Publikacije - Bilten

Транскрипт

1 Bilten godina xii sije~anj

2

3 Hrvatska narodna banka BILTEN

4 IZDAVA^ Hrvatska narodna banka Direkcija za izdava~ku djelatnost Trg hrvatskih velikana 3, Zagreb Telefon centrale: Telefon: Telefaks: WEB-ADRESA UREDNI[TVO BILTENA HNB-a GLAVNI UREDNIK ^LANOVI UREDNI[TVA mr. sc. Ljubinko Jankov mr. sc. Igor Jemri} Vanja Jeli} Ru`ica Vuger UREDNICA mr. sc. Romana Sinkovi} GRAFI^KI UREDNIK Gordana Bauk Bo`idar Bengez Slavko Kri`njak LEKTORICA Marija Grigi} SURADNICA Ines Merkl TISAK Kratis d.o.o. Podaci se objavljuju prema kalendaru objavljivanja podataka. Kalendar se objavljuje na web-stranicama Me unarodnoga monetarnog fonda ( Molimo korisnike ove publikacije da prilikom kori{tenja podataka obvezno navedu izvor. Sve eventualno potrebne korekcije bit }e unesene u web-verziju. Tiskano u 600 primjeraka ISSN

5 Hrvatska narodna banka BILTEN Zagreb, 2007.

6 Osnovne informacije o Hrvatskoj Ekonomski indikatori Povr{ina (u km 2 ) Broj stanovnika (u mil.) 4,494 4,572 4,501 4,554 4,381 4,437 4,443 4,442 4,439 4,442 BDP (u mil. HRK, teku}e cijene) BDP (u mil. EUR, teku}e cijene) a BDP po stanovniku (u EUR) BDP godi{nja stopa rasta (u %, stalne cijene) 5,9 6,8 2,5 0,9 2,9 4,4 5,6 5,3 3,8 4,3 Prosje~na godi{nja stopa inflacije b 3,5 3,6 5,7 4,0 4,6 3,8 1,7 1,8 2,1 3,3 Teku}i ra~un platne bilance (u mil. EUR) c Teku}i ra~un platne bilance (u % BDP-a) 4,8 12,3 6,8 7,0 2,4 3,7 8,6 7,1 4,9 6,4 Izvoz robe i usluga (u % BDP-a) c 38,7 40,3 39,8 40,9 47,1 48,7 45,5 50,1 50,1 49,3 Uvoz robe i usluga (u % BDP-a) c 48,0 56,8 49,1 49,3 52,3 54,6 56,4 57,9 57,0 56,5 Inozemni dug (u mil. EUR, na kraju razdoblja) d Inozemni dug (u % BDP-a) 27,0 38,0 47,6 54,1 60,6 60,7 61,5 75,5 80,2 82,5 Inozemni dug (u % izvoza robe i usluga) 69,8 94,4 119,4 132,2 128,7 124,6 135,3 150,8 160,0 167,3 Otpla}eni inozemni dug (u % izvoza robe i usluga) d,e 9,0 9,8 12,3 21,1 23,6 26,2 27,4 20,1 21,3 24,1 Bruto me unarodne pri~uve (u mil. EUR, na kraju razdoblja) Bruto me unarodne pri~uve (u mjesecima uvoza robe i usluga, na kraju razdoblja) Nacionalna valuta: kuna (HRK) 2,9 2,7 3,0 3,9 4,3 5,3 4,9 5,2 4,8 5,1 Devizni te~aj za 31. prosinca (HRK : 1 EUR) 6,8636 6,9472 7,3291 7,6790 7,5983 7,3700 7,4423 7,6469 7,6712 7,3756 Devizni te~aj za 31. prosinca (HRK : 1 USD) 5,5396 6,3031 6,2475 7,6477 8,1553 8,3560 7,1457 6,1185 5,6369 6,2336 Prosje~ni devizni te~aj (HRK : 1 EUR) f 6,8047 6,9597 7,1392 7,5818 * 7,6339 * 7,4710 7,4070 7,5642 7,4957 7,4000 Prosje~ni devizni te~aj (HRK : 1 USD) f 5,4338 6,1571 6,3623 7,1220 * 8,2874 * 8,3392 7,8725 6,7044 6,0312 5,9500 Saldo konsolidirane sredi{nje dr`ave ,5 7,1 6,7 4,6 4,8 4,6 3,4 (u % BDP-a) g Stopa nezaposlenosti (prema definiciji ILO-a, 10,0 9,9 11,4 13,6 16,1 15,8 14,8 14,3 13,8 12,7 stanovni{tvo starije od 15 god.) h Stopa zaposlenosti (prema definiciji ILO-a, 50,6 49,3 47,0 44,8 42,6 41,8 43,3 43,1 43,5 43,3 stanovni{tvo starije od 15 god.) h a b c Izveden iz kunske vrijednosti uz pomo} prosje~noga godi{njega deviznog te~aja HRK/1 EUR. Stopa inflacije mjerena je od do indeksom cijena na malo, a od nadalje mjeri se indeksom potro{a~kih cijena. Preliminarni podaci d Pokazatelji inozemne zadu`enosti u razdoblju od do godine izvedeni su na bruto na~elu, dok pokazatelji za razdoblje do ne obuhva}aju: nepodmirene dospjele i obra~unate nedospjele kamate, hibridne i podre ene instrumente, repo poslove banaka i HNB-a, depozite me unarodnih financijskih institucija u HNB-u te jednostrane u~inke sekundarnog tr`i{ta obveznica. e Uklju~uje otplatu glavnice po dugoro~nom dugu, bez otplate glavnice s osnove trgovinskih kredita i izravnih ulaganja, i ukupnu otplatu kamata, bez otplate kamata s osnove izravnih ulaganja. f Podaci za i godinu su revidirani. g GFS 1986, na gotovinskom na~elu. h Stope zaposlenosti i nezaposlenosti za godinu odnose se na studeni, a za godinu na lipanj. Izvori: DZS; MF; HNB

