Bilten br. 178

Транскрипт

1 178 Godina XVIII Veljača 2012.

2

3 BILTEN 178

4 IZDAVAČ Hrvatska narodna banka Direkcija za izdavačku djelatnost Trg hrvatskih velikana 3, Zagreb Telefon centrale: 01/ Telefon: 01/ Telefaks: 01/ Podaci se objavljuju prema kalendaru objavljivanja podataka. Kalendar se objavljuje na web-stranicama Međunarodnoga monetarnog fonda ( Molimo korisnike ove publikacije da pri korištenju podataka obvezno navedu izvor. Sve eventualno potrebne korekcije bit će unesene u web-verziju. Tiskano u 525 primjeraka ISSN (tisak) ISSN (online)

5 Bilten 178 Zagreb, veljača 2012.

6 Osnovne informacije o Hrvatskoj Ekonomski indikatori Površina (km 2 ) Broj stanovnika (mil.) 4,440 4,440 4,440 4,439 4,442 4,440 4,436 4,434 4,429 4,418 BDP (mil. HRK, tekuće cijene) a BDP (mil. EUR, tekuće cijene) BDP po stanovniku (EUR) BDP, realna godišnja stopa rasta (%) 3,7 4,9 5,4 4,1 4,3 4,9 5,1 2,2 6,0 1,2 Prosječna godišnja stopa inflacije b 3,8 1,7 1,8 2,1 3,3 3,2 2,9 6,1 2,4 1,1 Tekući račun platne bilance (mil. EUR) ,5 Tekući račun platne bilance (% BDP-a) 3,0 7,2 6,0 4,1 5,3 6,6 7,2 8,8 5,2 1,1 Izvoz robe i usluga (% BDP-a) 42,0 39,5 43,4 43,1 42,4 42,7 42,2 41,7 35,4 38,3 Uvoz robe i usluga (% BDP-a) 46,8 48,8 50,0 48,9 48,3 49,2 49,3 49,5 38,9 38,5 Inozemni dug (mil. EUR, na kraju razdoblja) c * Inozemni dug (% BDP-a) 52,9 53,7 65,7 69,5 72,1 74,8 77,7 85,0 99,1 101,3 Inozemni dug (% izvoza robe i usluga) 125,9 136,1 151,3 161,0 170,2 175,0 184,2 203,9 280,0 264,3 Otplaćeni inozemni dug (% izvoza robe i usluga) c, d Bruto međunarodne pričuve (mil. EUR, na kraju razdoblja) Bruto međunarodne pričuve (u mjesecima uvoza robe i usluga, na kraju razdoblja) 27,5 27,5 21,3 22,5 25,0 37,3 35,1 29,6 47,2 42, ,3 4,9 5,2 4,8 5,1 5,4 5,2 4,6 7,0 7,2 Nacionalna valuta: kuna (HRK) Devizni tečaj za 31. prosinca (HRK : 1 EUR) Devizni tečaj za 31. prosinca (HRK : 1 USD) 7,3700 7,4423 7,6469 7,6712 7,3756 7,3451 7,3251 7,3244 7,3062 7,3852 8,3560 7,1457 6,1185 5,6369 6,2336 5,5784 4,9855 5,1555 5,0893 5,5683 Prosječni devizni tečaj (HRK : 1 EUR) 7,4710 7,4070 7,5642 7,4957 7,4000 7,3228 7,3360 7,2232 7,3396 7,2862 Prosječni devizni tečaj (HRK : 1 USD) 8,3392 7,8725 6,7044 6,0312 5,9500 5,8392 5,3660 4,9344 5,2804 5,5000 Ukupni fiskalni saldo konsolidirane opće države (u % BDP-a) e 5,9 4,3 5,4 4,2 3,5 3,4 3,0 2,1 4,5 5,3 Javni dug (% BDP-a) f 35,2 34,8 35,4 37,6 38,2 35,4 32,9 29,2 35,1 41,3 Stopa nezaposlenosti (prema definiciji ILO-a, stanovništvo starije od 15 g.) 15,8 14,8 14,3 13,8 12,7 11,2 9,6 8,4 9,1 11,8 Stopa zaposlenosti (prema definiciji 41,8 43,3 43,1 43,5 43,3 43,6 44,2 44,5 43,3 41,1 ILO-a, stanovništvo starije od 15 g.) a Podaci za razdoblje od do privremeni su. b Stopa inflacije mjerena je indeksom potrošačkih cijena. c U sklopu obveza preuzetih u pretpristupnim pregovorima s Europskom komisijom na početku stupile su na snagu promjene u pravnoj regulativi vezane uz praćenje inozemnog zaduživanja. Stanje inozemnog duga na kraju prikazano je prema starom sustavu izvještavanja. Da bi se omogućila godišnja usporedba, stanje inozemnog duga na kraju izračunato je i na osnovi novog sustava izvještavanja, koji pokazuje da bi stanje duga bilo veće za 365 mil. EUR te bi iznosilo mil. EUR. Od početka u primjeni je novi, unaprijeđeni sustav obrade podataka, pri čemu je, radi usporedivosti, izračunato i stanje duga na kraju 2008., koje bi prema tom sustavu bilo veće za 366 mil. EUR te bi iznosilo mil. EUR. d Otplate inozemnog duga uključuju otplate glavnice s osnove obveznica, dugoročnih trgovinskih kredita i dugoročnih kredita (isključujući obveze prema vlasnički povezanim poduzećima) te ukupne otplate kamata, bez otplate kamata s osnove izravnih ulaganja. e Ukupni fiskalni saldo (GFS 2001) od do prikazan je na gotovinskom načelu, a nakon toga na modificiranome obračunskom načelu. HAC, HC, HFP i DAB uključeni su od 2001., pri čemu je HAC isključen od U izračun salda uključene su godišnje isplate povrata duga umirovljenicima (opširnije objašnjenje metodologije izračuna salda vidi u Biltenu HNB-a, br. 165, u Okviru 4.). f Javni dug je dug opće države. Od dug HAC-a isključen je iz duga opće države. Izvori: DZS; MF; HNB

