"КОМЕРЦИЈАЛНА БАНКА" А

Транскрипт

1 "KOMERCIJALNA BANKA" A.D. BANJA LUKA Finansijski izvještaji za godinu koja je završila 31. decembra pripremljeni u skladu sa Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja i Izvještaj nezavisnog revizora

2 ''KOMERCIJALNA BANKA'' A.D. BANJA LUKA SADRŽAJ Strana Odgovornost Uprave i Nadzornog odbora Banke za pripremu i odobravanje godišnjih finansijskih izvještaja Izvještaj nezavisnog revizora Finansijski izvještaji: Bilans uspjeha 1 Bilans stanja 2 Izvještaj o promjenama u kapitalu 3 Bilans tokova gotovine 4 Napomene uz finansijske izvještaje 5-103

3

4 Ernst & Young d.o.o. Sarajevo Fra Anđela Zvizdovića Sarajevo Bosna i Hercegovina Tel: Fax: IZVJEŠTAJ NEZAVISNOG REVIZORA Akcionarima Komercijalne Banke a.d. Banja Luka Izvještaj o reviziji finansijskih izvještaja Mišljenje Obavili smo reviziju godišnjih finansijskih izvještaja Komercijalne Banke a.d. Banja Luka (Banka), koji obuhvataju izvještaj o finansijskom položaju na dan 31. decembra godine, izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti, izvještaj o promjenama kapitala i izvještaj o novčanim tokovima za tada završenu godinu, te napomene uz finansijske izvještaje, uključujući i pregled značajnih računovodstvenih politika. Prema našem mišljenju, priloženi finansijski izvještaji istinito i fer prikazuju finansijski položaj Banke na dan 31. decembar godine, njenu finansijsku uspješnost i novčane tokove za tada završenu godinu u skladu s Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja (MSFI). Osnova za mišljenje Obavili smo našu reviziju u skladu sa Međunarodnim revizijskim standardima (MRevS-ima). Naše odgovornosti prema tim standardima su detaljnije opisane u našem izvještaju nezavisnog revizora u dijelu o revizorovim odgovornostima za reviziju finansijskih izvještaja. Nezavisni smo od Banke u skladu s Kodeksom etike za profesionalne računovođe (IESBA Kodeks) i ispunili smo naše ostale etičke odgovornosti u skladu sa ovim zahtjevima i IESBA Kodeksom. Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo dobili dovoljni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje. Ključna revizijska pitanja Ključna revizijska pitanja su ona pitanja koja su bila, po našoj profesionalnoj procjeni, od najveće važnosti za našu reviziju finansijskih izvještaja tekućeg perioda. Tim pitanjima smo se bavili u kontekstu naše revizije finansijskih izvještaja kao cjeline i pri formiranju našeg mišljenja o njima, i mi ne dajemo zasebno mišljenje o tim pitanjima. Za svako pitanje u nastavku, opis o tome kako se naša revizija bavila tim pitanjima pripremljen je u tom kontekstu. Ispunili smo obaveze opisane u Odgovornosti revizora za reviziju finansijskih izvještaja, uključujući i povezana pitanja. U skladu s tim, naša revizija uključuje obavljanje postupaka dizajniranih da odgovore na našu procjenu rizika pogrešnog prikaza finansijskih izvještaja. Rezultati naših revizijskih postupaka, uključujući postupke koji se obavljaju za rješavanje pitanja u nastavku, daju osnovu za izražavanje našeg mišljenja o priloženim finansijskim izvještajima. A member firm of Ernst & Young Global Limited 1

5 Adekvatnost ispravke vrijednosti za kreditne gubitke Knjigovodstvena vrijednost datih kredita iznosi KM 261 miliona (ili 57% ukupne imovine) na dan 31. decembar godine. Kao što je opisano u Napomeni Ključne računovodstvene procjene Identifikacije i vrednovanje obezvređenja, ispravka vrijednosti za kreditne gubitke se određuju na osnovu primjene MSFI 9 Finansijski instrumenti koji je primijenjen od 1. januara godine. Ovo je ključno revizijsko pitanje jer je značajna procjena uključena u određivanje ispravke vrijednosti za kreditne gubitke. Ključna područja procjene uključuju tumačenje zahtjeva da se odredi umanjenje vrijednosti po osnovu primjene MSFI 9, koje je uključeno u model očekivanog kreditnog gubitka Banke, identifikaciju izloženosti sa značajnim pogoršanjem u kreditnom kvalitetu, pretpostavke korištene u modelu očekivanih kreditnih gubitaka kao što su finansijski položaj klijenta i očekivani budući novčani tokovi i projektovani makroekonomski faktori (na primer: stopa nezaposlenosti, rast bruto domaćeg proizvoda, cene nekretnina) kao što je objelodanjeno u Napomeni 34.1 Upravljanje rizicima Kreditni rizik, i procjene i pretpostavke korištene u mogućim scenarijima za individualno ocijenjene kredite za umanjenje vrijednosti. Mogući scenariji su bazirani na diskontovanim novčanim tokovima za individualno ocijenjene kredite i uključuju procjenu i kompleksna područja kao što su, indikatori umanjenja vrijednosti, vjerovatnoću relevantnih scenarija za procjene novčanih tokova i same procjene novčanih tokova, uključujući realizaciju kolaterala. Za više informacija, pogledati Napomenu Ključne računovodstvene procjene Identifikacije i vrednovanje obezvređenja i Napomenu 34.1 Upravljanje rizicima Kreditni rizik priloženih finansijskih izvještaja. Razumjeli smo i ocijenili procese i kontrole za ispravku vrijednosti po osnovu kolektivnog umanjenja vrijednosti unutar kreditnog portfolija, kao i proces procjene umanjenja vrijednosti za individualno ocijenjene kredite. Uključili smo stručnjake iz oblasti modeliranja kreditnog rizika i stručnjake iz oblasti informacionih sistema u područjima koja su zahtijevala njihovu stručnost (npr. pouzdanost podataka i model očekivanog kreditnog gubitka). Ocijenili smo tehnike modeliranja i metodologiju u odnosu na zahtjeve MSFI 9 Finansijski instrumenti. Dodatno, ocijenili smo prikladnost značajnih pretpostavki korištenih u modelu za izračun rezervisanja za kreditne gubitke. Provjerili smo uzorak izloženosti i sproveli procedure kako bismo ocijenili pravovremenu identifikaciju izloženosti koje imaju značajno pogoršanje u kreditnom kvalitetu i klasifikaciju instrumenata u Faze kreditnog kvaliteta u skladu sa MSFI 9. Naše procedure uključuju reprocenu boniteta klijenata, provjeru ulaznih parametara kao što su vjerovatnoća kašnjenja, dani kašnjenja, lista posmatranja ili reprogrami. Takođe smo provjerili izračun menadžmenta za umanjenje vrijednosti na uzorku kredita koji su obezvrijeđeni na kolektivnoj osnovi. Vezano za individualno obezvređene kredite, ocijenili smo kriterijume za određivanje da li je događaj obezvređenja nastao i da li je postojao uslov da se izračuna iznos umanjenja vrijednosti na individualnoj osnovi. Na uzorku individualno obezvređenih kredita, razumjeli smo posljednje promjene kod dužnika i osnovu za određivanje ispravke vrijednosti za kreditne gubitke i razmotrili da li su ključne procjene bile adekvatne uzimajući u obzir okolnosti dužnika. Takođe smo provjerili izračun menadžmenta za umanjenje vrijednosti. Dodatno, testirali smo ključne ulazne parametre za izračun umanjenja vrijednosti uključujući očekivane buduće novčane tokove i njihovo vrijeme i procjenu uzetog kolaterala, i diskutovali sa menadžmentom da li su procjene ažurirane, u skladu sa strategijom koja se prati a u vezi sa određenim dužnikom i u skladu sa regulatornim smjernicama. Ocijenili smo adekvatnost objava uključenih u Napomeni Ključne računovodstvene procjene Identifikacije i vrednovanje obezvređenja i Napomeni 34.1 Upravljanje rizicima Kreditni rizik priloženih finansijskih izvještaja. 2 A member firm of Ernst & Young Global Limited