7 Sadr`aj Realni sektor gospodarstva / 3 Zaposlenost i pla}e / 5 Cijene / 6 Te~aj / 7 Monetarna kretanja / 8 Tr`i{te novca i kamatne stope / 10 Platna bilanca / 12 Dr`avne financije / 13 Statisti~ki pregled A. Monetarni i kreditni agregati Tablica A1: Monetarni i kreditni agregati / 18 B. Monetarne institucije Tablica B1: Bilanca monetarnih institucija / 19 Tablica B2: Broj banaka i {tedionica obuhva}enih monetarnom statistikom i njihova klasifikacija po veli~ini bilan~ne aktive / 20 C. Hrvatska narodna banka Tablica C1: Bilanca Hrvatske narodne banke / 21 D. Banke Tablica D1: Konsolidirana bilanca banaka / 23 Tablica D2: Inozemna aktiva banaka / 24 Tablica D3: Potra`ivanja banaka od sredi{nje dr`ave / 25 Tablica D4: Potra`ivanja banaka od ostalih doma}ih sektora / 25 Tablica D5: Distribucija kredita banaka po institucionalnim sektorima / 26 Tablica D6: Depozitni novac kod banaka / 26 Tablica D7: [tedni i oro~eni depoziti kod banaka / 27 Tablica D8: Devizni depoziti kod banaka /27 Tablica D9: Obveznice i instrumenti tr`i{ta novca / 28 Tablica D10: Inozemna pasiva banaka / 28 Tablica D11: Depoziti sredi{nje dr`ave kod banaka / 29 Tablica D12: Ograni~eni i blokirani depoziti kod banaka / 29 Slika D1: Distribucija kredita banaka po institucionalnim sektorima / 30 Slika D2: Distribucija depozita kod banaka po institucionalnim sektorima / 30 E. Stambene {tedionice Tablica E1: Agregirana bilanca stambenih {tedionica / 31 F. Instrumenti monetarne politike i likvidnost Tablica F1: Aktivne kamatne stope Hrvatske narodne banke / 32 Tablica F2: Pasivne kamatne stope Hrvatske narodne banke / 33 Tablica F3: Obvezne pri~uve banaka / 34 Tablica F4: Indikatori likvidnosti banaka / 35 G. Financijska tr`i{ta Tablica G1: Kamatne stope banaka na kunske kredite bez valutne klauzule / 36 Tablica G2: Kamatne stope banaka na kunske kredite s valutnom klauzulom i na kredite odobrene u eurima / 37 Tablica G3: Kamatne stope banaka na kunske depozite bez valutne klauzule / 38 Tablica G4 a i b:kamatne stope banaka na kunske depozite s valutnom klauzulom i na devizne depozite / 39, 40 Tablica G5: Trgovanje banaka stranim sredstvima pla}anja / 41 H. Gospodarski odnosi s inozemstvom Tablica H1: Platna bilanca svodna tablica / 42 Tablica H2: Platna bilanca roba i usluge / 43 Tablica H3: Platna bilanca dohodak i teku}i transferi / 44 Tablica H4: Platna bilanca izravna i portfeljna ulaganja / 45 Tablica H5: Platna bilanca ostala ulaganja / 46 Tablica H6: Platna bilanca svodna tablica / 47 Tablica H7: Me unarodne pri~uve Hrvatske narodne banke i devizne pri~uve banaka / 48 Tablica H8: Me unarodne pri~uve i devizna likvidnost / 49 Tablica H9: Godi{nji i mjese~ni prosjeci srednjih deviznih te~ajeva Hrvatske narodne banke / 51 Tablica H10: Srednji devizni te~ajevi Hrvatske narodne banke na kraju razdoblja / 52 Tablica H11: Indeksi efektivnih te~ajeva kune / 53 Tablica H12: Bruto inozemni dug prema doma}im sektorima / 54 Tablica H13: Bruto inozemni dug javnog sektora, privatnog sektora za koji jam~i javni sektor i privatnog sektora za koji ne jam~i javni sektor / 56 Tablica H14: Projekcija otplate bruto inozemnog duga po doma}im sektorima / 57 Tablica H15: Stanje me unarodnih ulaganja svodna tablica / 59 Tablica H16: Stanje me unarodnih ulaganja izravna ulaganja / 60 Tablica H17: Stanje me unarodnih ulaganja portfeljna ulaganja / 60 Tablica H18: Stanje me unarodnih ulaganja ostala ulaganja / 61 I. Dr`avne financije izabrani podaci Tablica I1: Konsolidirana sredi{nja dr`ava prema razinama dr`avne vlasti / 62 Tablica I2: Operacije dr`avnog prora~una / 63 Tablica I3: Dug sredi{nje dr`ave / 64 J. Nefinancijske statistike izabrani podaci Tablica J1: Indeksi potro{a~kih cijena i cijena industrijskih proizvoda pri proizvo a~ima / 65 Tablica J2: Temeljni indeksi potro{a~kih cijena / 66 Tablica J3: Prosje~ne mjese~ne neto pla}e / 66 Tablica J4: Indeksi pouzdanja, o~ekivanja i raspolo`enja potro{a~a / 67 Popis banaka i {tedionica / 69 ^lanovi Savjeta i rukovodstvo Hrvatske narodne banke / 70 Kratice i znakovi / 71

8

9 Informacija o gospodarskim kretanjima

10

11 BILTEN HNB-a BROJ 122 REALNI SEKTOR GOSPODARSTVA Realni sektor gospodarstva Tromjese~ni obra~un BDP-a pokazuje da se gospodarski rast u tre}em tromjese~ju ubrzao u odnosu na rast u drugom, te je godi{nja stopa rasta realnog BDP-a u tre}em tromjese~ju iznosila 4,7%. Godi{nja stopa kumulativnog rasta realnog BDP-a za prva tri tromjese~ja godine tako er je iznosila 4,7%. Gospodarskom rastu u tre}em tromjese~ju najve}i doprinos dale su investicije u kapital (2,6 postotnih bodova) i osobna potro{nja (2,0 postotna boda), a zatim promjena zaliha (1,6 postotnih bodova), {to uklju~uje i statisti~ku diskrepanciju koju ~ini razlika izme u izra~una BDP-a prema rashodnoj i prema proizvodnoj metodi, tako da je ukupan doprinos bruto investicija ostvarenom rastu BDP-a u tre}em tromjese~ju iznosio 4,2 postotna boda. Znatno manji doprinos rastu BDP-a dala je dr`avna potro{nja (0,3 postotna boda), ~iji je rast usporen u odnosu na drugo tromjese~je. Kod izvoza robe i usluga u tre}em je tromjese~ju zabilje`en sporiji godi{nji rast nego u drugom tromjese~ju, dok je kod uvoza uo~en br`i rast. Navedena kretanja znatno su pove}ala negativan doprinos neto izvoza rastu BDP-a, sa 0,4 postotna boda u drugom tromjese~ju na 1,7 postotnih bodova u tre}em tromjese~ju. Godi{nji realni rast bruto dodane vrijednosti ubrzao se s 3,7% u drugom tromjese~ju na 4,9% u tre}em tromjese~ju. Najve}i doprinos ostvarenom rastu dala je industrijska proizvodnja, koja je u tre}em tromjese~ju dosegnula godi{nju stopu rasta od 6,2%, najvi{u u posljednjih pet tromjese~ja. U razdoblju od sije~nja do rujna kod industrijske proizvodnje bilje`i se godi{nja stopa rasta od 4,4%. Promatrano prema sezonski prilago enim mjese~nim podacima DZS-a fizi~ki obujam ukupne industrijske proizvodnje za razdoblje od sije~nja do studenoga bio je za 4,5% ve}i nego u istom razdoblju prethodne godine. Godi{nja stopa rasta industrijske proizvodnje u studenome iznosila je 6,8%, koliko i u listopadu. Rastu industrijske proizvodnje u prva dva mjeseca ~etvrtog tromjese~ja Slika 1. TROMJESE^NI BRUTO DOMA]I PROIZVOD stalne cijene Slika 3. PRERAÐIVA^KA INDUSTRIJA = u mlrd. HRK stopa rasta u usporedbi s istim tromjes. prethodne god., % tr tr tr tr tr tr tr tr tr tr tr tr.06. Desezonirani BDP lijevo Stopa rasta desno Izvor: DZS Slika 2. INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA = /01. 6/01. 11/01. 4/02. 9/02. 2/03. 7/03. 12/03. 5/04. 10/04. 3/05. 8/05. 1/06. 6/06. 11/06. 1/01. 6/01. 11/01. 4/02. 9/02. 2/03. 7/03. 12/03. 5/04. 10/04. 3/05. 8/05. 1/06. 6/06. 11/06. Originalni indeks Desezonirani indeks Trend-ciklus Izvor: DZS Slika 4. OPSKRBA ELEKTRI^NOM ENERGIJOM, PLINOM I VODOM = /01. 6/01. 11/01. 4/02. 9/02. 2/03. 7/03. 12/03. 5/04. 10/04. 3/05. 8/05. 1/06. 6/06. 11/06. Originalni indeks Desezonirani indeks Originalni indeks Desezonirani indeks Trend-ciklus Izvor: DZS Trend-ciklus Izvor: DZS 3