7 Sadržaj Informacija o gospodarskim kretanjima Realni sektor gospodarstva 3 Robna razmjena 5 Zaposlenost i plaće 6 Cijene 6 Tečaj 7 Tržište novca i kamatne stope 8 Monetarna kretanja 10 Inozemni dug 13 Statistički pregled Klasifikacija i iskazivanje podataka o potraživanjima i obvezama 17 A. Monetarni i kreditni agregati 18 Tablica A1: Monetarni i kreditni agregati 18 B. Monetarne institucije 19 Tablica B1: Bilanca monetarnih institucija 19 Tablica B2: Broj banaka i štedionica obuhvaćenih monetarnom statistikom i njihova klasifikacija prema veličini bilančne aktive 20 C. Hrvatska narodna banka 21 Tablica C1: Bilanca Hrvatske narodne banke 21 D. Banke 23 Tablica D1: Konsolidirana bilanca banaka 23 Tablica D2: Inozemna aktiva banaka 24 Tablica D3: Potraživanja banaka od središnje države 25 Tablica D4: Potraživanja banaka od ostalih domaćih sektora 25 Tablica D5: Distribucija kredita banaka po institucionalnim sektorima 26 Tablica D6: Depozitni novac kod banaka 26 Tablica D7: Štedni i oročeni depoziti kod banaka 27 Tablica D8: Devizni depoziti kod banaka 27 Tablica D9: Obveznice i instrumenti tržišta novca 28 Tablica D10: Inozemna pasiva banaka 28 Tablica D11: Depoziti središnje države kod banaka 29 Tablica D12: Ograničeni i blokirani depoziti kod banaka 29 E. Stambene štedionice 31 Tablica E1: Agregirana bilanca stambenih štedionica 31 F. Instrumenti monetarne politike i likvidnost 32 Tablica F1: Aktivne kamatne stope Hrvatske narodne banke 32 Tablica F2: Pasivne kamatne stope Hrvatske narodne banke 33 Tablica F3: Obvezne pričuve banaka 34 Tablica F4: Indikatori likvidnosti banaka 35 G. Financijska tržišta 36 Tablica G1: Kamatne stope banaka na kunske kredite bez valutne klauzule 36 Tablica G2: Kamatne stope banaka na kunske kredite s valutnom klauzulom i na kredite odobrene u eurima 37 Tablica G3: Kamatne stope banaka na kunske depozite bez valutne klauzule 38 Tablica G4a: Kamatne stope banaka na kunske depozite s valutnom klauzulom i na devizne depozite 39 Tablica G4b: Kamatne stope banaka na kunske depozite s valutnom klauzulom i na devizne depozite 40 Tablica G5: Trgovanje banaka stranim sredstvima plaćanja 41 H. Gospodarski odnosi s inozemstvom 42 Tablica H1: Platna bilanca svodna tablica 42 Tablica H2: Platna bilanca roba i usluge 43 Tablica H3: Platna bilanca dohodak i tekući transferi 44 Tablica H4: Platna bilanca izravna i portfeljna ulaganja 45 Tablica H5: Platna bilanca ostala ulaganja 46 Tablica H6: Platna bilanca svodna tablica 48 Tablica H7: Međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke i devizne pričuve banaka 49 Tablica H8: Međunarodne pričuve i devizna likvidnost 50 Tablica H9: Godišnji i mjesečni prosjeci srednjih deviznih tečajeva Hrvatske narodne banke 52 Tablica H10: Srednji devizni tečajevi Hrvatske narodne banke na kraju razdoblja 53 Tablica H11: Indeksi efektivnih tečajeva kune 54 Tablica H12: Bruto inozemni dug prema domaćim sektorima 55 Tablica H13: Bruto inozemni dug javnog sektora, privatnog sektora za koji jamči javni sektor i privatnog sektora za koji ne jamči javni sektor 57 Tablica H14: Projekcija otplate bruto inozemnog duga po domaćim sektorima 58 Tablica H15: Bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora 60 Tablica H16: Stanje međunarodnih ulaganja svodna tablica 62 Tablica H17: Stanje međunarodnih ulaganja izravna ulaganja 63 Tablica H18: Stanje međunarodnih ulaganja portfeljna ulaganja 63 Tablica H19: Stanje međunarodnih ulaganja ostala ulaganja 64 I. Državne financije izabrani podaci 65 Tablica I1: Konsolidirana središnja država prema razinama državne vlasti 65 Tablica I2: Operacije državnog proračuna 66 Tablica I3: Dug središnje države 67 J. Nefinancijske statistike izabrani podaci 68 Tablica J1: Indeksi potrošačkih cijena i cijena industrijskih proizvoda pri prozvođačima 68 Tablica J2: Temeljni indeksi potrošačkih cijena 69 Tablica J3: Prosječne mjesečne neto plaće 69 Tablica J4: Indeksi pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača 70 Popis banaka i štedionica 71 Članovi Savjeta i rukovodstvo Hrvatske narodne banke 72 Kratice i znakovi 73

8

9 Informacija o gospodarskim kretanjima

10

11 BILTEN HNB-a BROJ 178 REALNI SEKTOR GOSPODARSTVA 3 Realni sektor gospodarstva Dostupni pokazatelji gospodarske aktivnosti za posljednje tromjesečje ne daju jednoznačnu sliku o kretanju ukupnoga gospodarstva. Industrijska je proizvodnja, nakon smanjenja u razdoblju od srpnja do rujna, u promatranom razdoblju porasla. Broj se evidentiranih noćenja turista u četvrtom tromjesečju povećao u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. S druge strane, prema podacima u građevinarstvu i trgovini, aktivnost u tim djelatnostima smanjila se. Ipak, rezultati anketa o pouzdanju poduzeća provedenih u siječnju ove godine upućuju na oporavak optimizma u trgovini i industriji, a nakon zamjetnog oporavka u prosincu potrošački se optimizam i u siječnju zadržao na razini dosegnutoj u prethodnom mjesecu. U odnosu na prethodno tromjesečje prosječna se razina fizičkog obujma industrijske proizvodnje u posljednjem tromjesečju tek blago povećala. Povećanje tekuće razine ukupne industrijske proizvodnje djelomično je posljedica i baznog učinka, odnosno prosječno niže razine proizvodnje u trećem tromjesečju zbog niske razine proizvodnje u kolovozu. Slika 1. Tromjesečni bruto domaći proizvod ulančane vrijednosti Nominalni podaci o robnoj razmjeni s inozemstvom pokazuju da je u četvrtom tromjesečju došlo do slabljenja inozemne potražnje za domaćim industrijskim proizvodima, što je u skladu s kretanjima gospodarske aktivnosti glavnih vanjskotrgovinskih partnera. Smjer promjene domaće potražnje teško je odrediti, s obzirom na pad uvoza i istodobno zamjetno smanjenje zaliha. Promatraju li se glavne industrijske grupacije, na rast industrijske proizvodnje utjecalo je povećanje proizvodnje kapitalnih proizvoda te, nešto manje, netrajnih proizvoda za široku potrošnju. Nasuprot tome, smanjena je proizvodnja intermedijarnih i trajnih proizvoda za široku potrošnju. Što se tiče kapitalnih proizvoda, povećanje aktivnosti u posljednjem je tromjesečju primjetno u svim pripadajućim djelatnostima, među kojima se ističu popravak i instaliranje strojeva i opreme te proizvodnja strojeva i uređaja. Jačanje pak proizvodnje trajnih proizvoda vjerojatno su potaknula povoljna kretanja proizvodnje računala, elektroničkih i optičkih proizvoda. Na razini cijele industrijska se proizvodnja smanjila za 1,2%, s tim da je godišnje smanjenje zabilježeno kod proizvodnje energije, intermedijarnih i trajnih proizvoda za široku potrošnju. Proizvodnja kapitalnih i netrajnih proizvoda za široku potrošnju Slika 3. Realni promet u industriji = 100 indeks, = godišnja stopa rasta, % tr tr tr tr tr tr tr tr tr tr tr tr.11. Desezonirani BDP lijevo Stopa rasta desno Izvor: DZS (prilagodba HNB-a) Slika 2. Industrijska proizvodnja = /05. 4/06. 8/06. 12/06. 4/07. 8/07. 12/07. 4/08. 8/08. 12/08. 4/09. 8/09. 12/09. 4/10. 8/10. 12/10. 4/11. 8/11. 12/11. 12/05. 4/06. 8/06. 12/06. 4/07. 8/07. 12/07. 4/08. 8/08. 12/08. 4/09. 8/09. 12/09. 4/10. 8/10. 12/10. 4/11. 8/11. Originalni indeks Desezonirani indeks Trend-ciklus Izvor: DZS (prilagodba HNB-a) Slika 4. Zalihe gotovih proizvoda u industriji = /05. 4/06. 8/06. 12/06. 4/07. 8/07. 12/07. 4/08. 8/08. 12/08. 4/09. 8/09. 12/09. 4/10. 8/10. 12/10. 4/11. 8/11. 12/11. Originalni indeks Desezonirani indeks Trend-ciklus Originalni indeks Desezonirani indeks Trend-ciklus Izvor: DZS (prilagodba HNB-a) Izvor: DZS (prilagodba HNB-a)