6 Odgovornosti Uprave i Odbora za reviziju za finansijske izvještaje Uprava je odgovorna za sastavljanje finansijskih izvještaja koji daju istinit i fer prikaz u skladu s Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja i za one interne kontrole za koje uprava odredi da su potrebne za omogućavanje sastavljanja finansijskih izvještaja koji su bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prevare ili pogreške. Prilikom sastavljanja finansijskih izvještaja, Uprava je odgovorna za procjenjivanje sposobnosti Banke da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem, objavljivanjem, ako je primjenjivo, pitanja povezanih vremenski neograničenim poslovanjem i korištenjem računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja osim ako uprava ili namjerava likvidirati Banku ili prekinuti poslovanje ili nema realne alternative nego da to učini. Odbor za reviziju je odgovoran za nadziranje procesa finansijskog izvještavanja kojeg je ustanovila Banka. Odgovornosti revizora za reviziju finansijskih izvještaja Naši ciljevi su steći razumno uvjerenje o tome da li su finansijski izvještaji kao cjelina bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prevare ili pogreške i izdati izvještaj nezavisnog revizora koji uključuje naše mišljenje. Razumno uvjerenje je visok nivo uvjerenja, ali nije garancija da će revizija obavljena u skladu s MRevS-ima uvijek otkriti značajno pogrešno prikazivanje kada ono postoji. Pogrešni prikazi mogu nastati uslijed prevare ili pogreške i smatraju se značajni ako se razumno može očekivati da, pojedinačno ili skupa, utiču na ekonomske odluke korisnika donijete na osnovi tih finansijskih izvještaja. Kao sastavni dio revizije u skladu s MRevS-ima, stvaramo profesionalne procjene i održavamo profesionalni skepticizam tokom revizije. Mi takođe: Prepoznajemo i procjenjujemo rizike značajnog pogrešnog prikaza finansijskih izvještaja, zbog prevare ili pogreške, oblikujemo i obavljamo revizijske postupke kao reakciju na te rizike i pribavljamo revizijske dokaze koji su dosljedni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje. Rizik neotkrivanja značajnog pogrešnog prikaza nastalog uslijed prevare je veći od rizika nastalog uslijed pogreške, jer prevara može uključiti tajne sporazume, krivotvorenje, namjerno ispuštanje, pogrešno prikazivanje ili zaobilaženje internih kontrola. Stičemo razumijevanje internih kontrola relevantnih za reviziju kako bismo oblikovali revizijske postupke koji su primjereni u datim okolnostima, ali ne i za svrhu izražavanja mišljenja o učinkovitosti internih kontrola Banke. Ocjenjujemo primjerenost korištenih računovodstvenih politika i razumnost računovodstvenih procjena i povezanih objava koje je napravila uprava. Zaključujemo o primjerenosti korištene računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja koju koristi uprava i, temeljeno na pribavljenim revizijskim dokazima, zaključujemo o tome postoji li značajna neizvjesnost u vezi s događajima ili okolnostima koji mogu stvarati značajnu sumnju u sposobnost Banke da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem. Ako zaključimo da postoji značajna neizvjesnost, od nas se zahtijeva da skrenemo pažnju u našem izvještaju nezavisnog revizora na povezane objave u finansijskim izvještajima ili ako takve objave nisu odgovarajuće, da modificiramo naše mišljenje. Naši zaključci se temelje na revizijskim dokazima pribavljenim sve do datuma našeg izvještaja nezavisnog revizora. Međutim, budući događaji ili uvjeti mogu uzrokovati da Društvo ne bude u mogućnosti nastaviti s vremenski neograničenim poslovanjem. Ocjenjujemo cjelokupnu prezentaciju, strukturu i sadržaj finansijskih izvještaja, uključujući i objave, kao i odražavaju li finansijski izvještaji transakcije i događaje na kojima su zasnovani na način kojim se postiže fer prezentacija. Prikupljamo dovoljno odgovarajućih revizorskih dokaza u vezi sa finansijskim informacijama Banke da bismo izrazili mišljenje o finansijskim izvještajima. Mi ostajemo isključivo odgovorni za naše revizorsko mišljenje. A member firm of Ernst & Young Global Limited 3

7 Odgovornosti revizora za reviziju finansijskih izvještaja (nastavak) Mi komuniciramo s Odborom za reviziju u vezi s, između ostalih pitanja, planiranim djelokrugom i vremenskim rasporedom revizije i važnim revizijskim nalazima, uključujući i u vezi sa značajnim nedostacima u internim kontrolama koji su otkriveni tokom naše revizije. Mi takođe dajemo izjavu Odboru za reviziju da smo postupili u skladu s relevantnim etičkim zahtjevima u vezi s nezavisnošću i da ćemo komunicirati s njima o svim odnosima i drugim pitanjima za koja se može razumno smatrati da utiču na našu nezavisnost, kao i gdje je primjenjivo, o povezanim zaštitama. Između pitanja o kojima se komunicira s Odborom za reviziju, mi određujemo ona pitanja koja su od najveće važnosti u reviziji finansijskih izvještaja tekućeg perioda i stoga su ključna revizijska pitanja. Mi opisujemo ta pitanja u našem izvještaju nezavisnog revizora, osim ako zakon ili regulativa sprječava javno objavljivanje pitanja ili kada odlučimo, u iznimno rijetkim okolnostima, da pitanje ne treba objaviti u našem izvještaju nezavisnog revizora jer se razumno može očekivati da bi negativne posljedice objave nadmašile dobrobiti javnog interesa od takve objave. 15. mart godine Zvonimir Madunić, Direktor Ivana Lazarević Soldat, Ovlašćeni revizor Ernst & Young d.o.o. Sarajevo Fra Anđela Zvizdovića Sarajevo Bosna i Hercegovina 4 A member firm of Ernst & Young Global Limited

