Publikacije-Bilten

bilten hrvatska narodna banka godina vi. studeni 2001. broj 65

Hrvatska narodna banka BILTEN

IZDAVA^ Hrvatska narodna banka Direkcija za izdava~ku djelatnost Trg hrvatskih velikana 3, 10002 Zagreb Telefon centrale: 4564-555 Telefon: 4922-070, 4922-077 Telefaks: 4873-623 WEB ADRESA http://www.hnb.hr UREDNI[TVO BILTENA HNB-a GLAVNI UREDNIK ^LANOVI UREDNI[TVA mr. sc. Ljubinko Jankov mr. sc. Igor Jemri} Vanja Jeli} Ruìca Vuger UREDNICA mr. sc. Romana Sinkovi} GRAFI^KI UREDNICI Slavko Kri`njak, Boìdar Bengez LEKTURA Dragica Platuì} SURADNICA Ines Merkl Podaci se objavljuju prema kalendaru objavljivanja podataka. Kalendar se objavljuje na Internet stranicama Me unarodnog monetarnog fonda (http://dsbb.imf.org). TISAK Poslovna knjiga d.o.o., Zagreb Molimo korisnike ove publikacije da prilikom kori{tenja podataka obvezno navedu izvor. Sve eventualno potrebne korekcije bit }e unijete u web verziju. Tiskano u 600 primjeraka ISSN 1331 6036

Hrvatska narodna banka BILTEN Zagreb, 2001.

Osnovne informacije o Hrvatskoj Ekonomski indikatori 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. Povr{ina (u km 2 ) 56.538 56.538 56.538 56.538 56.538 56.538 56.538 56.538 BDP a (u mil. USD, teku}e cijene) 10.903 14.585 18.811 19.872 20.109 21.628 20.031 19.030 BDP godi{nje stope promjene a (u %, stalne cijene) 8,0 5,9 6,8 5,9 6,8 2,5 0,9 3,7 BDP po stanovniku a,b (u USD) 2.349 3.137 4.029 4.422 4.398 4.805 4.399 4.179 Stopa inflacije (u %, na kraju razdoblja) 1.149,7 3,0 3,7 3,4 3,8 5,4 4,4 7,4 Broj stanovnika b (u mil.) 4,6 4,6 4,7 4,5 4,6 4,5 4,6 4,6 Izvoz robe i usluga (u % BDP-a) 56,8 48,8 37,7 39,5 40,9 39,6 40,5 45,5 Uvoz robe i usluga (u % BDP-a) 53,0 45,4 49,5 49,7 56,6 49,2 48,9 50,4 Teku}i ra~un platne bilance d (u % BDP-a) 5,7 5,9 7,7 5,5 11,6 7,1 6,9 2,1 Inozemni dug c (u mil. USD, na kraju razdoblja) 2.638 3.020 3.809 5.308 7.452 9.586 9.872 10.877 Inozemni dug d (u % BDP-a) 24,2 20,7 20,2 26,7 37,1 44,3 49,3 57,2 Inozemni dug d (u % izvoza robe i usluga) 42,6 42,4 53,7 67,7 90,7 111,9 121,6 125,7 Ukupna otplata inozemnog duga d (u % izvoza robe i usluga) Bruto me unarodne pri~uve HNB-a (u mil. USD, na kraju razdoblja) Bruto me unarodne pri~uve HNB-a (u mjesecima uvoza robe i usluga, na kraju razdoblja) 6,6 4,3 6,4 9,3 13,8 19,4 29,3 28,6 616 1.405 1.895 2.314 2.539 2.816 3.025 3.525 1,3 2,5 2,4 2,8 2,7 3,2 3,7 4,4 Devizni te~aj za 31. prosinac (HRK : 1 USD) 6,5619 5,6287 5,3161 5,5396 6,3031 6,2475 7,6477 8,1553 Prosje~ni devizni te~aj (HRK : 1 USD) 3,5774 5,9953 5,2300 5,4338 6,1571 6,3623 7,1124 8,2768 a Podatak za 2000. godinu je privremen. b Podatak o broju stanovnika za 2000. godinu preuzet je iz 1999. c Dio pove}anja inozemnog duga u 1996. godini odnosi se na uklju~ivanje ukupnog iznosa reprogramiranog duga prema Pari{kom i Londonskom klubu. d Podaci za 1998., 1999. i 2000. godinu izra~unati su prema novoj metodologiji. Izvori: Dr`avni zavod za statistiku i Hrvatska narodna banka

Sadràj Informacija o gospodarskim kretanjima Realni sektor gospodarstva / 3 Zaposlenost i pla}e / 5 Cijene / 6 Te~aj / 7 Monetarna kretanja / 7 Trì{te novca i kamatne stope / 10 Platna bilanca / 11 Dràvne financije / 12 Statisti~ki pregled A. Monetarni i kreditni agregati Tablica A1: Monetarni i kreditni agregati / 18 B. Monetarne institucije Tablica B1: Bilanca monetarnih institucija / 19 Tablica B2: Broj poslovnih banaka i {tedionica obuhva}enih monetarnom statistikom i njihova klasifikacija po veli~ini bilan~ne aktive / 20 C. Hrvatska narodna banka Tablica C1: Bilanca Hrvatske narodne banke / 21 D. Poslovne banke Tablica D1: Konsolidirana bilanca poslovnih banaka / 23 Tablica D2: Inozemna aktiva poslovnih banaka / 24 Tablica D3: Potraìvanja poslovnih banaka od sredi{nje dràve / 25 Tablica D4: Potraìvanja poslovnih banaka od ostalih doma}ih sektora / 25 Tablica D5: Distribucija kredita poslovnih banaka po institucionalnim sektorima / 26 Tablica D6: Depozitni novac kod poslovnih banaka / 26 Tablica D7: [tedni i oro~eni depoziti kod poslovnih banaka / 27 Tablica D8: Devizni depoziti kod poslovnih banaka / 27 Tablica D9: Obveznice i instrumenti trì{ta novca / 28 Tablica D10: Inozemna pasiva poslovnih banaka / 28 Tablica D11: Depoziti sredi{nje dràve kod poslovnih banaka / 29 Tablica D12: Ograni~eni i blokirani depoziti kod poslovnih banaka / 29 Slika D1: Distribucija kredita poslovnih banaka po institucionalnim sektorima / 30 Slika D2: Distribucija depozita kod poslovnih banaka po institucionalnim sektorima / 30 E. Stambene {tedionice Tablica E1: Agregirana bilanca stambenih {tedionica / 31 F. Instrumenti monetarne politike i likvidnost Tablica F1: Aktivne kamatne stope Hrvatske narodne banke / 32 Tablica F2: Pasivne kamatne stope Hrvatske narodne banke / 33 Tablica F3: Obvezne pri~uve poslovnih banaka / 34 Tablica F4: Indikatori likvidnosti poslovnih banaka / 35 G. Financijska trì{ta Tablica G1: Aktivne kamatne stope poslovnih banaka / 36 Tablica G2: Pasivne kamatne stope poslovnih banaka / 37 Tablica G3: Trgovina poslovnih banaka inozemnim sredstvima pla}anja / 38 H. Gospodarski odnosi s inozemstvom Tablica H1: Platna bilanca svodna tablica / 39 Tablica H2: Platna bilanca Robe i usluge / 40 Tablica H3: Platna bilanca Dohodak i teku}i transferi / 41

Tablica H4: Platna bilanca Ostale investicije / 42 Tablica H5: Platna bilanca svodna tablica / 43 Tablica H6: Me unarodne pri~uve Hrvatske narodne banke i devizne pri~uve poslovnih banaka / 44 Tablica H7: Me unarodne pri~uve i devizna likvidnost / 45 Tablica H8: Godi{nji i mjese~ni prosjeci srednjih deviznih te~ajeva Hrvatske narodne banke / 47 Tablica H9: Srednji devizni te~ajevi Hrvatske narodne banke na kraju razdoblja / 47 Tablica H10: Indeksi efektivnih te~ajeva kune / 48 Tablica H11: Inozemni dug prema doma}im sektorima / 49 Tablica H12: Inozemni dug prema inozemnim sektorima / 50 Tablica H13: Inozemni dug prema doma}im sektorima i projekcija otplate / 51 I. Dràvne financije izabrani podaci Tablica I1: Ukupni prihodi i rashodi konsolidirane sredi{nje dràve / 52 Tablica I2: Operacije dràvnog prora~una / 52 Tablica I3: Dug sredi{nje dràve / 53 J. Nefinancijske statistike izabrani podaci Tablica J1: Indeks cijena na malo, tro{kova ìvota i cijena industrijskih proizvoda pri proizvo a~ima / 54 Tablica J2 Temeljni indeksi cijena na malo / 54 Tablica J3: Prosje~ne mjese~ne neto pla}e / 55 Popis banaka i {tedionica / 57 ^lanovi Savjeta i rukovodstvo HNB-a / 59 Kratice i znakovi / 60