12 4 BILTEN HNB-a broj 178 REALNI SEKTOR GOSPODARSTVA porasla je. Prema NKD-u snažnim se godišnjim rastom ističe proizvodnja strojeva i uređaja, a zamjetno se smanjila proizvodnja računala, elektroničkih i optičkih proizvoda te rafiniranih naftnih proizvoda. Negativan je doprinos dala i proizvodnja električne opreme i duhana. Građevinska je aktivnost u listopadu i studenome ponovno dodatno oslabjela u usporedbi s trećim tromjesečjem. U radovima na zgradama prosječan je broj odrađenih sati radnika na gradilištima ipak malo porastao, nakon trideset uzastopnih mjeseci smanjenja. Istodobno, radovi na ostalim građevinama (najviše prometni i komunalni infrastrukturni objekti), kod kojih je u tromjesečju prije bio ostvaren porast, ponovno su se smanjili u odnosu na prosječnu razinu iz prethodnog tromjesečja. Ako se u obzir uzmu kumulativna kretanja u prvih jedanaest mjeseci protekle godine, građevinska je aktivnost na godišnjoj razini oslabjela za čak 9,1%, nešto izraženije u radovima na zgradama. Navješćujuće pokazatelje građevinske aktivnosti, nakon određenog oporavka, u trećem tromjesečju ponovno obilježavaju nepovoljni trendovi. U prva je dva mjeseca posljednjeg tromjesečja tako zabilježen pad prosječne vrijednosti i izdanih Slika 5. Industrijska proizvodnja prema glavnim industrijskim grupacijama trend-ciklus, = 100 Slika 7. Realni promet od trgovine na malo = /05 4/06 8/06 12/06 4/07 8/07 12/07 4/08 8/08 12/08 4/09 8/09 12/09 4/10 8/10 12/10 4/11 12/05. 8/11 4/06. 12/11 8/06. 12/06. 4/07. 8/07. Izvor: DZS (prilagodba HNB-a) 12/07. 4/08. 8/08. Originalni indeks Desezonirani indeks Trend-ciklus Intermedijarni proizvodi Kapitalni proizvodi Netrajni proizvodi za široku potrošnju Trajni proizvodi za široku potrošnju Izvor: DZS (prilagodba HNB-a) Slika 6. Fizički obujam građevinskih radova = /05. 4/06. 8/06. 12/06. 4/07. 8/07. 12/07. 4/08. 8/08. 12/08. 4/09. 8/09. 12/09. 4/10. 8/10. 12/10. 4/11. 8/11. 12/08. Slika 8. Indeks pouzdanja potrošača standardizirane vrijednosti 4/09. 8/09. 12/09. 4/10. 8/10. 12/10. 4/11. 8/ /05. 4/06. 8/06. 12/06. 4/07. 8/07. 12/07. 4/08. 8/08. 12/08. 4/09. 8/09. 12/09. 4/10. 8/10. 12/10. 4/11. 8/11. 12/11. Sezonski prilagođen indeks Dugoročni prosjek = 100 Izvor: Ipsos Puls (prilagodba HNB-a) Slika 9. Broj noćenja turista mil. 24 5,5 18 5,1 12 4,7 4,3 6 3,9 0 3,5 12/05. 4/06. 8/06. 12/06. 4/07. 8/07. 12/07. 4/08. 8/08. 12/08. 4/09. 8/09. 12/09. 4/10. 8/10. 12/10. 4/11. 8/11. 12/11. Originalni indeks Desezonirani indeks Trend-ciklus Originalni podaci lijevo Trend-ciklus desno Izvor: DZS (prilagodba HNB-a) Izvor: DZS (prilagodba HNB-a)

13 BILTEN HNB-a BROJ 178 ROBNA RAZMJENA 5 odobrenja za građenje i odobrene površine novih građevinskih objekata. Kada je riječ o trgovini na malo, sezonski i kalendarski prilagođeni podaci pokazuju da je realni promet u maloprodaji (nakon relativno snažnog rasta u razdoblju od srpnja do rujna te pozitivnih stopa promjene u prvoj polovini godine) u listopadu i studenome oslabio. Spomenuto se usporavanje trgovinske aktivnosti djelomično može objasniti baznim učinkom, odnosno iščezavanjem povoljnih učinaka turističke sezone, ali i negativnim učinkom daljnjeg smanjivanja broja zaposlenih osoba te nepovoljnim kretanjem realnih dohodaka u promatranom razdoblju. Ukupno je gospodarska aktivnost u trgovinskoj djelatnosti tijekom prvih jedanaest mjeseci na godišnjoj razini bila viša za 1,1%. Nakon zamjetnog oporavka optimizma potrošača u prosincu slični su trendovi vidljivi i na početku 2012., pri čemu se porast optimizma i dalje temelji na očekivanom poboljšanju ekonomske i financijske situacije u sljedećih dvanaest mjeseci. U posljednjem su se tromjesečju nastavila povoljna kretanja fizičkih pokazatelja potražnje za turističkim uslugama, pa se broj noćenja turista u komercijalnim smještajnim objektima povećao za 10,4% u odnosu na isto razdoblje Uzme li se u obzir cijela, broj se noćenja povećao za 7,0%, a ostvareni je porast broja noćenja stranih gostiju znatno nadmašio porast noćenja domaćih gostiju. Podaci iz platne bilance upućuju na to da su pozitivna kretanja fizičkih pokazatelja u turizmu dominantno odredila porast financijskih pokazatelja jer je u prvih devet mjeseci prosječna potrošnja stranih turista na godišnjoj razini tek malo porasla. Robna razmjena Prema preliminarnim podacima DZS-a ukupni je robni izvoz u iznosio 8,8 mlrd. EUR i na godišnjoj je razini zabilježeno smanjenje od 1,0%. Istodobno je uvezeno robe u vrijednosti od 14,6 mlrd. EUR, uz godišnji pad od 3,3%. Tako je, osim nastavka kontrakcije robnog manjka, povećana pokrivenost uvoza izvozom s 58,8%, koliko je iznosila na kraju 2010., na 60,3% na kraju Sezonski prilagođeni podaci pokazuju da se robni izvoz, nakon pada u ljetnim mjesecima, nastavio smanjivati i u posljednjem tromjesečju Tako je, unatoč relativno dobrim ostvarenjima u prosincu, što je pak uglavnom povezano s isporukom putničkog broda vrijednog 0,2 mlrd. EUR, u posljednjem tromjesečju zabilježen pad ukupnog izvoza od 4,3% u odnosu na treće tromjesečje. Uzme li se u obzir kretanje suženog agregata (bez brodova i nafte), nepovoljni trendovi također su izraženi. Tako se izvoz bez brodova i nafte tijekom posljednjeg tromjesečja smanjio za 3,0% u odnosu na treće tromjesečje, a na godišnjoj je razini zabilježen pad od 8,5%. Pritom je smanjenju izvoza suženog agregata osobito pridonio pad izvoza proizvoda kemijske industrije (posebice plastičnih tvari u primarnim oblicima), Slika 10. Manjak robne razmjene i trend mil. EUR /05. 4/06. 8/06. 12/06. 4/07. 8/07. 12/07. 4/08. 8/08. 12/08. 4/09. 8/09. 12/09. 4/10. 8/10. 12/10. 4/11. 8/11. 12/11. Manjak (bez brodova i nafte) Trend (bez brodova i nafte) Manjak Trend Izvori: DZS; HNB Slika 11. Robni izvoz (fob) i trend mil. EUR /05. 4/06. 8/06. 12/06. 4/07. 8/07. 12/07. 4/08. 8/08. 12/08. 4/09. 8/09. 12/09. 4/10. 8/10. 12/10. 4/11. 8/11. 12/11. Izvoz (bez brodova i nafte) Trend (bez brodova i nafte) Izvoz Trend Izvori: DZS; HNB Slika 12. Robni uvoz (cif) i trend mil. EUR Tablica 1. Platna bilanca preliminarni podaci, u milijunima eura I. IX I. IX. Indeksi I. IX./ I. IX Tekuće transakcije 489, ,8 236,5 Kapitalne i financijske transakcije (bez pričuva) 1.151, ,8 119,9 Međunarodne pričuve HNB-a 624,3 666,4 106, /05. 4/06. 8/06. 12/06. 4/07. 8/07. 12/07. 4/08. 8/08. 12/08. Uvoz (bez brodova i nafte) Uvoz 4/09. 8/09. 12/09. 4/10. 8/10. 12/10. 4/11. 8/11. 12/11. Trend (bez brodova i nafte) Trend Neto pogreške i propusti 1.016, ,3 184,1 Izvor: HNB Izvori: DZS; HNB

