici outputa na pojedinoj razini ukupnog outputa. Putanja ekspanzije je krivulja koja povezuje optimalne kombinacije inputa, odnosno točke koje pokazuju kombinaciju inputa koja minimizira trošak proizvodnje zadanog outputa. Racionalno područje proizvodnje je područje proizvodnje u kojem svaka kombinacija inputa koja se nalazi na pojedinoj izokvanti između linija grebena zahtijeva manju količinu barem jednog inputa u odnosu na bilo koju kombinaciju koja se nalazi izvan linija grebena. Radna funkcija korisnosti je funkcija korisnosti koja omogućuje rangiranje košarica odnosno krivulja indifirencije prema njihovom iznosu korisnosti. Rast iznad tijeka je naziv za vrstu matematičkog izračuna neke krivulje. Rastući granični prinosi- situacija u kojoj granična fizička proizvodnost varijabilnog inputa raste s porastom količine upotrijebljenog varijabilnog inputa. Rastući prinosi na opseg je situacija u kojoj se količina outputa povećava u većoj proporciji od porasta inputa. Razdoblje promatranja troškova je vremensko razdoblje za koje se procjenjuje funkcija troškova. Regresijska analiza procjenjivanja troškova je statistička tehnika za procjenjivanje kvantitativne veze između troškova kao zavisne varijable i jedne ili više nezavisnih varijabli. Relativno fiksna proporcija je pojam koji podrazumijeva stanovitu mogućnost variranja inputa s ciljem proizvodnje određene količine outputa.

Relativno fiksni troškovi su troškovi koji su nepromjenljivi za određeni raspon u proizvodnji nakon čega se mijenjaju i ostaju opet jednaki za novi određeni raspon u proizvodnji. Savršena nesupstitabilnost inputa je nemogućnost ikakva supstituiranja jednog inputa drugim inputom, što znači da se inputi uvijek moraju upotrebljavati u fiksnoj proporciji. Savršena supstitabilnost inputa je sposobnost jednog inputa da u proizvodnji u cijelosti zamijeni drugi input i obratno, zadržavajući output kostantnim. Savršeni komplementi- Dva su dobra savršeni komplementi ako je granična stopa supstitucije jednog dobra za drugo jednaka nuli. Savršeni supstituti- Dva dobra su savršeni supstituti ako je granična stopa supstitucije jednog dobra za drugo dobro konstantna. Savršeni supstituti su vrsta dobara čija je elastičnost supstitucije beskonačna.

( 20+ sati 1200 kn (GARANTIRAMO PROLAZ ILI VRAĆAMO NOVAC!) NAJBOLJI MATERIJALI! ONLINE STATISTIKA POLOŽI BEZ MUKE! Instrukcije Kod nas se sve uči s razumijevanjem. Svoje materijale radimo sami i uvijek pazimo da su što zabavniji. Yup, dobro si čuo, učenje može biti zabavno! Ne vjeruješ? Očito nisi pročitao neku od naših skripti ili probao riješiti online kviz. KVIZOVI ODLIČNA PROLAZNOST ŠTREBERAJ HARAMBAŠIĆEVA 31 VIŠE INFO NA: REFERADA.hr/instrukcije /statistika

