Publikacije-Bilten

Транскрипт

1 bilten hrvatska narodna banka godina vi. studeni broj 65

2 Hrvatska narodna banka BILTEN

3 IZDAVA^ Hrvatska narodna banka Direkcija za izdava~ku djelatnost Trg hrvatskih velikana 3, Zagreb Telefon centrale: Telefon: , Telefaks: WEB ADRESA UREDNI[TVO BILTENA HNB-a GLAVNI UREDNIK ^LANOVI UREDNI[TVA mr. sc. Ljubinko Jankov mr. sc. Igor Jemri} Vanja Jeli} Ru`ica Vuger UREDNICA mr. sc. Romana Sinkovi} GRAFI^KI UREDNICI Slavko Kri`njak, Bo`idar Bengez LEKTURA Dragica Platu`i} SURADNICA Ines Merkl Podaci se objavljuju prema kalendaru objavljivanja podataka. Kalendar se objavljuje na Internet stranicama Me unarodnog monetarnog fonda ( TISAK Poslovna knjiga d.o.o., Zagreb Molimo korisnike ove publikacije da prilikom kori{tenja podataka obvezno navedu izvor. Sve eventualno potrebne korekcije bit }e unijete u web verziju. Tiskano u 600 primjeraka ISSN

4 Hrvatska narodna banka BILTEN Zagreb, 2001.

5 Osnovne informacije o Hrvatskoj Ekonomski indikatori Povr{ina (u km 2 ) BDP a (u mil. USD, teku}e cijene) BDP godi{nje stope promjene a (u %, stalne cijene) 8,0 5,9 6,8 5,9 6,8 2,5 0,9 3,7 BDP po stanovniku a,b (u USD) Stopa inflacije (u %, na kraju razdoblja) 1.149,7 3,0 3,7 3,4 3,8 5,4 4,4 7,4 Broj stanovnika b (u mil.) 4,6 4,6 4,7 4,5 4,6 4,5 4,6 4,6 Izvoz robe i usluga (u % BDP-a) 56,8 48,8 37,7 39,5 40,9 39,6 40,5 45,5 Uvoz robe i usluga (u % BDP-a) 53,0 45,4 49,5 49,7 56,6 49,2 48,9 50,4 Teku}i ra~un platne bilance d (u % BDP-a) 5,7 5,9 7,7 5,5 11,6 7,1 6,9 2,1 Inozemni dug c (u mil. USD, na kraju razdoblja) Inozemni dug d (u % BDP-a) 24,2 20,7 20,2 26,7 37,1 44,3 49,3 57,2 Inozemni dug d (u % izvoza robe i usluga) 42,6 42,4 53,7 67,7 90,7 111,9 121,6 125,7 Ukupna otplata inozemnog duga d (u % izvoza robe i usluga) Bruto me unarodne pri~uve HNB-a (u mil. USD, na kraju razdoblja) Bruto me unarodne pri~uve HNB-a (u mjesecima uvoza robe i usluga, na kraju razdoblja) 6,6 4,3 6,4 9,3 13,8 19,4 29,3 28, ,3 2,5 2,4 2,8 2,7 3,2 3,7 4,4 Devizni te~aj za 31. prosinac (HRK : 1 USD) 6,5619 5,6287 5,3161 5,5396 6,3031 6,2475 7,6477 8,1553 Prosje~ni devizni te~aj (HRK : 1 USD) 3,5774 5,9953 5,2300 5,4338 6,1571 6,3623 7,1124 8,2768 a Podatak za godinu je privremen. b Podatak o broju stanovnika za godinu preuzet je iz c Dio pove}anja inozemnog duga u godini odnosi se na uklju~ivanje ukupnog iznosa reprogramiranog duga prema Pari{kom i Londonskom klubu. d Podaci za 1998., i godinu izra~unati su prema novoj metodologiji. Izvori: Dr`avni zavod za statistiku i Hrvatska narodna banka

6 Sadr`aj Informacija o gospodarskim kretanjima Realni sektor gospodarstva / 3 Zaposlenost i pla}e / 5 Cijene / 6 Te~aj / 7 Monetarna kretanja / 7 Tr`i{te novca i kamatne stope / 10 Platna bilanca / 11 Dr`avne financije / 12 Statisti~ki pregled A. Monetarni i kreditni agregati Tablica A1: Monetarni i kreditni agregati / 18 B. Monetarne institucije Tablica B1: Bilanca monetarnih institucija / 19 Tablica B2: Broj poslovnih banaka i {tedionica obuhva}enih monetarnom statistikom i njihova klasifikacija po veli~ini bilan~ne aktive / 20 C. Hrvatska narodna banka Tablica C1: Bilanca Hrvatske narodne banke / 21 D. Poslovne banke Tablica D1: Konsolidirana bilanca poslovnih banaka / 23 Tablica D2: Inozemna aktiva poslovnih banaka / 24 Tablica D3: Potra`ivanja poslovnih banaka od sredi{nje dr`ave / 25 Tablica D4: Potra`ivanja poslovnih banaka od ostalih doma}ih sektora / 25 Tablica D5: Distribucija kredita poslovnih banaka po institucionalnim sektorima / 26 Tablica D6: Depozitni novac kod poslovnih banaka / 26 Tablica D7: [tedni i oro~eni depoziti kod poslovnih banaka / 27 Tablica D8: Devizni depoziti kod poslovnih banaka / 27 Tablica D9: Obveznice i instrumenti tr`i{ta novca / 28 Tablica D10: Inozemna pasiva poslovnih banaka / 28 Tablica D11: Depoziti sredi{nje dr`ave kod poslovnih banaka / 29 Tablica D12: Ograni~eni i blokirani depoziti kod poslovnih banaka / 29 Slika D1: Distribucija kredita poslovnih banaka po institucionalnim sektorima / 30 Slika D2: Distribucija depozita kod poslovnih banaka po institucionalnim sektorima / 30 E. Stambene {tedionice Tablica E1: Agregirana bilanca stambenih {tedionica / 31 F. Instrumenti monetarne politike i likvidnost Tablica F1: Aktivne kamatne stope Hrvatske narodne banke / 32 Tablica F2: Pasivne kamatne stope Hrvatske narodne banke / 33 Tablica F3: Obvezne pri~uve poslovnih banaka / 34 Tablica F4: Indikatori likvidnosti poslovnih banaka / 35 G. Financijska tr`i{ta Tablica G1: Aktivne kamatne stope poslovnih banaka / 36 Tablica G2: Pasivne kamatne stope poslovnih banaka / 37 Tablica G3: Trgovina poslovnih banaka inozemnim sredstvima pla}anja / 38 H. Gospodarski odnosi s inozemstvom Tablica H1: Platna bilanca svodna tablica / 39 Tablica H2: Platna bilanca Robe i usluge / 40 Tablica H3: Platna bilanca Dohodak i teku}i transferi / 41