14 6 BILTEN HNB-a broj 178 ZAPOSLENOST I PLAĆE uljanog sjemenja i plodova, specijalnih strojeva za pojedine industrijske grane te željeza i čelika. Pozitivni pomaci u posljednja tri mjeseca vidljivi su kod izvoza šećera, medicinskih i farmaceutskih proizvoda te odjeće. Kontrakcija robnog uvoza tijekom većeg dijela dodatno se povećala u posljednjem tromjesečju. Na temelju desezoniranih podataka uvoz robe smanjio se za 5,3% u odnosu na prosječnu vrijednost trećeg tromjesečja, što je najveći tromjesečni pad od sredine Navedenom smanjenju najviše je pridonio pad uvoza nafte, koji je bio izrazito nizak u prosincu. Kada se isključe brodovi te nafta i naftni derivati, i kod većine ostalih odsjeka SMTK primjetna je nepovoljna dinamika te je tijekom posljednjeg tromjesečja zabilježeno smanjenje od 2,9% u odnosu na treće tromjesečje. Negativnoj putanji suženog agregata pretežno su pridonijeli uvoz zemnog i industrijskog plina, obojenih metala te pojedinih proizvoda kemijske industrije. Uvoz kapitalnih dobara i dalje ima naglašene negativne godišnje stope promjene, a negativni trendovi prate i uvoz cestovnih vozila. Zaposlenost i plaće Slika 14. Administrativna i anketna stopa nezaposlenosti administrativna stopa nezaposlenosti, % /05. a Od početka rezultati Ankete o radnoj snazi objavljuju se tromjesečno. Izvor: DZS 4/06. 8/06. 12/06. 4/07. 8/07. 12/07. 4/08. 8/08. 12/08. 4/09. 8/09. 12/09. 4/10. 8/10. 12/10. Administrativna stopa nezaposlenosti Administrativna stopa nezaposlenosti desezonirano Anketna stopa nezaposlenosti a 4/11. 8/11. 12/ anketna stopa nezaposlenosti, % Tijekom cijele administrativni podaci DZS-a i podaci HZMO-a o broju osiguranika upozoravaju na to da je broj zaposlenih osoba nastavio padati, dok je prosječan broj nezaposlenih osoba prijavljenih pri HZZ-u blago porastao. Na isti smjer promjena navedenih pokazatelja upućuju i podaci iz ankete o radnoj snazi, ali valja napomenuti kako su oni dostupni samo za prva tri tromjesečja. Iako je ukupna gospodarska aktivnost tijekom porasla u odnosu na prethodnu godinu, njezin je intenzitet bio osjetno niži od onoga potrebnog za zaustavljanje negativnih kretanja na tržištu rada. Rast nominalnih bruto i neto plaća (ako se izostavi bazni učinak prouzročen ukidanjem posebnog poreza na plaće, mirovine i ostale primitke) u se ubrzao, no manje nego što su rasle cijene finalnih proizvoda uvećane za rast produktivnosti rada. U skladu s tim realni je jedinični trošak rada na razini cjelokupnoga gospodarstva nastavio padati. Glavni ograničavajući činitelj rasta plaća u prošloj godini bila je izrazito visoka stopa nezaposlenosti, čija je prosječna vrijednost u istom razdoblju iznosila 17,9% (prema privremenim administrativnim podacima). Ako se promotre kretanja istih pokazatelja promjena na tržištu rada samo tijekom posljednjeg tromjesečja, vidljivo Slika 13. Zaposleni i nezaposleni nezaposleni, tis /05. 4/06. 8/06. 12/06. 4/07. 8/07. 12/07. 4/08. 8/08. 12/08. 4/09. 8/09. 12/09. 4/10. 8/10. 12/10. 4/11. 8/11. 12/11. Izvori: DZS; HZZ Nezaposleni Zaposleni Nezaposleni desezonirano Zaposleni desezonirano zaposleni, tis. Slika 15. Prosječne bruto plaće godišnje stope promjene % Napomena: Podaci se odnose na plaće isplaćene u tekućem razdoblju. Izvor: DZS je da sezonski prilagođeni podaci DZS-a i HZMO-a najavljuju daljnje smanjivanje broja zaposlenih osoba. Zbog pojačanih priljeva u evidenciju (sve kategorije) i smanjenih odljeva (manje zapošljavanje) prosječan je broj nezaposlenih osoba evidentiranih u HZZ-u ponovno počeo rasti. Tijekom promatranog razdoblja zbroj zaposlenih i nezaposlenih osoba nastavio se smanjivati, što upućuje na daljnji pad ponude rada. Prema sezonski prilagođenim podacima isplaćene nominalne neto i bruto plaće nastavile su rasti i u posljednjem tromjesečju, pri čemu je izraženiji porast zabilježen u prosincu. Istodobno su realne plaće na razini tromjesečja stagnirale. Cijene 12/05. 4/06. 8/06. 12/06. 4/07. 8/07. 12/07. 4/08. 8/08. 12/08. 4/09. 8/09. 12/09. 4/10. 8/10. 12/10. 4/11. 8/11. 12/11. Prosječna nominalna bruto plaća Prosječna realna bruto plaća Inflacija potrošačkih cijena u Hrvatskoj ubrzala se tijekom, no i nadalje je bila relativno niska. Mjesečne stope promjene ukupne i temeljne inflacije potrošačkih cijena (sezonski prilagođene i svedene na godišnju razinu) bile su u prosjeku više nego u 2010., a povećala se i njihova kolebljivost. U posljednjem tromjesečju spomenute su stope inflacije porasle iznad

15 BILTEN HNB-a BROJ 178 TEČAJ 7 dugoročnog prosjeka i kretale su se oko 3,8% odnosno 4,5%. Godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena smanjila se u prosincu na 2,1%, s 2,6%, koliko je iznosila u studenome. Najveći doprinos tome dalo je smanjenje godišnjih stopa promjene cijena energije (naftnih derivata i plina) te neprerađenih prehrambenih proizvoda (voća i povrća), a djelomično i cijena usluga (komunikacija). Suprotan učinak na kretanje ukupne inflacije u prosincu imalo je povećanje godišnje stope promjene cijena industrijskih proizvoda bez prehrane i energije, ponajviše zbog toga što je sezonski pad cijena odjeće bio slabije izražen nego u istom razdoblju prethodne godine. Prosječna godišnja stopa inflacije povećala se s 1,1%, koliko je iznosila u 2010., na 2,3% u Tom je povećanju najviše pridonijelo poskupljenje prehrambenih proizvoda, potaknuto rastom cijena prehrambenih i drugih sirovina na svjetskom tržištu, a u manjoj mjeri i poskupljenje duhanskih prerađevina. U suprotnom smjeru djelovali su slaba domaća potražnja i nepovoljni uvjeti na domaćem tržištu rada, što je posebice vidljivo u padu cijena usluga. Godišnja stopa temeljne inflacije, pri čijem se izračunu ne uključuju cijene poljoprivrednih proizvoda i administrativno Slika 16. Indeks potrošačkih cijena i temeljna inflacija mjesečne stope promjene na godišnjoj razini a % /05. 4/06. 8/06. 12/06. 4/07. 8/07. 12/07. 4/08. 8/08. 12/08. 4/09. 8/09. 12/09. 4/10. 8/10. 12/10. 4/11. 8/11. 12/11. Indeks potrošačkih cijena Temeljna inflacija a Mjesečna stopa promjene izračunata je iz tromjesečnoga pomičnog prosjeka sezonski prilagođenih indeksa cijena. Izvor: DZS Slika 17. Godišnje stope inflacije i doprinosi komponenata inflaciji potrošačkih cijena Tablica 2. Cjenovni pokazatelji godišnje i mjesečne stope promjene Godišnje stope XI. Mjesečne stope Indeks potrošačkih cijena i njegove komponente Ukupni indeks 2,6 2,1 0,0 0,4 Energija 5,7 3,2 1,9 0,6 Neprerađeni prehrambeni proizvodi 3,5 1,8 2,5 0,7 Prerađeni prehrambeni proizvodi (uključujući alkohol i duhan) 5,3 5,3 0,1 0,1 Industrijski proizvodi bez prehrane i energije 0,7 1,5 1,9 1,1 Usluge 0,7 1,1 0,1 0,4 Ostali cjenovni pokazatelji Temeljna inflacija 2,5 2,9 0,9 0,5 Indeks proizvođačih cijena industrije na domaćem tržištu 7,0 5,8 1,0 0,2 Cijene sirove nafte a 24,7 15,8 6,5 1,1 HWWI agregatni indeks cijena sirovina (bez energenata) b 6,5 11,3 3,2 2,1 a Računa se kao prosjek sljedećih cijena nafte izraženih u američkim dolarima (promptna isporuka): Dubai Fateh, U.K. Brent i West Texas Intermediate. b Indeks se izračunava na temelju cijena sirovina izraženih u američkim dolarima. Izvori: DZS; Bloomberg; HWWI regulirane cijene (među kojima su cijene naftnih derivata i plina), porasla je s 2,5% u studenome na 2,9% u prosincu. Na to je povećanje najviše utjecalo spomenuto kretanje cijena odjeće. Prosječna godišnja stopa temeljne inflacije povećala se s 0,8%, koliko je iznosila u 2010., na 1,8% u U prosincu zabilježen je zamjetan pad godišnje stope promjene proizvođačkih cijena industrije na domaćem tržištu, sa 7,0% u studenome na 5,8%. Najviše se usporio godišnji rast proizvođačkih cijena energije zbog učinka baznog razdoblja, tj. snažnog rasta tih cijena u prosincu Prosječna godišnja stopa promjene proizvođačkih cijena industrije na domaćem tržištu porasla je s 4,3%, koliko je iznosila u 2010., na 6,4% u Tome je najviše pridonijelo povećanje cijena netrajnih proizvoda za široku potrošnju i intermedijarnih proizvoda, potaknuto poskupljenjem sirovina na svjetskom tržištu. Tečaj postotni bodovi/% /07. 4/08. 8/08. 12/08. 4/09. 8/09. Energija Prerađeni prehrambeni proizvodi Usluge Indeks potrošačkih cijena Izvor: DZS 12/09. 4/10. 8/10. 12/10. 4/11. 8/11. 12/11. Neprerađeni prehrambeni proizvodi Industrijski proizvodi bez prehrane i energije Temeljna inflacija Početak obilježili su pojačani deprecijacijski pritisci na tečaj kune prema euru, prouzročeni povećanom potražnjom poduzeća za devizama radi plaćanja dospjelih inozemnih obveza, pri čemu se u posljednjih nekoliko mjeseci primjećuju i razduživanja javnih poduzeća. Središnja je banka na deviznom tržištu u siječnju intervenirala dva puta, ne bi li ublažila intenzitet nominalnog slabljenja domaće valute, te je poslovnim bankama prodala ukupno 327,0 mil. EUR (4. siječnja 197,0 mil. EUR i 17. siječnja 130,0 mil. EUR). Osim intervencijama na deviznom tržištu središnja je banka stabilizaciji tečaja pridonijela i tako što je 26. siječnja donijela odluku o povećanju stope obvezne pričuve banaka s 14% na 15%. Na kraju siječnja tečaj je iznosio 7,56 EUR/HRK, što je deprecijacija od 0,5% u odnosu na kraj prethodnog mjeseca. U siječnju je središnja banka provodila i devizne transakcije s MF-om, od kojeg je otkupila devize u vrijednosti od 28,2 mil. EUR. Kuna je deprecirala i prema većini ostalih valuta iz košarice za izračun indeksa nominalnoga efektivnog tečaja kune (osim