Informacija o gospodarskim kretanjima

REALNI SEKTOR GOSPODARSTVA Realni sektor gospodarstva Prvi obra eni pokazatelj proizvodne aktivnosti gospodarstva u tre}em tromjese~ju, indeks industrijske proizvodnje, pokazao je rast fizi~kog obujma industrije od 6% u usporedbi s istim tromjese~jem prethodne godine. Iako manja za 0,2 postotna boda od stope zabilje`ene u drugom tromjese~ju, ova je stopa jo{ visoka. U ostvarenoj stopi rasta u tre}em tromjese~ju nije bilo efekta broja radnih dana, tj. broj radnih dana jednak je broju radnih dana u istom tromjese~ju prethodne godine. U razdoblju od sije~nja do rujna 2001. industrijska je proizvodnja ve}a za 5,9% u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. Iako jedinstvena u nagovje{}ivanju smjera kretanja ukupne gospodarske aktivnosti u tre}em tromjese~ju, ostvarena kretanja u pojedinim djelatnostima jo{ nisu dostatna da bi mogla ukazati na intenzitet rasta BDP-a u tom tromjese~ju nakon {to su ostvarene stope njegova rasta od 4,2% u prvom i 4,7% u drugom tromjese~ju. Mjese~ne me ugodi{nje stope rasta obujma gra evinskih radova pove}ale su se u srpnju i kolovozu u usporedbi sa stopama zabilje`enim u proteklom dijelu godine, rast realnog prometa u trgovini na malo usporen je u srpnju i kolovozu, a tako er i rast broja turisti~kih no}enja. U drugom tromjese~ju ove godine sektori industrije i gra evinarstva ~inili su tre}inu proizvedene bruto dodane vrijednosti, a trgovina zajedno s djelatnostima hotela i restorana 18%. U podru~ju prera iva~ke industrije godi{nji rast proizvodnje u prvih devet mjeseci bio je vi{i od rasta proizvodnje cijele industrijske djelatnosti, a iznosio je 6,6%. Ta je razlika posljedica ve}eg rasta proizvodnje prera iva~ke industrije u prvom tromjese~ju, dok je rast u drugom i tre}em tromjese~ju bio identi~an rastu ukupne industrijske djelatnosti. U odjeljku prometnih sredstava ostvaren je najve}i doprinos rastu ukupne industrijske proizvodnje, 1,4 postotna boda u stopi od 5,9% u prvih devet mjeseci, slijede odjeljci proizvodnje hrane i pi}a i papirne industrije sa po 0,9 postotnih bodova te izdava~ka i tiskarska djelatnost i Slika 1. TROMJESE^NI BRUTO DOMA]I PROIZVOD desezonirani indeksi, stalne cijene Slika 3. PRERAÐIVA^KA INDUSTRIJA prosinac 1999. = 100 108 8 130 106 6 120 Indeksi, 4.tr.99.=100 104 102 100 98 96 94 4 2 0 2 4 6 Stopa promjene u usporedbi s istim tromjes. prethodne god., % 110 100 90 80 70 92 8 60 1.tr.97. 2.tr.97. 3.tr.97. 4.tr.97. 1.tr.98. 2.tr.98. 3.tr.98. Indeksi lijevo 4.tr.98. 1.tr.99. 2.tr.99. 3.tr.99. 4.tr.99. 1.tr.00. 2.tr.00. 3.tr.00. 4.tr.00. 1.tr.01. 2.tr.01. Stopa promjene desno 1/97. 5/97. 9/97. 1/98. 5/98. 9/98. 1/99. Originalni indeks Trendni ciklus 5/99. 9/99. 1/00. 5/00. 9/00. 1/01. Desezonirani indeks 5/01. 9/01. Slika 2. Slika 4. INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA prosinac 1999. = 100 OPSKRBA ELEKTRI^NOM ENERGIJOM, PLINOM I VODOM prosinac 1999. = 100 115 120 110 105 110 100 100 95 90 90 85 80 80 75 70 70 60 1/97. 5/97. 9/97. 1/98. 5/98. 9/98. 1/99. 5/99. 9/99. 1/00. 5/00. 9/00. 1/01. 5/01. 9/01. 1/97. 5/97. 9/97. 1/98. 5/98. 9/98. 1/99. 5/99. 9/99. 1/00. 5/00. 9/00. 1/01. 5/01. 9/01. Originalni indeks Desezonirani indeks Originalni indeks Desezonirani indeks Trendni ciklus Trendni ciklus 3

REALNI SEKTOR GOSPODARSTVA proizvodnja strojeva i ure aja sa po 0,8 postotnih bodova. Izrazito negativan u~inak na ukupnu proizvodnju u prvih devet mjeseci ostvaren je u proizvodnji radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata i opreme, 1,3 postotna boda, te u proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda, 0,5 postotnih bodova. U kemijskoj industriji proizvodnja je padala u sva tri tromjese~ja teku}e godine smanjenje vrijedi za sve va`ne proizvode: gnojiva, amonijak, ureju, du{i~ne kiseline i dr. U odjeljku proizvodnje RTV i komunikacijskih aparata i opreme proizvodnja je izrazito smanjena u posljednja dva tromjese~ja. U ovoj je godini smanjena proizvodnja telefonskih centrala nakon visokog rasta u 2000., kada je trì{te o~ito u velikoj mjeri njima zadovoljeno. Proizvodnja poluvodi~kih elemenata koji uglavnom opskrbljuju fiksnu telefoniju smanjuje se drugu godinu zaredom. Va`no je istaknuti da je u 12 odjeljaka prera iva~ke industrije ostvaren rast proizvodnje u sva tri tromjese~ja teku}e godine, a me u njima je najintenzivniji rast, 41% u prvih devet mjeseci, zabiljeèn u odjeljku proizvodnje motornih vozila, prikolica i poluprikolica. Posredni pokazatelji potra`nje u ljetnim mjesecima upu}uju na usporavanje njezina rasta u usporedbi s prvom polovicom godine. Doprinos doma}e potra`nje stopi rasta BDP-a od 4,4% u prvoj polovici ove godine iznosio je 3,2 postotna boda. Usporene stope rasta prometa u trgovini na malo u srpnju i kolovozu (iako jo{ visoke) u usporedbi s me ugodi{njim mjese~nim stopama ostvarivanima u prvoj polovici ove godine te visok rast zaliha trgova~ke robe u srpnju i kolovozu u usporedbi s istim mjesecima pro{le godine upu}uju na usporavanje rasta osobne potro{nje. U srpnju je promet od trgovine na malo rastao realno 9,3%, a u kolovozu 8,3% u usporedbi s istim mjesecima prethodne godine, dok su zalihe nominalno vi{e za 15,4%, odnosno 18,3%. S druge strane, primanja stanovni{tva ne pokazuju znatno smanjenje: masa pla}a u tre}em tromjese~ju rasla je realno za 5,1% (5,4% u drugom tromjese~ju) u usporedbi s istim tromjese~jem prethodne godine, a sljede}a najve}a stavka primanja, dràvni transferi stanovni{tvu, rasla je 10,2% (7,1% u drugom Slika 5. INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA PREMA GLAVNIM INDUSTRIJSKIM GRUPACIJAMA stopa promjene u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine Slika 7. FIZI^KI OBUJAM GRAÐEVINSKIH RADOVA prosinac 1999. = 100 110 160 90 150 70 140 50 130 % 30 10 10 120 110 100 90 30 80 50 70 1/97. 5/97. 9/97. 1/98. 5/98. 9/98. 1/99. 5/99. 9/99. 1/00. 5/00. 9/00. 1/01. 5/01. 9/01. 1/97. 5/97. 9/97. 1/98. 5/98. 9/98. 1/99. 5/99. 9/99. 1/00. 5/00. 9/00. 1/01. 5/01. Intermedijarni proizvodi Kapitalni proizvodi Netrajni proizvodi za široku potrošnju Originalni indeks Trendni ciklus Desezonirani indeks Slika 6. Slika 8. PROMET U TRGOVINI NA MALO prosinac 1999. = 100 PRIJEVOZ PUTNIKA I ROBE 120 32 20 110 30 19 100 90 80 prevezeni putnici u mil. 28 26 24 18 17 16 15 14 70 22 13 60 20 12 1/97. 5/97. 9/97. 1/98. 5/98. 9/98. 1/99. 5/99. 9/99. 1/00. 5/00. 9/00. 1/01. 5/01. 1.tr.97. 2.tr.97. 3.tr.97. 4.tr.97. 1.tr.98. 2.tr.98. 3.tr.98. 4.tr.98. 1.tr.99. 2.tr.99. 3.tr.99. 4.tr.99. 1.tr.00. prevezena roba u mil. tona 2.tr.00. 3.tr.00. 4.tr.00. 1.tr.01. 2.tr.01. Originalni indeks Desezonirani indeks Putnici Putnici trendni ciklus Trendni ciklus Roba Roba trendni ciklus 4