12 BILTEN HNB-a BROJ 122 REALNI SEKTOR GOSPODARSTVA pro{le godine najve}i doprinos dala je proizvodnja investicijskih dobara. Ubrzanje proizvodnje investicijskih dobara pratilo je smanjivanje zaliha industrijskih proizvoda u promatranim mjesecima, na godi{njoj razini, a prije svega dekumuliranje zaliha investicijskih dobara. Usporedno s takvim kretanjima blago se intenzivirao i uvoz investicijskih dobara, koji je dao najve}i doprinos ukupnom rastu robnog uvoza u prva dva mjeseca ~etvrtog tromjese~ja godine. Godi{nji rast prera iva~ke industrije, koja ~ini najve}i dio industrijske proizvodnje, u studenome je dodatno ubrzan, pa je u prva dva mjeseca posljednjeg tromjese~ja ostvaren godi{nji rast te djelatnosti od 7,0%, dok je u prethodnom tromjese~ju rast iznosio 6,0%, prema sezonski prilago enim podacima. Najve}i pozitivan doprinos rastu prera iva~ke industrije u studenome dale su izdava~ka i tiskarska djelatnost te proizvodnja strojeva i ure aja, drugdje nespomenutih. S druge strane, najve}i negativan doprinos rastu prera iva~ke industrije dala je proizvodnja odje}e. Kod opskrbe energentima, u studenome je, nakon blagog rasta u listopadu, zabilje`en godi{nji pad proizvodnje. Dvomjese~na kumulativna godi{nja stopa promjene za ta dva mjeseca bila je negativna (0,6%) i upu}uje na manju potro{nju energije u promatranom razdoblju zbog povoljnih vremenskih prilika. U podru~ju rudarstva i va enja u studenome su nastavljene pozitivne tendencije prisutne od po~etka godine: godi{nji je rast ubrzan na 14,1%, a kontinuirano se podi`e razina proizvodnje. Pozitivne tendencije u djelatnosti rudarstva i va enja na po~etku ~etvrtog tromjese~ja pratila su ista takva kretanja u gra evinarstvu, a i rast uvoza proizvoda rudarstva i va enja, promatrano prema nominalnim podacima DZS-a o robnoj razmjeni. Uz porast razine fizi~kog obujma gra evinskih radova, u listopadu je ostvarena i visoka godi{nja stopa njegova rasta (od 10,5%, desezonirano), dijelom uzrokovana i povoljnim vremenskim uvjetima u promatranom razdoblju. Pri tome je sna`niji rast zabilje`en kod izgradnje zgrada, iako je veliki Slika 5. RUDARSTVO I VAÐENJE = 100 Slika 7. FIZI^KI OBUJAM GRAÐEVINSKIH RADOVA = Originalni indeks Trend-ciklus Desezonirani indeks Izvor: DZS Slika 6. INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA PREMA GLAVNIM INDUSTRIJSKIM GRUPACIJAMA trend-ciklus, = 100 Slika 8. REALNI PROMET U TRGOVINI NA MALO = /01. 6/01. 11/01. 4/02. 9/02. 2/03. 7/03. 12/03. 5/04. 10/04. 3/05. 8/05. 1/06. 6/06. 11/06. 1/01. 6/01. 11/01. 4/02. 9/02. 2/03. 7/03. 12/03. 5/04. 10/04. 3/05. 8/05. 1/06. 6/06. 11/06. 1/01. 6/01. 11/01. 4/02. 9/02. 2/03. 7/03. 12/03. 5/04. 10/04. 3/05. 8/05. 1/06. 6/06. 11/06. 1/01. 5/01. 9/01. 1/02. 5/02. 9/02. 1/03. 5/03. 9/03. 1/04. 5/04. 9/04. 1/05. 5/05. 9/05. 1/06. 5/06. 9/06. Originalni indeks Trend-ciklus Desezonirani indeks Izvor: DZS Intermedijarni proizvodi Kapitalni proizvodi Netrajni proizvodi za {iroku potro{nju Izvor: DZS Originalni indeks Trend-ciklus Desezonirani indeks Izvor: DZS 4

13 BILTEN HNB-a BROJ 122 ZAPOSLENOST I PLA]E Slika 9. u mil /01. 6/01. BROJ NO]ENJA TURISTA 11/01. 4/02. 9/02. 2/03. 7/03. 12/03. 5/04. 10/04. 3/05. 8/05. 1/06. 6/06. 11/06. No}enja turista Desezonirana no}enja turista Trend no}enja turista Izvor: DZS iz kretanja registrirane nezaposlenosti eliminiraju sezonski u~inci, na kraju studenoga bilo je za 13,2 tisu}e nezaposlenih osoba (4,4%) manje nego na kraju istog mjeseca prethodne godine. Stopa registrirane nezaposlenosti na kraju studenoga iznosila je 16,9%, a to je za 0,1 postotni bod vi{e nego u listopadu ili za 0,8 postotnih bodova manje nego u istome mjesecu godine. Prema privremenim podacima DZS-a o zaposlenosti i prema podacima o broju osiguranika HZMO-a ukupna zaposlenost u studenome smanjena je u odnosu na prethodni mjesec. Smanjenje zaposlenosti na mjese~noj razini bilo je blago te se nije odrazilo na godi{nje stope rasta ukupne zaposlenosti, koje su ostale na istoj razini kao i u prethodnom mjesecu. Tako je godi{nja stopa rasta ukupne zaposlenosti u studenome, prema privremenim podacima DZS-a, iznosila 0,6%, a godi{nja stopa rasta broja osiguranika HZMO-a 2,6%. Realne su bruto i neto pla}e u listopadu smanjene,austudenome su porasle. Prosje~na realna bruto pla}a ispla}ena u porast zabilje`en i u izgradnji ostalih gra evina. Na osnovi podataka o kretanju vrijednosti novih narud`ba gra evinskih radova iz tre}eg tromjese~ja, mo`e se zaklju~iti da su se pozitivna kretanja u djelatnosti gra evinarstva najvjerojatnije zadr`ala do kraja godine. Trendovi u trgovini na malo zabilje`eni u tre}em tromjese~ju nastavljeni su i u prva dva mjeseca ~etvrtog tromjese~ja. Ostvarena dvomjese~na kumulativna godi{nja stopa rasta prometa od 4,2%, desezonirano, gotovo je dvostruko vi{a od rasta prometa od trgovine na malo u tre}em tromjese~ju. U listopadu i studenome primjetna je ne{to vi{a stopa realnoga godi{njeg rasta prometa od trgovine na malo nakon {to se iz njega isklju~i prodaja motornih vozila te motornih goriva i maziva. Intenziviranje rasta ponajprije je generirano sna`nijom dinamikom prometa u nespecijaliziranim prodavaonicama `ive`nih namirnica. Kod dolazaka i no}enja turista u komercijalne smje{tajne objekte, u studenome je zabilje`en visok godi{nji rast, promatrano prema nominalnim podacima DZS-a, pri ~emu su dolasci i no}enja doma}ih gostiju rasli ne{to br`e. Godi{nja stopa rasta u tom je mjesecu iznosila 20,6% kod no}enja te 21,9% kod dolazaka turista (u studenome godine: 5,3%, odnosno 2,5%). Takva su kretanja u turizmu u studenome utjecala i na kumulativnu godi{nju stopu rasta u prvih jedanaest mjeseci 2006., koja je u odnosu na kumulativni rast u prvih deset mjeseci pove}ana s 2,9% na 3,0% kod no}enja i s 3,4% na 3,7% kod dolazaka turista. Zaposlenost i pla}e U studenome registrirana je nezaposlenost porasla, ~etvrti mjesec zaredom. Njezin je porast u tom mjesecu iznosio 2,4 tisu}e osoba ili 0,8%, a na kraju mjeseca u evidenciji nezaposlenih HZZ-a bilo je registrirano 292,3 tisu}e osoba. Blago mjese~no pove}anje registriranih nezaposlenih osoba odraz je i smanjenja priljeva osoba u evidenciju HZZ-a i pove}anja odljeva iz te evidencije, posebice brisanja iz evidencije zbog drugih razloga osim zapo{ljavanja. Kad se Slika 10. nezaposleni u tis /01. Slika 11. admin. st. nez. (%) /01. 6/01. 6/01. 11/01. 11/01. 4/02. 9/02. ZAPOSLENI I NEZAPOSLENI 2/03. 7/03. Nezaposleni Zaposleni 4/02. 12/03. 5/04. 10/04. 3/05. ADMINISTRATIVNA I ANKETNA STOPA NEZAPOSLENOSTI 9/02. 2/03. 7/03. 12/03. 5/04. 8/05. 1/06. Nezaposleni trend 10/04. 3/05. 8/05. 1/06. Administrativna stopa nezaposlenosti Administrativna stopa nezaposlenosti trend Anketna stopa nezaposlenosti 6/06. 11/ zaposleni u tis. Izvori: DZS; HZZ 6/06. 11/ anketna st. nez. (%) Izvor: DZS 5