16 8 BILTEN HNB-a broj 178 TRŽIŠTE NOVCA I KAMATNE STOPE Slika 18. Nominalni dnevni tečaj kune prema euru, američkom dolaru i švicarskom franku srednji tečaj HNB-a 9,5 9,0 8,5 8,0 7,5 7,0 6,5 6,0 12/05. 3/06. 6/06. 9/06. 12/06. 3/07. 6/07. 9/07. 12/07. 3/08. 6/08. 9/08. 12/08. 3/09. 6/09. 9/09. 12/09. 3/10. 6/10. 9/10. 12/10. 3/11. 6/11. 9/11. 12/11. 7,5 7,0 6,5 6,0 5,5 5,0 4,5 4,0 prema američkom dolaru i jenu), koji je na kraju siječnja bio za 0,7% slabiji u usporedbi s krajem prethodnog mjeseca. Nakon što su tijekom posljednja dva i pol mjeseca prevladavali aprecijacijski pritisci američki je dolar sredinom siječnja počeo slabiti prema euru, na što su utjecali porast povjerenja njemačkih ulagača i objave određenih makroekonomskih pokazatelja za gospodarstvo eurozone, koji su bili bolji od očekivanih. Takvo kretanje tečaja američkog dolara prema euru odrazilo se na aprecijaciju tečaja kune prema američkom dolaru. U studenome nastavilo se blago pogoršavanje cjenovne konkurentnosti izvoza, koje je obilježilo i prethodni mjesec, što je rezultat nepovoljnijega kretanja domaćih cijena u usporedbi s cijenama u većini zemalja glavnih trgovinskih partnera. Tržište novca i kamatne stope Izvor: HNB EUR/HRK lijevo USD/HRK desno CHF/HRK desno Slika 19. Indeks a nominalnoga (INET) i realnoga efektivnog tečaja kune uz potrošačke cijene (IRET1) i cijene pri proizvođačima (IRET2) = /05. 4/06. 8/06. 12/06. 4/07. 8/07. 12/07. 4/08. 8/08. 12/08. 4/09. 8/09. 12/09. 4/10. 8/10. 12/10. 4/11. 8/11. 12/11. INET IRET1 IRET2 a Pad indeksa označuje efektivnu aprecijaciju kune. Izvor: HNB Slika 20. Doprinosi a pojedinih valuta mjesečnoj stopi promjene prosječnog indeksa nominalnoga efektivnog tečaja kune (INET) postotni bodovi/% 2,5 2,0 1,5 1,0 0,5 0,0 0,5 1,0 1,5 12/07. 4/08. 8/08. 12/08. 4/09. 8/09. 12/09. 4/10. 8/10. EUR USD CHF Ostale INET a Negativne vrijednosti označuju doprinos aprecijaciji INET-a. Izvor: HNB 12/10. 4/11. 8/11. 12/11. ESB-ovo izdašno opskrbljivanje bankarskog sektora dugoročnom likvidnošću potkraj prosinca smanjilo je većinu referentnih kamatnih stopa u eurozoni tijekom siječnja i povoljno je djelovalo na globalnu premiju za rizik. Percepcija rizičnosti Hrvatske u takvim se uvjetima također ublažila, u skladu s kretanjima za zemlje u regiji, što je, zajedno s padom troškova financiranja banaka majki najvećih domaćih banaka u siječnju 2012., domaćim sektorima blago olakšalo pristup inozemnom kapitalu. Na siječanjskom sastanku ESB je zadržao referentnu kamatnu stopu na 1,00%. Provođenje nestandardnih mjera monetarne politike znatno je povećalo likvidnost sustava u eurozoni, pa je šestomjesečni EURIBOR nastavio padati te je krajem siječnja iznosio 1,42%, a EONIA se zadržala ispod referentne stope ESB-a i krajem promatranog razdoblja iznosila je 0,38%. Prinosi na euroobveznice europskih zemalja s rastućim tržištima u siječnju su se blago smanjili, što je vidljivo iz pada razlike prinosa na osnovi indeksa EMBI za te zemlje. Ona se do kraja siječnja smanjila za 33 b. b., odnosno na 417 b. b. Jednako se kretala i premija osiguranja od kreditnog rizika (CDS) za promatrane zemlje, pri čemu je u siječnju najveći pad zabilježen kod Italije (više od 85 b. b.), Bugarske (69 b. b.) i Hrvatske (54 b. b.). Najvišu je razinu te premije među promatranim zemljama na kraju siječnja imala Madžarska (585 b. b.), a slijede je Hrvatska (492 b. b.) i Italija (416 b. b.). Uvjeti financiranja na međunarodnom tržištu poboljšali su se i za banke majke domaćih poslovnih banaka. Tijekom siječnja razlika prinosa na premiju osiguranja od kreditnog rizika za obveznice banaka majki pet najvećih domaćih banaka prosječno se smanjila za oko 90 b. b., pri čemu su talijanske banke prednjačile s padom većim od 180 b. b. (Unicredit) odnosno oko 140 b. b. (Intesa Sanpaolo). No navedene banke, bez obzira na to smanjenje, i dalje imaju povišenu razinu premije za rizik. Vrlo dobra likvidnost domaćega financijskog sustava koja je obilježila nastavila se i tijekom siječnja 2012., pa su prekonoćne kamatne stope na novčanom tržištu ostale na relativno niskoj razini, unatoč provedenim mjerama povlačenja viška likvidnosti radi stabilizacije tečaja kune (dvije devizne intervencije HNB-a i povećanje stope obvezne pričuve kojima je s tržišta povučeno ukupno 5,6 mlrd. kuna). Vagana kamatna stopa na prekonoćne kredite u izravnoj međubankovnoj trgovini blago je porasla, s 0,61% u prosincu na 1,14% u siječnju Istodobno je malo porasla i njezina dnevna kolebljivost pa je ta kamatna stopa oscilirala u rasponu od 0,25% do 3,62%. U siječnju održane su četiri aukcije trezorskih zapisa MF-a, na kojima su plasirani i kunski i eurski zapisi. Pritom je ukupna potražnja ulagača za trezorskim zapisima višestruko