7 Tablica H4: Platna bilanca Ostale investicije / 42 Tablica H5: Platna bilanca svodna tablica / 43 Tablica H6: Me unarodne pri~uve Hrvatske narodne banke i devizne pri~uve poslovnih banaka / 44 Tablica H7: Me unarodne pri~uve i devizna likvidnost / 45 Tablica H8: Godi{nji i mjese~ni prosjeci srednjih deviznih te~ajeva Hrvatske narodne banke / 47 Tablica H9: Srednji devizni te~ajevi Hrvatske narodne banke na kraju razdoblja / 47 Tablica H10: Indeksi efektivnih te~ajeva kune / 48 Tablica H11: Inozemni dug prema doma}im sektorima / 49 Tablica H12: Inozemni dug prema inozemnim sektorima / 50 Tablica H13: Inozemni dug prema doma}im sektorima i projekcija otplate / 51 I. Dr`avne financije izabrani podaci Tablica I1: Ukupni prihodi i rashodi konsolidirane sredi{nje dr`ave / 52 Tablica I2: Operacije dr`avnog prora~una / 52 Tablica I3: Dug sredi{nje dr`ave / 53 J. Nefinancijske statistike izabrani podaci Tablica J1: Indeks cijena na malo, tro{kova `ivota i cijena industrijskih proizvoda pri proizvo a~ima / 54 Tablica J2 Temeljni indeksi cijena na malo / 54 Tablica J3: Prosje~ne mjese~ne neto pla}e / 55 Popis banaka i {tedionica / 57 ^lanovi Savjeta i rukovodstvo HNB-a / 59 Kratice i znakovi / 60

8 Informacija o gospodarskim kretanjima

9 REALNI SEKTOR GOSPODARSTVA Realni sektor gospodarstva Prvi obra eni pokazatelj proizvodne aktivnosti gospodarstva u tre}em tromjese~ju, indeks industrijske proizvodnje, pokazao je rast fizi~kog obujma industrije od 6% u usporedbi s istim tromjese~jem prethodne godine. Iako manja za 0,2 postotna boda od stope zabilje`ene u drugom tromjese~ju, ova je stopa jo{ visoka. U ostvarenoj stopi rasta u tre}em tromjese~ju nije bilo efekta broja radnih dana, tj. broj radnih dana jednak je broju radnih dana u istom tromjese~ju prethodne godine. U razdoblju od sije~nja do rujna industrijska je proizvodnja ve}a za 5,9% u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. Iako jedinstvena u nagovje{}ivanju smjera kretanja ukupne gospodarske aktivnosti u tre}em tromjese~ju, ostvarena kretanja u pojedinim djelatnostima jo{ nisu dostatna da bi mogla ukazati na intenzitet rasta BDP-a u tom tromjese~ju nakon {to su ostvarene stope njegova rasta od 4,2% u prvom i 4,7% u drugom tromjese~ju. Mjese~ne me ugodi{nje stope rasta obujma gra evinskih radova pove}ale su se u srpnju i kolovozu u usporedbi sa stopama zabilje`enim u proteklom dijelu godine, rast realnog prometa u trgovini na malo usporen je u srpnju i kolovozu, a tako er i rast broja turisti~kih no}enja. U drugom tromjese~ju ove godine sektori industrije i gra evinarstva ~inili su tre}inu proizvedene bruto dodane vrijednosti, a trgovina zajedno s djelatnostima hotela i restorana 18%. U podru~ju prera iva~ke industrije godi{nji rast proizvodnje u prvih devet mjeseci bio je vi{i od rasta proizvodnje cijele industrijske djelatnosti, a iznosio je 6,6%. Ta je razlika posljedica ve}eg rasta proizvodnje prera iva~ke industrije u prvom tromjese~ju, dok je rast u drugom i tre}em tromjese~ju bio identi~an rastu ukupne industrijske djelatnosti. U odjeljku prometnih sredstava ostvaren je najve}i doprinos rastu ukupne industrijske proizvodnje, 1,4 postotna boda u stopi od 5,9% u prvih devet mjeseci, slijede odjeljci proizvodnje hrane i pi}a i papirne industrije sa po 0,9 postotnih bodova te izdava~ka i tiskarska djelatnost i Slika 1. TROMJESE^NI BRUTO DOMA]I PROIZVOD desezonirani indeksi, stalne cijene Slika 3. PRERAÐIVA^KA INDUSTRIJA prosinac = Indeksi, 4.tr.99.= Stopa promjene u usporedbi s istim tromjes. prethodne god., % tr tr tr tr tr tr tr.98. Indeksi lijevo 4.tr tr tr tr tr tr tr tr tr tr tr.01. Stopa promjene desno 1/97. 5/97. 9/97. 1/98. 5/98. 9/98. 1/99. Originalni indeks Trendni ciklus 5/99. 9/99. 1/00. 5/00. 9/00. 1/01. Desezonirani indeks 5/01. 9/01. Slika 2. Slika 4. INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA prosinac = 100 OPSKRBA ELEKTRI^NOM ENERGIJOM, PLINOM I VODOM prosinac = /97. 5/97. 9/97. 1/98. 5/98. 9/98. 1/99. 5/99. 9/99. 1/00. 5/00. 9/00. 1/01. 5/01. 9/01. 1/97. 5/97. 9/97. 1/98. 5/98. 9/98. 1/99. 5/99. 9/99. 1/00. 5/00. 9/00. 1/01. 5/01. 9/01. Originalni indeks Desezonirani indeks Originalni indeks Desezonirani indeks Trendni ciklus Trendni ciklus 3