ZAPOSLENOST I PLA]E Slika 9. 17 15 13 11 u mil. 9 7 5 3 1 1 1.98. 3.98. BROJ NO]ENJA TURISTA 5.98. 7.98. 9.98. 11.98. 1.99. 3.99. 5.99. 7.99. 9.99. 11.99. 1/00. 3/00. 5/00. 7/00. 9/00. 11/00. 1/01. 3/01. 5/01. 7/01. No}enja turista Desezonirana no}enja turista Trend no}enja turista Zavr{etak turisti~ke sezone donio je i smanjenje ukupne zaposlenosti za gotovo 9 tisu}a osoba (0,6%). Kao {to je vidljivo iz grafi~kog prikaza, u ovoj je godini usporavanje tendencije rasta registrirane nezaposlenosti bilo popra}eno sporijim smanjenjem ukupne zaposlenosti. U rujnu je bilo za 5 tisu}a zaposlenih (0,4%) manje nego u istom mjesecu lani, dok je tijekom prvih devet mjeseci ove godine zaposlenost u prosjeku bila nià za 18 tisu}a osoba (1,3%). Aktivno je stanovni{tvo u rujnu smanjeno za tisu}u osoba, ali ga je u prvih devet mjeseci ove godine u prosjeku bilo vi{e za 7 tisu}a osoba (0,4%). Stopa registrirane nezaposlenosti u rujnu je iznosila 22,0%, {to je za 0,5 postotnih bodova vi{e nego u prethodnom mjesecu te za 0,6 postotnih bodova vi{e nego u istom mjesecu lani. Masa pla}a ispla}enih preko ZAP-a u prvih devet mjeseci ove godine bila je za 11,8% nominalno, odnosno za 5,9% realno ve}a nego lani. Budu}i da je nominalni rast prosje~ne neto pla}e u istom razdoblju prema DZS-u iznosio 7,8%, {to je u realnom izrazu iznosilo 1,8%, u ovoj je godini vidljiv porast broja pla}a koje se ispla}uju preko ZAP-a. tromjese~ju). Rast bankarskih kredita stanovni{tvu u tre}em tromjese~ju ove godine nominalno je za 112,9% ve}i od rasta u istom tromjese~ju prethodne godine. Smanjenje pla}a u okviru rashoda konsolidirane sredi{nje dràve u tre}em tromjese~ju od realno 11,4% u usporedbi s istim tromjese~jem prethodne godine ukazuje na daljnji pad dràvne potro{nje. Rast investicija u ovoj godini, 11,6% u prvom i 7,7% u drugom tromjese~ju, kona~no se pokazao i u obujmu izvedenih gra evinskih radova. Tako su oni u srpnju bili ve}i za 8%, a u kolovozu 5,2% prema istim mjesecima prethodne godine. Osim zaliha trgovinske robe rasle su i zalihe gotovih industrijskih proizvoda u svim mjesecima tre}eg tromjese~ja uz najniù stopu od 3,9%. Inozemna potra`nja za robom stagnirala je u ljetnim mjesecima, dok je potra`nja za uslugama trebala rasti s obzirom na ostvareni broj no- }enja. Kod robnog uvoza u ljetnim se mjesecima i dalje biljeè visoke stope rasta, iako manje od mjese~nog rasta ostvarivanog u proteklom dijelu godine. Rast broja dolazaka turista i broja no}enja koje su oni ostvarili u dvama udarnim ljetnim mjesecima nije spektakularan u usporedbi s porastom u istim mjesecima prethodne godine. Dolasci su rasli za 4,7% u srpnju i 5,8% u kolovozu, a no}enja 11% i 5% u usporedbi s istim mjesecima 2000. godine. Niske me ugodi{nje stope rasta broja no}enja rezultat su pada no}enja doma}ih turista od 9,6% u srpnju i 6,4% u kolovozu, ali i nevelikog rasta no}enja stranih turista, 13,6% u srpnju i 6,3% u kolovozu. Lo{e vrijeme negativno je utjecalo na ostvarenja fizi~kih pokazatelja u kolovozu. Zaposlenost i pla}e Slika 10. 410 390 370 nezaposleni u tis. 350 330 310 290 270 250 1/97. Slika 11. 24 23 22 admin. st. nez. (%) 21 20 19 18 ZAPOSLENI I NEZAPOSLENI 5/97. 9/97. 1/98. 5/98. 9/98. 1/99. 5/99. 9/99. 1/00. 5/00. 9/00. 1/01. 5/01. 9/01. Nezaposleni Nezaposleni trend Zaposleni ADMINISTRATIVNA I ANKETNA STOPA NEZAPOSLENOSTI 1450 1430 1410 1390 1370 1350 1330 1310 1290 19 18 17 16 15 14 13 zaposleni u tis. anketna st. nez. (%) Dok je u evidenciju HZZ-a tijekom rujna prijavljeno 29 tisu- }a osoba, odljev iz evidencije iznosio je 22 tisu}e osoba {to je registriranu nezaposlenost pove}alo za 7 tisu}a osoba. Taj je porast nezaposlenosti bio dominantno sezonskog karaktera te nije znatno ubrzao trend njezina rasta. Krajem rujna registrirana je nezaposlenost iznosila 376 tisu}a, {to je za 17 tisu}a (4,6%) vi{e nego u istom mjesecu lani. 17 16 15 1/97. 5/97. 9/97. 1/98. 5/98. 9/98. 1/99. 5/99. 9/99. 1/00. 5/00. 9/00. 1/01. Administrativna stopa nezaposlenosti Administrativna stopa nezaposlenosti trend Anketna stopa nezaposlenosti 5/01. 9/01. 12 11 10 5

CIJENE Slika 12. Slika 13. MASA PLA]A ISPLA]ENIH PREKO ZAP-a bez djelatnosti financijskog posredovanja CIJENE NA MALO I TEMELJNA INFLACIJA mjese~ne promjene 3,0 3,4 3,2 2,5 3,2 3,0 2,0 u mlrd. HRK 3,0 2,8 2,6 2,4 2,8 2,6 2,4 cijene iz prosinca 1999. % 1,5 1,0 0,5 0,0 2,2 2,2 0,5 1,0 2,0 1/97. 5/97. 9/97. 1/98. 5/98. 9/98. 1/99. 5/99. 9/99. 1/00. 5/00. 9/00. 1/01. 5/01. 9/01. 2,0 1/97. 5/97. 9/97. 1/98. 5/98. 9/98. 1/99. 5/99. 9/99. 1/00. 5/00. 9/00. 1/01. 5/01. 9/01. Nominalna lijevo Realna desno Cijene na malo Temeljna inflacija Cijene Cijene na malo u listopadu su u prosjeku smanjene 0,1% u usporedbi s prethodnim mjesecom, dok su u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine u prosjeku vi{e 3,2%. Cijene na malo u prvih su deset mjeseci porasle ukupno 3,0%, {to je znatno manji rast u usporedbi s istim razdobljem pro{le godine u kojem su cijene na malo u prosjeku pove}ane 7,2%. Mjese~ni pad cijena na malo u listopadu najve}im je dijelom rezultat pojeftinjenja prehrambenih proizvoda za 1,1%. U listopadu su cijene na malo koje ulaze u izra~un temeljne inflacije u prosjeku ostale nepromijenjene u usporedbi s prethodnim mjesecom, dok se trend smanjenja me ugodi{nje stope temeljne inflacije nastavio te ona sada iznosi 2,1%, odnosno upola manje nego godinu dana prije. Cijene industrijskih proizvoda pri proizvo a~ima u listopadu su pove}ane 0,2% u usporedbi s rujnom te su na me ugodi{njoj razini u prosjeku vi{e 2,1%. Dràvni zavod za statistiku objavio je revidirana priop}enja o kretanju indeksa cijena na malo i tro{kova ìvota u kolovozu i rujnu ove godine. Revidirani indeksi rezultat su metodolo{kih pobolj{anja izra~una jer uzimaju u obzir uz promjenu cijene minute lokalnih telefonskih poziva i promjenu cijene minute me uùpanijskih razgovora, kao i njihov udio u strukturi prometa HT-a u naturalnim jedinicama. Revidirani indeks porasta cijena telefonskih usluga u kolovozu na taj na~in u ve}oj mjeri odraàva prosje~nu promjenu cijena telefonskih usluga uzrokovanu primjenom novog tarifnog sustava. Prema novom izra- ~unu cijene na malo u kolovozu su porasle 1,0% (prema prvotnoj verziji 1,8%) u usporedbi s prethodnim mjesecom, odnosno na me ugodi{njoj razini 4,9% ({to je za 0,9 postotnih bodova manji rast od prvobitno objavljenog). Slika 14. % Slika 15. % 110 108 106 104 102 100 CIJENE NA MALO, TEMELJNA INFLACIJA I CIJENE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA PRI PROIZVOÐAÎMA stopa promjene u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine 12 10 8 6 4 2 0 2 4 98 96 94 INDEKS RELATIVNE CIJENE MEÐUNARODNO NEUTR IVIH DOBARA omjer cijena usluga i cijena robe (iz indeksa cijena na malo), prosinac 1999. = 100 92 90 1/97. 5/97. 9/97. 1/98. 5/98. 9/98. 1/99. 5/99. 9/99. 1/00. 5/00. 9/00. 1/01. 5/01. 9/01. 1/97. 5/97. 9/97. 1/98. 5/98. 9/98. 1/99. 5/99. 9/99. Cijene na malo Cijene pri proizvo a~ima 1/00. 5/00. 9/00. 1/01. Temeljna inflacija 5/01. 9/01. 6

