Informacija o gospodarskim kretanjima, rujan 2018.

Транскрипт

1 Informacija o gospodarskim kretanjima rujan.

2

3 HNB INFORMACIJA O GOSPODARSKIM KRETANJIMA RUJAN. Sažetak U drugom se tromjesečju. gospodarski rast ubrzao i na tromjesečnoj i na godišnjoj razini odražavajući povoljna kretanja većine sastavnica BDP-a. Dostupni mjesečni pokazatelji upućuju na to da bi se rast realnog BDP-a u trećem tromjesečju mogao blago usporiti. Tijekom drugog i na početku trećeg tromjesečja nastavila su se povoljna kretanja na tržištu rada, iako slabijim intenzitetom u odnosu na početak godine. Godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena smanjila se s, u lipnju na, u srpnju, uglavnom zbog izraženijeg pojeftinjenja odjeće i povrća. HNB je nastavio provoditi ekspanzivnu monetarnu politiku uz održavanje visoke razine likvidnosti domaćega financijskog tržišta. Tijekom srpnja nastavilo se jačanje kreditiranja stanovništva, dok se rast plasmana poduzećima blago usporio na godišnjoj razini. Neto inozemni dug domaćih sektora u drugom se tromjesečju. smanjio za,. U prvom je tromjesečju. manjak proračuna opće države bio podjednak kao u istom razdoblju prošle godine (, mlrd. kuna), a podaci Ministarstva financija upućuju na brži godišnji rast prihoda u odnosu na rashode u drugom tromjesečju. Realni je BDP u drugom tromjesečju. porastao za, u odnosu na prethodna tri mjeseca (Slika.), a njegov se godišnji rast ubrzao na,9, s, koliko je ostvareno početkom godine. Pritom se na tromjesečnoj razini ubrzao rast državne potrošnje te izvoza robe i usluga, uz istodoban pad uvoza robe i usluga. Osobna se potrošnja nastavila povećavati sličnom dinamikom kao i početkom godine, dok su investicije stagnirale. Promatra li se na godišnjoj razini, domaća je potraž nja nastavila poticati rast BDP-a, a, nakon nepovoljnih kretanja zabilježenih u prethodna dva tromjesečja, pozitivan doprinos ukupnom gospodarskom rastu dala je i neto inozemna potražnja. Model brze procjene BDP-a upućuje na usporavanje rasta gospodarske aktivnosti u trećem tromjesečju ove godine na temelju trenutačno raspoloživih podataka (Slika.). Podaci o fizičkom obujmu industrijske proizvodnje za srpanj. pokazuju da je ostvareno njezino smanjenje u odnosu na prosjek prethodnog tromjesečja. Pritom je, promatrano prema GIG-u, pad na tromjesečnoj razini zabilježen u svim skupinama osim kod proizvodnje energije. Promatra li se prema NKD-u, najveći je pad proizvodnje na tromjesečnoj razini ostvarila prerađivačka industrija koja je udjelom najznačajnija djelatnost, pri čemu detaljniji podaci pokazuju da su takva kretanja ponajprije rezultat smanjenja proizvodnje gotovih metalnih proizvoda osim strojeva i opreme, prehrambenih proizvoda te kemikalija. Realni se promet od trgovine na malo također smanjio u srpnju u odnosu na prosjek prethodnog tromjesečja (Slika 7.). Rezultati anketa o očekivanjima kućanstava i poslovnih subjekata za srpanj i kolovoz pokazuju da se poslovni optimizam u trgovini i uslužnim djelatnostima pogoršao u odnosu na prethodno tromjesečje, ponajprije zbog nepovoljnijih očekivanja kada je riječ o potražnji u sljedeća tri mjeseca, dok su se poslovna očekivanja u građevini i industriji zadržala na razinama iz prethodnog tromjesečja. Međutim, potrošački se optimizam u istom razdoblju poboljšao u odnosu na prosjek prethodnog tromjesečja, ponajprije zbog boljih očekivanja glede financijske situacije u kućanstvu i ukupne ekonomske situacije u Hrvatskoj za mjeseci u usporedbi sa stanjem danas (Slika.). Drugo i početak trećeg tromjesečja. obilježio je nastavak povoljnih kretanja na tržištu rada, iako slabijeg intenziteta u odnosu na početak godine. Rast zaposlenosti usporio se tijekom drugog tromjesečja zbog usporavanja rasta broja zaposlenih u svim djelatnostima osim djelatnosti privatnog sektora povezanih s turizmom, gdje se broj zaposlenih snažno povećao. U srpnju je broj zaposlenih osoba stagnirao na razini zabilježenoj u prethodnom tromjesečju. Tijekom drugog tromjesečja usporio se i pad broja nezaposlenih osoba s obzirom na to da su povećani priljevi u evidenciju iz radnog odnosa u odnosu na prethodno tromjesečje, dok je zapošljavanje iz evidencije smanjeno, te je došlo do povećanja neto priljeva iz radnog odnosa i drugih poslovnih aktivnosti. S druge strane, nastavljeno je brisanje iz evidencije HZZ-a zbog nepridržavanja zakonskih odredbi i nejavljanja. Tijekom srpnja ubrzao se pad broja nezaposlenih koji je podjednako rezultat novog zapošljavanja i odljeva iz evidencije zbog nepridržavanja zakonskih odredbi i nejavljanja. Administrativna stopa nezaposlenosti spustila se s,, koliko je iznosila tijekom drugog tromjesečja, na 9,7 u srpnju (Slika.). Kada je riječ o plaćama, tijekom drugog tromjesečja. ubrzao se rast prosječne nominalne i realne bruto plaće u odnosu na prethodno tromjesečje (Slika.). Tijekom srpnja nastavio se rast nominalnih i realnih bruto plaća, ali nešto sporijom dinamikom. Nakon stagnacije u lipnju potrošačke su se cijene u srpnju smanjile za,9 u odnosu na prethodni mjesec (Tablica.). Najveći doprinos padu potrošačkih cijena dalo je sezonsko pojeftinjenje odjeće i obuće te povrća, koje je uglavnom bilo izraženije nego u istom razdoblju prethodne godine. Osim toga, nakon tri mjeseca rasta, u srpnju su se smanjile maloprodajne cijene naftnih derivata kao posljedica pojeftinjenja sirove nafte na svjetskom tržištu (Slika 9.). Cijena barela sirove nafte tipa Brent tako se s razine od 79 USD na kraju lipnja spustila na oko 7 USD sredinom kolovoza, poglavito pod utjecajem jačanja zabrinutosti u vezi s globalnim gospodarskim izgledima i potražnjom za naftom zbog intenziviranja protekcionističkih trgovinskih mjera. S druge strane, ukupno smanjenje potrošačkih cijena na mjesečnoj razini ublažio je rast cijena usluga, pri čemu se izdvajaju sezonsko poskupljenje usluga smještaja, zatim rast cijena usluga odvoza smeća i otpada te usluga osiguranja vezanih uz prijevoz. Godišnja stopa ukupne inflacije pritom se smanjila, s, u lipnju na, u srpnju (Slika.), pretežno zbog spomenutoga izraženijeg pojeftinjenja odjeće i povrća. Godišnja se stopa temeljne inflacije, nakon što je u prethodnih pet mjeseci stagnirala na razini od,7, u srpnju smanjila na,. Godišnja stopa promjene proizvođačkih cijena industrije na domaćem tržištu (bez energije) blago se povećala, s, u lipnju na, u srpnju, na što je među ostalim djelovao rast cijena u proizvodnji metala i u proizvodnji odjeće te usporavanje pada cijena u proizvodnji prehrambenih proizvoda. Nakon izraženog pada početkom godine ukupan se robni izvoz u drugom tromjesečju. povećao za 7, u odnosu na prosjek prethodnog tromjesečja (Slika.), zahvaljujući rastu izvoza energenata (poglavito nafte i naftnih derivata), kao i ostale robe. Rastu izvoza suženog agregata koji isključuje energente (za,) pridonijelo je jačanje izvoza medicinskih i farmaceutskih proizvoda, zatim znanstvenih i kontrolnih Za detalje vidi rad D. Kunovca i B. Špalata: Brza procjena BDP-a upotrebom dostupnih mjesečnih indikatora (I-, lipanj.).