10 REALNI SEKTOR GOSPODARSTVA proizvodnja strojeva i ure aja sa po 0,8 postotnih bodova. Izrazito negativan u~inak na ukupnu proizvodnju u prvih devet mjeseci ostvaren je u proizvodnji radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata i opreme, 1,3 postotna boda, te u proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda, 0,5 postotnih bodova. U kemijskoj industriji proizvodnja je padala u sva tri tromjese~ja teku}e godine smanjenje vrijedi za sve va`ne proizvode: gnojiva, amonijak, ureju, du{i~ne kiseline i dr. U odjeljku proizvodnje RTV i komunikacijskih aparata i opreme proizvodnja je izrazito smanjena u posljednja dva tromjese~ja. U ovoj je godini smanjena proizvodnja telefonskih centrala nakon visokog rasta u 2000., kada je tr`i{te o~ito u velikoj mjeri njima zadovoljeno. Proizvodnja poluvodi~kih elemenata koji uglavnom opskrbljuju fiksnu telefoniju smanjuje se drugu godinu zaredom. Va`no je istaknuti da je u 12 odjeljaka prera iva~ke industrije ostvaren rast proizvodnje u sva tri tromjese~ja teku}e godine, a me u njima je najintenzivniji rast, 41% u prvih devet mjeseci, zabilje`en u odjeljku proizvodnje motor- nih vozila, prikolica i poluprikolica. Posredni pokazatelji potra`nje u ljetnim mjesecima upu}uju na usporavanje njezina rasta u usporedbi s prvom polovicom godine. Doprinos doma}e potra`nje stopi rasta BDP-a od 4,4% u prvoj polovici ove godine iznosio je 3,2 postotna boda. Usporene stope rasta prometa u trgovini na malo u srpnju i kolovozu (iako jo{ visoke) u usporedbi s me ugodi{njim mjese~nim stopama ostvarivanima u prvoj polovici ove godine te visok rast zaliha trgova~ke robe u srpnju i kolovozu u usporedbi s istim mjesecima pro{le godine upu}uju na usporavanje rasta osobne potro{nje. U srpnju je promet od trgovine na malo rastao realno 9,3%, a u kolovozu 8,3% u usporedbi s istim mjesecima prethodne godine, dok su zalihe nominalno vi{e za 15,4%, odnosno 18,3%. S druge strane, primanja stanovni{tva ne pokazuju znatno smanjenje: masa pla}a u tre}em tromjese~ju rasla je realno za 5,1% (5,4% u drugom tromjese~ju) u usporedbi s istim tromjese~jem prethodne godine, a sljede}a najve}a stavka primanja, dr`avni transferi stanovni{tvu, rasla je 10,2% (7,1% u drugom Slika 5. INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA PREMA GLAVNIM INDUSTRIJSKIM GRUPACIJAMA stopa promjene u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine Slika 7. FIZI^KI OBUJAM GRAÐEVINSKIH RADOVA prosinac = % /97. 5/97. 9/97. 1/98. 5/98. 9/98. 1/99. 5/99. 9/99. 1/00. 5/00. 9/00. 1/01. 5/01. 9/01. 1/97. 5/97. 9/97. 1/98. 5/98. 9/98. 1/99. 5/99. 9/99. 1/00. 5/00. 9/00. 1/01. 5/01. Intermedijarni proizvodi Kapitalni proizvodi Netrajni proizvodi za široku potrošnju Originalni indeks Trendni ciklus Desezonirani indeks Slika 6. Slika 8. PROMET U TRGOVINI NA MALO prosinac = 100 PRIJEVOZ PUTNIKA I ROBE prevezeni putnici u mil /97. 5/97. 9/97. 1/98. 5/98. 9/98. 1/99. 5/99. 9/99. 1/00. 5/00. 9/00. 1/01. 5/01. 1.tr tr tr tr tr tr tr tr tr tr tr tr tr.00. prevezena roba u mil. tona 2.tr tr tr tr tr.01. Originalni indeks Desezonirani indeks Putnici Putnici trendni ciklus Trendni ciklus Roba Roba trendni ciklus 4