8

9

10

11

12 1. OSNIVANJE I POSLOVANJE BANKE Komercijalna banka a.d. Banja Luka upisana je u sudski registar Rješenjem Osnovnog suda u Banjoj Luci broj REG U postupku registracije Banke za vršenje osnovnih djelatnosti ispunjeni su svi uslovi koji su zahtjevani od strane regulatornih organa. Agencija za bankarstvo Republike Srpske ("ABRS") je Rješenjem broj /2006 od 28. avgusta godine izdala dozvolu za rad, a Rješenjem broj /2006 od 25. septembra godine je izdata dozvola za međubankarske platne transakcije. Banka je registrovana u BiH za obavljanje platnog prometa i kreditnih i depozitnih poslova u zemlji i inostranstvu i u skladu sa propisima Republike Srpske, dužna je da posluje na principima likvidnosti, solventnosti i rentabilnosti. Na dan 31. decembra godine, Banku čine Centrala u Banjaluci u ulici Jevrejska br. 69, kao i 9 filijala i 9 agencija na teritoriji Bosne i Hercegovine. Na dan 31. decembra godine Banka je imala 159 zaposlenih radnika (31. decembra godine 157 zaposlenih radnika). Poreski identifikacioni broj Banke je Većinski akcionar Banke je Komercijalna banka a.d. Beograd koja ima učešće od 99,998%, a ujedno je i krajnji vlasnik. Upravu Komercijalne banke AD Banja Luka u periodu od do godine činili su sljedeći članovi: Dr Boško Mekinjić predsjednik Uprave Banke, Dragan Vučić, član Uprave; Upravu Komercijalne banke AD Banja Luka u periodu od te na dan godine činili su sljedeći članovi: Dr Boško Mekinjić predsjednik Uprave Banke, Dragan Vučić, član Uprave,.Dragana Vujičić Stefanović član Uprave Nadzorni odbor Komercijalne banke AD Banja Luka u periodu od god. do godine su činili sljedeći članovi: Dr Alexander Picker, predsjednik; Savo Petrović, član; Una Sikimić, član; Veselin Kotur; nezavisni član, Dejan Mikerević, nezavisni član. Nadzorni odbor Komercijalne banke AD Banja Luka u periodu od godine do godine čine sljedeći članovi: Una Sikimić, predsjednik; dr Alexander Picker član; Savo Petrović, član; Veselin Kotur, nezavisni član; Dejan Mikerević, nezavisni član. Nadzorni odbor Komercijalne banke AD Banja Luka u periodu od godine te na dan usvajanja ovih izvještaja čine sljedeći članovi: dr Vladimir Medan, predsjednik; dr Miroslav Perić, član; dr Una Sikimić, član; Veselin Kotur, nezavisni član; prof dr Dejan Mikerević, nezavisni član. Odbor za reviziju Komercijalne banke AD Banja Luka u periodu od god. do godine čine sljedeći članovi: Dragana Romandić, predsjednik; Gordana Zorić, član; Igor Krsmanović, član; Odbor za reviziju Komercijalne banke AD Banja Luka u periodu od god. te na dan usvajanja ovih izvještaja čine sljedeći članovi: Dragana Romandić, predsjednik; Igor Krsmanović, član; prof dr Dragana Bašić, član 5

13 2. OSNOVE ZA SASTAVLJANJE I PREZENTACIJU FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA 2.1. Izjava o usaglašenosti i sastavljanje finansijskih izvještaja Ovi finansijski izvještaji pripremljeni su u skladu s Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja ( MSFI ), koji su objavljeni od strane Odbora za međunarodne računovodstvene standarde. Propisi o računovodstvu koji se primjenjuje u Republici Srpskoj (RS) zasnovani su na odredbama Zakona o računovodstvu i reviziji ("Zakon") (Službeni glasnik 94/15). Društva pripremaju i prezentiraju svoje finansijske izvještaje u skladu sa Međunarodnim računovodstvenim standardima ("MRS"), njihovim izmjenama i tumačenjima (interpretacije standarda), Međunarodnim standardima finansijskog izveštavanja ("MSFI") i njihovim izmjenama i tumačenjima ("Interpretacije Međunarodnog finansijskog izvještavanja") izdat od strane IASB-a, ali prevedeno i objavljeno od strane Saveza računovođa i revizora Republike Srpske (po ovlašćenju Računovodstvene komisije Bosne i Hercegovine broj 2-11 / 06). MRS, MSFI i tumačenja izdatih od strane Odbora za međunarodne računovodstvene standarde i Odbora za tumačenja međunarodnog finansijskog izvještavanja od 1. januara prevedene su i objavljene od strane Saveza računovođa i revizora Republike Srpske. Nova ili izmijenjena tumačenja MSFI i IFRIC-a nakon 1. januara godine su prevedena i objavljena (osim 9, 14, 15, 16 i 17, koja još nisu objavljen), međutim, odlukom 295/17 od 4. oktobra 2017.godine i 339/17 od 7. novembra godine, je definisano da će primena biti za periode koji počinju 1. januara godine ili kasnije. Tokom pripreme ovih MSFI finansijskih izvještaja za godinu koja je završila 31. decembra godine Banka je razmotrila da li primjena standarda objavljenih od strane Odbora za Međunarodne računovodstvene standarde koji su primjenjivi na tekuću godinu, a još nisu prevedeni i objavljeni u RS rezultira materijalnim odstupanjem od relevantne primjenjive lokalne regulative. Banka je zaključila da ovo nije slučaj, stoga je mišljenje rukovodstva da ovi MSFI finansijski izvještaji takođe zadovoljavaju zakonsku obavezu Banke da objavljuje finansijske izvještaje u skladu sa primjenjivom relevantnom lokalnom računovodstvenom regulativom. Ovi finansijski izvještaji pripremljeni su po načelu istorijskog troška, osim ukoliko je drugačije navedeno u računovodstvenim politikama koje su date u tekstu. Načelo stalnosti poslovanja Finansijski izvještaji su pripremljeni u skladu sa načelom stalnosti poslovanja, što podrazumeva da će Banka nastaviti da posluje u neograničenom periodu u predvidivoj budućnosti. 6

14 2. OSNOVE ZA SASTAVLJANJE I PRIKAZIVANJE FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA (nastavak) 2.2. Izmjene i dopune MSFI čije su stupanje na snagu i primjena obavezni u tekućoj godini Usvojene računovodstvene politike su u skladu sa onima iz prethodne finansijske godine, izuzev sljedećih izmjenjenih MSFI koji su usvojena od strane Banke od 1. januara godine: MSFI 9 Finansijski Instrumenti Posljednje izdanje MSFI 9 Finansijski Instrumenti odražava se na sve faze projekta finansijskih instrumenata i zamjenjuje MRS 39 Finansijski Instrumenti: Klasifikaciju i mjerenje, kao i sva prethodna izdanja MSFI 9. Standard uvodi nove uslove za klasifikaciju i mjerenje, umanjenje vrijednosti i računovodstvo hedzinga. Pogledati napomene 34.1 za efekte primjene ovog standarda i detaljna objelodanjivanja. MSFI 15 Prihodi iz ugovora sa kupcima MSFI 15 uspostavlja model od pet koraka koji će se primjenjivati na prihode ostvarene iz ugovora sa kupcima (uz ograničen broj izuzetaka), nezavisno od vrste prihoda ili industrije. Zahtjevi ovog standarda će se takođe primjenjivati na priznavanje i mjerenje dobitaka i gubitaka od prodaje određene nefinansijske imovine, koja nije posljedica uobičajenih aktivnosti Društva (npr. prodaja stalne materijalne ili nematerijalne imovine). Standard zahtijeva detaljna objelodanjivanja, uključujući razvrstavanje ukupnih prihoda, informacije o obavezama činjenja iz ugovora, promjene u stanju imovine i obaveza između perioda, kao i ključne procjene. Menadžment je procijenio efekat standarda i smatra da efekti ovog standarda nemaju značajan uticaj na finansijske izvještaje Banke. MSFI 15 Prihodi iz ugovora sa kupcima (Pojašnjenja) Cilj izmjene ovog standarda je pojašnjenje namjere koju je Odbor za međunarodne računovodstvene standarde imao pri definisanju zahtijeva u MSFI 15 Prihodi iz ugovora sa kupcima, naročito u dijelu koji se odnosi na računovodstveno obuhvatanje identifikovanih obaveza činjenja, pojašnjavajući princip posebnog identifikovanja, principal-agent problem (procjena da li je Društvo principal ili agent), kao i primjenu principa kontrole i principa licenciranja, obezbjeđujući dodatne smjernice za računovodstveni tretman intelektualne svojine i autorskih honorara. Pojašnjenja takođe obezbeđuju dodatne praktične savjete za društva koja će primjenjivati MSFI 15 potpuno retrospektivno, ili koja će izabrati primjenu modifikovanog retrospektivnog pristupa. Menadžment je procijenio efekat pojašnjenja i smatra da efekti nemaju značajan uticaj na finansijske izvještaje Banke. MSFI 2 Klasifikacija i vrednovanje transakcija plaćanja akcijama (Izmjene) Izmjene ovog standarda se odnose na zahtjeve računovodstvenog prikazivanja efekata ispunjavanja i neispunjavanja uslova sticanja kod vrednovanja transakcija akcijama izmirenim u gotovini, kod transakcija plaćanja akcijama sa karakteristikama neto poravnanja prilikom obračuna obaveze poreza po odbitku i kod izmjene odredbi i uslova plaćanja akcijama, koje mjenjaju klasifikaciju transakcije zasnovane na gotovini do transakcija plaćanja akcijama zasnovane na kapitalu. Menadžment je procijenio efekat ovih izmjena i smatra da efekti nemaju značajan uticaj na finansijske izvještaje Banke. MRS 40 Transferi na investicione nekretnine (Izmjene) Izmjene ovog standarda pojašnjavaju kada Banka treba da izvrši transfer imovine, uključujući i imovinu u pripremi ili razvoju u, ili iz investicionih nekretnina. Izmjene navode da promena upotrebe nastaje kada imovina ispuni, ili prestane da ispunjava definiciju investicione nekretnine a postoje dokazi promjene upotrebe iste. Puka promena namjere rukovodstva u vezi sa načinom korišćenja imovine ne pruža dokaze o promeni upotrebe iste. Menadžment je procijenio efekat ovih izmjena i smatra da efekti nemaju značajan uticaj na finansijske izvještaje Banke. 7