4 HNB INFORMACIJA O GOSPODARSKIM KRETANJIMA RUJAN. instrumenata, cestovnih vozila te prehrambenih proizvoda. Za razliku od toga, ukupan se robni uvoz u drugom tromjesečju blago smanjio, za, u odnosu na prosjek prethodnog tromjesečja (Slika.), zbog snažnog pada uvoza energenata (poglavito nafte i naftnih derivata). Istovremeno je na rast uvoza suženog agregata koji isključuje energente (za,) djelovao veći uvoz proizvoda tekstilne industrije, ostalih prijevoznih sredstava te prehrambenih proizvoda. U uvjetima pojačane potražnje pravnih osoba za devizama na domaćem deviznom tržištu tečaj kune prema euru blago je deprecirao u srpnju i kolovozu. Tečaj je na kraju kolovoza iznosio 7, EUR/HRK, što je deprecijacija od, u odnosu na kraj lipnja (Slika.). Kuna je oslabjela i prema većini ostalih valuta hrvatskih glavnih trgovinskih partnera, no indeks nominalnoga efektivnog tečaja kune na kraju je kolovoza bio na približno istoj razini kao na kraju lipnja. Naime, slabljenje kune prema većini inozemnih valuta poništilo je ponajviše znatno jačanje kune prema turskoj liri, što zrcali snažno slabljenje turske lire na svjetskom deviznom tržištu. Na europskom tržištu novca kratkoročne kamatne stope zadržale su se u srpnju i kolovozu u negativnom području. Prekonoćna kamatna stopa na bankarskom tržištu europodručja EONIA na kraju kolovoza iznosila je,, a šestomjesečni EURIBOR,7 (Slika.). Premije za rizik za većinu europskih zemalja s tržištima u nastajanju nisu se značajnije mije nja le tijekom srpnja i kolovoza. Premija za rizik za Hrvatsku u srpnju se smanjila za baznih bodova čemu je, među ostalim, pridonijela i ocjena agencije za dodjelu kreditnog rejtinga Fitch Ratings koja je početkom srpnja poboljšala izglede Hrvatske sa stabilnih na pozitivne zadržavši rejting BB+ na dugoročno zaduživanje. Premija za rizik za Hrvatsku u kolovozu se nije bitnije mijenjala te je na kraju mjeseca iznosila 97 baznih bodova (Slika.). Promet na domaćem međubankovnom prekonoćnom tržištu u srpnju je bio zanemariv uz ostvarenu kamatnu stopu od,, dok u kolovozu prometa nije bilo. Istodobno je kamatna stopa na jednogodišnje kunske trezorske zapise bez valutne klauzule ostala nepromijenjena na razini od,9 (Slika.), a plasirani su i jednogodišnji eurski trezorski zapisi uz kamatnu stopu od,. Niske kamatne stope na domaćem međubankovnom tržištu posljedica su izdašnog viška likvidnosti domaćega financijskog sustava koji je u kolovozu iznosio, mlrd. kuna (Slika.). Kamatne stope na nove poslove banaka u srpnju. smanjile su se za gotovo sve vrste kredita banaka nefinancijskim poduzećima i stanovništvu (slike., 9. i.). Kod kredita poduzećima najznačajnije su se smanjile kamatne stope na prvi put odobrene kunske kredite za obrtna sredstva uz valutnu klauzulu (Slika.), dok su kod stanovništva najveći pad zabilježile kamatne stope na ponovno ugovorene stambene kredite uz valutnu klauzulu (Slika.) i potrošačke kredite u kunama (Slika.). Kamatne stope na oročene depozite stanovništva i poduzeća u srpnju su ostale gotovo nepromijenjene (slike. i.). Pritom se razlika kamatnih stopa na nove kredite i depozite spustila na,97 postotnih bodova, a na stanja kredita i depozita na, postotna boda (Slika 7.). Monetarna kretanja u srpnju. obilježilo je sezonsko povećanje neto inozemne aktive (NIA) monetarnog sustava koje se odrazilo na povećanje ukupnih likvidnih sredstava (M) od, mlrd. kuna ili,9 (Slika 9.). Povećanje neto inozemne aktive (NIA) monetarnog sustava bilo je rezultat rasta neto inozemne aktive kreditnih institucija, dok se neto inozemna aktiva HNB-a smanjila u srpnju zbog povlačenja sredstava države s deviznog depozita kod HNB-a radi otplate inozemne obveznice. Neto domaća aktiva (NDA) monetarnog sustava blago je porasla tijekom srpnja kao rezultat spomenutog smanjenja deviznog depozita središnje države, koji je tek djelomično nadomješten rastom kunskog depozita države nakon izdanja kunske obveznice u prvoj polovini srpnja. Godišnji rast ukupnih likvidnih sredstava (M) u srpnju. zadržao se na istoj razini kao i u lipnju te je iznosio,, isključujući utjecaj tečajnih promjena. Promatraju li se sastavnice ukupnih likvidnih sredstava, godišnji rast novčane mase (M) blago se usporio na 9,9 (Slika.), dok je godišnji pad kvazinovca ublažen s, na,. Ukupni su plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim države) tijekom srpnja stagnirali (na osnovi transakcija) te su na kraju mjeseca iznosili, mlrd. kuna, a i njihova je godišnja stopa rasta ostala nepromijenjena u odnosu na prethodni mjesec te je iznosila, (Slika.). Pritom se nastavio ubrzavati godišnji rast plasmana stanovništvu dosegnuvši na kraju srpnja,7 (Slika.). Najveći doprinos tom rastu i dalje dolazi od gotovinskih nenamjenskih kredita, čija je godišnja stopa rasta iznosila,9 (na osnovi transakcija). Promatra li se valutna struktura, kunski plasmani stanovništvu nastavili su bilježiti višegodišnji trend rasta, dok su se devizni plasmani smanjili na godišnjoj razini (Slika.). Kada je riječ o plasmanima poduzećima, njihov se godišnji rast na kraju srpnja usporio na, (Slika.), pri čemu je zabilježen porast kreditiranja svih djelatnosti osim građevine i poljoprivrede. Što se tiče nominalnog stanja ukupnih plasmana, njihov je godišnji rast na kraju srpnja iznosio, te je bio zamjetno manji od rasta na osnovi transakcija, što je uglavnom posljedica prodaja nenaplativih plasmana. Bruto međunarodne pričuve su se, nakon smanjenja u srpnju zbog povlačenja sredstava države s deviznog depozita kod HNB-a radi otplate inozemne obveznice, blago smanjile i u kolovozu te su iznosile, (Slika.). Smanjenje pričuva u kolovozu uglavnom je bilo rezultat niže razine ugovorenih repo poslova. U odnosu na kraj prethodne godine, bruto pričuve su porasle za, ili,. Istovremeno, neto raspoložive pričuve povećale su se za,9 ili, u odnosu na kraj prošle godine te su na kraju kolovoza iznosile,7. Nakon povećanja u prvom tromjesečju neto inozemni dug domaćih sektora smanjio se tijekom drugog tromjesečja. za, (Slika.). Uglavnom je to rezultat poboljšanja neto inozemne pozicije središnje banke (za, mlrd. EUR), zahvaljujući otkupu deviza od banaka i privremenom deponiranju sredstava prikupljenih od novog izdanja državnih obveznica. Naime, središnja je država u lipnju na međunarodnom tržištu izdala obveznice vrijedne 7 mil. EUR radi refinanciranja obveznica koje dospijevaju na naplatu u trećem tromjesečju. Kako su izdanje djelomično upisali i domaći ulagači, te je država otplatila dio obveza po osnovi dugoročnih kredita, povećanje neto inozemnog duga središnje države iznosilo je samo,. Istodobno, kod poslovnih banaka i ostalih domaćih sektora također nije bilo većih promjena neto inozemnog duga. Stanje ukupnoga bruto inozemnog duga na kraju lipnja iznosilo je, (Slika.), što je za, manje nego na kraju prvog tromjesečja. Snažniji pad duga djelomično su ublažile nepovoljne tečajne promjene uzrokovane slabljenjem tečaja eura prema američkom dolaru. Manjak konsolidirane opće države prema metodologiji ESA u prvom je tromjesečju. iznosio, mlrd. kuna, odnosno bio je na gotovo istoj razini kao i u istom razdoblju prethodne godine. Ovakva su kretanja odraz podjednakog povećanja ukupnih prihoda i ukupnih rashoda u odnosu na prvo tromjesečje 7. godine. Prihodi su tako porasli za, mil. kuna, a rashodi za, mil. kuna. Promatrano po