11 ZAPOSLENOST I PLA]E Slika u mil BROJ NO]ENJA TURISTA /00. 3/00. 5/00. 7/00. 9/00. 11/00. 1/01. 3/01. 5/01. 7/01. No}enja turista Desezonirana no}enja turista Trend no}enja turista Zavr{etak turisti~ke sezone donio je i smanjenje ukupne zaposlenosti za gotovo 9 tisu}a osoba (0,6%). Kao {to je vidljivo iz grafi~kog prikaza, u ovoj je godini usporavanje tendencije rasta registrirane nezaposlenosti bilo popra}eno sporijim smanjenjem ukupne zaposlenosti. U rujnu je bilo za 5 tisu}a zaposlenih (0,4%) manje nego u istom mjesecu lani, dok je tijekom prvih devet mjeseci ove godine zaposlenost u prosjeku bila ni`a za 18 tisu}a osoba (1,3%). Aktivno je stanovni{tvo u rujnu smanjeno za tisu}u osoba, ali ga je u prvih devet mjeseci ove godine u prosjeku bilo vi{e za 7 tisu}a osoba (0,4%). Stopa registrirane nezaposlenosti u rujnu je iznosila 22,0%, {to je za 0,5 postotnih bodova vi{e nego u prethodnom mjesecu te za 0,6 postotnih bodova vi{e nego u istom mjesecu lani. Masa pla}a ispla}enih preko ZAP-a u prvih devet mjeseci ove godine bila je za 11,8% nominalno, odnosno za 5,9% realno ve}a nego lani. Budu}i da je nominalni rast prosje~ne neto pla}e u istom razdoblju prema DZS-u iznosio 7,8%, {to je u realnom izrazu iznosilo 1,8%, u ovoj je godini vidljiv porast broja pla}a koje se ispla}uju preko ZAP-a. tromjese~ju). Rast bankarskih kredita stanovni{tvu u tre}em tromjese~ju ove godine nominalno je za 112,9% ve}i od rasta u istom tromjese~ju prethodne godine. Smanjenje pla}a u okviru rashoda konsolidirane sredi{nje dr`ave u tre}em tromjese~ju od realno 11,4% u usporedbi s istim tromjese~jem prethodne godine ukazuje na daljnji pad dr`avne potro{nje. Rast investicija u ovoj godini, 11,6% u prvom i 7,7% u drugom tromjese~ju, kona~no se pokazao i u obujmu izvedenih gra evinskih radova. Tako su oni u srpnju bili ve}i za 8%, a u kolovozu 5,2% prema istim mjesecima prethodne godine. Osim zaliha trgovinske robe rasle su i zalihe gotovih industrijskih proizvoda u svim mjesecima tre}eg tromjese~ja uz najni`u stopu od 3,9%. Inozemna potra`nja za robom stagnirala je u ljetnim mjesecima, dok je potra`nja za uslugama trebala rasti s obzirom na ostvareni broj no- }enja. Kod robnog uvoza u ljetnim se mjesecima i dalje bilje`e visoke stope rasta, iako manje od mjese~nog rasta ostvarivanog u proteklom dijelu godine. Rast broja dolazaka turista i broja no}enja koje su oni ostvarili u dvama udarnim ljetnim mjesecima nije spektakularan u usporedbi s porastom u istim mjesecima prethodne godine. Dolasci su rasli za 4,7% u srpnju i 5,8% u kolovozu, a no}enja 11% i 5% u usporedbi s istim mjesecima godine. Niske me ugodi{nje stope rasta broja no}enja rezultat su pada no}enja doma}ih turista od 9,6% u srpnju i 6,4% u kolovozu, ali i nevelikog rasta no}enja stranih turista, 13,6% u srpnju i 6,3% u kolovozu. Lo{e vrijeme negativno je utjecalo na ostvarenja fizi~kih pokazatelja u kolovozu. Zaposlenost i pla}e Slika nezaposleni u tis /97. Slika admin. st. nez. (%) ZAPOSLENI I NEZAPOSLENI 5/97. 9/97. 1/98. 5/98. 9/98. 1/99. 5/99. 9/99. 1/00. 5/00. 9/00. 1/01. 5/01. 9/01. Nezaposleni Nezaposleni trend Zaposleni ADMINISTRATIVNA I ANKETNA STOPA NEZAPOSLENOSTI zaposleni u tis. anketna st. nez. (%) Dok je u evidenciju HZZ-a tijekom rujna prijavljeno 29 tisu- }a osoba, odljev iz evidencije iznosio je 22 tisu}e osoba {to je registriranu nezaposlenost pove}alo za 7 tisu}a osoba. Taj je porast nezaposlenosti bio dominantno sezonskog karaktera te nije znatno ubrzao trend njezina rasta. Krajem rujna registrirana je nezaposlenost iznosila 376 tisu}a, {to je za 17 tisu}a (4,6%) vi{e nego u istom mjesecu lani /97. 5/97. 9/97. 1/98. 5/98. 9/98. 1/99. 5/99. 9/99. 1/00. 5/00. 9/00. 1/01. Administrativna stopa nezaposlenosti Administrativna stopa nezaposlenosti trend Anketna stopa nezaposlenosti 5/01. 9/

