No Slide Title

Транскрипт

1 Budžetski deficiti u Belgiji, Nizozemskoj i Italiji ( ) Belgium Italy Netherlands Izvor: De Grauwe: Economics of Monetary Union, OUP, 2015.

2 Javni dug (% GDP) Belgium Italy Netherlands 120 Government debt (% GDP) Izvor: De Grauwe: Economics of Monetary Union, OUP, 2015

3 Budžetski suficit, bez plaćanja kamata (% GDP) 8 6 Belgium Italy Netherlands Izvor: De Grauwe: Economics of Monetary Union, OUP, 2015

4 Iskustvo promatranih zemalja pokazuje da veliki budžetski deficiti vode neodrživoj dinamici duga Fiskalne politike nisu fleksibilan instrument. Sistematska upotreba tih instrumenata vodi brzo do problema održivosti koji forsira zemlje da stvaraju budžetske suficite za dulje vremensko razdoblje.

5 Načela Pakt o stabilnosti i rastu Zemlje moraju postići uravnotežene proračune za vrijeme poslovnog ciklusa. Zemlje sa budžetskim deficitom > 3% GDP bit će penalizirane (do 0.5% GDP) Neće biti penalizacije za zemlju u specijalnim okolnostima (prirodne katastrofe ili pad GDP više od 2% u godini dana). Ukoliko je pad GDP između 0.75 i 2% primjena penalizacije bit će predmet odobravanja od strane ministara financija EU.

6 Kao rezultat dužničke krize u eurozoni se pojačala fiskalna disciplina Njemački zahtjev: fiskalna kompaktnost Svaka članica mora u ustav unijeti pravilo budžetske ravnoteže (ravnoteža strukturnog budžeta) Taj zahtjev nije značajno različit od Pakta o stabilnosti

7 Zemlja sa neodrživim rastom javnog duga stvara negativne učinke prelijevanja za ostatak monetarne unije. Takva će zemlja imati rastuće zahtjeve prema tržištima kapitala u EU Porast će kamatna stopa, što će dovesti do rasta tereta duga i u drugim zemljama Tako će se ishoditi restriktivnija fiskalna politika Pritisak na rast kamatnih stopa stavlja ECB na iskušenje da relaksira monetarnu politiku

8 Ukoliko tržišta kapitala djeluju efikasno neće biti učinaka prelijevanja. Bit će različite kamatne stope u EU koje održavaju različitu premiju rizika na dug članica

9 Financijska tržišta će teško moći pronaći pravu (korektnu) cijenu tih rizika jer će vlade ipak nastojati spasiti zemlju pred bankrotom. no-bailout klauzula u Mastriškom ugovoru možda nije kredibilna. Zato je neophodna međusobna kontrola da se izbjegne trošak spašavanja

10 Prinosi na 10-godišnje godišnje vladine obveznice vis-à-vis Njemačke ( ). Izvor : De Grauwe: Economics of monetary union, Oxford, 2016.

11 U 1990-im su prinosi bili značajni ali opadajući: Najviše uvjerljivo obrazloženje: u razdoblju prije formiranja Eurozone rizik devalvacije (vis-à-vis njemačke marke) bio je najveći izvor premije rizika Početnim djelovanjem Eurozone rizik devalvacije je nestao pa tekao i premija rizika.

12 Za razdoblje od gotovo 10 godina ( ) financijska tržišta nisu percipirala rizik bankrota periferije Financijska tržišta nisu vidjela bilo kavu krhkost eurozone Kada su uvidjela krhkost eurozone financijska tržišta nametnula su velike premije rizika na državne obveznice zemalja periferije. Kada je ECB objavila OMT rizik je smanjen

13 Monetarna unija može promijeniti poticaje za vođenje fiskalne politike i tako utjecati na budžetsku disciplinu. Dva su suprotna učinaka Kad je zemlja u eurozoni, pojedina vlada ima pristup ogromnom tržištu kapitala i tako može povećavati deficit

14 Zemlja u eurozoni nema mogućnost financirati deficit kreiranjem novca - Zato je vlada suočena sa teškim budžetskim ograničenjem - To djeluje na smanjenje deficita.

15 Javni dug u Eurozoni, USA i UK (% of GDP). Izvor : De Grauwe: Economics of monetary union, Oxford, 2016.

16 Javni dug ne raste u Eurozoni brže nego u USA i UK, već obratno (od godine) Stoga drugi (nemonetizirajući) učinak ima veću ulogu nego učinak moralnog hazarda

17 Činjenica da članice eurozone imaju mogućnost zaduživanja u stranoj valuti značajno smanjuje njihovu mogućnost financiranja takvog duga. Zato se susreću sa jačim budžetskim ograničenjem nego USA ili UK. Taj je učinak izgleda snažniji nego učinak moralnog hazarda (kojemu je pridonio Pakt o stabilnost i rastu). Usprkos tome, zemlje eurozone su iskusile dužničku krizu, ali ne kao USA i UK.

18 Dvije su posljedice: Prva, vezana za toriju optimalnog valutnog područja: u odsutnosti tečaja kao instrumenta i centraliziranog europskog budžeta, nacionalni budžeti su jedini instrumenti za nacionalne države da se suoče sa asimetričnim šokovima. Drugo, prisutni su učinci prelijevanja zbog neodrživosti javnih dugova i deficita.

19 Pakt o stabilnosti i rastu je više vođen sa strahom od neodrživosti dugova i deficita nego potrebom za fleksibilnosti. Na taj se način stvara rizik da kapaciteti nacionalnih budžeta koji bi trebali djelovati kao automatski stabilizatori u vrijeme recesije, ne mogu djelovati te pojačavaju recesiju.

20 U ime Pakta, Europska komisija je inzistirala da se zemlje vrate na budžetsku ravnotežu, usprkos padu ekonomske aktivnosti. Neke zemlje poput Francuske i Njemačke su to odbile jer bih to vodilo prema deflaciji. U studenom Vijeće ministara je ukinulo proceduru EK za penalizaciju zemalja.

21 Recesija koja je počela u i koja je povećala budžetske deficite i dugove je dovela dao novog starta u primjeni Pakta. Penalizacija će opet više automatska, a EC ima veći utjecaj (monitoringa)

22 Eurobveznica Zajednička odgovornost za dug Financijska tržišta se mogu uvjeriti kako se za budućnost eura brinu sve članice Zemlje članice se štite protiv krize likvidnosti.

23 Objections to Eurobonds Prijedlog za izdavanje eurobveznica je naišao na negodovanje nekih članica zbog: - problema moralnog hazarda - toga što zemalja sa niskim rizikom da više neće moći posuditi novac pod najboljim uvjetima

24 Prilikom dizajniranja eurobveznice treba uzeti u obzir količine i cijene Moguća kombinacija : Plave i crvene obveznice: participacija u zajedničkoj obveznici bila bi ograničena sa % GDP (plave obveznice; senior) uz ostale crvene (junior). Različite kamatne stope: zemlje plaćaju kamatu s obzirom na fiskalnu poziciju.

25 Vlade kao i privatne kompanije investiraju, što će biti profit budućih generacija. Poželjno je da buduće generacije sudjeluju u troškovima. To je moguće kroz izdavanje duga. Nužno je izbjeći neodrživost duga.