5 HNB INFORMACIJA O GOSPODARSKIM KRETANJIMA RUJAN. kategorijama, pozitivnim se doprinosom na prihodnoj strani ističu indirektni porezi te socijalni doprinosi, podržani povoljnim kretanjima gospodarske aktivnosti. Istodobno, rastu rashodne strane ponajviše je pridonijelo povećanje ostalih tekućih rashoda i rashoda za zaposlene. Prema podacima Ministarstva financija za drugo tromjesečje ove godine na razini središnje države ostvaren je višak od, mlrd. kuna, u usporedbi s, Slika. Tromjesečni bruto domaći proizvod sezonski prilagođene realne vrijednosti mlrd. kuna u istom razdoblju lani. Rast viška pritom odražava brži rast prihoda u odnosu na rashode. Kada je riječ o kretanju duga opće države, krajem svibnja on je iznosio 7,9 mlrd. kuna i bio je za, milijarde kuna niži u odnosu na kraj 7. godine (Tablica.), uglavnom zbog aprecijacije tečaja kune u odnosu na euro. Slika. Industrijska proizvodnja. = 9. = Godišnja stopa promjene BDP-a Razina BDP-a (sezonski prilagođene vrijednosti) desno Napomena: Podatak za treće tromjesečje. odnosi se na Mjesečni pokazatelj realne gospodarske aktivnosti HNB-a, procijenjen na temelju podataka objavljenih do. rujna. Izvori: DZS (sezonska prilagodba HNB-a); izračun HNB-a Tromjesečna stopa promjene sezonski prilagođenog indeksa Trend-ciklus desno Napomena: Podatak za treće tromjesečje. odnosi se na srpanj. Izvor: DZS (sezonska prilagodba HNB-a). Slika. Promjena BDP-a doprinosi po komponentama Slika. Industrijska proizvodnja prema glavnim industrijskim grupacijama sezonski prilagođeni indeksi postotni bodovi. = Uvoz robe i usluga Bruto investicije u fiksni kapital Izvoz robe i usluga Potrošnja države Promjena zaliha Potrošnja kućanstava Bruto domaći proizvod desno Intermedijarni proizvodi Kapitalni proizvodi Netrajni proizvodi za široku potrošnju Trajni proizvodi za široku potrošnju Energija Napomena: Projekcija za. preuzeta je iz službene projekcije HNB-a iz srpnja. Izvor: DZS Napomena: Tromjesečni podaci izračunati su kao prosjek mjesečnih podataka. Izvor: DZS (sezonska prilagodba HNB-a) Mjesečni podaci za središnju državu, državnu upravu i podsektore socijalne sigurnosti koji se prema zahtjevima Direktive Vijeća //EU moraju objaviti prije kraja sljedećega kalendarskog mjeseca. Objavljeni podaci odnose se na jedinice opće države prema obuhvatu statističke metodologije ESA, osim podataka za lokalnu državu, koji se objavljuju tromjesečno.