TEÂJ Te~aj Nakon 0,9-postotnog ja~anja kune u rujnu kretanja na doma}em deviznom trì{tu u listopadu obiljeìo je nastavak trenda aprecijacije nominalnog te~aja kune prema euru. Te~aj kune zabiljeèn krajem listopada dosegnuo je 7,44 HRK/EUR te je oja~ao 1,3% u usporedbi s te~ajem od 7,54 HRK/EUR ostvarenim koncem rujna. Nominalni te~aj kune prema euru tako je u posljednja dva mjeseca oja~ao ukupno 2,2%, djelomi~no nadoknadiv{i znatan pad vrijednosti u kolovozu od 5,9%. Tijekom rujna i listopada sredi{nja je banka intervencijama na deviznom trì{tu otkupila od poslovnih banaka ukupno 230,5 mil. EUR (180,7 mil. u rujnu te 49,8 mil. u listopadu). Osim toga Ministarstvo financija prodalo je tijekom rujna sredi{njoj banci dio deviza od emisije dràvnih obveznica na eurotrì{tu i doma}em trì{tu u ukupnoj vrijednosti od 185,8 mil. EUR. Tim je transakcijama nadokna eno smanjenje ukupnih me unarodnih pri~uva HNB-a zabiljeèno u kolovozu kada je, radi ub- Slika 18. 120 118 116 114 112 110 108 106 104 102 100 a INDEKS REALNOGA EFEKTIVNOG TEÂJA KUNE UZ CIJENE NA MALO (IRET1) I CIJENE PRI PROIZVO\AÎMA (IRET2) 1995. = 100 1/97. 4/97. 7/97. 10/97. 1/98. 4/98. 7/98. 10/98. 1/99. 4/99. 7/99. 10/99. 1/00. 4/00. 7/00. 10/00. IRET1 a pad indeksa ozna~ava realnu aprecijaciju kune IRET2 1/00. 4/01. 7/01. Slika 16. srednji te~aj HNB-a 9,5 9,0 8,5 8,0 7,5 7,0 6,5 6,0 5,5 5,0 Slika 17. 135 130 125 120 115 110 105 100 95 90 NOMINALNI DNEVNI TEÂJ KUNE a PREMA EURU I AMERI^KOM DOLARU 1/1/97. 1/4/97. 30/6/97. 28/9/97. 27/12/97. 27/3/98. 25/6/98. 23/9/98. 22/12/98. 22/3/99. 20/6/99. 18/9/99. 17/12/99. 16/3/00. 14/6/00. 12/9/00. 11/12/00. 11/3/01. 9/6/01. 7/9/01. a ECU prije sije~nja 1999. HRK/EUR HRK/USD INDEKS DNEVNOGA NOMINALNOG EFEKTIVNOG TEÂJA KUNE a 1995. = 100 1/1/97. 1/4/97. 30/6/97. 28/9/97. 27/12/97. 27/3/98. 25/6/98. 23/9/98. 22/12/98. 22/3/99. 20/6/99. 18/9/99. 17/12/99. 16/3/00. 14/6/00. 12/9/00. 11/12/00. 11/3/01. 9/6/01. 7/9/01. a pad indeksa ozna~ava aprecijaciju kune laàvanja deprecijacijskih pritisaka, sredi{nja banka na deviznim aukcijama prodala ukupno 410,25 mil. EUR. Tijekom listopada kuna je oja~ala i prema ostalim stranim valutama koje ~ine ko{aricu za izra~un nominalnog efektivnog te~aja prema ameri~kom dolaru kuna je aprecirala 0,1%, prema {vicarskom franku 0,9% te prema britanskoj funti i slovenskom tolaru 1,1%. Spomenuta me uvalutna kretanja rezultirala su ukupnom aprecijacijom nominalnoga efektivnog te~aja kune od 0,9% tijekom listopada ove godine. U kolovozu je ostvarena mjese~na deprecijacija indeksa realnoga efektivnog te~aja kune (deflacioniranog cijenama industrijskih proizvoda pri proizvo a~ima) od 1,4%. Me utim, tijekom prvih osam mjeseci indeks realnoga efektivnog te~aja (uz cijene pri proizvo a~ima) ukupno je aprecirao 0,6%. Monetarna kretanja U rujnu je nastavljen nominalni rast ve}ine monetarnih agregata, unato~ o~ekivanom uobi~ajenom sezonskom padu. Takva kretanja posljedica su oporavka vrijednosti dijela agregata nakon kolovoskog smanjenja izazvanog te~ajnim {pekulacijama. Nov~ana je masa (M1), nakon pada u kolovozu, tijekom rujna nominalno porasla. Takav nominalni rast u suprotnosti je sa sezonalno{}u njezina kretanja, pa je stoga vidljiv oporavak desezonirane vrijednosti, {to je utjecalo na ispravljanje i nastavak trenda rasta M1. Krajem rujna M1 iznosio je 20,3 mlrd. kuna {to je 12,5% vi{e nego na kraju pro{le godine. Rastu M1 najvi{e je pridonio oporavak depozitnog novca, koji je u rujnu porastao 0,5 mlrd. kuna, dok je gotov novac nakon zavr{etka turisti~ke sezone lagano opao, ali je taj pad manji od onih zabilje- ènih u prethodnim godinama. Tako je u rujnu zabiljeèn djelomi~ni oporavak depozitnog novca poduze}a koji je porastao 0,2 mlrd. kuna (3,4%) nakon velikog smanjenja u kolovozu (-9,1%) kada su poduze}a iskoristila mogu}nost kupovine deviza i znatno pove}ala svoje devizne depozite (47%). Devizni depoziti i dalje biljeè rast. Iako su tijekom rujna 7

MONETARNA KRETANJA Slika 19. Slika 22. NOV^ANA MASA MONETARNI AGREGAT M4 25 90 80 20 70 60 u mlrd. HRK 15 10 u mlrd. HRK 50 40 30 5 20 10 0 0 Slika 23. 300 NETO INOZEMNA AKTIVA, UKUPNA LIKVIDNA SREDSTVA I PLASMANI BANAKA PRIVATNOM SEKTORU stopa rasta realne trendne vrijednosti u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine, prosinac 1999. = 100 250 200 150 % 100 50 0 50 1/97. 5/97. 9/97. 1/98. 5/98. 9/98. 1/99. 5/99. 9/99. 1/00. 5/00. 9/00. 1/01. 5/01. 9/01. 1/97. 5/97. 9/97. 1/98. 5/98. 9/98. 1/99. 5/99. 9/99. 1/00. 5/00. 9/00. 1/01. 5/01. 9/01. 1/97. 5/97. 9/97. 1/98. 5/98. 9/98. 1/99. 5/99. 9/99. 1/00. 5/00. 9/00. 1/01. 5/01. 9/01. M1 Depozitni novac M1 trendni ciklus Gotovina Devizni depoziti Kunski depoziti Nov~ana masa Slika 20. STOPE RASTA DEPOZITNOG NOVCA STANOVNI[TVA I PODUZE]A stopa promjene u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine 70 60 50 40 30 % 20 10 0 10 20 30 1/97. 5/97. 9/97. 1/98. 5/98. 9/98. 1/99. 5/99. 9/99. 1/00. 5/00. 9/00. 1/01. 5/01. 9/01. Stanovni{tvo Poduze}a NIA Ukupna likvidna sredstva Plasmani Slika 21. Slika 24. KREDITI STANOVNI[TVU I PODUZE]IMA I NETO POTRA@IVANJA OD DR@AVE stopa promjene u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine REALNI NOVAC deflacioniran indeksom cijena na malo, prosinac 1999. = 100 120 90 21 100 80 19 80 60 70 17 % 40 20 u mlrd. HRK 60 15 u mlrd. HRK 0 50 13 20 40 11 40 60 30 9 1/97. 5/97. 9/97. 1/98. 5/98. 9/98. 1/99. 5/99. 9/99. 1/00. 5/00. 9/00. 1/01. 5/01. 9/01. 1/97. 5/97. 9/97. 1/98. 5/98. 9/98. 1/99. 5/99. 9/99. 1/00. 5/00. 9/00. 1/01. 5/01. 9/01. Stanovni{tvo Poduze}a Dr`ava Nov~ana masa desno Ukupna likvidna sredstva lijevo 8