12 CIJENE Slika 12. Slika 13. MASA PLA]A ISPLA]ENIH PREKO ZAP-a bez djelatnosti financijskog posredovanja CIJENE NA MALO I TEMELJNA INFLACIJA mjese~ne promjene 3,0 3,4 3,2 2,5 3,2 3,0 2,0 u mlrd. HRK 3,0 2,8 2,6 2,4 2,8 2,6 2,4 cijene iz prosinca % 1,5 1,0 0,5 0,0 2,2 2,2 0,5 1,0 2,0 1/97. 5/97. 9/97. 1/98. 5/98. 9/98. 1/99. 5/99. 9/99. 1/00. 5/00. 9/00. 1/01. 5/01. 9/01. 2,0 1/97. 5/97. 9/97. 1/98. 5/98. 9/98. 1/99. 5/99. 9/99. 1/00. 5/00. 9/00. 1/01. 5/01. 9/01. Nominalna lijevo Realna desno Cijene na malo Temeljna inflacija Cijene Cijene na malo u listopadu su u prosjeku smanjene 0,1% u usporedbi s prethodnim mjesecom, dok su u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine u prosjeku vi{e 3,2%. Cijene na malo u prvih su deset mjeseci porasle ukupno 3,0%, {to je znatno manji rast u usporedbi s istim razdobljem pro{le godine u kojem su cijene na malo u prosjeku pove}ane 7,2%. Mjese~ni pad cijena na malo u listopadu najve}im je dijelom rezultat pojeftinjenja prehrambenih proizvoda za 1,1%. U listopadu su cijene na malo koje ulaze u izra~un temeljne inflacije u prosjeku ostale nepromijenjene u usporedbi s prethodnim mjesecom, dok se trend smanjenja me ugodi{nje stope temeljne inflacije nastavio te ona sada iznosi 2,1%, odnosno upola manje nego godinu dana prije. Cijene industrijskih proizvoda pri proizvo a~ima u listopadu su pove}ane 0,2% u usporedbi s rujnom te su na me ugodi{njoj razini u prosjeku vi{e 2,1%. Dr`avni zavod za statistiku objavio je revidirana priop}enja o kretanju indeksa cijena na malo i tro{kova `ivota u kolovozu i rujnu ove godine. Revidirani indeksi rezultat su metodolo{kih pobolj{anja izra~una jer uzimaju u obzir uz promjenu cijene minute lokalnih telefonskih poziva i promjenu cijene minute me u`upanijskih razgovora, kao i njihov udio u strukturi prometa HT-a u naturalnim jedinicama. Revidirani indeks porasta cijena telefonskih usluga u kolovozu na taj na~in u ve}oj mjeri odra`ava prosje~nu promjenu cijena telefonskih usluga uzrokovanu primjenom novog tarifnog sustava. Prema novom izra- ~unu cijene na malo u kolovozu su porasle 1,0% (prema prvotnoj verziji 1,8%) u usporedbi s prethodnim mjesecom, odnosno na me ugodi{njoj razini 4,9% ({to je za 0,9 postotnih bodova manji rast od prvobitno objavljenog). Slika 14. % Slika 15. % CIJENE NA MALO, TEMELJNA INFLACIJA I CIJENE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA PRI PROIZVOÐA^IMA stopa promjene u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine INDEKS RELATIVNE CIJENE MEÐUNARODNO NEUTR IVIH DOBARA omjer cijena usluga i cijena robe (iz indeksa cijena na malo), prosinac = /97. 5/97. 9/97. 1/98. 5/98. 9/98. 1/99. 5/99. 9/99. 1/00. 5/00. 9/00. 1/01. 5/01. 9/01. 1/97. 5/97. 9/97. 1/98. 5/98. 9/98. 1/99. 5/99. 9/99. Cijene na malo Cijene pri proizvo a~ima 1/00. 5/00. 9/00. 1/01. Temeljna inflacija 5/01. 9/01. 6

13 TE^AJ Te~aj Nakon 0,9-postotnog ja~anja kune u rujnu kretanja na doma}em deviznom tr`i{tu u listopadu obilje`io je nastavak trenda aprecijacije nominalnog te~aja kune prema euru. Te~aj kune zabilje`en krajem listopada dosegnuo je 7,44 HRK/EUR te je oja~ao 1,3% u usporedbi s te~ajem od 7,54 HRK/EUR ostvarenim koncem rujna. Nominalni te~aj kune prema euru tako je u posljednja dva mjeseca oja~ao ukupno 2,2%, djelomi~no nadoknadiv{i znatan pad vrijednosti u kolovozu od 5,9%. Tijekom rujna i listopada sredi{nja je banka intervencijama na deviznom tr`i{tu otkupila od poslovnih banaka ukupno 230,5 mil. EUR (180,7 mil. u rujnu te 49,8 mil. u listopadu). Osim toga Ministarstvo financija prodalo je tijekom rujna sredi{njoj banci dio deviza od emisije dr`avnih obveznica na eurotr`i{tu i doma}em tr`i{tu u ukupnoj vrijednosti od 185,8 mil. EUR. Tim je transakcijama nadokna eno smanjenje ukupnih me unarodnih pri~uva HNB-a zabilje`eno u kolovozu kada je, radi ub- Slika a INDEKS REALNOGA EFEKTIVNOG TE^AJA KUNE UZ CIJENE NA MALO (IRET1) I CIJENE PRI PROIZVO\A^IMA (IRET2) = 100 1/97. 4/97. 7/97. 10/97. 1/98. 4/98. 7/98. 10/98. 1/99. 4/99. 7/99. 10/99. 1/00. 4/00. 7/00. 10/00. IRET1 a pad indeksa ozna~ava realnu aprecijaciju kune IRET2 1/00. 4/01. 7/01. Slika 16. srednji te~aj HNB-a 9,5 9,0 8,5 8,0 7,5 7,0 6,5 6,0 5,5 5,0 Slika NOMINALNI DNEVNI TE^AJ KUNE a PREMA EURU I AMERI^KOM DOLARU 1/1/97. 1/4/97. 30/6/97. 28/9/97. 27/12/97. 27/3/98. 25/6/98. 23/9/98. 22/12/98. 22/3/99. 20/6/99. 18/9/99. 17/12/99. 16/3/00. 14/6/00. 12/9/00. 11/12/00. 11/3/01. 9/6/01. 7/9/01. a ECU prije sije~nja HRK/EUR HRK/USD INDEKS DNEVNOGA NOMINALNOG EFEKTIVNOG TE^AJA KUNE a = 100 1/1/97. 1/4/97. 30/6/97. 28/9/97. 27/12/97. 27/3/98. 25/6/98. 23/9/98. 22/12/98. 22/3/99. 20/6/99. 18/9/99. 17/12/99. 16/3/00. 14/6/00. 12/9/00. 11/12/00. 11/3/01. 9/6/01. 7/9/01. a pad indeksa ozna~ava aprecijaciju kune la`avanja deprecijacijskih pritisaka, sredi{nja banka na deviznim aukcijama prodala ukupno 410,25 mil. EUR. Tijekom listopada kuna je oja~ala i prema ostalim stranim valutama koje ~ine ko{aricu za izra~un nominalnog efektivnog te~aja prema ameri~kom dolaru kuna je aprecirala 0,1%, prema {vicarskom franku 0,9% te prema britanskoj funti i slovenskom tolaru 1,1%. Spomenuta me uvalutna kretanja rezultirala su ukupnom aprecijacijom nominalnoga efektivnog te~aja kune od 0,9% tijekom listopada ove godine. U kolovozu je ostvarena mjese~na deprecijacija indeksa realnoga efektivnog te~aja kune (deflacioniranog cijenama industrijskih proizvoda pri proizvo a~ima) od 1,4%. Me utim, tijekom prvih osam mjeseci indeks realnoga efektivnog te~aja (uz cijene pri proizvo a~ima) ukupno je aprecirao 0,6%. Monetarna kretanja U rujnu je nastavljen nominalni rast ve}ine monetarnih agregata, unato~ o~ekivanom uobi~ajenom sezonskom padu. Takva kretanja posljedica su oporavka vrijednosti dijela agregata nakon kolovoskog smanjenja izazvanog te~ajnim {pekulacijama. Nov~ana je masa (M1), nakon pada u kolovozu, tijekom rujna nominalno porasla. Takav nominalni rast u suprotnosti je sa sezonalno{}u njezina kretanja, pa je stoga vidljiv oporavak desezonirane vrijednosti, {to je utjecalo na ispravljanje i nastavak trenda rasta M1. Krajem rujna M1 iznosio je 20,3 mlrd. kuna {to je 12,5% vi{e nego na kraju pro{le godine. Rastu M1 najvi{e je pridonio oporavak depozitnog novca, koji je u rujnu porastao 0,5 mlrd. kuna, dok je gotov novac nakon zavr{etka turisti~ke sezone lagano opao, ali je taj pad manji od onih zabilje- `enih u prethodnim godinama. Tako je u rujnu zabilje`en djelomi~ni oporavak depozitnog novca poduze}a koji je porastao 0,2 mlrd. kuna (3,4%) nakon velikog smanjenja u kolovozu (-9,1%) kada su poduze}a iskoristila mogu}nost kupovine deviza i znatno pove}ala svoje devizne depozite (47%). Devizni depoziti i dalje bilje`e rast. Iako su tijekom rujna 7