14 BILTEN HNB-a BROJ 122 CIJENE Slika 12. Slika 13. PROSJE^NA REALNA PLA]A prema cijenama iz INDEKS POTRO[A^KIH CIJENA I TEMELJNA INFLACIJA mjese~ne stope promjene , , ,5 u HRK u HRK % 0, , , ,5 1/01. 6/01. 11/01. 4/02. 9/02. 2/03. 7/03. 12/03. 5/04. 10/04. 3/05. 8/05. 1/06. 6/06. 11/06. 1/01. 6/01. 11/01. 4/02. 9/02. 2/03. 7/03. 12/03. 5/04. 10/04. 3/05. 8/05. 1/06. 6/06. 11/06. Neto lijevo Bruto desno Indeks potro{a~kih cijena Temeljna inflacija Izvor: DZS Izvor: DZS studenome ostvarila je godi{nju stopu rasta od 4,0%, {to je za 0,9 postotnih bodova vi{e od rasta u listopadu. To je ujedno bila najvi{a godi{nja stopa rasta u cijeloj godini. Godi{nja stopa rasta prosje~ne realne neto pla}e ispla}ene u studenome bila je manja od rasta prosje~ne realne bruto pla}e zbog uobi~ajenih u~inaka porezne progresije i iznosila je 3,1%, {to je ubrzanje za 0,9 postotnih bodova u odnosu na rast ostvaren u listopadu. Slika INDEKS POTRO[A^KIH CIJENA, TEMELJNA INFLACIJA I CIJENE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA PRI PROIZVOÐA^IMA godišnje stope promjene Cijene % 4 2 Ukupni indeks potro{a~kih cijena porastao je u studenome za 0,6% u usporedbi s listopadom, dok je u prosincu ostao nepromijenjen u odnosu na prethodni mjesec. Godi{nja stopa inflacije potro{a~kih cijena smanjila se s 2,5% u studenome na samo 2,0% u prosincu. Ukupno gledaju}i, stopa inflacije ostvarena na kraju bila je znatno ni`a (za 1,6 postotnih bodova) od one ostvarene na kraju kada je iznosila 3,6%. Prosje~na godi{nja stopa inflacije potro{a~kih cijena blago se smanjila, s 3,3% u na 3,2% u Mjese~ni porast agregatne razine potro{a~kih cijena u studenome najve}im je dijelom bio posljedica znatnog poskupljenja povr}a (za 17,6%) te, manjim dijelom, posljedica Indeks potro{a~kih cijena, godi{nje stope promjene Ponder X.06. XI.06. XII.06. Ukupno 100,0 2,1 2,5 2,0 Prehrana i bezalkoholna pi}a 32,9 0,8 2,5 0,8 Alkoholna pi}a i duhan 5,6 2,0 2,0 1,9 Odje}a i obu}a 8,0 3,8 3,4 3,2 Stanovanje, voda, energ., plin i dr. goriva 15,1 6,6 5,4 5,4 Poku}stvo, oprema za ku}u i red. odr`avanje 4,7 2,4 2,5 2,5 Zdravstvo 2,9 2,5 2,3 1,9 Promet 11,3 0,0 0,3 1,1 Komunikacije 4,2 0,0 0,1 0,1 Rekreacija i kultura 5,5 0,6 0,7 0,9 Obrazovanje 0,9 0,3 0,2 0,2 Ugostiteljske usluge 3,2 2,8 2,9 2,3 Ostala dobra i usluge 5,8 3,0 3,1 2,9 Dobra 76,9 1,2 1,9 1,4 Usluge 23,1 5,1 4,5 4,2 Izvor: DZS /01. 6/01. 11/01. 4/02. 9/02. 2/03. 7/03. 12/03. Indeks potro{a~kih cijena Cijene pri proizvo a~ima 5/04. 10/04. 3/05. 8/05. 1/06. 6/06. Temeljna inflacija 11/06. Izvor: DZS sezonskog porasta cijena odje}e i obu}e. Doprinos spomenutih poskupljenja ukupnoj stopi inflacije potro{a~kih cijena u studenome samo je djelomice ubla`ilo sni`enje cijena mesa, automobila te naftnih derivata. Sezonski porast cijena povr}a u prosincu u odnosu na prethodni mjesec bio je slabije izra`en nego u prethodne dvije godine, a njegov doprinos inflaciji potro{a~kih cijena u prosincu poni{tilo je sezonsko sni`enje cijena odje}e i obu}e. Temeljni indeks potro{a~kih cijena, pri izra~unu kojeg se isklju~uju cijene poljoprivrednih proizvoda i administrativno regulirane cijene, u studenome je blago porastao (za 0,1%), dok se u prosincu smanjio za 0,2% u odnosu na prethodni mjesec. Stoga je do{lo do usporavanja godi{nje stope temeljne inflacije s 2,7% ostvarenih u listopadu na 2,5% u studenome te na 2,3% u prosincu. Godi{nja stopa temeljne inflacije ostvarena na kraju bila je za 0,7 postotnih bodova ni`a od one ostvarene na kraju kad je iznosila 3,0%. Prosje~na godi{nja stopa temeljne inflacije potro{a~kih cijena tako er se smanjila, s 3,1% u na 2,5% u godini. 6

15 BILTEN HNB-a BROJ 122 TE^AJ Cijene industrijskih proizvoda pri proizvo a~ima u studenome porasle su za 0,1%, dok su u prosincu ostale nepromijenjene u odnosu na prethodni mjesec. Zbog nepovoljnog u~inka baznog razdoblja godi{nja stopa promjene proizvo a~kih cijena pove}ala se s 1,5% u listopadu na 1,6% u studenome te na 1,9% u prosincu. Ukupno gledaju}i, tijekom godine do{lo je do usporavanja rasta inflacije proizvo a~kih cijena, te se prosje~na godi{nja stopa njihove promjene smanjila s 3,0% zabilje`enih u na 2,9% u 2006., dok je stopa inflacije proizvo a~kih cijena ostvarena na kraju bila znatno ni`a (za 0,8 postotnih bodova) od one ostvarene na kraju kad je iznosila 2,7%. Te~aj Slika a INDEKS REALNOGA EFEKTIVNOG TE^AJA KUNE UZ POTRO[A^KE CIJENE (IRET1) I CIJENE PRI PROIZVO\A^IMA (IRET2) = 100 Tijekom prosinca zabilje`ena je blaga deprecijacija te~aja kune prema euru od 0,2%, pri ~emu se vrijednost eura pove}ala sa 7,33 HRK/EUR 30. studenoga na 7,35 1/01. 5/01. 9/01. 1/02. 5/02. 9/02. 1/03. 5/03. 9/03. IRET1 a Pad indeksa ozna~uje realnu aprecijaciju kune. 1/04. 5/04. 9/04. 1/05. 5/05. IRET2 9/05. 1/06. 5/06. 9/06. Izvor: HNB Slika 15. srednji te~aj HNB-a Slika 16. 9,0 8,5 8,0 7,5 7,0 6,5 6,0 5,5 5, NOMINALNI DNEVNI TE^AJ KUNE PREMA EURU I AMERI^KOM DOLARU 1/1/01. 26/4/01. 19/8/01. 12/12/01. 6/4/02. 30/7/02. 22/11/02. 17/3/03. 10/7/03. 2/11/03. 25/2/04. 19/6/04. 12/10/04. 4/2/05. 30/5/05. 22/9/05. 15/1/06. 10/5/06. 2/9/06. 26/12/06. a Pad indeksa ozna~uje aprecijaciju kune. HRK/USD HRK/EUR INDEKS DNEVNOGA NOMINALNOGA EFEKTIVNOG TE^AJA KUNE a = 100 Izvor: HNB 1/1/01. 26/4/01. 19/8/01. 12/12/01. 6/4/02. 30/7/02. 22/11/02. 17/3/03. 10/7/03. 2/11/03. 25/2/04. 19/6/04. 12/10/04. 4/2/05. 30/5/05. 22/9/05. 15/1/06. 10/5/06. 2/9/06. 26/12/06. Izvor: HNB HRK/EUR 31. prosinca. Te~aj kune prema euru na kraju bio je nominalno za 0,4% ja~i od te~aja ostvarenog na kraju godine kad je iznosio 7,38 HRK/EUR. U prvih dvadesetak dana prosinca nominalni te~aj kune prema euru uglavnom je bio izlo`en blagim deprecijacijskim pritiscima, koje je potaknula potra`nja za devizama, i to posebice potra`nja poduze}a radi pla}anja uvoza. Posljednjih desetak dana prosinca obilje`ilo je razdoblje ja~anja kune zbog poja~ane potra`nje za kunama (zbog sezonskog rasta gotovog novca) te pove}ane ponude deviza, kojoj je, me u ostalim, pridonio poja~ani priljev deviznih doznaka iz inozemstva. Sredi{nja je banka, nastoje}i ubla`iti aprecijacijske pritiske, intervenirala na deviznom tr`i{tu otkupiv{i od poslovnih banaka na deviznoj aukciji odr`anoj 28. prosinca ukupno 177,0 mil. EUR. HNB je u prosincu neto prodao Ministarstvu financija devize u ukupnoj vrijednosti od 412,8 mil. EUR. U prosincu ostvarena je i blaga deprecijacija te~aja kune prema ameri~kom dolaru (od 0,1%), nakon aprecijacije koja je bila zabilje`ena tijekom listopada i studenoga. Ukupno gledaju}i, te~aj kune prema ameri~kom dolaru oja~ao je u godini za 10,5%, odnosno s razine od 6,23 HRK/USD 31. prosinca na 5,58 HRK/USD 31. prosinca 2006., kao odraz slabljenja ameri~kog dolara prema euru na svjetskom tr`i{tu, koje je velikim dijelom bilo rezultat smanjenja razlike izme u razine kamatnih stopa u SAD-u i u eurozoni. Uz spomenutu blagu deprecijaciju prema euru i ameri~kom dolaru, tijekom prosinca kuna je deprecirala i prema funti sterlinga (za 0,8%) i slovenskom tolaru (za 0,1%), dok je prema {vicarskom franku tijekom istog razdoblja aprecirala za 0,9%. Takva su te~ajna kretanja na kraju prosinca rezultirala deprecijacijom indeksa dnevnoga nominalnoga efektivnog te~aja kune za 0,1% u odnosu na kraj studenoga. Uz deprecijaciju prosje~noga mjese~nog indeksa nominalnoga efektivnog te~aja za 0,4% u listopadu u odnosu na rujan, indeks realnoga efektivnog te~aja kune deflacioniran potro{a~kim cijenama deprecirao je za 0,3%. Nasuprot to- 7