6 HNB INFORMACIJA O GOSPODARSKIM KRETANJIMA RUJAN. Slika. Fizički obujam građevinskih radova Slika. Pokazatelji poslovnog optimizma standardizirane desezonirane vrijednosti. = Tromjesečna stopa promjene sezonski prilagođenog indeksa Trend-ciklus desno Poslovni optimizam u građevinarstvu Poslovni optimizam u trgovini na malo Poslovni optimizam u uslužnim djelatnostima Poslovni optimizam u industriji Dugoročni prosjek = Indeks pouzdanja potrošača Izvor: DZS (sezonska prilagodba HNB-a) Izvori: Ipsos; HNB (sezonska prilagodba HNB-a) Slika. Zgrade i ostale građevine Slika 9. Indeksi pouzdanja u EU-u sezonski prilagođene serije. =, bilanca odgovora dugoročni prosjek = Zgrade (trend-ciklus) Ostale građevine (trend-ciklus) Zgrade (tromjesečna stopa promjene) desno Ostale građevine (tromjesečna stopa promjene) desno Indeks pouzdanja poduzeća u industriji Indeks pouzdanja potrošača Indeks ekonomskog raspoloženja (ESI) desno Izvor: DZS (sezonska prilagodba HNB-a) Napomena: Podaci zaključno sa srpnjem. Izvor: Eurostat Slika 7. Realni promet od trgovine na malo Slika. Robni izvoz (fob). =,,,,,9,, sezonski prilagođeno 9,7 9, Tromjesečna stopa promjene sezonski prilagođenog indeksa Trend-ciklus desno,, Ukupan izvoz (trend-ciklus) Izvoz bez energenata (trend-ciklus) Izvoz bez energenata (tromjesečna stopa promjene) desno Ukupan izvoz (tromjesečna stopa promjene) desno Napomena: Podatak za treće tromjesečje. odnosi se na srpanj. Izvor: DZS (sezonska prilagodba HNB-a) Izvor: DZS (sezonska prilagodba HNB-a)