14 MONETARNA KRETANJA Slika 19. Slika 22. NOV^ANA MASA MONETARNI AGREGAT M u mlrd. HRK u mlrd. HRK Slika NETO INOZEMNA AKTIVA, UKUPNA LIKVIDNA SREDSTVA I PLASMANI BANAKA PRIVATNOM SEKTORU stopa rasta realne trendne vrijednosti u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine, prosinac = % /97. 5/97. 9/97. 1/98. 5/98. 9/98. 1/99. 5/99. 9/99. 1/00. 5/00. 9/00. 1/01. 5/01. 9/01. 1/97. 5/97. 9/97. 1/98. 5/98. 9/98. 1/99. 5/99. 9/99. 1/00. 5/00. 9/00. 1/01. 5/01. 9/01. 1/97. 5/97. 9/97. 1/98. 5/98. 9/98. 1/99. 5/99. 9/99. 1/00. 5/00. 9/00. 1/01. 5/01. 9/01. M1 Depozitni novac M1 trendni ciklus Gotovina Devizni depoziti Kunski depoziti Nov~ana masa Slika 20. STOPE RASTA DEPOZITNOG NOVCA STANOVNI[TVA I PODUZE]A stopa promjene u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine % /97. 5/97. 9/97. 1/98. 5/98. 9/98. 1/99. 5/99. 9/99. 1/00. 5/00. 9/00. 1/01. 5/01. 9/01. Stanovni{tvo Poduze}a NIA Ukupna likvidna sredstva Plasmani Slika 21. Slika 24. KREDITI STANOVNI[TVU I PODUZE]IMA I NETO POTRA@IVANJA OD DR@AVE stopa promjene u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine REALNI NOVAC deflacioniran indeksom cijena na malo, prosinac = % u mlrd. HRK u mlrd. HRK /97. 5/97. 9/97. 1/98. 5/98. 9/98. 1/99. 5/99. 9/99. 1/00. 5/00. 9/00. 1/01. 5/01. 9/01. 1/97. 5/97. 9/97. 1/98. 5/98. 9/98. 1/99. 5/99. 9/99. 1/00. 5/00. 9/00. 1/01. 5/01. 9/01. Stanovni{tvo Poduze}a Dr`ava Nov~ana masa desno Ukupna likvidna sredstva lijevo 8