16 BILTEN HNB-a BROJ 122 MONETARNA KRETANJA me, u listopadu je zabilje`ena aprecijacija indeksa realnoga efektivnog te~aja kune deflacioniranog proizvo a~kim cijenama za 0,2% u odnosu na rujan zbog izra`enog smanjenja proizvo a~kih cijena u SAD-u, dok su proizvo a~ke cijene u Hrvatskoj u listopadu ostale nepromijenjene. Monetarna kretanja Monetarna kretanja u studenome obilje`ili su nastavak sna`nog rasta plasmana banaka nebankarskom sektoru i pove}anje obveza poslovnih banaka prema inozemstvu. U sklopu nastavka prilagodbe izmjeni Odluke o minimalno potrebnim deviznim potra`ivanjima, znatan dio svojih kunskih obveza s valutnom klauzulom poslovne su banke zamijenile ~istim kunskim obvezama. Zbog porasta depozitnog novca nov~ana je masa (M1) i u studenome znatno uve}ana. Promatrano na godi{njoj razini nastavljeno je ubrzanje rasta toga monetarnog agregata, {to potvr uje i kretanje njegove desezonirane vrijednosti. Na kraju studenoga M1 je iznosio 46,3 mlrd. kuna, a i njegova je godi{nja stopa rasta bila visoka i iznosila je 24,5%. Depozitni je novac tijekom studenoga pove}an za 1,1 mlrd. kuna (3,6%), i to ponajvi{e zahvaljuju}i depozitnom novcu ostalih financijskih institucija (0,8 mlrd. kuna). Na kraju studenoga ukupna sredstva na teku}im i `irora~unima dosegnula su 32,8 mlrd. kuna, a njihova je godi{nja stopa rasta bila 28,6%. Druga komponenta nov~ane mase, gotov novac izvan banaka, u studenome je smanjena za 0,3 mlrd. kuna te je na kraju mjeseca gotov novac iznosio 13,5 mlrd. kuna. Prosje~no je stanje toga monetarnog agregata tijekom studenoga bilo za 16,3% ve}e nego u istom mjesecu prethodne godine. Kunski su nemonetarni depoziti tijekom studenoga smanjeni, a trend je njihova rasta, koji je obilje`io dotada{nji dio godine, zaustavljen. Njihovom neto smanjenju za 1,3 mlrd. kuna najvi{e su pridonijeli depoziti stanovni{tva (0,6 mlrd. kuna) te ostalih bankarskih i nebankarskih financijskih institucija (0,8 mlrd. kuna). Smanjenje kunskih nemonetarnih depozita spomenutih sektora korespondiralo je s velikim interesom stanovni{tva i doma}ih institucionalnih investitora za kupnju dionica Ine d.d. U strukturi kunskih nemonetarnih depozita u studenome je nastavljeno smanjenje udjela kunskih depozita s valutnom klauzulom, koje traje od rujna kad je izmijenjena Odluka o minimalno potrebnim deviznim potra`ivanjima: njihov je udio u posljednja dva mjeseca smanjen za 9,3 postotna boda, s 49,7%, koliko je iznosio na kraju rujna, na 40,4% na kraju studenoga. Ukupni kunski nemonetarni depoziti iznosili su na kraju studenoga 45,6 mlrd. kuna, a njihova je godi{nja stopa rasta bila i nadalje visoka i iznosila je 57,1%. Devizni depoziti smanjeni su tijekom studenoga za 0,3 mlrd. kuna u odnosu na stanje a kraju listopada. Na njihovo smanjenje u kunskom iznosu prili~no je utjecala aprecijacija kune prema najva`nijim stranim valutama. [to se ti~e sektorske strukture, smanjenje je ostvareno kod poduze}a i ostalih bankarskih institucija (za 0,5 mlrd. kuna), dok je pove}anje (za 0,2 mlrd. kuna) ostvareno kod sektora stanovni{tvo. Na kraju studenoga ukupni devizni depoziti iznosili su 86,6 mlrd. kuna, a njihova godi{nja stopa rasta, ako se isklju~i utjecaj te~aja, 1,3%. Unato~ nastavku sna`nog rasta nov~ane mase, smanjenje kunskih i deviznih depozita utjecalo je na pad ukupnih likvidnih sredstava (M4) tijekom studenoga za 0,9 mlrd. kuna. Na kraju studenoga M4 je iznosio 179,6 mlrd. kuna, a njegova godi{nja stopa rasta 16,1%. Sna`na se kreditna aktivnost poslovnih banaka tijekom studenoga nastavila. S pove}anjem od 3,5 mlrd. kuna plasmani banaka nebankarskom sektoru dosegnuli su na kraju studenoga 178,0 mlrd. kuna, a njihova godi{nja stopa rasta iznosila je 21,7%, odnosno 23,6% ako se isklju~i utjecaj te~aja. Porastu plasmana banaka u studenome najvi{e je pridonijelo pove}anje plasmana poduze}ima, koji su u odnosu na prethodni mjesec porasli za 2,0 mlrd. kuna, ~ime su dosegnuli 79,6 mlrd. kuna, uz godi{nju stopu rasta od 21,8%. U studenome je i rast kredita odobrenih stanovni{tvu bio sna`an. S pove}anjem od 1,3 mlrd. kuna ukupna potra`iva- Slika 18. NOV^ANA MASA Slika 19. MONETARNI AGREGATI stope promjene u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine % /01. 6/01. 11/01. 4/02. 9/02. 2/03. 7/03. 12/03. 5/04. 1/01. 6/01. 11/01. 4/02. 9/02. 2/03. 7/03. 12/03. 5/04. 10/04. 3/05. 8/05. 1/06. 6/06. 11/06. u mlrd. HRK 10/04. 3/05. 8/05. 1/06. 6/06. 11/06. M1 Depozitni novac M1 desezonirano Gotovina Izvor: HNB M0 M1 M4 Izvor: HNB 8