7 HNB INFORMACIJA O GOSPODARSKIM KRETANJIMA RUJAN. 7 Slika. Robni uvoz (cif) Slika. Zaposlenost po djelatnostima NKD-a sezonski prilagođeni podaci, doprinosi tromjesečnoj stopi promjene,,,,,, sezonski prilagođeno postotni bodovi,,,,,,, 7 9 tis.,,, Ukupan uvoz (trend-ciklus) Uvoz bez energenata (trend-ciklus) Uvoz bez energenata (tromjesečna stopa promjene) desno Ukupan uvoz (tromjesečna stopa promjene) desno,, Javni sektor (O, P, Q) Ostalo Industrija (B, C, D, E) Građevinarstvo (F) Trgovina (G) Zaposlenost desno Izvor: DZS (sezonska prilagodba HNB-a) Napomena: Podaci za treće tromjesječje. odnose se na srpanj. Izvor: HZMO (sezonska prilagodba HNB-a) Slika. Uvoz kapitalnih proizvoda i cestovnih vozila (cif) Slika. Stope nezaposlenosti sezonski prilagođeni podaci,,,,, sezonski prilagođeno,,, Uvoz cestovnih vozila (trend-ciklus) Uvoz kapitalnih proizvoda (trend-ciklus) Uvoz cestovnih vozila (tromjesečna stopa promjene) desno Uvoz kapitalnih proizvoda (tromjesečna stopa promjene) desno Napomena: Uvoz kapitalnih proizvoda odnosi se na odsjeke SMTK-a Izvor: DZS (sezonska prilagodba HNB-a) Administrativna stopa nezaposlenosti Anketna stopa nezaposlenosti. Prilagođena stopa nezaposlenosti Napomena: Pri izračunu administrativne stope nezaposlenosti od siječnja. uzimaju se podaci o zaposlenosti prikupljeni iz obrasca JOPPD. Prilagođena stopa nezaposlenosti procjena je HNB-a i računa se kao udio broja administrativno nezaposlenih u aktivnom stanovništvu (nezaposlene osobe i osiguranici HZMO-a). Posljednji dostupni podatak odnosi se na srpanj. Izvori: DZS; izračun HNB-a (sezonska prilagodba HNB-a) Slika. Saldo robne razmjene Slika. Prosječna nominalna bruto plaća po djelatnostima NKD-a sezonski prilagođeni podaci, tromjesečna stopa promjene,,,,,,, Energenti Kapitalni proizvodi Brodovi Cestovna vozila Prehrana Ostalo Sirovine, osim prehrane i energenata Ukupno Napomena: Serije su prikazane kao tročlani pomični prosjeci mjesečnih podataka. Izvor: DZS Industrija (B, C, D, E) Javni sektor (O, P, Q) Privatni sektor Nominalna bruto plaća. Napomena: Podaci o prosječnoj nominalnoj bruto plaći po djelatnostima odnose se na podatke prikupljene iz obrasca RAD-, a od siječnja. na podatke prikupljene iz obrasca JOPPD. Podaci za treće tromjesečje. odnose se na srpanj. Izvori: DZS; izračun HNB-a (sezonska prilagodba HNB-a)

8 HNB INFORMACIJA O GOSPODARSKIM KRETANJIMA RUJAN. Slika 7. Indeks potrošačkih cijena i temeljna inflacija mjesečne stope promjene na godišnjoj razini a Slika. HWWI indeks cijena sirovina (bez energenata) = Indeks potrošačkih cijena Temeljna inflacija HWWI indeks (USD) HWWI indeks (HRK) a Mjesečna stopa promjene izračunata je iz tromjesečnoga pomičnog prosjeka sezonski prilagođenih indeksa potrošačkih cijena. Izvori: DZS; izračun HNB-a Izvori: HWWI; izračun HNB-a Slika. Godišnje stope inflacije i doprinosi komponenata inflaciji potrošačkih cijena Tablica. Cjenovni pokazatelji godišnje i mjesečne stope promjene Godišnje stope Mjesečne stope postotni bodovi,,,,,,,,,,, Energija Neprerađeni prehrambeni proizvodi Prerađeni prehrambeni proizvodi Usluge Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije Temeljna inflacija () a Indeks potrošačkih cijena () a Temeljna inflacija ne uključuje cijene poljoprivrednih proizvoda i energije ni cijene proizvoda koje su administrativno regulirane. Izvori: DZS; izračun HNB-a Indeks potrošačkih cijena i njegove komponente VI.. VII.. VII.7. VII.. Ukupni indeks,,,7,9 Energija 7,9,,, Neprerađeni prehrambeni proizvodi,,,,7 Prerađeni prehrambeni proizvodi,,7,, Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije,,,,7 Usluge,,,, Ostali cjenovni pokazatelji Temeljna inflacija,7,,, Indeks proizvođačkih cijena industrije na domaćem tržištu,,,,7 Cijene sirove nafte Brent (USD),,9,, HWWI agregatni indeks cijena sirovina (bez energenata u USD),,,, Napomena: Prerađeni prehrambeni proizvodi uključuju alkohol i duhan. Izvori: DZS; Bloomberg; HWWI Slika 9. Cijene sirove nafte (Brent) Slika. Nominalni dnevni tečaj kune prema euru, američkom dolaru i švicarskom franku srednji tečaj HNB-a USD/barel HRK/barel 9, 9,,, 7, 7,,, , 7, 7,,,,,, Brent (USD/barel) Brent (HRK/barel) desno EUR/HRK USD/HRK desno CHF/HRK desno Izvori: Bloomberg; izračun HNB-a

9 HNB INFORMACIJA O GOSPODARSKIM KRETANJIMA RUJAN. 9 Slika. Nominalni i realni efektivni tečajevi kune Slika. Kretanje premije osiguranja od kreditnog rizika (CDS) za petogodišnje državne obveznice odabranih zemalja indeks,. = Nominalni Realni, uz proizvođačke cijene Realni, uz potrošačke cijene Realni, uz jedinični trošak rada u ukupnom gospodarstvu Realni, uz jedinične troškove rada u prerađivačkoj industriji Napomena: Realni efektivni tečaj kune uz proizvođačke cijene uključuje hrvatski indeks proizvođačkih cijena industrije na ukupnom tržištu. Jedinični trošak rada izračunat je kao omjer isplaćenih naknada po zaposleniku i produktivnosti rada (izražena kao BDP po zaposlenom), dok su realni efektivni tečajevi kune uz jedinične troškove rada dobiveni interpolacijom tromjesečnih vrijednosti. Pad indeksa označuje efektivnu aprecijaciju kune bazni bodovi Bugarska Poljska Njemačka Češka Rumunjska Italija Hrvatska Slovenija Madžarska Slovačka Napomena: Premija osiguranja od kreditnog rizika jest godišnji relativni iznos premije koju kupac CDS-a plaća kako bi se zaštitio od kreditnog rizika povezanog s izdavateljem nekog instrumenta. Izvor: S&P Capital IQ Slika. Doprinosi a pojedinih valuta mjesečnoj stopi promjene prosječnog indeksa nominalnoga efektivnog tečaja kune (INET) Slika. Kretanje premije osiguranja od kreditnog rizika (CDS) za odabrane banke majke domaćih banaka postotni bodovi,,,,,,, bazni bodovi 7,, EUR USD CHF Ostale INET () Unicredit S.p.A. Erste Group Bank AG Intesa Sanpaolo S.p.A. Société Générale Raiffeisen Bank International AG a Negativne vrijednosti označuju doprinos aprecijaciji INET-a. Izvor: S&P Capital IQ Slika. Kamatne stope na euro i prosječna razlika prinosa na obveznice europskih zemalja s tržištima u nastajanju Slika 7. Kamatne stope kotirane na međubankovnom tržištu (ZIBOR mj.) mjesečni prosjeci jednostavnih dnevnih prosjeka kotacija banaka,, bazni bodovi,,,,, Referentna kamatna stopa ESB-a EONIA EURIBOR M Razlika prinosa na osnovi indeksa EMBI za europske zemlje s tržištima u nastajanju desno Izvori: ESB; Bloomberg; J. P. Morgan