Savršeno elastična ponuda je slučaj potpune osjetljivosti količine ponude na promjenu cijene, tj. kad je cjenovna elastičnost beskonačna. Savršeno elastična potražnja- slučaj potpune osjetljivosti količine potražnje u odnosu na promjenu cijene, tj. kad je cjenovna elastičnost beskonačna. Savršeno neelastična ponuda je slučaj potpune neosjetljivosti količine ponude na promjenu cijene, tj. kad je cjenovna elastičnost jednaka nuli. Savršeno neelastična potražnja- slučaj potpune neosjetljivosti količine potražnje u odnosu na promjenu cijene, tj. kad je cjenovna elastičnost jednaka nuli. Skupina krivulja indifirencije je skup dviju ili više krivulja indifirencije koje označavaju različitu razinu zadovoljstva. Skupno dobro je dobro koje predstavlja sva ostala dobra koja se promatraju kao jedinstveno dobro. Snaga poslovne poluge je mjera koja pokazuje za koliko će se posto promijeniti profit ako se output ili količina prodaje promijeni za jedan posto. Stopa prinosa na opseg je stopa po kojoj će se povećati output ako se svi inputi proporcionalno povećavaju. Supstituti su dobra koja u potrošnji mogu zamijeniti jedno drugo. Tangenta je pravac koji dodiruje krivulju u nekoj točki. Tehnika preživljavanja je tehnika koja istraživanjem broja i veličine poduzeća koja preživljavaju u određenoj industriji u dugom roku sugerira (ne) postojanje ekonomije ili disekonomije opsega. Tehnološka učinkovitost je ulog one količine proizvodnih inputa koji je nužan da bi se proizvela određena količina outputa. Tehnološki progres je progres koji omogućuje da se ista razina outputa može proizvesti uz manju količinu inputa, odnosno veća količina outputa uz istu količinu inputa. Tehnološki progres koji štedi kapital je progres koji označava mogućnost postizanja jednake razine outputa relativno većim smanjenjem količine kapitala. Tehnološki progres koji štedi rad- je progres koji označava mogućnost postizanja jednake razine outputa relativno većim smanjenjem udjela rada. Točka pokrića troškova je razina proizvodnje pri kojoj je ukupni prihod poduzeća jednak njegovim ukupnim troškovima.

Tržišna košarica je košarica koja podrazumijeva bilo koji skup dobara. Može sadržavati različite količine jednog dobra ili više dobara. Ukrštena cjenovna elastičnost potražnje- je mjera koja pokazuje postotnu promjenu u potražnji za određenim dobrom uzrokovanu jednopostotnom promjenom cijene nekog drugog povezanog dobra. Ukupna fizička proizvodnost je najveća moguća količina proizvoda koja se može proizvesti na razini pojedine količine varijabilnog inputa. Ukupna korisnost- sveukupna korisnost koju potrošać ostvaruje potrošnjom određenih košarica dobara. Ukupni efekt promjene cijene je zbroj promjena u potražnji za nekim dobrom nastalih rezultatom djelovanja efekta supstitucije i efekta dohotka. Ukupni fiksni trošak je ukupni izdatak poduzeća u određenom vremenskom razdoblju za fiksne proizvodne inpute. Ukupni prihod je umnožak prodajne cijene dobra i količine njegove prodaje. Ukupni trošak je ukupni izdatak poduzeća u određenom vremenskom razdoblju za fiksne i varijabilne troškove. Ukupni varijabilni trošak je ukupni izdatak poduzeća u određenom vremenskom razdoblju za varijabilne proizvodne inpute. Unutrašnji optimum- vrsta optimuma koja podrazumijeva da se potrošać odlučio za košaricu koja sadrži oba promatrana dobra. Varijabilna proporcija je mogućnost proizvodnje određenog outputa uporabom različitih kombinacija inputa. Varijabilni inputi su inputi čija se razina može prilagođavati željenoj količini proizvodnje tijekom određenog vremenskog razdoblja. Varijabilni trošak je trošak koji je nastao uporabom varijabilnog inputa i koji se mijenja s količinom proizvedenog outputa. Vremenska usklađenost troškova je pojam koji označava potrebu alociranja troškova na razdoblje u kojem je proizvodnja određenog outputa zaista izvršena. Vremenske serije podataka su serije podataka o troškovima i količinama proizvodnje za određeno poduzeće ili pogon tijekom određenog vremena. Vremenski presjek je set podataka o troškovima i outputu određenih poduzeća u danoj vremenskoj točki.

Zakon opadajućih graničnih prinosa- je fenomen prema kojem povećanje količine jednog inputa, držeći količinu svih drugih inputa fiksnom, dovodi do pada granične fizičke proizvodnosti.