17 BILTEN HNB-a BROJ 122 MONETARNA KRETANJA Slika 20. Slika 23. MONETARNI AGREGAT M4 REALNI NOVAC deflacioniran indeksom potro{a~kih cijena, = u mlrd. HRK u mlrd. HRK u mlrd. HRK Slika 22. KREDITI STANOVNI[TVU I PODUZE]IMA I NETO POTRA@IVANJA OD DR@AVE stope promjene u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine % /01. 6/01. 11/01. 4/02. 9/02. 2/03. 7/03. 12/03. 5/04. 10/04. 3/05. 8/05. 1/06. 6/06. 11/06. 1/01. 6/01. 11/01. 4/02. 9/02. 2/03. 7/03. 12/03. 5/04. 10/04. 3/05. 8/05. 1/06. 6/06. 11/06. Ukupna likvidna sredstva lijevo Nov~ana masa desno Izvor: HNB Slika 25. MONETARNI MULTIPLIKATORI m1 = M1/M0 i m4 = M4/M0 1,7 7,8 1,6 7,3 1,5 6,8 1,4 6,3 1,3 5,8 1,2 5,3 1,1 4,8 1,0 4,3 0,9 3,8 1/01. 6/01. 11/01. 4/02. 9/02. 2/03. 7/03. 12/03. 5/04. 10/04. 3/05. 8/05. 1/06. 6/06. 11/06. 1/01. 6/01. 11/01. 4/02. 9/02. 2/03. 7/03. 12/03. 5/04. 10/04. 3/05. 8/05. 1/06. 6/06. 11/06. Devizni depoziti Kunski depoziti Nov~ana masa Izvor: HNB Slika 21. NETO INOZEMNA AKTIVA, UKUPNA LIKVIDNA SREDSTVA I PLASMANI BANAKA PRIVATNOM SEKTORU stope promjene realne vrijednosti u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine, = Slika ME\UNARODNE PRI^UVE HRVATSKE NARODNE BANKE teku}i te~aj % u mil. EUR /01. 6/01. 11/01. 4/02. 9/02. 2/03. 7/03. 12/03. 5/04. 10/04. NIA Ukupna likvidna sredstva 3/05. 8/05. 1/06. Plasmani 6/06. 11/06. Izvor: HNB 0 1/01. 6/01. 11/01. 4/02. Me unarodne pri~uve a NRP = Me unarodne pri~uve inozemna pasiva devizni blagajni~ki zapisi obvezna pri~uva u devizama devizni depoziti države 9/02. 2/03. 7/03. 12/03. 5/04. 10/04. 3/05. 8/05. 1/06. 6/06. 11/06. Neto raspolo`ive pri~uve a Izvor: HNB Stanovni{tvo Poduze}a Dr`ava m1 lijevo m4 desno Izvor: HNB Izvor: HNB 9

18 BILTEN HNB-a BROJ 122 NOVCA I KAMATNE STOPE Slika 26. u mlrd. HRK LIKVIDNOST BANAKA I TEČAJ 1/9/05. 6/10/05. 11/11/05. 16/12/05. 10/1/06. 4/2/06. 1/3/06. 26/3/06. 20/4/06. 15/5/06. 9/6/06. 4/7/06. 29/7/06. 23/8/06. 17/9/06. 12/10/06. 6/11/06. 1/12/06. 26/12/06. Trezorski zapisi Prekonoćni depozit Obratne repo operacije Slobodna novčana sredstva Tečaj HRK/EUR desno Izvor: HNB nja poslovnih banaka od stanovni{tva na kraju studenoga dosegnula su iznos od 94,7 mlrd. kuna, a godi{nja stopa rasta im se zadr`ala na 22,5%. U strukturi kredita stanovni{tvu najbr`i se rast i nadalje bilje`i kod stambenih kredita, koji su na kraju studenoga iznosili 36,2 mlrd. kuna, uz visoku godi{nju stopu rasta koja se ne spu{ta s 34,6%. Plasmani poslovnih banaka sredi{njoj dr`avi pove}ani su tijekom studenoga za 0,9 mlrd. kuna, dok su depoziti dr`ave kod poslovnih banaka i HNB-a pove}ani za ukupno 0,8 mlrd. kuna, tako da su neto plasmani sredi{njoj dr`avi u tom mjesecu pove}ani za 0,1 mlrd. kuna. Na kraju studenoga neto potra`ivanja od sredi{nje dr`ave iznosila su 19,2 mlrd. kuna. Smanjenje je tijekom studenoga zabilje`eno kod neto inozemne aktive (NIA) poslovnih banaka. Obveze banaka prema inozemstvu pove}ane su za 2,7 mlrd. kuna, tako da je njihova inozemna pasiva na kraju mjeseca dosegnula 71,9 mlrd. kuna. Ako se tome pridoda i smanjenje inozemne aktive banaka od 0,6 mlrd. kuna, NIA poslovnih banaka smanjena je za ukupno 3,3 mlrd. kuna, te je na kraju studenoga iznosila 36,0 mlrd. kuna. Sezonski porast gotovog novca u optjecaju te pove}anje depozita banaka kod HNB-a s osnove kunske obvezne pri~uve i dobre kunske likvidnosti pri kraju godine utjecali su na pove}anje primarnog novca (M0) u prosincu u odnosu na studeni za 1,4 mlrd. kuna ili 3,2%. Ukupno pove}anje primarnog novca u godini iznosilo je 5,9 mlrd. kuna, od ~ega su se depoziti banaka kod HNB-a pove}ali za 3,4 mlrd. kuna, a gotov novac za 2,5 mlrd. kuna. Na kraju prosinca M0 je dosegnuo 46,3 mlrd. kuna, a njegova godi{nja stopa rasta 14,7%. Sna`nije kreiranje primarnog novca putem redovitih tjednih obratnih repo operacija tijekom prosinca rezultat je poja~ane potra`nje za kunama u tome mjesecu. Na redovitim tjednim obratnim repo aukcijama u prosincu ostvaren je najvi{i mjese~ni promet u od prosje~no 2,5 mlrd. kuna po aukciji, a HNB je prihva}ao sve pristigle ponude banaka uz grani~nu repo stopu od 3,5%. Zadnja aukcija u godini, odr`ana 27. prosinca, bila je ujedno najvi{a 7,5 7,4 7,3 7,2 7,1 (3,9 mlrd. kuna), a pratila ju je devizna intervencija sredi{nje banke ve} 28. prosinca kad je sredi{nja banka, otkupiv{i 177 mil. EUR od poslovnih banaka, kreirala dodatnu kunsku likvidnost od 1,3 mlrd. kuna, ~ime je zaustavila pritiske na ja~anje te~aja kune. Poja~anu potra`nju banaka za kunama u prosincu inicirala je prodaja deviza HNB-a Ministarstvu financija u iznosu od 411 mil. EUR, koje su bile potrebne MF-u za vra}anje dospjeloga sindiciranoga kredita bankama. Tom transakcijom na po~etku prosinca iz sustava je povu~eno 3,0 mlrd. kuna likvidnih sredstava. Zajedno sa sezonskim porastom osobne potro{nje i gotovog novca u optjecaju ve} po~etkom prosina~kih blagdana, potra`nju za kunskom likvidno{}u potaknula je kreditna aktivnost poslovnih banaka. Osim uobi~ajenoga sna`nog rasta kredita u posljednjoj dekadi prosinca, rast kredita dodatno se intenzivirao nakon objave Odluke o upisu obveznih blagajni~kih zapisa HNB-a. Odlukom se dopu{teni rast plasmana banaka u godini ograni~ava na 12%, odnosno na pove}anje plasmana ve}e od dopu{tenog poslovne su banke obvezne upisati blagajni~ke zapise HNB-a. Sna`nijom kreditnom aktivno{}u pri kraju prosinca poslovne su banke nastojale pove}ati osnovicu za obra~un dopu{tenog rasta plasmana u godini. Me unarodne pri~uve HNB-a na kraju prosinca godine iznosile su mil. EUR, {to je za neto mil. EUR vi{e nego na kraju Glavni ~initelji sna`nog rasta me unarodnih pri~uva HNB-a u bili su poja~ani otkup deviza od poslovnih banaka (neto je ukupno otkupljeno mil. EUR) i porast sredstava izdvojene devizne obvezne pri~uve uklju~uju}i grani~nu obveznu pri~uvu (ukupno 427 mil. EUR). Tr`i{te novca i kamatne stope Dobra likvidnost financijskog sustava koja je obilje`ila cijelu 2006., zadr`ala se i u studenome i u prosincu, a nije ju Slika 27. % PROSJE^NE KAMATNE STOPE NA TR@I[TU NOVCA ZAGREB dnevni podaci, na godi{njoj razini 3/1/05. 8/2/05. 15/3/05. 20/4/05. 25/5/05. 1/7/05. 8/8/05. 13/9/05. 18/10/05. 23/11/05. 29/12/05. 3/2/06. 10/3/06. 14/4/06. 23/5/06. 29/6/06. 3/8/06. 8/9/06. 13/10/06. 20/11/06. 27/12/06. Kamatna stopa na prekono} ne kredite bez posredovanja TNZ-a Vagana kamatna stopa na ostale kredite na TNZ-u Kamatna stopa na prekono} ne kredite na TNZ-u Izvor: TNZ 10