MONETARNA KRETANJA nominalno porasli tek 0,3%, zbog ja~anja te~aja kune koja je prema euru aprecirala 0,9%, efektivni rast deviznih depozita iznosio je oko 1,4%. Krajem rujna devizni depoziti iznosili su 58,7 mlrd. kuna 25,1% vi{e nego na kraju pro{le godine. Na rast deviznih depozita u rujnu najvi{e je utjecao rast depozita stanovni{tva, dok su poduze}a blago smanjila svoje devizne depozite (-7%) nakon velikog pove}anja u kolovozu (47%). Kunski su depoziti, poslije smanjenja u kolovozu od 4,1%, u rujnu ostali gotovo nepromijenjeni. Krajem rujna kunski depoziti iznosili su 8,9 mlrd. kuna {to je 16,1% vi{e nego na kraju pro{le godine. Takva kretanja utjecala su na nastavak rasta ukupnih likvidnih sredstava (M4) koja su krajem rujna iznosila 88,3 mlrd. kuna, tj. 20,9% vi{e nego na po~etku godine. Na strani aktive najbitnija promjena u rujnu ostvarena je kod neto inozemne aktive poslovnih banaka. Podsjetimo, u kolovozu su poslovne banke, nakon vi{emjese~nog odràvanja kratke devizne pozicije (neto inozemna aktiva je negativna ako je inozemna aktiva manja od inozemne pasive), iznenada pove}ale svoju inozemnu aktivu i ostvarile dugu deviznu poziciju (pozitivna NIA). Takva kretanja, zajedno s rastom deviznih depozita poduze}a, utjecala su na deprecijacijske pritiske. Nakon intervencija HNB-a i stabilizacije te~aja poslovne su banke tijekom rujna ponovo skratile svoju deviznu poziciju. Tako je NIA poslovnih banaka smanjena sa 2,4 mlrd. kuna krajem kolovoza na -0,4 mlrd. kuna krajem rujna. Banke su to u~inile smanjenjem inozemne aktive za 12,1% zbog toga {to je uvedeno kunsko izdvajanje dijela obvezne pri~uve obra~unate na devizne depozite, dok je inozemna pasiva poslovnih banaka ostala nepromijenjena. Istodobno je HNB otkupio ve}inu prodanih deviza tako da je efekt promjene NIA monetarnog sustava neutralan. Iako su tijekom rujna krediti poduze}ima lagano smanjeni ( 1,3%), njihov ukupni rast u prvih devet mjeseci iznosi 15,8%. U istom razdoblju rast kredita stanovni{tvu iznosi 24,7%. Plasmani banaka ostalim sektorima i dalje sna`no rastu, te su zamijenili NIA kao glavni generator rasta M4. Krajem rujna plasmani su iznosili 71,4 mlrd. kuna, 17,4% vi{e nego na kraju pro{le godine. Neto potraìvanja banaka od sredi{nje dràve krajem rujna iznose 12,9 mlrd. kuna {to je za 1,3 mlrd. kuna ili 11,3% vi{e nego u prethodnom mjesecu. Na to pove}anje najvi{e je utjecao plasman u obveznice s valutnom klauzulom (neto promjena 1 mlrd. kuna) i smanjenje depozita dràve kod banaka (0,5 mlrd. kuna). U prvih devet mjeseci neto potraìvanja banaka od sredi{nje dràve porasla su 15,3%. U listopadu je nastavljena posljednja faza promjene instrumenta obvezne pri~uve, a to je unifikacija valute izdvajanja. Dana 8. listopada banke su dodatnih 10% devizne obvezne pri~uve izdvojile u kunama. Tako se, u skladu s Odlukom Savjeta HNB-a od 5. rujna, ukupno 20% devizne obvezne pri~uve izdvaja u kunama, a preostalih 80% i nadalje u devizama. Primjenom tih mjera razina kunske obvezne pri~uve pove}ana je sa 4,8 mlrd. kuna u rujnu na vi{e od 6,0 mlrd. kuna u listopadu, dok je razina izdvojene devizne obvezne pri~uve smanjena sa 6,7 mlrd. kuna na 6,4 mlrd. kuna. Minimalan u~inak promjene propisa na smanjenje razine devizne obvezne pri~uve rezultat je sna`nog porasta devizne osnovice. Slika 25. u mil. USD Slika 27. umlrd.kuna 4500 Slika 26. 1,65 1,60 1,55 1,50 1,45 1,40 1,35 1,30 1,25 1,20 7 6 5 4 3 2 1 0 1 4000 3500 3000 2500 2000 1500 1000 1/97. 1/8/00. 1/97. 5/97. BLAGAJNI^KI ZAPISI HNB-a, SLOBODNA NOVÂNA SREDSTVA NA RAÛNIMA ZA NAMIRENJE BANAKA I TREZORSKI ZAPISI MF-a KOD BANAKA 31/8/00. 5/97. 9/97. 29/9/00. 9/97. 1/98. 30/10/00. ME\UNARODNE PRIÛVE HRVATSKE NARODNE BANKE Prvo izdvajanje deviznog dijela obvezne pri~uve na ra~une HNB-a 1/98. MONETARNI MULTIPLIKATORI m1=m1/m0 i m4=m4/m0 5/98. M1/M0 lijevo 29/11/00. 5/98. 9/98. 2/1/01. 9/98. 1/99. 31/1/01. 1/99. 5/99. 1/3/01. 5/99. Me unarodne pri~uve Neto raspoloìve pri~uve a a NRP= Me unarodne pri~uve inozemna pasiva devizni blagajni~ki zapisi obvezna pri~uva u devizama 9/99. 30/3/01. 9/99. 1/00. 2/5/01. Kunski i devizni BZ Slobodna nov~ana sredstva 1/00. 5/00. M4/M0 desno 1/6/01. 5/00. 9/00. 3/7/01. 9/00. 1/01. 20/8/01. 1/01. 5/01. 18/9/01. 5/01. 17/10/01. Trezorski zapisi 9/01. 9/01. 7,5 7,0 6,5 6,0 5,5 5,0 4,5 4,0 3,5 3,0 9