10 HNB INFORMACIJA O GOSPODARSKIM KRETANJIMA RUJAN. Slika. Kratkoročni troškovi financiranja u kunama bez valutne klauzule Slika. Kamatne stope na prvi put ugovorene kredite poduzećima Trezorski zapisi ( dana, u kunama) Kratkoročni kunski krediti poduzećima bez valutne klauzule Kratkoročni kunski krediti stanovništvu bez valutne klauzule Kunski krediti za obrtna sredstva Kunski krediti za obrtna sredstva s valutnom klauzulom Kunski krediti za investicije s valutnom klauzulom Kunski revolving, prekoračenja po transakcijskom računu te potraživanja i krediti po kreditnim karticama Izvori: MF; HNB Slika 9. Dugoročni troškovi financiranja u kunama s valutnom klauzulom i devizama Slika. Kamatne stope na prvi put ugovorene stambene kredite stanovništvu,,,, Dugoročni krediti poduzećima s valutnom klauzulom Dugoročni stambeni krediti stanovništvu s valutnom klauzulom Prinos na generičku njemačku -godišnju obveznicu + EMBI za Hrvatsku Dugoročni krediti stanovništvu s valutnom klauzulom, isključujući stambene TZ EUR FX-/7 dana TZ EUR FX- dana Napomena: EMBI je indeks (engl. Emerging Market Bond Index) koji pokazuje razliku prinosa na državne vrijednosne papire koje su izdale zemlje s tržištima u nastajanju, među kojima je i Hrvatska, u odnosu na nerizične vrijednosne papire koje su izdale razvijene zemlje. Izvori: MF; Bloomberg; HNB,, Stambeni kunski Stambeni devizni Stambeni ukupno Slika. Kamatne stope banaka na kredite nefinancijskim društvima prema iznosu Slika. Kamatne stope na prvi put ugovorene potrošačke i ostale kredite stanovništvu NKS na nove poslove, Razlika između kamatnih stopa na kredite do 7, i iznad 7, milijuna kuna Krediti do 7, milijuna kuna Krediti iznad 7, milijuna kuna Potrošački kunski Potrošački ukupno Potrošački devizni Ostali krediti Napomena: Potrošački krediti uključuju ukupne kredite stanovništvu, osim stambenih i ostalih. Ostali krediti stanovništvu uključuju kredite po kreditnim karticama, prekoračenja po transakcijskim računima, revolving kredite te potraživanja s osnove kartica s odgodom plaćanja (engl. charge card) te su gotovo isključivo kunski.

11 HNB INFORMACIJA O GOSPODARSKIM KRETANJIMA RUJAN. Slika. Kamatne stope na oročene depozite stanovništva Slika 7. Razlike između kamatnih stopa na kredite (bez revolving kredita) i kamatnih stopa na depozite Kratkoročni kunski Kratkoročni devizni Ukupni oročeni depoziti Dugoročni kunski Dugoročni devizni Kunski krediti bez valutne klauzule kunski depoziti bez valutne klauzule Kunski krediti s valutnom klauzulom devizni depoziti Ukupno novi Ukupno stanja Napomena: Razliku između prosječnih kamatnih stopa na kredite i prosječnih kamatnih stopa na depozite treba razlikovati od neto kamatne marže (omjera razlike kamatnih prihoda i kamatnih rashoda te ukupne imovine kreditnih institucija). Slika. Kamatne stope na oročene depozite poduzeća Slika. Neto inozemna aktiva, neto domaća aktiva i ukupna likvidna sredstva (M) apsolutne promjene u posljednjih mjeseci Kratkoročni kunski Kratkoročni devizni Ukupni oročeni depoziti Dugoročni kunski Dugoročni devizni NIA NDA M Slika. Prosječne kamatne stope na kredite (bez revolving kredita) i depozite Slika 9. Neto domaća aktiva, struktura apsolutne promjene u posljednjih mjeseci Krediti stanje Depoziti stanje Krediti novi Depoziti novi a Neto plasmani državi Ostala neto aktiva NDA Plasmani a Za oročene depozite kamatne stope na nove poslove vagane su njihovim stanjima.