19 BILTEN HNB-a BROJ 122 NOVCA I KAMATNE STOPE ugrozila ni pove}ana potra`nja za kunama potaknuta javnom ponudom dionica Ine d.d. te izdanjima druge tran{e sedmogodi{nje dr`avne obveznice u iznosu od 1,5 mlrd. kuna i nekoliko kunskih korporacijskih obveznica. Na tr`i{te novca nije znatnije utjecala ni devizna transakcija izme u dr`ave i HNB-a kojom je s tr`i{ta povu~eno 3,0 mlrd. kuna, kao ni poja~ani priljev deviza za dokapitalizaciju nekoliko banaka. Dobroj likvidnosti pridonijele su devizne intervencije sredi{nje banke, kojima je u studenome i prosincu na tr`i{te bilo plasirano 2,4 mlrd. kuna, i visoke razine prihva}enih ponuda na redovitim obratnim repo aukcijama u prosincu. Poja~ani pritisci na kunsku likvidnost zabilje`eni su tek u drugoj polovini prosinca zbog sezonski uobi~ajene visoke potra`nje za kunama radi blagdanske potro{nje, a na kraju godine i zbog prilagodbe banaka novoobjavljenoj mjeri sredi{nje banke. Vagana kamatna stopa na prekono}ne kredite uz posredovanje Tr`i{ta novca Zagreb smanjila se s 2,13% u listopadu na 1,23% u studenome, dok je u prosincu porasla na 2,02%. Istodobno se prosje~ni dnevni promet tih kredita smanjio na 106,4 mil. kuna u studenome, a u prosincu se pove}ao na 130,9 mil. kuna. Vagana kamatna stopa na ostale kredite uz posredovanje Tr`i{ta novca Zagreb u studenome je iznosila 3,32%, dok je u prosincu porasla na 3,52%. Prosje~ni dnevni promet tih kredita u studenome i u prosincu kretao se oko 36 mil. kuna. Nasuprot tome, u izravnoj me ubankovnoj trgovini promet je u prosincu izrazito pove}an: prosje~ni dnevni promet prekono}nih kredita iznosio je 1,23 mlrd. kuna. U skladu s tim, vagana kamatna stopa na te kredite smanjila se s listopadskih 2,93% na 1,58% u studenome, dok se u prosincu pove}ala na 3,18%. Zbog izdanja druge tran{e dr`avne obveznice i privatizacijskih prihoda, potreba Ministarstva financija za kratkoro~nim zadu`ivanjem na doma}em tr`i{tu bila je ne{to manja, pa su u studenome i prosincu odr`ane samo po dvije aukcije trezorskih zapisa MF-a. Vagana kamatna stopa na trezorske zapise s dospije}em od 91 dan u studenome i prosincu zadr`ala se na listopadskoj razini od 3,00%, dok se ona Slika 28. KAMATNE STOPE NA KUNSKE BLAGAJNI^KE ZAPISE HNB-a I TREZORSKE ZAPISE MF-a na dan aukcije Slika 30. PROSJE^NE KAMATNE STOPE POSLOVNIH BANAKA NA KUNSKE KREDITE STANOVNI[TVU na godišnjoj razini % % /1/02. 17/4/02. 31/7/02. 13/11/02. 26/2/03. 11/6/03. 24/9/03. 27/1/04. BZ 35 dana TZ 91 dan 4/5/04. 21/9/04. 18/1/05. 3/5/05. 6/9/05. 7/2/06. TZ 182 dana TZ 364 dana 18/7/06. 21/11/06. Izvori: MF; HNB 1/02. 4/02. 7/02. 10/02. 1/03. 4/03. 7/03. 10/03. 1/04. 4/04. 7/04. 10/04. 1/05. 4/05. 7/05. 10/05. 1/06. Kratkoro~ni krediti bez valutne klauzule Dugoro~ni krediti s valutnom klauzulom 4/06. 7/06. 10/06. Izvor: HNB Slika 29. PROSJE^NE KAMATNE STOPE POSLOVNIH BANAKA NA KUNSKE KREDITE TRGOVA^KIM DRU[TVIMA na godi{njoj razini Slika 31. PROSJE^NE KAMATNE STOPE POSLOVNIH BANAKA NA DEPOZITE na godi{njoj razini % 7 % /02. 4/02. 7/02. 10/02. 1/03. 4/03. 7/03. 10/03. 1/04. 4/04. 7/04. 10/04. 1/05. 4/05. 7/05. 10/05. 1/06. 4/06. 7/06. 10/06. 1/02. 4/02. 7/02. 10/02. 1/03. 4/03. 7/03. 10/03. 1/04. 4/04. 7/04. 10/04. 1/05. 4/05. 7/05. 10/05. 1/06. 4/06. 7/06. 10/06. Kratkoro~ni krediti bez valutne klauzule Dugoro~ni krediti s valutnom klauzulom a Kunski depoziti oro~eni s rokom do 3 mjeseca Devizni depoziti oro~eni s rokom do 3 mjeseca Napomena: Vidi metodolo{ka obja{njenja uz Tablicu G1 Statisti~kog pregleda. Izvor: HNB a Bez valutne klauzule Izvor: HNB 11

