Slide 1

Транскрипт

1 MEĐUNARODNO SAVJETOVANJE I RADIONICA IZAZOVI STRATEGIJE ZAŠTITE OKOLIŠA I ODRŽIVOG RAZVOJA Izborom tehnologije zbrinjavanja otpada do zaštite okoliša i novih vrijednosti Dr. sc. Slaven Dobrović Fakultet strojarstva i brodogradnje

2 Komunalni otpad (KO) u Republici Hrvatskoj : 1,2 milijuna tona godišnje, 270 kg/(čovjek godina) odlaganje gotovo jedina tehnologija zbrinjavanja KO 98% odloženog KO zavšava na 252 aktivna odlagališta svega 3,5% KO se reciklira 2

3 Komunalni otpad u EU i SAD EU SAD 170 milijuna tona godišnje 540 kg/(čovjek godina) 230 milijuna tona godišnje 740 kg/(čovjek godina) Management of MSW in the EU /2000 Izgaranje 23,0% Ostalo 6,0% Odlaganje 45,0% Management of MSW in the U.S Izgaranje 14,7% Recikliranje 26,0% Recikliranje 29,7% Odlaganje 55,6% 3

4 Tehnologije zbrinjavanja KO u zemljama EU EU-15, god. Zbrinjavanje komunalnog otpada u EU postotne vrijednosti odlaganje recikliranje spaljivanje ostalo Grčka Irska Velika Britanija Italija Portugal Španjolska Finska Francuska Luksemburg Belgija Austrija Njemačka Švedska Nizozemnska Danska 4

5 HIJERARHIJSKI RED U GOSPODARENJU OTPADOM Europsko zakonodavstvo (isto tako i hrvatsko) postavlja strogi hijerarhijski slijed zbrinjavanja otpada: 1. SPRJEČAVANJE NASTAJANJA OTPADA Proces, mjesto nastanka Ostaci tvari 2. PONOVNA UPORABA / RECIKLIRANJE PRIMARNO ODVAJANJE - BITNO Ostaci tvari Mješani ostaci tvari, SMEĆ E 3. SPALJIVANJE uz iskorištenje energije, MEHANIČ KO BIOLOŠKA obrada, deponiranje 5

6 Gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj KOMUNALNI OTPAD (KO) U NASTAJANJU t/godišnje pretpostavljeni prosječni sastav KO, količine ostataka tvari Biootpad 35% Opasni kom otpad 1% Papir i karton 28% Papir i karton Staklo Metali Plastika Staklo 7% Tekstil i ostalo Biootpad Tekstil i ostalo 12% Maseni udjeli Plastika 11% Metali 6% Opasni kom. otpad

7 Sadašnje stanje utjecaj na okoliš Preko 90% OSTATAKA TVARI završava na odlagalištima, praktički bez sustava otplinjavanja. Kuhinjski, vrtni otpad, te papir/karton i tekstil sadrže razgradivi ugljik, materijal za generiranje metana u anaerobnim uvjetima. Ukupni potencijal za stvaranje metana u tijelu odlagališta: t/ godišnje kg CH 4 /t kg CO 2 ekv./t kt CO 2 ekv./god Biootpad Papir Tekstil UKUPNO Dakle, sadašnja praksa gospodarenja otpadom stvara uvjete za generiranje i emisiju t ekv.co 2, samo uslijed izravne emisije iz tijela odlagališta. Izvor: Waste management options and climate change Fina Report, European Commision,

8 Primjena kompostiranja Kompostiranje je prirodni proces recikliranja organskih tvari pri kojem se odvija kontrolirana biološka dekompozicija, pretvorba i preoblikavanje organske mase u razmjerno stabilnu organsku tvar i humus. dodatna voda CO 2 toplina vodena para Biorazgradivi komunalni otpad O 2 Kompostna hrpa O 2 kisik Kompost Organske tvari Minerali Voda O 2 Mikroorganizmi O 2 Humus, Stabilizirana organska tvar Minerali Voda Izbjegava se emisija metana: 762 kt CO 2 godišnje Gotovi proizvod: t komposta godišnje Primjenom komposta u poljoprivredi postižu se sljedeći efekti: - zamjena ili bitno smanjenje primjene mineralnih gnojiva, - manja potreba za sredstvima za zaštitu bilja, - porast plodnosti tla, - smanjenje potrebe za navodnjavanjem, - smanjenje erozije tla - neizravno smanjenje emisije N 2 O iz tla; Zapošljava više ljudi, uključivo i VSS za upravljanje procesom kod većih sustava 8

9 Primjena recikliranja Štedi energiju općenito vrijedi da je potrebno bitno manje energije za proizvodnju iz recikliranih materijala, nego iz baznih sirovina. Ovo smanjenje se može izraziti kroz sniženje emisije plinova ( bonus ) koji se priprisuju određenom prizvodu. Smanjuje intenzitet iscrpljivanja neobnovljivih resursa - npr. rudače, minerali i sl. Smanjuje intenzitet iscrpljivanja obnovljivih resursa šume, vode i sl.; Zapošljava dosta ljudi, Raspoložive godišnje količine materijala za recikliranje u RH Papir i karton HDPE PET Staklo Metali (željezni) Aluminij Tekstil t t t t t t t 9

10 U procesu recikliranja treba uložiti određenu količinu energije kod pripreme sekundarne sirovine te transportirati materijal do prizvodnog pogona. Procjena količina emitiranog CO 2 ekv. po t procesiranog materijala, vezanih uz proces recikliranja dana je sljedećom tablicom: kg CO 2 /t proc. materijala Upotreba energije Smanjenje utroška energije i sirovina Transport Ukupno Papir HDPE PET Staklo Metali (željezni) Aluminij Tekstil Izvor: Waste management options and climate change Fina Report, European Commision, 2001.

11 SUMARNI potencijalni dobici procesima recikliranja kg CO 2 /t materijala kt CO 2 /god. Papir i karton ,6 HDPE ,9 PET ,5 Staklo ,3 Metali (željezni) ,7 Aluminij ,7 Tekstil ,5 UKUPNO -665,0 11

12 ZAKLJUČAK INZISTIRANJEM na provedbi deklarirane politike GOSPODARENJA OTPADOM kroz mjere smanjenja nastajanja i ponovne upotrebe te recikliranja otpadnih tvari ostvaruju se ogromni dobici: Kompost s izvrsnim svojstvima u poljoprivrednoj primjeni; Kvalitetna sirovina za štedljiviju proizvodnju papira, stakla, polimernih proizvoda, metala i tekstila; Značajna smanjenja emisije stakleničkih plinova; Očuvanje prirode; Čuvanje skupog uređenog odlagališnog prostora; Poticanje obrtništva, zapošljavanje ljudi u proizvodnim procesima s recikliranim materijalima,... 12