15 2. OSNOVE ZA SASTAVLJANJE I PRIKAZIVANJE FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA (nastavak) 2.2. Izmjene i dopune MSFI čije su stupanje na snagu i primjena obavezni u tekućoj godini (nastavak) IFRIC tumačenje 22: Transakcije u stranoj valuti i avansno razmatranje Data interpretacija tumači računovodstvo transakcija koje obuhvataju avansni prijem ili naplatu u stranoj valuti. Tumačenje obuhvata transakcije u stranoj valuti u situaciji kada entitet priznaje nemonetarna sredstva ili obaveze, nastale zbog avansnog prijema ili plaćanja, a pre nego što entitet prizna relevantnu imovinu, trošak ili prihod. Interpretacija navodi da datum transakcije, za svrhu određivanja odgovarajućeg deviznog kursa, je datum inicijalnog priznavanja nemonetarnog unaprijed plaćenog sredstva ili obaveze za odložene prihode. Ukoliko postoji više transakcija avansnog prijema ili plaćanja, u tim situacijama entitet mora da odredi datum transakcije za svaku transakciju avansnog prijema ili plaćanja. Menadžment je procijenio efekat tumačenja standarda i smatra da efekti nemaju značajan uticaj na finansijske izvještaje Banke. Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (IASB) je izdao Ciklus godišnjih poboljšanja MSFI , koji predstavlja skup izmjena i dopuna postojećih MSFI. Ne očekuje se da će primjena ovih poboljšanja imati značajan uticaj na finansijske izvještaje Banke. MRS 28 Investicije u pridružene entitete: Izmjene pojašnjavaju da primjena fer vrednovanja kroz bilans uspjeha investicije u pridružene entitete ili joint venture ( (organizacije zajedničkog ulaganja) koji je pod kontrolom entiteta koji je organizacija zajedničkog kapitala (venture capital), ili drugog kvalifikovanog entiteta, je moguća za svaku investiciju u pridružene entitete ili u joint venture na pojedinačnoj osnovi ( investicija po investicija ) nakon inicijalnog priznavanja. 2.3 Standardi koji su izdati ali još uvek nisu stupili na snagu i nisu ranije usvojeni MSFI 16 Lizing Standard je primjenljiv počev od ili poslije 1. januara godine. MSFI 16 definiše prinicipe za priznavanje, mjerenje prezentaciju i objelodanjivanje lizinga za obje strane u ugovoru, odnosno za kupca ( zajmoprimca ) i za dobavljača ( zajmodavca ). Novi standard zahtijeva da zajmoprimac prizna većinu zajmova u svojim finansijskim izvještajima. Zajmoprimci će imati jedan računovodstveni model za sve vrste lizinga, uz pojedine izuzetke. Računovodstvo zajmodavca ostaje suštinski nepromenjeno. Pogledati napomenu 3.22 za efekte primjene ovog standarda. Izmjena u MSFI 10 Konsolidovani finansijski izvještaji i MRS 28 Investicije u pridružene entitete: Prodaja aktive između investitora i zavisnog društva Izmjene i dopune ukazuju na poznato neslaganje zahtijeva u MSFI 10 i onih u MRS 28, vezanih za prodaju ili unošenje aktive između investitora i njegovih zavisnih društava i zajedničkih ulaganja. Glavna posljedica izmjena odnosi se na to da je ukupan gubitak ili dobitak priznat kada transakcija tangira poslovanje, bez obzira da li je reč o zavisnom društvu ili ne. Djelimičan dobitak ili gubitak je priznat kada transakcija tangira aktivu koja predstavlja biznis, čak i kada je ova aktiva dio zavisnog društva. U decembru godine, Odbor za međunarodne računovodstvene standarde odložio je datum primjene ovog standarda na neodređeno vrijeme čekajući ishod istraživanja vezano za metod učešća. Ne očekuje se da će efekti ovih izmjena imati značajan uticaj na finansijske izvještaje Banke. MSFI 9: Funkcija pretplate sa negativnom nadoknadom (izmjena i dopuna) Izmjene i dopune standarda su primjenjive za period počev od ili poslije 1. januara godine, sa mogućnošću ranijeg početka primjene. Izmjena i dopuna omogućava da finansijska imovina sa funkcijom pretplate koja dozvoljava ili zahtijeva od ugovorne strane u ugovoru ili da plati ili primi razumnu kompenzaciju za raniji raskid ugovora (tako da iz perspektive vlasnika imovine može biti "negativne nadoknade ), da bude vrednovana po amortizovanom trošku ili po fer vrijednosti kroz ostali rezultat. Ne očekuje se da će efekti ovih izmjena imati značajan uticaj na finansijske izvještaje Banke. 8