17 BILTEN HNB-a BROJ 178 TRŽIŠTE NOVCA I KAMATNE STOPE 9 Slika 21. Kamatne stope na euro i prosječna razlika prinosa na obveznice europskih zemalja s rastućim tržištima Slika 24. Prosječna kamatna stopa na novčanom tržištu dnevni podaci, na godišnjoj razini % bazni bodovi % 42 4,2 % 36 3, ,0 2, , , /06. 5/06. 8/06. 12/06. 4/07. 8/07. 12/07. 4/08. 8/08. 12/08. 4/09. 8/09. 12/09. 4/10. 8/10. 12/10. 4/11. 8/11. 12/11. Referentna kamatna stopa ESB-a lijevo EONIA lijevo EURIBOR 6M lijevo Razlika prinosa na osnovi indeksa EMBI za europske zemlje s rastućim tržištima desno /1/06. 26/4/06. 22/8/06. 13/12/06. 10/4/07. 6/8/07. 29/11/07. 26/3/08. 21/7/08. 13/11/08. 11/3/09. 8/7/09. 30/10/09. 24/2/10. 18/6/10. 14/10/10. 7/2/11. 31/5/11. Kamatna stopa na prekonoćne kredite u izravnoj međubankovnoj trgovini do kraja lijevo Kamatna stopa na prekonoćne kredite u izravnoj međubankovnoj trgovini u desno 26/9/11. 19/1/12. 0,6 0,0 Izvori: ESB; Bloomberg; J. P. Morgan Izvor: HNB Slika 22. Razlika prinosa na premiju osiguranja od kreditnog rizika (CDS) za petogodišnje državne obveznice odabranih zemalja bazni bodovi /09. 3/09. 5/09. 6/09. 8/09. 10/09. 12/09. 2/10. 4/10. 6/10. 8/10. 10/10. 12/10. 2/11. 4/11. 6/11. 8/11. 10/11. 12/11. Hrvatska Poljska Češka Bugarska Rumunjska Madžarska Slovačka Italija Njemačka Napomena: Razlika prinosa na premiju osiguranja od kreditnog rizika jest godišnji iznos premije koju kupac CDS-a plaća kako bi se zaštitio od kreditnog rizika povezanog s izdavačem nekog instrumenta. Izvor: Bloomberg Slika 23. Razlika prinosa na premiju osiguranja od kreditnog rizika (CDS) za odabrane banke majke domaćih banaka bazni bodovi /09. 3/09. 5/09. 6/09. 8/09. 10/09. 12/09. 2/10. 4/10. 6/10. 8/10. 10/10. 12/10. 2/11. 4/11. 6/11. 8/11. 10/11. 12/11. Slika 25. Kamatne stope na kunske i eurske trezorske zapise MF-a na dan aukcije % /1/06. 25/4/06. 1/8/06. 24/10/06. 13/3/07. 17/7/07. 2/10/07. 18/12/07. 25/3/08. 8/7/08. 30/9/08. 16/12/08. 31/3/09. 14/7/09. 20/10/09. 2/3/10. 15/6/10. 5/10/10. 1/2/11. 7/6/11. 4/10/11. 3/1/12. Izvori: MF; HNB TZ-91 dan TZ-182 dana TZ-364 dana TZ-728 dana TZ EUR-91 dan TZ EUR-364 dana Slika 26. Procjena prosječnih kamatnih stopa poslovnih banaka a na godišnjoj razini % /06. 6/06. 11/06. 4/07. 9/07. 2/08. 7/08. 12/08. 5/09. 10/09. 3/10. 8/10. 1/11. 6/11. 11/11. Unicredit S.p.A. Erste Group Bank Intesa Sanpaolo S.p.A. Société Générale Raiffeisen Zentralbank Ukupni krediti Ukupni depoziti Izvor: Bloomberg a Kamatne stope vagane iznosom stanja ukupno odobrenih kredita Izvor: HNB

18 10 BILTEN HNB-a broj 178 MONETARNA KRETANJA Slika 27. Prosječne kamatne stope poslovnih banaka na kunske kredite na godišnjoj razini % /06. Izvor: HNB % /06. 11/06. 4/07. 9/07. 2/08. 7/08. 12/08. 5/09. 10/09. 3/10. 8/10. Kratkoročni krediti poduzećima bez valutne klauzule Dugoročni krediti poduzećima s valutnom klauzulom Kratkoročni krediti stanovništvu bez valutne klauzule Dugoročni krediti stanovništvu s valutnom klauzulom Slika 28. Prosječne kamatne stope poslovnih banaka na oročene depozite preko 1 do 3 mjeseca na godišnjoj razini 12/06. Izvor: HNB /07. 8/07. 12/07. 4/08. 8/08. 12/08. 4/09. 8/09. 12/09. 4/10. 8/10. 12/10. Kunski depoziti poduzeća bez valutne klauzule Depoziti poduzeća primljeni u eurima Kunski depoziti stanovništva bez valutne klauzule Depoziti stanovništva primljeni u eurima Slika 29. Razlika između kamatnih stopa na kredite i depozite postotni bodovi 1/06. 6/06. 11/06. 4/07. 9/07. 2/08. 7/08. Kunski krediti a kunski depoziti a Ukupni krediti ukupni depoziti a Bez valutne klauzule; b S valutnom klauzulom Napomena: Razlika je izračunata kao razlika između prosječnih kamatnih stopa na kredite i depozite. Vidi metodološka objašnjenja uz Tablicu G1 Statističkog pregleda. Izvor: HNB 12/08. 5/09. 10/09. 3/10. 8/10. 1/11. 4/11. 1/11. 6/11. 8/11. 6/11. Kunski krediti b devizni depoziti 11/11. 12/11. 11/11. nadmašivala planirane iznose njihovih izdanja, pa su se blago smanjili prinosi na zapise svih rokova dospijeća. Tako su vagane kamatne stope na kunske trezorske zapise s rokom dospijeća od 91, 182 i 364 dana pale s 4,59% 5,27% i 5,47% u prosincu na 4,45%, 5,15% i 5,36% u siječnju Lagano su se smanjile i vagane kamatne stope na trezorske zapise vezane uz euro s rokom dospijeća od 91 i 364 dana: s 4,50% i 4,98% u prosincu na 4,34% i 4,87% u siječnju. Stanje ukupnih upisanih trezorskih zapisa na kraju siječnja iznosilo je 21,2 mlrd. kuna, odnosno za 0,5 mlrd. kuna više nego na kraju prosinca, što je posljedica porasta stanja upisanih trezorskih zapisa vezanih uz euro za približno isti iznos. Širenje dužničke krize u inozemstvu i pojačana neizvjesnost na međunarodnim financijskim tržištima krajem nepovoljno su djelovali na dostupnost inozemnih izvora financiranja te su zaustavili i donekle preokrenuli tendenciju smanjivanja aktivnih i pasivnih kamatnih stopa poslovnih banaka u Hrvatskoj. Posebno je bio vidljiv porast kamatnih stopa na kratkoročne kredite i depozite, osobito poduzeća. Nominalne kamatne stope na kratkoročne kredite poduzećima bez valutne klauzule blago su se snizile u prosincu (za 0,2%), ali su zbog rasta zabilježenog tijekom drugog polugodišta ostale na povišenoj razini, od 7,48%, što je bilo otprilike za 1 postotni bod više od relativno niskih razina sredinom te godine. Tendencija smanjivanja tih kamatnih stopa preokrenula se u drugoj polovini Kod kamatnih stopa na dugoročne kredite poduzećima s valutnom klauzulom opadanje je zaustavljeno te su one stagnirale i oscilirale u razmjerno uskom rasponu, u kojem su se zadržale i nakon smanjenja na razinu od 6,37% u prosincu. Kamatne stope na kredite stanovništvu krajem godine bile su relativno stabilne. Kamatne stope na dugoročne kredite stanovništvu s valutnom klauzulom tek su malo porasle u listopadu i studenome, a u prosincu su se opet smanjile i vratile na razinu od približno 7,5% (tek za 0,1 postotni bod više u odnosu na rujan), pa su ostale na donekle niskim razinama. Kamatne stope na kratkoročne kunske kredite stanovništvu bez valutne klauzule u tom su razdoblju još manje oscilirale nakon što su u srpnju naglo pale pod utjecajem smanjenja najviše dopuštene stope zakonskih i ugovorenih zateznih kamata vezanih uz smanjenje eskontne stope HNB-a. Kamatne stope na oročene depozite stanovništva kraćih rokova (od 1 do 3 mjeseca) blago su porasle krajem godine te su koncem prosinca iznosile 2,30% (devizni) odnosno 2,99% (kunski). Nešto snažnije rasle su kamatne stope na depozite poduzeća bez valutne klauzule, oročene na razdoblje od 1 do 3 mjeseca, te su do kraja dosegnule svoju najvišu razinu u gotovo posljednje dvije godine (3,78%), a kamatne su stope na devizne depozite poduzeća iste ročnosti ostale relativno stabilne tijekom druge polovine, na razini od približno 3,0%. Ukupna kamatna razlika blago se smanjila u prosincu i iznosila je 6,22%. Nakon smanjenja tijekom prve polovine ukupna kamatna razlika tako se zadržala u okvirima oscilacija na relativno niskoj razini te je za gotovo jedan postotni bod bila niža nego u prosincu Monetarna kretanja Monetarna kretanja u prosincu obilježilo je smanjenje neto inozemne aktive i gotovo istovjetno povećanje neto domaće aktive monetarnog sustava, pa se ukupna likvidna sredstva (M4) nisu znatnije promijenila. Novčana masa (M1) u prosincu je porasla, što je bilo posljedica sezonskog povećanja gotovog i depozitnog