12 HNB INFORMACIJA O GOSPODARSKIM KRETANJIMA RUJAN. Slika. Plasmani Slika. Godišnje stope promjene plasmana stanovništvu na osnovi transakcija Transakcije ukupnih plasmana Godišnja stopa promjene (na osnovi stanja) desno Godišnja stopa promjene (na osnovi transakcija) desno Kunski plasmani stanovništvu Ukupni plasmani stanovništvu Devizni plasmani stanovništvu Slika. Plasmani poduzećima Slika. Godišnje stope promjene plasmana poduzećima na osnovi transakcija Transakcije plasmana poduzećima Godišnja stopa promjene (na osnovi stanja) desno Godišnja stopa promjene (na osnovi transakcija) desno Kunski plasmani poduzećima Ukupni plasmani poduzećima Devizni plasmani poduzećima Slika. Plasmani stanovništvu Slika. Struktura plasmana kreditnih institucija,,,,, Transakcije plasmana stanovništvu Godišnja stopa promjene (na osnovi stanja) desno Godišnja stopa promjene (na osnovi transakcija) desno Plasmani ostalim domaćim sektorima Plasmani središnjoj državi Plasmani stanovništvu Plasmani trgovačkim društvima

13 HNB INFORMACIJA O GOSPODARSKIM KRETANJIMA RUJAN. Slika. Plasmani kreditnih institucija i novčanih fondova središnjoj državi Slika 9. Ukupna likvidna sredstva (M) Plasmani središnjoj državi (stanje) Godišnja stopa promjene desno M (stanje) Godišnja stopa promjene (na osnovi stanja) desno Godišnja stopa promjene (na osnovi transakcija) desno Slika 7. Udio kunskih plasmana u ukupnim plasmanima sektora Slika. Struktura monetarnog agregata M Plasmani nefinancijskim društvima Plasmani stanovništvu Plasmani ostalim domaćim sektorima (uklj. sektor države) M Kunski depoziti Devizni depoziti Obveznice, instrumenti tržišta novca i udjeli novčanih fondova Slika. Novčana masa Slika. Kunski štedni i oročeni depoziti M (stanje) Godišnja stopa promjene desno Kunski depoziti (stanje) Godišnja stopa promjene desno

14 HNB INFORMACIJA O GOSPODARSKIM KRETANJIMA RUJAN. Slika. Devizni depoziti Slika. Promptne (SPOT) transakcije na deviznom tržištu (neto promet) Devizni depoziti (stanje) Godišnja stopa promjene (na osnovi stanja) desno Godišnja stopa promjene (na osnovi transakcija) desno Banke s pravnim osobama Banke sa stranim bankama Ukupno banke Banke s fizičkim osobama Banke s HNB-om HNB s državom i EK-om Napomena: Pozitivne vrijednosti označuju neto kupnju, a negativne vrijednosti neto prodaju. Pravne osobe uključuju državu. Podaci za drugo tromjesečje. zaključno s. svibnja. Slika. Udio kunskih izvora Slika. Međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke tekući tečaj Udio kunskih u ukupnim izvorima drugih monetarnih financijskih institucija Udio kunskih u ukupnim izvorima drugih monetarnih financijskih institucija (isklj. depozitni novac) Međunarodne pričuve Neto raspoložive pričuve a a NRP = međunarodne pričuve devizna inozemna pasiva devizni dio obvezne pričuve devizni depoziti države Slika. Likvidnost banaka i prekonoćna međubankovna kamatna stopa Tablica. Platna bilanca a preliminarni podaci, u milijunima eura,, 7.. tr.. a 7./. Indeksi. tr.. a / 7. Tekuće transakcije.9,., 7,9 7,, Kapitalne transakcije,,7, 9,, Financijske transakcije (bez pričuva) 7, 9,,, Međunarodne pričuve HNB-a 9, 7,, Neto pogreške i propusti,9,, 7,, Prekonoćna međubankovna kamatna stopa Višak likvidnosti (uključujući prekonoćni depozit kod HNB-a) desno a Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja Napomena: Prema. izdanju Priručnika za sastavljanje platne bilance i stanja međunarodnih ulaganja (BPM) Napomena: Višak likvidnosti jest razlika između stanja na računima za namiru poslovnih banaka kod HNB-a i iznosa koji banke moraju održavati na tim računima prema obračunu obvezne pričuve.

15 HNB INFORMACIJA O GOSPODARSKIM KRETANJIMA RUJAN. Slika 7. Tokovi na tekućem i kapitalnom računu Slika. Transakcije neto inozemnog duga Sekundarni dohodak Usluge Roba Primarni dohodak Kapitalne transakcije Tekući i kapitalni račun Tekući i kapitalni račun a desno Tek. i kap. rač. bez jednokr. učinaka a desno a Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja Napomena: Jednokratni učinci uključuju konverziju kredita vezanih uz švicarski franak u. te rezervacije banaka za kredite odobrene koncernu Agrokor u 7. BDP-a Opća država Izravna ulaganja Središnja banka Ostali domaći sektori Druge monetarne financijske institucije Ukupno Napomena: Transakcije su promjena duga isključujući međuvalutne promjene i ostale prilagodbe. Neto inozemni dug jest bruto inozemni dug umanjen za dužnička potraživanja prema inozemstvu. Slika. Tokovi na financijskom računu prema vrsti ulaganja Slika. Transakcije bruto inozemnog duga Izravna ulaganja Ostala ulaganja Financijske izvedenice Portfeljna ulaganja Promjena bruto međunarodnih pričuva Ukupni neto tokovi a desno a Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja Napomena: Pozitivna vrijednost označuje neto odljev kapitala u inozemstvo (uključujući i rast međunarodnih pričuva). BDP-a Opća država Središnja banka Druge monetarne financijske institucije Ostali domaći sektori Izravna ulaganja Ukupno Napomena: Transakcije jesu promjena duga isključujući međuvalutne promjene i ostale prilagodbe. Slika 9. Tokovi na financijskom računu prema vlasničko-dužničkom odnosu Slika. Bruto inozemni dug na kraju razdoblja 9 BDP-a Vlasničke obveze, neto Dužničke obveze isklj. pričuve, neto Promjena međunarodnih pričuva a Financijske izvedenice Ukupni neto tokovi kapitala, isklj. pričuve a Ukupni neto tokovi kapitala b desno Ukupni neto tokovi kapitala, isklj. pričuve a,b desno a Promjena bruto međunarodnih pričuva umanjena je za inozemne obveze HNB-a. b Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja Napomena: Pozitivna vrijednost označuje neto odljev kapitala u inozemstvo. Neto tokovi jesu razlika između promjene sredstava i obveza Opća država Druge monetarne financijske institucije Ostali domaći sektori Napomena: Podaci zaključno s krajem lipnja. Središnja banka Izravna ulaganja