16 2. OSNOVE ZA SASTAVLJANJE I PRIKAZIVANJE FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA (nastavak) 2.3. Standardi koji su izdati ali još uvijek nisu stupili na snagu i nisu ranije usvojeni (nastavak) MRS 28: Dugoročna ulaganja u pridruženim preduzećima i zajedničkim ulaganjima (Izmjene i dopune) Izmjene i dopune standarda su primjenjive za period počev od ili poslije 1. januara godine, sa mogućnošću ranijeg početka primjene. Izmjene i dopune se odnose na to da li mjerenje, osobito zahtijeva za umanjenje (ispravku) vrijednosti, dugoročnih ulaganja u pridružena društva i zajedničke poduhvate koji, u suštini, čine deo "neto investicije" u pridruženom društvu ili zajedničkom poduhvatu, treba da budu regulisani MSFI 9, MRS 28 ili kombinacijom oba. Izmjene i dopune objašnjavaju da Društvo treba da primjeni MSFI 9 Finansijski instrumenti, pre nego što primjeni MRS 28, na dugoročna ulaganja za koje se ne primjenjuje metod kapitala (equity metod). U primjeni MSFI 9, entitet ne uzima u obzir bilo kakva prilagođavanja knjigovodstvenog iznosa dugoročnih ulaganja koji proističu izprimjenemrs 28. Ne očekuje se da će efekti ovih izmjena imati značajan uticaj na finansijske izvještaje Banke. IFRIC tumačenje 23: Neizvesnost u pogledu tretmana poreza na dobit Tumačenje stupa na snagu za period počev od 1. januara godine ili kasnije, mogućnošću ranijeg početka primjene. Tumačenje se odnosi na računovodstveni tretman poreza na dobit, u okolnostima kada poreski tretman podrazumeva neizvesnost koja utiče na primjenu MRS 12. Tumačenje pruža smernice za razmatranje neizvesnih poreskih tretmana (pojedinačno ili u celini), potencijalno ispitivanje od strane poreskih vlasti, kao i prikladne metode za reflektovanje tih neizvesnosti i računovodstveno obuhvatanje used promjene okolnosti i činjenica. Ne očekuje se da će efekti ovih tumačenja imati značajan uticaj na finansijske izvještaje Banke. MRS 19: Izmjene, ograničenje ili izmirenja plana primanja zaposlenih (Izmjena) Izmjene standarda stupaju na snagu za period počev od 1. januara godine ili kasnije sa mogućnošću ranijeg početka primjene. Izmjene standarda uslovljavaju entitete da uzimaju u obzir ažurirane aktuarske pretpostavke kako bi utvrdili tekuće troškove i neto kamatu za preostali period godišnjeg izvještavanja nakon što je na snagu stupila izmjena, ograničenje ili izmirenje plana primanja zaposlenih. Izmjene standarda takođe pojašnjavaju kako računovodstvo za izmjene, ograničenje ili izmirenje plana primanja zaposlenih utiče na primjenu zahtijeva za ograničenje imovine. Ne očekuje se da će efekti ovih izmjena imati značajan uticaj na finansijske izvještaje Banke. Konceptualni okvir za finansijsko izveštavanje Odbor za međunarodne računovodstvene standarde je izdao prerađeni Konceptualni okvir za finansijsko izveštavanje 29. marta godine. Ovaj okvir postavlja sveobuhvatan skup koncepta za finansijsko izvještavanje, uvođenje standarda, smjernice potrebne onima koji pripremaju dosljedne računovodstvene politike kao i pomoć ostalima kojima je u cilju da razumiju i tumače standarde. Odbor je takođe izdao poseban prateći dokument, Izmjene i dopune referenci u konceptualnom okviru MSFI standarda, koji predstavlja izmjene onih standarda na koje je uticano, kako bi se ažurirale i reference izmjenjenog Konceptualnog okvira. Cilj izmjene referenci je da podrži prelaz na novi konceptualni okvir za kompanije koje razvijaju računovodstvene politike koristeći konceptualni okvir u slučajevima kada u pojedinim transakcijama MSFI nisu primjenljivi. Za one koji pripremaju računovodstvene politike zasnovane na Konceptualnom okviru, na snazi je za period od ili nakon 1. januara MSFI 3: Poslovne kombinacije (Izmjena) Odbor za međunarodne računovodstvene standarde je izdao izmjene u Definiciji poslovanja (Izmjene u MSFI 3) sa ciljem rešavanja poteškoća entitetima tokom utvrđivanja toga da li su stekli biznis ili imovinu. Ove izmjene se odnose na poslovne kombinacije kojima je dan sticanja u prvom godišnjem izvještajnom periodu koji počinje na dan, ili nakon 1. januara godine, kao i imovinskim sticanjima koja se dese na ili nakon tog perioda, sa mogućnošću ranijeg početka primjene. Ne očekuje se da će efekti ovih izmjena imati značajan uticaj na finansijske izvještaje Banke. 9

17 2. OSNOVE ZA SASTAVLJANJE I PRIKAZIVANJE FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA (nastavak) 2.3. Standardi koji su izdati ali još uvijek nisu stupili na snagu i nisu ranije usvojeni (nastavak) MRS 1 Prezentacija finansijskih izvještaja i MRS 8 Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjenama i greške: 'Definicija materijalnosti' (Izmjene) Izmjene standarda stupaju na snagu za period počev od 1. januara godine ili kasnije sa mogućnošću ranijeg početka primjene. Izmjene pojašnjavaju definiciju materijalnosti i način na koji se primjenjuje. Nova definicija navodi da, 'Informacija je materijalna ako njeno izostavljanje ili pogrešno prikazivanje može da utiče na odluke koje primarni korisnici finansijskih izvještaja opšte namjene donose na osnovu tih finansijskih izvještaja, koji pružaju finansijske informacije u vezi sa konkretnim društvom koje izvejštava. Pored toga, objašnjenja koja prate definiciju su poboljšana. Izmjene i dopune su takođe dovele do toga da definicija materijalnosti bude konzistentna kroz sve MSFI standarde.ne očekuje se da će efekti ovih izmjena imati značajan uticaj na finansijske izvještaje Banke. Odbor za međunarodne računovodstvene standarde je izdao Ciklus godišnjih poboljšanja MSFI , koji predstavlja skup izmjena i dopuna MSFI. Izmjene i dopune su primjenljive za godišnji period počev od ili nakon 1. januara godine. Ne očekuje se da će efekti ovih poboljšanja imati značajan uticaj na finansijske izvještaje Banke. MSFI 3 Poslovne kombinacije i MSFI 11 Zajednička ulaganja i aranžmani: Izmjene i dopune MSFI 3 razjašnjavaju da, kada entitet stekne kontrolu nad poslovanjem koje predstavlja zajedničko ulaganje, ponovo se odmjerava interes koji ima u tom poslu. Sa druge strane, izmjene i dopune u okviru MSFI 11 objašnjavaju da, kada entitet stekne zajedničku kontrolu nad poslom koji predstavlja zajedničko ulaganje, ne vrši se ponovno odmjeravanje cjelokupnog prethodno stečenog interesa u aranžmanu. MRS 12 Porez na dobit: Izmjene i dopune standarda, razjašnjavaju da posljedice plaćanja po osnovu finansijskih instrumenata klasifikovanih kao kapital, na porez na dobit, treba da budu priznate uzimajući u obzir gdje su priznate prošle transakcije ili događaji koji su generisali raspodeljivu dobit. MRS 23 Troškovi pozajmljivanja: Izmjene i dopune standarda, razjašnjavaju 14. pasus standarda, kada je sredstvo spremno za svoju namjenjenu upotrebu ili prodaju, a troškovi pozajmljivanja, koji su direktno u vezi sa sredstvom, ostanu neplaćeni treba da budu uključeni u finansijske obaveze entiteta. 10