TR@I[TE NOVCA I KAMATNE STOPE Promjena instrumenta obvezne pri~uve ima u~inke na inozemnu aktivu i sredi{nje banke i poslovnih banaka. Bankama se osloba a dio deviznih sredstava koja su do sada morale izdvajati kao deviznu obveznu pri~uvu. Stoga poslovne banke mogu pove}ati svoju inozemnu aktivu. S druge strane, ukupne bruto devizne pri~uve sredi{nje banke umanjuju se za taj isti iznos. Te promjene nemaju u~inaka na neto pri~uve sredi{nje banke. Izdvajanje obvezne pri~uve u kunama uzrokovalo je odljev kunske likvidnosti banaka. Porast kunske pri~uve financiran je najve}im dijelom smanjenjem kunskih blagajni~kih zapisa, dok je razina deviznih blagajni~kih zapisa ostala nepromijenjena. Promjena svakog instrumenta ima razli~ite u~inke na pojedine banke. Stoga, iako se instrumenti monetarne politike odnose linearno na sve banke i {tedionice u sustavu, sredi{nja banka vodi ra~una da se pojedine banke, znatnije pogo ene novim mjerama, uredno prilagode novim propisima. Krajem rujna organizirana je izvanredna aukcija kunskih blagajni~kih zapisa s rokom dospije}a od 11 dana. Upisana je gotovo 1 mlrd. kuna. Datum dospije}a zapisa, 8. listopada, podudara se s datumom izdvajanja kunske obvezne pri~uve po novim propisima. Na taj je na~in sredi{nja banka omogu}ila bankama kratkoro~no plasiranje vi{kova kunske likvidnosti potrebnih za izdvajanje obvezne pri~uve. Nakon izdvajanja 8. listopada razina likvidnosti u sustavu bila je smanjena, a kamatne su stope na trì{tu novca rasle. Kako bi uravnoteìla likvidnost, sredi{nja je banka organizirala repo u trajanju od 12. do 15. listopada, koji je iznosio 0,57 mlrd. kuna. Kako je na dan dospije}a repo posla, 16. listopada, dio banaka jo{ imao dodatne potrebe za kunskom likvidno{}u, HNB je organizirao otkup deviza u iznosu od 48,9 mlrd. EUR. Likvidnost se nakon toga popravila razina ra~una za namirenje prema{ivala je 2,5 mlrd. kuna. Slika 28. % 12 10 8 6 4 2 0 Slika 29. % 10 9 8 7 6 5 4 PROSJE^NA KAMATNA STOPA NA TR@I[TU NOVCA ZAGREB dnevni podaci, na godi{njoj razini 26/10/00. 14/11/00. 30/11/00. 18/12/00. 8/1/01. 24/1/01. 9/2/01. 27/2/01. 15/3/01. 2/4/01. 19/4/01. 8/5/01. 24/5/01. 12/6/01. 29/6/01. 17/7/01. 2/8/01. 21/8/01. 6/9/01. 24/9/01. 10/10/01. 26/10/01. KAMATNE STOPE NA KUNSKE BLAGAJNI^KE ZAPISE HNB-a I TREZORSKE ZAPISE MF-a na dan aukcije Izvor: TNZ 3 Trì{te novca i kamatne stope Nakon velikog porasta kamatnih stopa tijekom kolovoza zbog velike potra`nje na nov~anom trì{tu, u rujnu je zabilje- èn njihov pad. Po~etkom listopada kamatne su stope po~ele opet rasti. Potra`nja je znatno porasla zbog izdvajanja obveznih pri~uva. Pritom je najve}i utjecaj imala odluka da banke moraju dio svojih obveznih pri~uva obra~unatih na devizni dio osnovice izdvojiti u kunama. Privremeni porast kamatnih stopa zabiljeèn je i sredinom listopada zbog porasta potra`nje za kratkoro~nim pozajmicama (odràvanje obvezne pri~uve), no ubrzo je kamatna stopa snièna na razinu od oko 4%. Prosje~na mjese~na kamatna stopa bila je na razini od 4,9% (u rujnu 5,4%). Traèni iznosi na trì{tu novca nadma{ili su tijekom listopada ponu ene. Promet je bio na razini od 62 mil. kuna na dan, 11,4% vi{e nego u rujnu. Najve}i dio prometa otpada na pozajmice uz opoziv (82%). To je dobar pokazatelj nespremnosti kreditora da plasiraju svoja sredstva na duè rokove. Tijekom listopada pove}an je i no}ni promet, osobito sredinom mjeseca. Prosje~ne su kamatne stope u no}nom prometu krajem rujna pale na razine od oko 2%, a po~etkom listopada ponovno su porasle. Posljednjih dana listopada bile su na razinama oko 3,5%. 25/10/00. 15/11/00. 6/12/00. 27/12/00. 17/1/01. 7/2/01. 28/2/01. 21/3/01. 11/4/01. 2/5/01. 23/5/01. 13/6/01. 4/7/01. 25/7/01. 15/8/01. 5/9/01. 26/9/01. 17/10/01. BZ 35 dana TZ 42 dana Napomena: zbog uvo enja novog sustava upisa BZ posljednji su upisi ostvareni na rokove od 28, odnosno 21 dan. Slika 30. % 20 18 16 14 12 10 8 1/97. 5/97. PROSJE^NE KAMATNE STOPE POSLOVNIH BANAKA NA KUNSKE KREDITE na godi{njoj razini 9/97. 1/98. 5/98. 9/98. Bez valutne klauzule Bez valutne klauzule trend 1/99. 5/99. 9/99. 1/00. 5/00. 9/00. 1/01. 5/01. 9/01. S valutnom klauzulom S valutnom klauzulom trend 10

PLATNA BILANCA Slika 31. % 6,0 5,5 5,0 4,5 4,0 3,5 3,0 2,5 Slika 32. postotni bodovi 17 15 13 11 9 7 5 1/97. 1/97. 5/97. 5/97. 9/97. 9/97. PROSJE^NE KAMATNE STOPE POSLOVNIH BANAKA NA DEPOZITE na godi{njoj razini 1/98. 5/98. 9/98. 1/99. Kunski depoziti trend 5/99. 9/99. 1/00. RAZLIKA IZME\U KAMATNIH STOPA NA KREDITE I DEPOZITE 1/98. 5/98. 9/98. 1/99. 5/99. 9/99. 1/00. 5/00. 9/00. 1/01. 5/01. 9/01. Devizni depoziti trend 5/00. a a Kunski krediti kunski depoziti b Kunski krediti devizni depoziti Napomena: razlika je izra~unata kao razlika prosje~nih kamatnih stopa na kredite i depozite. a b Bez valutne klauzule; S valutnom klauzulom Slika 33. % 20 18 16 14 12 10 8 6 4 1/97. 5/97. 9/97. 1/98. 5/98. 9/98. 1/99. 5/99. 9/99. 1/00. 5/00. 9/00. PROSJE^NE KAMATNE STOPE POSLOVNIH BANAKA NA KUNSKE KREDITE bez valutne klauzule, na godišnjoj razini Kunski kratkoro~ni krediti pravnim osobama Kunski kratkoro~ni krediti pravnim osobama trend Napomena: prosje~na kamatna stopa je ponderirani prosjek kamatnih stopa na kratkoro~ne kredite poduze}ima na zahtjev i ostale kratkoro~ne kredite. 9/00. 1/01. 1/01. 5/01. 5/01. 9/01. 9/01. Primarno trì{te kratkoro~nih kunskih vrijednosnica Hrvatske narodne banke i Ministarstva financija bilo je tijekom ljeta obiljeèno padom kamatnih stopa i padom upisanih iznosa. Tijekom rujna kamatne su stope bitno pove}ane zbog potrebe da se zaustave deprecijacijski pritisci (HNB) i zbog kratkoro~nog financiranja prora~unskog deficita (MF). Prosje~ne kamatne stope na kunske blagajni~ke zapise pove}ane su za 1 postotni bod u usporedbi s kolovozom. Kod trezorskih zapisa Ministarstva financija kamatne su stope pove}ane izme u 1 i 1,9 postotnih bodova (ovisno o roku dospije}a) tijekom rujna. Upisani se iznos, nakon velikog pada tijekom kolovoza i rujna, po~eo lagano pove}avati tek u listopadu. To je omogu}ilo ponovno blago smanjivanje kamatnih stopa tijekom proteklog mjeseca. Kamatne stope na devizne blagajni~ke zapise znatno su smanjene, u skladu s padom kamatnih stopa na svjetskim tr- ì{tima zbog doga aja u SAD-u. Kamatne su stope ionako imale opadaju}i trend zbog globalne recesije, a taj ga je {ok samo poja~ao. Zbog ve}eg pada kamatnih stopa na blagajni~ke zapise u ameri~kim dolarima vi{e se upisuju devizni blagajni~ki zapisi u eurima. Prosje~ne kamatne stope poslovnih banaka imaju i dalje, uglavnom, trend pada. Kod ve}ine aktivnih kamatnih stopa posljednjih je mjeseci taj trend usporen, a kod nekih i obrnut. Na primjer, trend kamatnih stopa na kratkoro~ne kredite poduze}ima pokazuje lagani rast posljednjih mjeseci. Ali, s obzirom na razinu stope inflacije, jo{ se radi o niskim razinama realnih vrijednosti tih kamatnih stopa. O~ito je da su se aktivne kamatne stope pribliìle granici kada daljnje spu{tanje uvjetuje ja~e promjene u poslovanju banaka, ali i u gospodarskom okruènju. Pad aktivnih kamatnih stopa bio je pra}en padom pasivnih kamatnih stopa. Te kamatne stope jo{ imaju jaki trend pada. Razlika izme u aktivnih i pasivnih kamatnih stopa zaustavila se na razini od 6 postotnih bodova i lagano se pove}ava zbog smanjivanja pasivnih kamatnih stopa, dok je pad aktivnih kamatnih stopa zaustavljen. Platna bilanca Nakon {to je sredinom godine do{lo do usporavanja rasta robnog uvoza, vrijednost uvoza u prvih devet mjeseci u apsolutnom iznosu ve}a je za 19% u usporedbi s istim razdobljem pro{le godine, te je iznosila 6,8 mlrd. USD. Od sije~nja do rujna izvezeno je ukupno 3,4 mlrd. USD, odnosno 3% vi{e nego od sije~nja do rujna 2000. Kumulativni robni deficit, nastao kao rezultat tih kretanja, dosegnuo je 3,4 mlrd. USD, te je zabiljeìo pove}anje od 41% prema istom razdoblju 2000. U kolovozu je uvezeno robe u vrijednosti 689 mil. USD (15% vi{e nego u kolovozu 2000.), a vrijednost izvoza iznosila je 424 mil. USD (14% vi{e nego u kolovozu 2000.), {to je rezultiralo robnim deficitom od 265 mil. USD, za 17% ve}im nego u kolovozu 2000. U rujnu je ostvaren uvoz od 740 mil. USD, odnosno 5% ve}i nego u rujnu 2000. U istom je razdoblju izvezeno robe u vrijednosti 391 mil. USD (smanjenje od 2,5% u usporedbi s rujnom 2000.), pa je kao rezultat tih kretanja rujanski robni deficit iznosio 349 mil. USD (pove}anje od 16% u usporedbi s istim razdobljem pro{le godine). Promatrano u kunskim vrijednostima, robni je deficit u ko- 11