19 BILTEN HNB-a BROJ 178 MONETARNA KRETANJA 11 novca prouzročenog uobičajenom pojačanom potrošnjom tijekom blagdana. I sezonski prilagođeni podaci upućuju na stagnaciju novčane mase. Promatra li se na godišnjoj razini, rast M1 bio je izraženiji u nego u prethodnoj godini (7,5% naprama 4,2%), čemu je najviše pridonio oporavak gotovog novca izvan banaka, ali i trend rasta depozitnog novca domaćega privatnog sektora. Za razliku od novčane mase, ukupni štedni i oročeni depoziti, bez deprecijacijskih učinaka tečaja, u prosincu su se smanjili za 3,7 mlrd. kuna. Pritom se 2,7 mlrd. kuna odnosilo na smanjenje deviznih, a ostatak na smanjenje kunskih depozita. Takva kretanja zabilježena su i tijekom cijele godine, a uglavnom su bila određena promjenom depozita poduzeća. Promatraju li se podaci na godišnjoj razini, u kunski su depoziti porasli čak za 17,5%, dok su devizni depoziti pali za 3,8% (ako se isključi utjecaj tečaja). Najveći doprinos povećanju kunskih i istodobnom smanjenju deviznih depozita dao je sektor poduzeća. Naime, stagnacija ukupne gospodarske aktivnosti i podmirivanje obveza inozemstvu doveli su do povećanog trošenja deviznih depozita poduzeća, što je rezultiralo njihovim snažnim smanjenjem, koje je na kraju iznosilo 25,4%. Osim poduzeća, zamjetno smanjenje deviznih depozita zabilježile su i nebankarske financijske institucije. S druge strane, povećanje deviznih depozita stanovništva djelomično je poništilo opisane negativne doprinose, no i taj rast bio je upola manji nego u prethodnoj godini. Ukupna likvidna sredstva (M4) u prosincu su ostala gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodni mjesec, a godišnji rast od 3,5% upućuje na usporavanje rasta toga monetarnog agregata u godini (4,4% u 2010.). Plasmani banaka nebankarskom sektoru u prosincu nominalno su porasli za 0,8% ili za 2,2 mlrd. kuna, no, isključi li se utjecaj deprecijacije kune prema euru i švicarskom franku, rast je bio upola sporiji. Prirast plasmana na mjesečnoj razini odrazio se na godišnju stopu rasta koja se blago povećala te je na kraju prosinca, izuzme li se utjecaj tečaja, iznosila 3,8%. No ostvareni rast plasmana nebankarskom sektoru u jedva je premašio onaj iz godine (3,5%). Pozitivan doprinos rastu plasmana na mjesečnoj, ali i na godišnjoj razini, dao je sektor poduzeća. Plasmani poduzećima porasli su u prosincu za 1,3%, a njihova godišnja stopa rasta, bez utjecaja tečaja, dosegnula je 9,1%. Tako je financiranje poduzeća kod banaka u bilo nešto snažnije nego godinu prije, ponajviše zbog potražnje za kratkoročnim obrtnim sredstvima i zbog postupnog razduživanja prema inozemstvu. Tek manji dio prirasta kredita poduzeća odnosio se na kredite za investicije, pa je učinak kreditnog rasta na dinamiziranje gospodarske aktivnosti i povećanje zaposlenosti izostao u U takvim se uvjetima ni potražnja stanovništva za novim kreditima nije oporavila. Na godišnjoj su razini krediti stanovništvu, ako se isključi utjecaj tečaja, pali za 1,1%. Kada je riječ o financiranju središnje države, u prosincu je zabilježen umjeren pad plasmana banaka, no na razini godine oni su snažno porasli (za 15,5% ili 7,8 mlrd. kuna). Pridoda li se tome godišnje smanjenje depozita države kod banaka i HNB-a (5,2 mlrd. kuna), ukupna neto potraživanja od središnje države povećala su se u za 13,0 mlrd. kuna ili 51,9%. Priljev sredstava iz inozemstva bio je glavni način financiranja neto domaće aktive banaka tijekom prosinca, ali i tijekom cijele Samo u prosincu neto inozemna aktiva banaka smanjila se za 3,5 mlrd. kuna, pa je njezino godišnje smanjenje iznosilo čak 16,1 mlrd. kuna. Tome je uvelike pridonio nastavak zaduživanja banaka u inozemstvu, odnosno spremnost inozemnih vlasnika da i nadalje financiraju banke kćeri u Hrvatskoj. Monetarno okružje na početku karakterizirali su Slika 30. Novčana masa mlrd. HRK /05. Izvor: HNB 4/06. 8/06. 12/06. 4/07. 8/07. 12/07. 4/08. M1 Depozitni novac 8/08. 12/08. 4/09. 8/09. 12/09. 4/10. 8/10. 12/10. M1 desezonirano Gotov novac izvan banaka Slika 31. Monetarni agregati stope promjene u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine % /05. Izvor: HNB 4/06. 8/06. 12/06. 4/07. 8/07. 12/07. 4/08. 8/08. Slika 32. Monetarni agregat M4 mlrd. HRK /05. Izvor: HNB 4/06. 8/06. 12/06. 4/07. 8/07. 12/08. 4/09. 8/09. 12/09. 4/10. M0 M1 M4 12/07. 4/08. 8/08. 12/08. 4/09. 8/09. 12/09. 4/10. 8/10. 8/10. 12/10. 12/10. 4/11. 4/11. 4/11. Novčana masa Kunski depoziti Devizni depoziti 8/11. 8/11. 8/11. 12/11. 12/11. 12/11.