18 2. OSNOVE ZA SASTAVLJANJE I PRIKAZIVANJE FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA (nastavak) 2.4. Funkcionalna i izvještajna valuta Finansijski izvještaji Banke su iskazani u hiljadama konvertibilnih maraka (BAM). Konvertibilna marka predstavlja zvaničnu izvještajnu valutu u Republici Srpskoj i funkcionalnu valutu Banke Korišćenje procjenjivanja Sastavljanje i prikazivanje finansijskih izvještaja zahtijeva od rukovodstva Banke korišćenje najboljih mogućih procjena i razumjevanja pretpostavki, koji imaju efekte na iskazane vrijednosti sredstava i obaveza, kao i objelodanjivanja potencijalnih potraživanja i obaveza na dan sastavljanja finansijskih izvještaja kao i prihoda i rashoda u toku izvještajnog perioda. Ove procjene i pretpostavke su zasnovane na prethodnom iskustvu, kao i različitim informacijama raspoloživim na dan sastavljanja finansijskih izvještaja, a koje djeluju realno i razumno u datim okolnostima. Na bazi ovih informacija se formira pretpostavka o vrijednosti sredstava i obaveza, koju nije moguće neposredno potvrditi na bazi drugih informacija. Stvarna vrijednost sredstava i obaveza može da odstupa od vrijednosti koja je procijenjena na ovaj način. Procjene, kao i pretpostavke na osnovu kojih su procjene izvršene, su rezultat redovnih provjera. Ukoliko se putem provjere utvrdi da je došlo do promjene u procjenjenoj vrijednosti sredstava i obaveza, utvrđeni efekti se priznaju u finansijskim izvještajima u periodu kada je došlo do promjene u procjeni, ukoliko promjena u procjeni utiče samo na taj obračunski period, ili u periodu kada je došlo do promjene u procjeni i narednim obračunskim periodima, ukoliko promjena u procjeni utiče na tekući i buduće obračunske periode. 11

19 3. PREGLED ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA I KLJUČNIH RAČUNOVODSTVENIH PROCJENA I PRETPOSTAVKI 3.1. Prihodi i rashodi po osnovu kamate Prihodi i rashodi od kamata priznaju se u bilansu uspjeha primjenom metoda efektivne kamatne stope. Prihodi od kamata priznaju se u bilansu uspjeha primjenom metoda efektivne kamatne stope. Efektivna kamatna stopa je stopa kojom se diskontuju budući novčani tokovi tokom očekivanog perioda trajanja finansijskih sredstava (ili prema potrebi, tokom kraćeg perioda) na njegovu sadašnju vrijednost. Prilikom obračuna efektivne kamatne stope Banka procjenjuje buduće novčane tokove uzimajući u obzir sve ugovorene uslove koji se tiču finansijskog instrumenta, ali ne i buduće gubitke koji mogu nastati. Prihodi od kamata na obezvređene plasmane ( POCI instrumenti i finansijska sredstva koja su naknadno obezvređena) se obračunavaju primjenom efektivne kamatne stope na neto osnovicu (amortizovanu vrednost). U slučaju POCI instrumenata koristi se nova efektivna kamatna stopa prilagođena za kreditni rizik ( Credit-adjusted effective interest rate ), dok se za finansijska sredstva koja su naknadno obezvređena koristi inicijalna efektivna kamatna stopa utvrđena prilikom inicijalnog priznavanja ukoliko je fiksna ili se resetuje varijabilna komponenta na izvještajni datum ako je kamata varijabilna. Obračun potraživanja za kamate se ne obustavlja i uvećava bruto vrijednost (primjenom efektivne kamatne stope na bruto izloženost) nakon datuma default-a. Istovremeno se i neto vrijednost samog plasmana uvećava za prihode od kamata obračunatih primjenom efektivne kamatne stope na neto osnovicu. Razlika između uvećavanja bruto izloženosti i povećanja neto izloženosti predstavlja povećavane lifetime očekivanih gubitaka tj. povećanje ispravke vrijednosti. Obračun efektivne kamatne stope uključuje sve plaćene ili primljene naknade i troškove, koji su sastavni dio efektivne kamatne stope. Transakcioni troškovi su troškovi koji se mogu direktno pripisati nabavci ili emitovanju finansijskog sredstva ili obaveze. Obračunati rashodi po osnovu kamata i naknada predstavljaju rashode perioda u kome su ostvareni. Troškovi pozajmljivanja su kamata i drugi troškovi nastali u vezi sa pozajmljivanjem sredstava za potrebe Banke i obuhvataju: - rashod po osnovu kamate utvrđen korišćenjem metode efektivne kamatne stope, - finansijsko terećenje u vezi sa finansijskim lizingom i - kursne razlike nastale po osnovu pozajmljivanja u stranoj valuti. Svi troškovi pozajmljivanja se priznaju kao rashod perioda u kome su nastali Prihodi i rashodi po osnovu naknada i provizija Prihodi i rashodi od naknada i provizija koji su sastavni dio efektivne kamatne stope finansijskog sredstva ili obaveze, uključeni su u utvrđivanje efektivne kamatne stope. Ostali prihodi od naknada i provizija se evidentiraju u trenutku pružanja usluga. Prihodi od naknada i provizija uključuju prihode po osnovu izvršenih usluga međunarodnog i domaćeg platnog prometa, izdavanja i korišćenja platnih kartica, izdavanja garancija, akreditiva i ostalih bankarskih usluga. Ostali rashodi od naknada i provizija se uglavnom odnose na naknade po osnovu izvršenih transakcija i usluga i evidentiraju se u trenutku primanja usluge. U bilansu uspjeha priznaju se u trenutku nastanka, odnosno dospijeća za naplatu. Prihodi od naknade za odobravanje garancija i drugih potencijalnih obaveza razgraničavaju se saglasno periodu trajanja i priznaju u bilansu uspjeha srazmjerno vremenu trajanja Neto prihodi od trgovanja Neto prihodi od trgovanja obuhvataju dobitke umanjene za gubitke proistekle iz trgovanja sredstvima i obavezama, realizovane i nerealizovane promjene fer vrijednosti i kursne razlike. 12

20 3. PREGLED ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA I KLJUČNIH RAČUNOVODSTVENIH PROCJENA I PRETPOSTAVKI (nastavak) 3.4. Neto prihodi od ostalih finansijskih instrumenata po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha Neto prihodi od ostalih finansijskih instrumenata po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha se odnose na finansijska sredstva i obaveze iskazane po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha i uključuju sve realizovane i nerealizovane promjene u njihovoj fer vrijednosti. 3.5 Operativni i finansijski lizing Sva plaćanja tokom godine po osnovu ugovora o operativnom lizingu, kod kojih su sve koristi i rizici u vezi sa vlasništvom zadržani kod zakupodavca, evidentiraju se kao trošak u bilansu uspjeha, ravnomerno, pravolinijski tokom perioda trajanja lizinga Poreski rashod Poreski rashodi obuhvataju tekuće poreze i odložene poreze. Tekući porez i odloženi porezi se iskazuju u bilansu uspjeha, osim za stavke koje se direktno priznaju u okviru ostalog ukupnog rezultata ili kapitala Obaveza za porez na dobit računovodstveno se evidentira kao zbir tekućeg i odloženog poreza. Tekući porez je iznos obračunatog poreza na dobit za plaćanje, koji je utvrđen u poreskoj prijavi za porez na dobit, u skladu sa poreskim propisima. Vrednovanje tekućih poreskih obaveza vrši se u iznosu koji se očekuje da će biti plaćen nadležnom poreskom organu (ili vraćen od strane poreskog organa). Iznos tekućeg poreza koji nije plaćen priznaje se kao obaveza tekuće godine. Više plaćen iznos poreza za tekući i prethodne periode od iznosa dospjelog za plaćanje priznaje se kao sredstvo (potraživanje). Na dan sastavljanja finansijskih izvještaja Banka utvrđuje privremene razlike između vrijednosti u knjigama i vrijednosti koje priznaju poreski propisi i za te razlike obračunava odložene poreske efekte, koje evidentira kao odložena poreska sredstva ili odložene poreske obaveze. Prilikom određivanja odloženih poreza koriste se poreske stope za koje se očekuje da će biti u primjeni u trenutku nastanka privremenih razlika, a na osnovu propisa koji su bili u primjeni na izvještajni datum. Kao poreski trošak u bilansu uspjeha Banka iskazuje iznos koji se izračunava primjenom propisane poreske stope na iznos dobiti prije oporezivanja, korigovan za stalne razlike, odnosno poreske efekte troškova koje poreski propisi ne priznaju i poreske efekte po osnovu poreskih oslobađanja. Odloženi porez predstavlja iznos koji je povrativ ili plativ u budućem periodu, a koji je nastao kao rezultat transakcija i događaja iz prethodnih perioda. Takav porez nastaje po osnovu razlike između iznosa sredstava i obaveza koji su priznati u bilansu stanja i priznavanja tih iznosa od stane poreskog organa, kao i prenosa neiskorišćenih poreskih gubitaka i poreskih kredita. Odložena poreska obaveza utvrđuje se tako što se važeća (ili očekivana) poreska stopa primenjuje na oporezive privremene razlike. Odložene poreske obaveze se priznaju za sve oporezive privremene razlike. Odložena poreska sredstva se priznaju za sve odbitne privremene razlike i efekte poreskih gubitaka i poreskih kredita, koji se mogu prenositi u naredne fiskalne periode, do stepena do kojeg će vjerovatno postojati oporeziva dobit od koje se prenijeti poreski gubitak ili kredit mogu umanjiti. Odložena poreska sredstva su predmet analize na kraju svakog izvještajnog perioda i koriguju se do iznosa za koji više nije vjerovatno da će doći do realizacije očekivane oporezive dobiti. 13