16 HNB INFORMACIJA O GOSPODARSKIM KRETANJIMA RUJAN. Slika. Dug opće države Tablica. Neto zaduživanje konsolidirane središnje države prema metodologiji GFS, u milijunima kuna I. IV. 7. I. IV.. udio u dugu opće države, 9 7, 9,,,,7 Napomena: Za izračun relativnog pokazatelja korišten je nominalni BDP za posljednja četiri dostupna tromjesečja., /. Unutarnji dug opće države Inozemni dug opće države Referentna vrijednost prema PSR-u () Dug opće države desno Tablica. Saldo konsolidirane opće države prema metodologiji ESA, u milijunima kuna 77, 7,7 9 7 BDP-a I. III. 7. I. III.. Ukupni prihodi Izravni porezi.7.7 Neizravni porezi.99. Socijalni doprinosi.. Ostalo 7.. Ukupni rashodi Socijalne naknade.. Subvencije.97. Kamate.. Naknade zaposlenicima Intermedijarna potrošnja.. Investicije.7.7 Ostalo.. Neto pozajmljivanje (+) / zaduživanje ( ).9. Izvori: Eurostat; DZS. Prihodi Prodaja nefinancijske imovine 9. Rashodi.9.. Nabava nefinancijske imovine. 9. Neto zaduživanje ( + ).99 Izvori: MF; izračun HNB-a Tablica. Promjena duga opće države u milijunima kuna I. V. 7. I. V.. Ukupna promjena duga..77 Promjena unutarnjeg duga. Vrijednosni papiri osim dionica, kratkoročni 9 Vrijednosni papiri osim dionica, dugoročni.. Krediti Promjena inozemnog duga..7 Vrijednosni papiri osim dionica, kratkoročni 7 7 Vrijednosni papiri osim dionica, dugoročni.7 7 Krediti 99. Dodatak: Promjena ukupno izdanih jamstava

17 HNB INFORMACIJA O GOSPODARSKIM KRETANJIMA RUJAN. 7 Kratice i znakovi Kratice b. b. bazni bod BDP bruto domaći proizvod BDV bruto dodana vrijednost BEA Ured SAD-a za ekonomske analize (engl. U. S. Bureau of Economic Analysis) BIS Banka za međunarodne namire (engl. Bank for International Settlements) BZ blagajnički zapisi CDS premija osiguranja od kreditnog rizika (engl. credit default swap) DAB Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka dep. depoziti d. n. drugdje nespomenuto DZS Državni zavod za statistiku EK Europska komisija EMU Ekonomska i monetarna unija engl. engleski ESB Europska središnja banka EU Europska unija Fed američka središnja banka (engl. Federal Reserve System) fik. fiksni FISIM posredno mjerene naknade za uslugu financijskog posredovanja FZO Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost HAC Hrvatske autoceste Hanfa Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga HBOR Hrvatska banka za obnovu i razvitak HC Hrvatske ceste HFP Hrvatski fond za privatizaciju HNB Hrvatska narodna banka HPB Hrvatska poštanska banka HWWI Institut za međunarodnu ekonomiju u Hamburgu (njem. Hamburgisches Weltwirtschaftsinstitut) HZMO Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje HZZ Hrvatski zavod za zapošljavanje HZZO Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje IEA Međunarodna agencija za energiju (engl. International Energy Agency) ILO Međunarodna organizacija rada (engl. International Labour Organization) Ina Industrija nafte d.d. ind. industrijski IPC indeks potrošačkih cijena JTR jedinični troškovi rada MF Ministarstvo financija mil. milijun mlrd. milijarda MMF Međunarodni monetarni fond NDA neto domaća aktiva NIA neto inozemna aktiva NKD Nacionalna klasifikacija djelatnosti OECD Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (engl. Organization for Economic Cooperation and Development) OP obvezna pričuva PDV porez na dodanu vrijednost potr. potrošnja PPI indeks cijena pri proizvođačima (engl. Produce Price Index) PSR Pakt o stabilnosti i rastu RH Republika Hrvatska SDR posebna prava vučenja SKDD Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. SMTK Standardna međunarodna trgovinska klasifikacija tis. tisuća T-HT T Hrvatski Telekom d.d. TNZ Tržište novca Zagreb tr. tromjesečje TZ trezorski zapisi val. valutni Troslovne oznake za valute ATS austrijski šiling CHF švicarski franak CNY juan renminbi DEM njemačka marka EUR euro FRF francuski franak GBP funta sterlinga HRK kuna ITL talijanska lira JPY jen USD američki dolar XDR posebna prava vučenja Dvoslovne oznake za zemlje AT Austrija BE Belgija BG Bugarska CY Cipar CZ Češka DE Njemačka DK Danska EE Estonija ES Španjolska FI Finska FR Francuska GB Velika Britanija GR Grčka HR Hrvatska HU Madžarska IE Irska IT Italija LT Litva LV Letonija MT Malta NL Nizozemska PL Poljska PT Portugal RO Rumunjska SI Slovenija SK Slovačka

18 HNB INFORMACIJA O GOSPODARSKIM KRETANJIMA RUJAN. Znakovi nema pojave... ne raspolaže se podatkom podatak je manji od, upotrijebljene jedinice mjere prosjek a, b, c,... oznaka za napomenu ispod tablice i slike * ispravljen podatak ( ) nepotpun, nedovoljno provjeren podatak