20 12 BILTEN HNB-a broj 178 MONETARNA KRETANJA Slika 33. Neto inozemna aktiva, ukupna likvidna sredstva i plasmani banaka privatnom sektoru stope promjene realne vrijednosti u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine Slika 36. Monetarni multiplikatori m1= M1/M0 i m4 = M4/M0 % % 1,6 1,5 1,4 1,3 1,2 1,1 1,0 0,9 0,8 4,6 4,5 4,4 4,3 4,2 4,1 4,0 3,9 3,8 3,7 3,6 12/05. 4/06. 8/06. 12/06. 4/07. 8/07. 12/07. 4/08. 8/08. 12/08. 4/09. 8/09. 12/09. 4/10. 8/10. 12/10. 4/11. 8/11. 12/11. NIA lijevo Ukupna likvidna sredstva desno Plasmani desno m1 lijevo m4 desno Izvori: DZS; HNB Izvor: HNB Slika 34. Krediti stanovništvu i poduzećima i neto potraživanja od države stope promjene u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine % % /05. 4/06. 8/06. 12/06. 4/07. 8/07. 12/07. 4/08. 8/08. 12/08. 4/09. 8/09. 12/09. 4/10. 8/10. 12/10. 4/11. 8/11. 12/11. Država lijevo Stanovništvo desno Poduzeća desno Izvor: HNB Slika 35. Realni novac deflacioniran indeksom potrošačkih cijena, = 100 mlrd. HRK mlrd. HRK /05. 4/06. 8/06. 12/06. 4/07. 8/07. 12/07. 4/08. 8/08. 12/08. 4/09. 8/09. 12/09. 4/10. 8/10. 12/10. 4/11. 8/11. 12/11. 12/05. 4/06. 8/06. 12/06. 4/07. 8/07. 12/07. 4/08. 8/08. 12/08. 4/09. 8/09. 12/09. 4/10. 8/10. 12/10. 4/11. 8/11. 12/11. Slika 37. Likvidnost banaka i tečaj mlrd. HRK ,7 7,6 7,5 7, ,3 7,2 7,1 1 7,0 30/12/05. 25/4/06. 21/8/06. 12/12/06. 6/4/07. 3/8/07. 28/11/07. 25/3/08. 18/7/08. 12/11/08. 10/3/09. 7/7/09. 29/10/09. 23/2/10. 17/6/10. 13/10/10. 4/2/11. 30/5/11. 23/9/11. 18/1/12. Trezorski zapisi MF-a lijevo Tečaj EUR/HRK desno Slobodna novčana sredstva i prekonoćni depoziti lijevo Izvor: HNB Slika 38. Međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke tekući tečaj /05. 4/06. 8/06. 12/06. 4/07. 8/07. 12/07. 4/08. 8/08. 12/08. 4/09. 8/09. 12/09. mlrd. EUR 4/10. 8/10. 12/10. 4/11. 8/11. 12/11. Ukupna likvidna sredstva lijevo Novčana masa desno Međunarodne pričuve Neto raspoložive pričuve a Izvori: DZS; HNB a NRP = međunarodne pričuve inozemna pasiva devizni dio obvezne pričuve devizni depoziti države opća i posebna alokacija SDR-a Izvor: HNB

21 BILTEN HNB-a BROJ 178 INOZEMNI DUG 13 deprecijacijski pritisci na tečaj kune prema euru. Kako bi zaustavila prekomjerno slabljenje domaće valute, središnja je banka u dva navrata intervenirala na deviznom tržištu i poslovnim bankama ukupno prodala 327 mil. EUR. Nakon deviznih intervencija pritisci na slabljenje tečaja i dalje su bili prisutni. Stoga je HNB na kraju siječnja odlučio povećati stopu obvezne pričuve za jedan postotni bod (s 14% na 15%) i time izvanredno povući višak kunske likvidnosti iz sustava, nakon čega se kretanje tečaja stabiliziralo. Višak kunske likvidnosti na računima banaka kod središnje banke, uključujući prekonoćne depozite, smanjio se s razine od 4,6 mlrd. kuna, koliko je iznosio na kraju, na 0,2 mlrd. kuna na kraju siječnja. Deviznim intervencijama iz sustava se povuklo 2,5 mlrd. kuna, a podizanjem stope obvezne pričuve kunska likvidnost smanjila se za još 2,6 mlrd. kuna. U suprotnom smjeru djelovao je sezonski povrat gotovine na račune banaka, pa se višak likvidnosti nije u potpunosti eliminirao. Što se tiče ostalih instrumenata monetarne politike, u siječnju je neznatno smanjen iznos odobrenih kratkoročnih kredita za likvidnost, ali i iznos korištenja izdvojene obvezne pričuve, omogućen pojedinim manjim bankama. Ukupan iznos sredstava plasiranih na dva navedena načina bio je 0,2 mlrd. kuna. Opisana su kretanja prouzročila smanjenje primarnog novca (M0) u siječnju za 2,7 mlrd. kuna te je on na kraju mjeseca iznosio 59,7 mlrd. kuna, uz godišnju stopu rasta od 5,1%. Prodaja deviza putem intervencija rezultirala je smanjenjem međunarodnih pričuva u siječnju Taj pad bio je ublažen porastom devizne obvezne pričuve zbog primjene veće stope obračuna na kraju mjeseca, pa su se bruto pričuve smanjile za 278 mil. EUR. Na kraju mjeseca bruto pričuve iznosile su 10,9 mlrd. EUR, što je za 4,4% više nego na kraju istog mjeseca prošle godine. Slično smanjenje zabilježeno je i kod neto raspoloživih pričuva, koje su na kraju siječnja iznosile 9,7 mlrd. EUR, uz godišnju stopu rasta od 5,3%. Inozemni dug Nakon stagnacije u rujnu te smanjenja u listopadu bruto inozemni dug RH povećao se u studenome za 0,4 mlrd. EUR, pa je dosegnuo iznos od 46,5 mlrd. EUR. Njegovu su porastu podjednako pridonijele neto transakcije, uglavnom povezane sa zaduživanjem poslovnih banaka, i međuvalutne promjene prouzročene slabljenjem eura prema američkom dolaru. Za razliku od središnje države, kod koje nisu zabilježene značajnije transakcije, u studenome su ostali domaći sektori uglavnom smanjivali inozemne obveze. Unatoč priličnom rastu u studenome ukupni inozemni dug tek se vratio na razinu zabilježenu na kraju Kada je riječ o dugu središnje države, u studenome su uočene samo manje promjene, koje su ponajviše rezultat međuvalutnih promjena i transakcija povezanih s ulaganjem nerezidenata u instrumente tržišta novca. Zbog pogoršanja uvjeta financiranja na inozemnom tržištu središnja država većinu svojih potreba posljednjih mjeseci uglavnom osigurava na domaćem tržištu. Uz javna poduzeća koja su se u studenome razduživala i HBOR, čiji dug stagnira, javni je sektor u studenome zabilježio neto otplate duga u iznosu od 0,2 mlrd. EUR. Razduživanje banaka tijekom listopada nije se nastavilo i u studenome, pa su one tako povećale svoje inozemne obveze za 0,4 mlrd. EUR. Banke su ukupno od početka godine realizirale 0,7 mlrd. EUR novih obveza, a u istom su razdoblju prošle godine smanjile svoj dug za podjednak iznos. S obzirom na to da tijekom nije zabilježen znatniji oporavak kreditiranja poduzeća i stanovništva, akumulacija novog duga pretežito je usmjerena na financiranje potreba središnje države. Inozemne obveze ostalih domaćih sektora (većinom trgovačka društva i nebankarske financijske institucije, uključujući HBOR) u studenome su se smanjile za dodatnih 0,2 mlrd. EUR (isključujući međuvalutne promjene). Najviše su tome pridonijela javna poduzeća, koja se još od kraja prvog tromjesečja uglavnom razdužuju. Nastavljaju se razduživati i nebankarske financijske institucije, iako sve slabijim intenzitetom. Većinski privatna poduzeća u studenome su uglavnom tek refinancirala svoje Tablica 3. Bruto inozemni dug prema domaćim sektorima u milijunima eura, na kraju razdoblja Sektor dužnika Stanje XI Neto transakcije a I. X. XI. Država b Središnja banka Banke Ostali domaći sektori Izravna ulaganja Ukupno a Ne uključuju međuvalutne promjene i ostale prilagodbe. b Država ne uključuje HBOR i HAC, koji su reklasificirani u ostale domaće sektore. Izvor: HNB Tablica 4. Inozemni dug ostalih domaćih sektora u milijunima eura, na kraju razdoblja Sektor dužnika Nebankarske financijske institucije Stanje XI Neto transakcije a I. X. XI u tome: HBOR Javna i mješovita trgovačka društva Ostala trgovačka društva Neprofitne institucije Obrtnici i trgovci Kućanstva Ukupno ostali domaći sektori a Ne uključuju međuvalutne promjene i ostale prilagodbe. Izvor: HNB Tablica 5. Inozemni državni dug i dug za koji jamči država u milijunima eura, na kraju razdoblja Sektor dužnika Dug javnog sektora Dug privatnog sektora za koji jamči javni sektor Dug privatnog sektora za koji ne jamči javni sektor Stanje XI Neto transakcije a I. X. XI Ukupno a Ne uključuju međuvalutne promjene i ostale prilagodbe. Izvor: HNB