21 3. PREGLED ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA I KLJUČNIH RAČUNOVODSTVENIH PROCJENA I PRETPOSTAVKI (nastavak) 3.7. Finansijska sredstva i obaveze MSFI 9 je zamjenio MRS 39 za godišnji period na dan ili nakon 1. januara godine. Banka nije korigovala uporedne informacije za godinu za finansijske instrumente u okviru MSFI 9. Prema tome, uporedne informacije za godinu objavljene su prema MRS 39 i nisu uporedive sa informacijama objavljenim za godinu Priznavanje Finansijski instrumenti (plasmani, depoziti, zajmovi i subordinirane obaveze) priznaju se u poslovnim knjigama, uključujući i izvedene finansijske instrumente, odnosno derivate, u trenutku kada Banka postane ugovorna strana ugovora na osnovu koga je nastalo to finansijsko sredstvo/obaveza (datum trgovanja) Sva ostala finansijska sredstva i obaveze se početno priznaju na datum saldiranja, u skladu sa uslovima datog finansijskog instrumenta. Inicijalno vrednovanje finansijskih sredstava i finansijskih obaveza se vrši po fer vrijednosti, uz razlike u načinu priznavanja transakcionih troškova u zavisnosti od izbora kategorija naknadnog vrednovanja, i to na sljedeći način: - po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha vrši se u visini fer vrijednosti datih ekvivalenata na dan inicijalnog priznavanja, pri čemu se njihovi troškovi priznaju odmah u bilansu uspjeha Banke; - po fer vrijednosti kroz ostali rezultat se takođe zasniva na fer vrijednosti, prilagođenoj za sve inkrementalne transakcione troškove koji se mogu direktno pripisati sticanju ili izdavanju finansijskog instrumenta. U nabavnu vrijednost se ne uključuju transakcioni troškovi koji mogu da nastanu prilikom otuđenja; - po amortizovanoj vrijednosti se vrši po nabavnoj vrijednosti uvećanoj za direktne transakcione troškove. Sredstva namijenjena trgovanju se početno priznaju i naknadno mjere po fer vrijednosti u bilansu stanja sa troškovima transakcije direktno priznatim u bilansu uspjeha. Sve izmjene u fer vrijednosti se priznaju u okviru bilansa uspjeha. Banka može kod inicijalnog priznavanja neopozivo opredjeliti da finansijska sredstva koja inače ispunjavaju kriterijume za vrednovanje po amortizovanom trošku (AC) ili po fer vrijednosti kroz ostali rezultat (FVOCI), priznaje po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha (FVTPL), ukoliko na taj način eliminiše ili značajno smanjuje računovodstvenu neusaglašenost do koje bi inače došlo. Ovakva klasifikacija je dozvoljena samo prilikom početnog priznavanja i naknadno se ne može opozvati. Investicije u zavisna pravna lica i investicije u pridružena pravna lica obuhvataju se metodom nabavne vrijednosti, što podrazumjeva da se ova ulaganja iskazuju po trošku pribavljanja. Finansijski derivati inicijalno se priznaju po nabavnoj vrijednosti i naknadno se preračunavaju po tržišnoj vrijednosti. Depoziti, dužničke hartije od vrijednosti emitovane od strane Banke, primljeni krediti i subordinirane obaveze se inicijalno vrednuju po fer vrijednosti uvećanoj za sve direktne transakcione troškove Klasifikacija Banka vrši procjenu ciljeva poslovnih modela za upravljanje finansijskim sredstvima na portfolio nivou, budući da ovakva procjena na najbolji način oslikava način upravljanja poslovnim aktivnostima i način izvještavanja rukovodstva. Klasifikacija finansijskih sredstava se zasniva na primjeni odgovarajućeg poslovnog modela za upravljanje finansijskim sredstvima i ispunjenosti testa karakteristika ugovorenih novčanih tokova. Poslovni model određuje da li novčani tokovi proizilaze iz prikupljanja ugovorenih novčanih tokova, prodaje finansijskog sredstva ili oba. Ispunjenost testa karakteristika ugovorenih nocčanih tokova podrazumeva da se novčani tokovi sastoje isključivo od plaćanja glavnice i kamata na preostalu glavnicu (SPPI Kriterijum) 14