DR@AVNE FINANCIJE PLATNA BILANCA (preliminarni podaci), u mil. USD Slika 36. Indeksi I. VI. 2001. I. VI. 2000. I. VI.01./I. VI.00. Teku}e transakcije 1.419,5 676,9 209,7 DEFICIT ROBNE RAZMJENE u teku}im cijenama Kapitalne i financijske transakcije (bez pri~uva) 727,6 296,7 245,2 450 4,0 Me unarodne pri~uve HNB-a 526,8 281,4 187,2 Neto pogre{ke i propusti 691,9 380,2 181,9 400 3,5 Izvor: HNB lovozu iznosio 2,2 mlrd. kuna (porast od 16% u usporedbi s kolovozom 2000). U istom mjesecu izvezeno je robe u vrijednosti 3,5 mlrd. kuna (12% vi{e nego u kolovozu pro{le godine), dok je vrijednost uvoza iznosila 5,7 mlrd. kuna (porast od 13% u usporedbi s kolovozom 2000.). U rujnu je ostvaren robni deficit od 2,9 mlrd. kuna (11% ve}i nego u rujnu 2000). Vrijednost izvoza iznosila je 3,2 mlrd. kuna (7% manje nego u rujnu 2000.), dok je uvoz zabiljeìo razinu od 6,1 mlrd. kuna (1% vi{u nego u istom mjesecu 2000.). Podaci za kolovoz i rujan utjecali su na smanjenje prosje~ne u mil. USD 350 300 250 200 1/97. 5/97. 9/97. 1/98. 5/98. 9/98. 1/99. 5/99. 9/99. 1/00. 5/00. Trend robnog deficita u USD Trend robnog deficita u HRK 9/00. 1/01. 5/01. 9/01. 3,0 2,5 2,0 1,5 u mlrd. HRK Slika 34. 8,5 7,5 6,5 u mlrd. HRK 5,5 4,5 3,5 2,5 1,5 1/97. 5/97. ROBNI IZVOZ (fob) I UVOZ (cif) I TREND u teku}im cijenama 9/97. 1/98. 5/98. 9/98. 1/99. 5/99. 9/99. 1/00. 5/00. 9/00. 1/01. 5/01. 9/01. mjese~ne razine robnog deficita utvr ene na osnovi trendnih vrijednosti. Ona je tijekom prvih devet mjeseci 2001. iznosila 376 mil. USD (za 24% vi{e od prosje~ne mjese~ne razine robnog deficita utvr ene trendnim vrijednostima u 2000.). Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti i dalje je prisutan rast uvoza kapitalnih dobara. Izraèno u kunskim vrijednostima, prera iva~ka industrija zabiljeìla je u prvih devet mjeseci 2001. rast uvoza od 22,5% u usporedbi s prvih devet mjeseci 2000. Ostvarena stopa rasta ponajvi{e je rezultat porasta uvoza u proizvodnji strojeva i ure aja (33%), proizvodnji tekstila (62%), proizvodnji hrane i pi}a (24%), proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica (35%) i u proizvodnji metala (37%). Rastu ukupnog izvoza ostvarenog od sije~nja do rujna (5% u kunskim vrijednostima) najvi{e je pridonijelo pove}anje izvoza hrane i pi}a (9%) te pove}anje izvoza tekstila za 13%. Trend uvoza Trend izvoza Uvoz Izvoz Dràvne financije Slika 35. 1200 1100 1000 900 u mil. USD 800 700 600 500 400 300 200 1/97. 5/97. ROBNI IZVOZ (fob) I UVOZ (cif) I TREND u teku}im cijenama 9/97. 1/98. 5/98. 9/98. 1/99. 5/99. Trend uvoza Trend izvoza 9/99. 1/00. 5/00. 9/00. Uvoz Izvoz 1/01. 5/01. 9/01. Realni kumulativni manjak konsolidirane sredi{nje dràve (bez kapitalnih prihoda), utvr en na osnovi trendnih vrijednosti, iznosio je za prvih devet mjeseci 2001. godine 5,4 mlrd. kuna i tako bio 1 mlrd. kuna niì u usporedbi s istim pro{logodi{njim razdobljem. Takav razvoj rezultat je ponajprije znatnog pada rashoda, koji su u usporedbi s istim razdobljem pro{le godine manji za 6,5%. Ukupni manjak konsolidirane sredi{nje dràve prema originalnim, nominalnim podacima za prvih devet mjeseci 2001. godine iznosio je 5,1 mlrd. kuna. U rujnu je manjak iznosio 0,8 mlrd. kuna. Manjak je, prema podacima Ministarstva financija, najve}im dijelom financiran neto inozemnim zaduìvanjem (1,5 mlrd. kuna), dok je na doma}em trì{tu izvr{ena neto otplata duga u visini od 710 mil. kuna (od ~ega 568 mil. kuna poslovnim bankama, a 142 mil. kuna monetarnim vlastima i ostalima u sklopu doma}eg financiranja). U prikazu realnog vi{ka, odnosno manjka dràvnog prora- ~una prema razinama dràve, iz cjelokupne serije eliminirani 12

DR@AVNE FINANCIJE Slika 37. Slika 38. 8000 UKUPNI PRIHODI I RASHODI KONSOLIDIRANE SREDI[NJE DR@AVE stalne cijene, prosinac 1999. = 100 a 2000 VI[AK/MANJAK DR@AVNOG PRORAÛNA a stalne cijene, prosinac 1999. = 100 7000 1500 1000 6000 500 u tis. HRK 5000 4000 3000 u tis. HRK 0 500 1000 1500 2000 2000 1000 2500 0 3000 1/97. 5/97. 9/97. a bez kapitalnih prihoda 1/98. 5/98. 9/98. 1/99. 5/99. 9/99. 1/00. 5/00. Ukupni rashodi trend Ukupni prihodi trend 9/00. 1/01. 5/01. 9/01. 1/97. 5/97. 9/97. 1/98. 5/98. 9/98. 1/99. 5/99. 9/99. 1/00. Izvanprora~unski fondovi b Konsolidirana sredi{nja dràva a b bez kapitalnih prihoda; bez mirovinskog fonda 5/00. 9/00. 1/01. 5/01. 9/01. Sredi{nja dràva su podaci mirovinskog fonda, jer se njegovi prihodi i rashodi od 1. srpnja ove godine vode preko Dràvne riznice. U rujnu ove godine realni manjak dràvnog prora~una pove}ao je manjak konsolidirane sredi{nje dràve za 407 mil. kuna. U sferi privatizacijskih prihoda u rujnu nije bilo ve}ih novih priljeva. Tako su u razdoblju od sije~nja do rujna 2001. realizirana 102 mil. kuna od ukupno 6,5 mlrd. kuna koliko je planirano posljednjim rebalansom prora~una. Financiranje manjka konsolidirane sredi{nje dràve, u mil. HRK I IX. 2001. Rebalans prora~una za 2001. Ukupno financiranje 5.087 3.188 Doma}e financiranje -795 1.471 Od ostale op}e dràve 0 0 Od monetarnih vlasti 499 0 Od poslovnih banaka 16 1.301 Ostalo doma}e financiranje 281 171 Inozemno financiranje 5.882 4.660 Privatizacija 102 6.500 13