15 MONETARNA KRETANJA nominalno porasli tek 0,3%, zbog ja~anja te~aja kune koja je prema euru aprecirala 0,9%, efektivni rast deviznih depozita iznosio je oko 1,4%. Krajem rujna devizni depoziti iznosili su 58,7 mlrd. kuna 25,1% vi{e nego na kraju pro{le godine. Na rast deviznih depozita u rujnu najvi{e je utjecao rast depozita stanovni{tva, dok su poduze}a blago smanjila svoje devizne depozite (-7%) nakon velikog pove}anja u kolovozu (47%). Kunski su depoziti, poslije smanjenja u kolovozu od 4,1%, u rujnu ostali gotovo nepromijenjeni. Krajem rujna kunski depoziti iznosili su 8,9 mlrd. kuna {to je 16,1% vi{e nego na kraju pro{le godine. Takva kretanja utjecala su na nastavak rasta ukupnih likvidnih sredstava (M4) koja su krajem rujna iznosila 88,3 mlrd. kuna, tj. 20,9% vi{e nego na po~etku godine. Na strani aktive najbitnija promjena u rujnu ostvarena je kod neto inozemne aktive poslovnih banaka. Podsjetimo, u kolovozu su poslovne banke, nakon vi{emjese~nog odr`avanja kratke devizne pozicije (neto inozemna aktiva je negativna ako je inozemna aktiva manja od inozemne pasive), iznenada pove}ale svoju inozemnu aktivu i ostvarile dugu deviznu poziciju (pozitivna NIA). Takva kretanja, zajedno s rastom deviznih depozita poduze}a, utjecala su na deprecijacijske pritiske. Nakon intervencija HNB-a i stabilizacije te~aja poslovne su banke tijekom rujna ponovo skratile svoju deviznu poziciju. Tako je NIA poslovnih banaka smanjena sa 2,4 mlrd. kuna krajem kolovoza na -0,4 mlrd. kuna krajem rujna. Banke su to u~inile smanjenjem inozemne aktive za 12,1% zbog toga {to je uvedeno kunsko izdvajanje dijela obvezne pri~uve obra~unate na devizne depozite, dok je inozemna pasiva poslovnih banaka ostala nepromijenjena. Istodobno je HNB otkupio ve}inu prodanih deviza tako da je efekt promjene NIA monetarnog sustava neutralan. Iako su tijekom rujna krediti poduze}ima lagano smanjeni ( 1,3%), njihov ukupni rast u prvih devet mjeseci iznosi 15,8%. U istom razdoblju rast kredita stanovni{tvu iznosi 24,7%. Plasmani banaka ostalim sektorima i dalje sna`no rastu, te su zamijenili NIA kao glavni generator rasta M4. Krajem rujna plasmani su iznosili 71,4 mlrd. kuna, 17,4% vi{e nego na kraju pro{le godine. Neto potra`ivanja banaka od sredi{nje dr`ave krajem rujna iznose 12,9 mlrd. kuna {to je za 1,3 mlrd. kuna ili 11,3% vi{e nego u prethodnom mjesecu. Na to pove}anje najvi{e je utjecao plasman u obveznice s valutnom klauzulom (neto promjena 1 mlrd. kuna) i smanjenje depozita dr`ave kod banaka (0,5 mlrd. kuna). U prvih devet mjeseci neto potra`ivanja banaka od sredi{nje dr`ave porasla su 15,3%. U listopadu je nastavljena posljednja faza promjene instrumenta obvezne pri~uve, a to je unifikacija valute izdvajanja. Dana 8. listopada banke su dodatnih 10% devizne obvezne pri~uve izdvojile u kunama. Tako se, u skladu s Odlukom Savjeta HNB-a od 5. rujna, ukupno 20% devizne obvezne pri~uve izdvaja u kunama, a preostalih 80% i nadalje u devizama. Primjenom tih mjera razina kunske obvezne pri~uve pove}ana je sa 4,8 mlrd. kuna u rujnu na vi{e od 6,0 mlrd. kuna u listopadu, dok je razina izdvojene devizne obvezne pri~uve smanjena sa 6,7 mlrd. kuna na 6,4 mlrd. kuna. Minimalan u~inak promjene propisa na smanjenje razine devizne obvezne pri~uve rezultat je sna`nog porasta devizne osnovice. Slika 25. u mil. USD Slika 27. umlrd.kuna 4500 Slika 26. 1,65 1,60 1,55 1,50 1,45 1,40 1,35 1,30 1,25 1, /97. 1/8/00. 1/97. 5/97. BLAGAJNI^KI ZAPISI HNB-a, SLOBODNA NOV^ANA SREDSTVA NA RA^UNIMA ZA NAMIRENJE BANAKA I TREZORSKI ZAPISI MF-a KOD BANAKA 31/8/00. 5/97. 9/97. 29/9/00. 9/97. 1/98. 30/10/00. ME\UNARODNE PRI^UVE HRVATSKE NARODNE BANKE Prvo izdvajanje deviznog dijela obvezne pri~uve na ra~une HNB-a 1/98. MONETARNI MULTIPLIKATORI m1=m1/m0 i m4=m4/m0 5/98. M1/M0 lijevo 29/11/00. 5/98. 9/98. 2/1/01. 9/98. 1/99. 31/1/01. 1/99. 5/99. 1/3/01. 5/99. Me unarodne pri~uve Neto raspolo`ive pri~uve a a NRP= Me unarodne pri~uve inozemna pasiva devizni blagajni~ki zapisi obvezna pri~uva u devizama 9/99. 30/3/01. 9/99. 1/00. 2/5/01. Kunski i devizni BZ Slobodna nov~ana sredstva 1/00. 5/00. M4/M0 desno 1/6/01. 5/00. 9/00. 3/7/01. 9/00. 1/01. 20/8/01. 1/01. 5/01. 18/9/01. 5/01. 17/10/01. Trezorski zapisi 9/01. 9/01. 7,5 7,0 6,5 6,0 5,5 5,0 4,5 4,0 3,5 3,0 9