22 3. PREGLED ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA I KLJUČNIH RAČUNOVODSTVENIH PROCJENA I PRETPOSTAVKI (nastavak) 3.7. Finansijska sredstva i obaveze (nastavak) Klasifikacija (nastavak) Finansijska sredstva se mogu klasifikovati u sledeće kategorije: a) finansijska sredstva vrednovana po amortizovanom trošku (AC) b) finansijska sredstva vrednovana po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha (FVTPL) c) finansijska sredstva vrednovana po fer vrijednosti kroz ostali ukupni rezultat sa priznavanjem kroz bilans uspjeha d) finansijska sredstva vrednovana po fer vrijednosti kroz ostali ukupni rezultat bez priznavanja kroz bilans uspjeha (FVOCI) Investicije u instrumente kapitala, koje se ne drže radi trgovanja, se klasifikuju u finansijska sredstva vrednovana po fer vrijednosti kroz ostali ukupni rezultat, pri čemu se iznosi priznati kroz kapital ne reklasifikuju u bilans uspjeha. U skladu sa klasifikacijom sredstava iz prethodnog stava, Banka kategorizuje sve plasmane iz svog portfolija koji se odnose na: Kredite i potraživanja kao nederivatna finansijska sredstva sa fiksnim ili odredivim otplatama koja nisu kotirana na aktivnom tržištu i koja Banka ne namjerava da proda u kratkom roku. Krediti i potraživanja nastaju kada Banka plasira novac ili usluge dužniku bez namjere da dalje trguje ovim plasmanima. Krediti i potraživanja obuhvataju plasmane bankama i plasmane klijentima. HOV koje se vrednuju po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha koje predstavljaju instrumente stečene u svrhu ostvarivanja dobiti po osnovu fluktuacije cijena i marže. Sredstva namjenjena trgovanju predstavljaju sredstva koja Banka nabavlja ili koja su nastala prevashodno u cilju prodaje ili ponovnog otkupa u bliskoj budućnosti ili koje Banka drži u okviru portfolija kojim se jedinstveno upravlja u cilju sticanja kratkoročne dobiti. Hartije od vrijednosti, koje obuhvataju dužničke hartije od vrijednosti i vlasničke hartije od vrijednosti (instrumente kapitala). o o o o Dužničke hartije od vrijednosti uključuju obveznice i prenosive sekjuritizovane instumente duga, državne zapise, blagajničke zapise, komercijalne zapise, sertifikate o depozitu, bankarske akcepte, subordinirane obveznice i druge slične dužničke hartije od vrijednosti kojima se trguje na finansijskim tržištima. Vlasničke hartije od vrijednosti uključuju akcije koje predstavljaju udio u kapitalu akcionarskog društva i zamjenljive obveznice koje imaocu, pod uslovima utvrđenim odlukom o izdavanju, daju pravo na zamjenu za obične akcije društva. Vlasničke hartije od vrijednosti instrumenti kapitala su svi oblici učešća u kapitalu pravnih lica za koje postoji namjera držanja u neodređenom vremenskom periodu, koji mogu biti prodati zbog potrebe za likvidnošću ili usled promjene kamatnih stopa, deviznih kurseva ili tržišnih cijena. Investicije u zavisna pravna lica koja obezbeđuju kontrolu, odnosno preko 50% upravljačkih prava i investicije u pridružena pravna lica koja obezbjeđuju od 20% do 50% upravljačkih prava. Finansijski derivati obuhvataju forward i swap transakcije. Derivatna finansijska sredstva se klasifikuju kao sredstva koja se drže radi trgovanja, osim ako nisu imenovana kao instrumenti zaštite od rizika. Ukoliko se promijeni poslovni model upravljanja finansijskim sredstvima potrebno je reklasifikovati sva finansijska sredstva, u skladu sa izmjenom procjene svih relevantnih i objektivnih dokaza raspoloživih na dan procjene novog poslovnog modela. Promjena cilja poslovnog modela će nastati samo u slučaju otpočinjanja ili prestanka obavljanja aktivnosti značajnih za ukupno poslovanje. Reklasifikacija na osnovu ugovorenih novčanih tokova finansijskog sredstva nije dozvoljena, osim ako je sredstvo značajno modifikovano da dovodi do prestanka priznavanja. Promjene u poslovnom modelu su rijetke i rezultat su odluke rukovodstva koja proističe iz značajnih eksternih ili internih promjena u poslovanju. Sa prvom primjenom MSFI 9, 01. januar godine Banka je izvršila reklasifikaciju u novu kategoriju jedino stavke vrijednosnih papira (vlasnički i dužnički papiri). Prema MRS 39 bili su klasifikovani kao finansijska imovina raspololoživa za prodaju (AFS), a po MSFI 9 klasifikovani su u kategoriju finansijske imovine čija se fer vrijednost mjeri kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (FVOCI). 15

23 3. PREGLED ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA I KLJUČNIH RAČUNOVODSTVENIH PROCJENA I PRETPOSTAVKI (nastavak) 3.7. Finansijska sredstva i obaveze (nastavak) Prestanak priznavanja Modifikacija Izmjena ugovorenih novčanih tokova usljed izmjena ugovornih uslova koje nisu značajne ili modifikacije ugovorenih novčanih tokova finansijskog sredstva, dovodi do priznavanja prihoda/rashoda od modifikacije finansijskih sredstava u bilansu uspjeha preračunavanjem bruto knjigovodstvene vrijednosti finansijskog sredstva po sadašnjoj vrijednosti ugovorom izmjenjenih ili modifikovanih novčanih tokova, diskontovanih inicijalnom efektivnom kamatnom stopom. Prestanak priznavanja Priznavanje finansijskog sredstva prestaje kada ugovorna prava nad gotovinskim tokovima vezanim za sredstvo isteknu ili kada Banka transakcijom prenese sva suštinska prava i koristi vezane za vlasništvo nad finansijskim sredstvom ili ako transakcijom Banka niti prenese niti zadrži sva suštinska prava vezana za vlasništvo, ali ne zadržava kontrolu nad finansijskim sredstvom. Svo vlasništvo nad prenesenim finansijskim sredstvom koje ispunjava uslove za prestanak priznavanja koje je Banka stvorila ili zadržala, priznaje se kao zasebno sredstvo ili obaveza u bilansu stanja. Prilikom prestanka priznavanja finansijskog sredstva, razlika između knjigovodstvene vrijednosti (ili knjigovodstvene vrijednosti dijela sredstva koji je prenijet) i zbira primljene nadoknade (uključujući nova sredstva koja su nabavljena umanjena za nove preuzete obaveze), kao i zbirni dobici ili gubici koji su prethodno priznati u bilansu stanja, priznaju se u bilansu uspjeha. Banka obavlja transakcije po kojima vrši prenos sredstava priznatih u svom bilansu stanja, mada zadržava sve ili suštinski sve rizike i koristi ili njihov dio od prenesenih sredstava. Ako se svi ili suštinski svi rizici i koristi zadržavaju, onda ne dolazi do prestanka priznavanja sredstva. Prenos sredstava sa zadržavanjem svih ili suštinski svih rizika i koristi uključuje, na primjer, transakcije ponovnog otkupa. Kod transakcija u kojima Banka niti zadržava niti prenosi suštinski sve rizike i koristi od vlasništva nad finansijskim sredstvom i zadržava kontrolu nad sredstvom, Banka nastavlja da priznaje sredstvo u mjeri u kojoj se njena povezanost sa sredstvom nastavlja, a koja se određuje na osnovu izloženosti promjenama u vrijednosti prenesenog sredstva Netiranje Finansijska sredstva i obaveze se netiraju, a neto iznos se prikazuje u bilansu stanja samo kada Banka ima zakonsko pravo da netira priznate iznose i kada ima namjeru da izmiri obaveze na neto osnovi ili da istovremeno realizuje sredstvo i izmiri obavezu. Prihodi i rashodi se iskazuju po neto principu samo u slučajevima kada je to dozvojleno prema MSFI ili za prihode i rashode koji nastaju po osnovu grupe sličnih transakcija, kao što su to transakcije po osnovu trgovanja Vrednovanje po amortizovanoj vrijednosti Amortizovana vrijednost finansijskog sredstva ili obaveze je iznos po kome se sredstva ili obaveze inicijalno vrednuju, umanjen za otplate glavnice, a uvećan ili umanjen za akumuliranu amortizaciju korišćenjem metoda efektivne kamatne stope na razliku između inicijalne vrijednosti i nominalne vrijednosti na dan dospijeća instrumenta, umanjenog za obezvređenje. Finansijska sredstva se vrednuju po amortizovanoj vrijednosti, ako su zadovoljena dva kriterijuma i ako kod inicijalnog priznavanja nisu opredeljena po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha: - Cilj poslovnog modela upravljanja sredstvima je naplata ugovorenih novčanih tokova i - Ugovoreni uslovi pružaju osnov za naplatu na određene datume novčanih tokova koji su isključivo naplata glavnica duga i kamata na preostalu glavnicu. Finansijska sredstva koja se mjere po amortizovanoj vrijednosti zahtevaju korišćenje metoda efektivne kamate za potrebe izračunavanja amortizovane (neto) vrijednosti finansijskih sredstava, kao i za alokaciju i priznavanje prihoda od kamata u bilansu uspjeha, na period trajanja finansijskog sredstva. 16