20 BILTEN HNB-a BROJ 122 PLATNA BILANCA Slika 32. postotni bodovi RAZLIKA IZME\U KAMATNIH STOPA NA KREDITE I DEPOZITE smanjila zbog smanjenja vagane kamatne stope na oro~ene kunske depozite poduze}a bez valutne klauzule, te je iznosila 2,66%. Vagana kamatna stopa na oro~ene devizne depozite s rokom dospije}a do tri mjeseca rasla je i u listopaduiustudenome, kad je iznosila 3,59% odnosno 3,65%. Zbog bla`eg rasta vagane kamatne stope na kunske kredite bez valutne klauzule od porasta vagane kamatne stope na kunske depozite bez valutne klauzule do{lo je do malog smanjenja njihove razlike sa 7,66 postotnih bodova u rujnu na 7,62 postotna boda u studenome. Znatnije smanjenje zabilje`eno je kod razlike izme u vagane kamatne stope na kunske kredite s valutnom klauzulom i one na devizne depozite, koja je u studenome iznosila 3,29 postotnih bodova. 2 1/02. 4/02. 7/02. 10/02. 1/03. 4/03. 7/03. 10/03. 1/04. 4/04. 7/04. 10/04. 1/05. 4/05. 7/05. 10/05. 1/06. 4/06. 7/06. 10/06. a a Kunski krediti kunski depoziti b Kunski krediti devizni depoziti Napomena: Razlika je izra~unata kao razlika izme u prosje~nih kamatnih stopa na kredite i depozite. Vidi metodolo{ka obja{njenja uz Tablicu G1 Statisti~kog pregleda. a b Bez valutne klauzule; S valutnom klauzulom Izvor: HNB na trezorske zapise s dospije}em od 182 dana neznatno smanjila na 3,50%. Nakon blagog porasta u listopadu, vagana kamatna stopa na trezorske zapise s dospije}em od 364 dana u studenome i prosincu smanjila se na 3,94% odnosno na 3,90%. Stanje ukupno upisanih trezorskih zapisa pove}alo se i na kraju prosinca iznosilo je 12,3 mlrd. kuna. Aktivne kamatne stope poslovnih banaka na kratkoro~ne kredite poduze}ima u listopadu i studenome smanjile su se u odnosu na rujan, dok su one na dugoro~ne kredite porasle. Nasuprot tome, kamatne stope na kratkoro~ne kredite stanovni{tvu rasle su i u listopadu i u studenome, a one na dugoro~ne kredite su se smanjile. Pasivne kamatne stope na devizne izvore sredstava nastavile su trend rasta, dok su kamatne stope na kunske izvore bez valutne klauzule u studenome osjetno smanjene. Vagana kamatna stopa na kratkoro~ne kunske kredite poduze}ima bez valutne klauzule u listopadu je iznosila 7,00%, a u studenome je smanjena na 6,69%. Za razliku od toga, vagana kamatna stopa na dugoro~ne kunske kredite poduze}ima s valutnom klauzulom u listopadu je porasla na 6,18%, {to je njezina najvi{a razina od lipnja 2004., dok se u studenome smanjila na 6,14%. Vagana kamatna stopa na kratkoro~ne kredite stanovni{tvu bez valutne klauzule je, s najni`e razine od 11,00%, koja je bila zabilje`ena u rujnu, porasla na 11,60% u listopadu i 12,28% u studenome. Najve}i utjecaj na to pove}anje imao je porast udjela, uobi~ajeno najskupljih, okvirnih kredita u ukupno novoodobrenim kratkoro~nim kreditima stanovni{tvu sa 72,5% u rujnu na 86,2% u studenome, a istodobno se blago pove}ala i njihova kamatna stopa. Vagana kamatna stopa na dugoro~ne kunske kredite stanovni{tvu s valutnom klauzulom u listopadu se smanjila na 6,31%, dok je u studenome iznosila neznatno vi{e, 6,33%. Glavni razlog tom smanjenju bio je istodobni pad kamatnih stopa u kategoriji ostalih dugoro~nih kredita te onih na stambene kredite, kod kojih je u studenome zabilje`ena dosad najni`a razina od 4,74%. Vagana kamatna stopa na oro~ene kunske depozite bez valutne klauzule s rokom dospije}a do tri mjeseca u listopadu je blago porasla na 3,31%, dok se u studenome osjetno Platna bilanca Prema privremenim podacima DZS-a u razdoblju od sije~nja do studenoga ukupno je izvezeno robe u vrijednosti od 9,3 mlrd. USD (7,4 mlrd. EUR), a uvezeno robe u vrijednosti od 19,6 mlrd. USD (15,7 mlrd. EUR). U skladu s tim, manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom iznosio je 10,3 mlrd. USD (8,2 mlrd. EUR), ostvariv{i pritom godi{nji rast od 13,2% (12,7%) {to je ni`e nego u istom razdoblju prethodne godine. Ujedno, pobolj{ao se pokazatelj pokrivenosti uvoza izvozom, koji je iznosio 47,4% ili 0,8 postotnih bodova vi{e nego u razdoblju od sije~nja do studenoga Analiza robne razmjene izra`ene po stalnome te~aju, kako bi se isklju~io utjecaj me uvalutnih promjena, tako er upu}uje na pobolj{anje kretanja, {to se prije svega odnosi na ubrzavanje godi{njeg rasta robnog izvoza i na njegov br`i rast od uvoza. Tako je godi{nja stopa rasta ukupnoga robnog izvoza u prvih jedanaest mjeseci iznosila 17,0% {to je gotovo dvostruko vi{e nego u istom razdoblju godinu dana prije (8,8%). Najvi{e je tome pridonio sna`an rast izvoza odsjeka SMTK ostala transportna oprema (brodovi), koji ujedno ima najve}i udio u strukturi ukupnoga robnog izvoza. Tako er se znatno pove}ao izvoz nafte i naftnih derivata, koji je po veli~ini udjela u ukupnom izvozu iza brodova. Ohrabruje podatak da se na godi{njoj razini ubrzao i izvoz ostalih odsjeka SMTK, ~ija je godi{nja stopa rasta iznosila 15,2% ili 2,2 postotna boda vi{e nego u prvih jedanaest mjeseci Me u njima posebno se isti~e rast izvoza zemnoga i industrijskog plina, ~iji je doprinos rastu ukupnog izvoza bio ~ak i ve}i nego nafte i naftnih derivata. Treba spomenuti i nagla{eni rast izvoza ostalih proizvoda od metala, zatim kave, ~aja, kakaa i za~ina, te elektri~nih strojeva, aparata i ure aja. Godi{nji rast ukupnoga robnog uvoza ubrzao se s 13,2% u razdoblju od sije~nja do studenoga na 15,6% u is- Platna bilanca (preliminarni podaci), u mil. EUR I.IX I.IX Indeksi I.IX /I.IX Teku}e transakcije 485, ,1 242,7 Kapitalne i financijske transakcije (bez pri~uva) 2.383, ,4 160,6 Me unarodne pri~uve HNB-a 402,9 773,3 191,9 Neto pogre{ke i propusti 1.495, ,1 125,5 Izvor: HNB 12

21 BILTEN HNB-a BROJ 122 FINANCIJE Slika 33. u mlrd. USD ROBNI IZVOZ, UVOZ I VANJSKOTRGOVINSKI SALDO po tekućem tečaju tom razdoblju Osim nafte i naftnih derivata, glavni doprinos rastu ukupnog uvoza dao je uvoz cestovnih vozila, koji u ponovo raste po visokim godi{njim stopama, nakon blagog rasta u i smanjenja u godini. Ova dva odsjeka SMTK ~inila su oko ~etvrtine prirasta ukupnoga robnog uvoza u prvih jedanaest mjeseci godine. Sna- `an rast uvoza zabilje`ili su i odsjeci SMTK `eljezo i ~elik, ostali proizvodi od metala, obojeni metali te zemni i industrijski plin. Uvoz kapitalnih dobara (pojednostavljeno, strojevi i transportni ure aji isklju~uju}i ostalu transportnu opremu i cestovna vozila) tako er se ubrzao, ostvariv{i u razdoblju od sije~nja do studenoga godi{nji rast od 11,9% ili 3,0 postotna boda vi{e nego u istome razdoblju godinu dana prije. 15 Slika u mil. USD / I.XI Izvoz Uvoz Saldo ROBNI IZVOZ (fob) I TREND bez ostale transportne opreme i nafte i naftnih derivata, po stalnom te~aju iz /01. 11/01. 4/02. 9/02. 2/03. Izvoz 7/03. 12/03. 5/04. 10/04. 3/05. Trend izvoza 8/05. 1/06. 6/06. Izvor: DZS 11/06. Izvori: DZS; HNB Dr`avne financije Prema podacima Ministarstva financija prihodi konsolidirane sredi{nje dr`ave u prvih su deset mjeseci iznosili 82,4 mlrd. kuna te su u odnosu na isto razdoblje prethodne godine porasli za 10,2%. Najzna~ajniji doprinos rastu ukupnih prihoda dali su prihodi od poreza na dodanu vrijednost (godi{nja stopa rasta: 9,7%), prihodi od doprinosa za socijalno osiguranje (8,3%) te prihodi od poreza na dobit (28,4%). Istodobno su prihodi od tro{arina uve}ani za 5,4%, pri ~emu su najsna`nije porasli prihodi od tro{arina na osobne automobile za 18,4% te prihodi od tro{arina na duhanske proizvode za 7,0%. Prihodi od tro{arina na naftne derivate (uklju~uju}i naknadu za financiranje gra enja i odr`avanja javnih cesta) u prvih su deset mjeseci ove godine uve}ani za 3,0%. Rashodi konsolidirane sredi{nje dr`ave u razdoblju od sije~nja do listopada iznosili su 79,7 mlrd. kuna {to je za 4,9% vi{e nego u istom razdoblju Najve}i doprinos ostvarenom rastu dali su rashodi za socijalne naknade koji su na godi{njoj razini uve}ani za 4,4%, (45,7% ukupnih rashoda). Slijede rashodi za pla}e i nadnice, na koje je utro{eno 5,2% vi{e nego u istom razdoblju (22,5% ukupnih Slika 35. ROBNI UVOZ (cif) I TREND bez nafte i naftnih derivata, po stalnom tečaju iz Slika 36. PRIHODI I RASHODI KONSOLIDIRANE SREDI[NJE DR@AVE prema metodologiji GFS u mil. USD u mil. HRK /04. 10/04. 1/05. 4/05. 7/05. 10/05. 1/06. 4/06. 7/06. 10/ /01. 6/01. 11/01. 4/02. 9/02. 2/03. 7/03. 12/03. 5/04. 10/04. 3/05. 8/05. 1/06. 6/06. 11/06. Uvoz Trend uvoza Prihodi Rashodi Izvori: DZS; HNB Izvor: MF 13