Statisti~ki pregled

Klasifikacija i iskazivanje podataka o potraìvanjima i obvezama Podaci o potraìvanjima i obvezama financijskih institucija klasificiraju se prema institucionalnim sektorima i financijskim instrumentima. Institucionalni sektori su sljede}i: financijske institucije, sredi{nja dràva, ostali doma}i sektori i inozemstvo. Sektor financijske institucije obuhva}a sljede}e podsektore: sredi{nju banku, poslovne banke, ostale bankarske institucije i ostale financijske institucije. Sredi{nja banka je Hrvatska narodna banka. Poslovne banke su institucije kojima je Hrvatska narodna banka izdala dozvolu za obavljanje bankarskih poslova u skladu sa Zakonom o bankama, uklju~uju}i i {tedionice u prijelaznom razdoblju. U poslovne banke ne uklju~uju se banke u ste~aju i biv{e filijale banaka sa sjedi{tem u biv{oj SFRJ. Ostale bankarske institucije su stambene {tedionice, {tedno-kreditne zadruge i investicijski fondovi. Ostale financijske institucije su financijske institucije koje nisu klasificirane kao banke ili kao ostale bankarske institucije (npr. osiguravateljska dru{tva, mirovinski fondovi). Sredi{nja dràva obuhva}a organe dràvne uprave, uklju~uju}i Hrvatsku upravu za ceste, Dràvnu agenciju za osiguranje {tednih uloga i sanaciju banaka i Hrvatsku garancijsku agenciju, te sljede}e republi~ke fondove: Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zapo{ljavanje, Hrvatski fond za privatizaciju, kao i javno poduze}e Hrvatske vode i Hrvatsku banku za obnovu i razvitak. Ostali doma}i sektori su organi lokalne uprave i lokalni fondovi, javna i privatna poduze}a te stanovni{tvo, uklju~uju}i obrtnike i neprofitne organizacije koje pruàju usluge stanovni{tvu. U pojedinim tablicama ostali doma}i sektori dijele se na sljede}e podsektore: lokalnu dràvu, koja obuhva}a jedinice lokalne uprave i lokalne fondove, poduze}a, koja obuhva}aju javna i privatna poduze}a, te stanovni{tvo, koje uklju~uje i obrtnike i neprofitne organizacije. Sektor inozemstvo obuhva}a strane fizi~ke i pravne osobe. Svi podaci o potraìvanjima i obvezama odnose se na stanje na kraju razdoblja, pri ~emu se devizne pozicije iskazuju u kunskoj protuvrijednosti po srednjem te~aju Hrvatske narodne banke na kraju razdoblja. 17

MONETARNI I KREDITNI AGREGATI Tablica A1: Monetarni i kreditni agregati Na kraju razdoblja, u milijunima kuna i postocima Godina Mjesec Primarni novac Nov~ana masa M1 Nov~ana masa M1a Ukupna likvidna sredstva M4 Neto doma}a aktiva Plasmani Primarni novac Nov~ana masa M1 Mjese~ne stope rasta Nov~ana masa M1a Ukupna likvidna sredstva M4 Neto doma}a aktiva 1993. prosinac 2.248,9 3.134,4 3.759,2 10.061,1 12.005,7 20.287,9 1994. prosinac 4.714,2 6.642,6 6.996,7 17.679,9 16.540,1 27.661,5 11,73 2,20 3,83 2,26 11,84 3,45 1995. prosinac 6.744,1 8.234,9 8.503,2 24.623,0 21.576,3 32.819,5 2,97 0,89 1,54 3,41 1,00 1,88 1996. prosinac 8.770,4 11.368,9 11.494,9 36.701,1 24.960,4 33.831,2 11,35 7,83 7,67 4,88 5,41 11,61 1997. prosinac 10.346,1 13.731,4 13.848,8 50.742,0 33.829,0 48.863,4 7,86 3,93 3,85 2,16 4,98 4,96 1998. prosinac 9.954,2 13.531,4 13.615,2 57.340,3 44.626,8 59.792,0 7,24 6,92 6,59 2,51 3,73 0,25 1999. prosinac a 10.310,0 13.858,9 13.965,7 56.659,3 40.003,8 55.875,8 4,53 5,46 5,48 2,28 0,35 4,58 2000. svibanj 9.875,5 13.857,9 14.011,5 59.997,1 38.597,9 56.372,4 3,47 3,92 4,15 1,73 2,12 0,25 lipanj 10.259,7 15.032,6 15.180,5 62.031,3 39.958,3 56.508,3 3,89 8,48 8,34 3,39 3,52 0,24 srpanj 11.330,0 17.215,5 17.546,8 65.561,7 39.561,1 57.400,5 10,43 14,52 15,59 5,84 0,99 1,58 kolovoz 11.681,8 17.837,6 18.163,6 68.215,5 39.576,9 57.448,2 3,10 3,61 3,52 3,91 0,04 0,08 rujan 11.746,9 17.244,0 17.485,9 68.958,6 40.187,2 57.826,4 0,56 3,33 3,73 1,09 1,54 0,66 listopad 11.255,3 16.702,1 16.921,9 69.809,9 39.270,1 58.535,4 4,18 3,14 3,23 1,23 2,28 1,23 studeni 10.918,1 16.384,7 16.612,8 70.483,9 39.873,5 59.287,9 3,00 1,90 1,83 0,97 1,54 1,29 prosinac 11.717,3 18.030,3 18.256,4 73.061,1 44.043,9 60.863,3 7,32 10,04 9,89 3,66 10,46 2,66 2001. sije~anj 10.541,8 16.717,2 16.870,2 74.062,5 46.937,0 61.896,7 10,03 7,28 7,59 1,37 6,57 1,70 velja~a 11.454,1 16.970,6 17.057,9 75.524,2 46.900,1 62.858,4 8,65 1,52 1,11 1,97 0,08 1,55 oùjak 11.346,1 17.395,2 17.493,8 77.504,6 46.387,0 64.723,8 0,94 2,50 2,56 2,62 1,09 2,97 travanj 12.097,2 18.252,7 18.368,7 77.651,4 48.017,0 65.530,9 6,62 4,93 5,00 0,19 3,51 1,25 svibanj 13.000,3 18.845,0 18.948,1 77.827,6 48.787,0 65.784,4 7,47 3,25 3,15 0,23 1,60 0,39 lipanj 12.553,5 19.065,1 19.207,5 79.689,9 49.328,4 67.573,7 3,44 1,17 1,37 2,39 1,11 2,72 srpanj 14.717,4 20.530,8 20.725,9 81.992,6 51.373,4 68.443,7 17,24 7,69 7,91 2,89 4,15 1,29 kolovoz 12.206,9 19.838,2 20.121,7 87.747,7 53.164,5 71.626,3 17,06 3,37 2,92 7,02 3,49 4,65 rujan 13.627,4 20.284,5 20.557,6 88.343,7 53.913,1 71.442.3 11,64 2,25 2,17 0,68 1,41 0,26 a Plasmani su jednokratno smanjeni u iznosu od 2.759,4 milijuna kuna. Plasmani Tablica A1: Monetarni i kreditni agregati U tablici se iskazuju podaci o nekim osnovnim monetarnim i kreditnim agregatima te njihove mjese~ne stope rasta. U rujnu 1999. godine izvr{ena je revizija svih monetarnih agregata. U starijim publikacijama HNB-a podaci o potraìvanjima i obvezama {tedionica nisu obuhva}eni u izra~unu monetarnih agregata. Primarni novac u cijelosti je preuzet iz Bilance Hrvatske narodne banke (Tablica C1). Nov~ana masa (M1) definirana je jednako kao i istoimena pozicija u Bilanci monetarnih institucija (Tablica B1) te obuhva}a gotov novac izvan banaka, depozite ostalih bankarskih institucija i ostalih doma}ih sektora kod Hrvatske narodne banke te depozitni novac kod poslovnih banaka. Nov~ana masa (M1a) obuhva}a gotov novac izvan banaka i depozitni novac kod poslovnih banaka uve}an za depozitni novac sredi{nje dràve kod poslovnih banaka. Ukupna likvidna sredstva (M4) obuhva}aju nov~anu masu (M1), {tedne i oro~ene depozite, devizne depozite te obveznice i instrumente trì{ta novca (navedene komponente preuzete su iz Bilance monetarnih institucija (Tablica B1)). Neto doma}a aktiva definirana je kao razlika izme u ukupnih likvidnih sredstava i inozemne aktive (neto). Plasmani su potraìvanja poslovnih banaka od ostalih doma}ih sektora, ostalih bankarskih institucija i ostalih financijskih institucija. U svibnju 1999. godine pokrenut je ste~ajni postupak nad nekoliko banaka, koje su zbog toga isklju~ene iz monetarne statistike. Prema podacima za travanj 1999. udio tih banaka u monetarnom agregatu M1 iznosio je 259,3 milijuna kuna, a u monetarnom agregatu M4 iznosio je 4.035,8 milijuna kuna. Podaci za lipanj 1999. godine bit }e usporedivi s podacima za srpanj 1999. godine ako se stavka Plasmani banaka pove}a za iznos od 3.513,5 mil. kuna. 18