16 NOVCA I KAMATNE STOPE Promjena instrumenta obvezne pri~uve ima u~inke na inozemnu aktivu i sredi{nje banke i poslovnih banaka. Bankama se osloba a dio deviznih sredstava koja su do sada morale izdvajati kao deviznu obveznu pri~uvu. Stoga poslovne banke mogu pove}ati svoju inozemnu aktivu. S druge strane, ukupne bruto devizne pri~uve sredi{nje banke umanjuju se za taj isti iznos. Te promjene nemaju u~inaka na neto pri~uve sredi{nje banke. Izdvajanje obvezne pri~uve u kunama uzrokovalo je odljev kunske likvidnosti banaka. Porast kunske pri~uve financiran je najve}im dijelom smanjenjem kunskih blagajni~kih zapisa, dok je razina deviznih blagajni~kih zapisa ostala nepromijenjena. Promjena svakog instrumenta ima razli~ite u~inke na pojedine banke. Stoga, iako se instrumenti monetarne politike odnose linearno na sve banke i {tedionice u sustavu, sredi{nja banka vodi ra~una da se pojedine banke, znatnije pogo ene novim mjerama, uredno prilagode novim propisima. Krajem rujna organizirana je izvanredna aukcija kunskih blagajni~kih zapisa s rokom dospije}a od 11 dana. Upisana je gotovo 1 mlrd. kuna. Datum dospije}a zapisa, 8. listopada, podudara se s datumom izdvajanja kunske obvezne pri~uve po novim propisima. Na taj je na~in sredi{nja banka omogu}ila bankama kratkoro~no plasiranje vi{kova kunske likvidnosti potrebnih za izdvajanje obvezne pri~uve. Nakon izdvajanja 8. listopada razina likvidnosti u sustavu bila je smanjena, a kamatne su stope na tr`i{tu novca rasle. Kako bi uravnote`ila likvidnost, sredi{nja je banka organizirala repo u trajanju od 12. do 15. listopada, koji je iznosio 0,57 mlrd. kuna. Kako je na dan dospije}a repo posla, 16. listopada, dio banaka jo{ imao dodatne potrebe za kunskom likvidno{}u, HNB je organizirao otkup deviza u iznosu od 48,9 mlrd. EUR. Likvidnost se nakon toga popravila razina ra~una za namirenje prema{ivala je 2,5 mlrd. kuna. Slika 28. % Slika 29. % PROSJE^NA KAMATNA STOPA NA TR@I[TU NOVCA ZAGREB dnevni podaci, na godi{njoj razini 26/10/00. 14/11/00. 30/11/00. 18/12/00. 8/1/01. 24/1/01. 9/2/01. 27/2/01. 15/3/01. 2/4/01. 19/4/01. 8/5/01. 24/5/01. 12/6/01. 29/6/01. 17/7/01. 2/8/01. 21/8/01. 6/9/01. 24/9/01. 10/10/01. 26/10/01. KAMATNE STOPE NA KUNSKE BLAGAJNI^KE ZAPISE HNB-a I TREZORSKE ZAPISE MF-a na dan aukcije Izvor: TNZ 3 Tr`i{te novca i kamatne stope Nakon velikog porasta kamatnih stopa tijekom kolovoza zbog velike potra`nje na nov~anom tr`i{tu, u rujnu je zabilje- `en njihov pad. Po~etkom listopada kamatne su stope po~ele opet rasti. Potra`nja je znatno porasla zbog izdvajanja obveznih pri~uva. Pritom je najve}i utjecaj imala odluka da banke moraju dio svojih obveznih pri~uva obra~unatih na devizni dio osnovice izdvojiti u kunama. Privremeni porast kamatnih stopa zabilje`en je i sredinom listopada zbog porasta potra`nje za kratkoro~nim pozajmicama (odr`avanje obvezne pri~uve), no ubrzo je kamatna stopa sni`ena na razinu od oko 4%. Prosje~na mjese~na kamatna stopa bila je na razini od 4,9% (u rujnu 5,4%). Tra`eni iznosi na tr`i{tu novca nadma{ili su tijekom listopada ponu ene. Promet je bio na razini od 62 mil. kuna na dan, 11,4% vi{e nego u rujnu. Najve}i dio prometa otpada na pozajmice uz opoziv (82%). To je dobar pokazatelj nespremnosti kreditora da plasiraju svoja sredstva na du`e rokove. Tijekom listopada pove}an je i no}ni promet, osobito sredinom mjeseca. Prosje~ne su kamatne stope u no}nom prometu krajem rujna pale na razine od oko 2%, a po~etkom listopada ponovno su porasle. Posljednjih dana listopada bile su na razinama oko 3,5%. 25/10/00. 15/11/00. 6/12/00. 27/12/00. 17/1/01. 7/2/01. 28/2/01. 21/3/01. 11/4/01. 2/5/01. 23/5/01. 13/6/01. 4/7/01. 25/7/01. 15/8/01. 5/9/01. 26/9/01. 17/10/01. BZ 35 dana TZ 42 dana Napomena: zbog uvo enja novog sustava upisa BZ posljednji su upisi ostvareni na rokove od 28, odnosno 21 dan. Slika 30. % /97. 5/97. PROSJE^NE KAMATNE STOPE POSLOVNIH BANAKA NA KUNSKE KREDITE na godi{njoj razini 9/97. 1/98. 5/98. 9/98. Bez valutne klauzule Bez valutne klauzule trend 1/99. 5/99. 9/99. 1/00. 5/00. 9/00. 1/01. 5/01. 9/01. S valutnom klauzulom S valutnom klauzulom trend 10

17 PLATNA BILANCA Slika 31. % 6,0 5,5 5,0 4,5 4,0 3,5 3,0 2,5 Slika 32. postotni bodovi /97. 1/97. 5/97. 5/97. 9/97. 9/97. PROSJE^NE KAMATNE STOPE POSLOVNIH BANAKA NA DEPOZITE na godi{njoj razini 1/98. 5/98. 9/98. 1/99. Kunski depoziti trend 5/99. 9/99. 1/00. RAZLIKA IZME\U KAMATNIH STOPA NA KREDITE I DEPOZITE 1/98. 5/98. 9/98. 1/99. 5/99. 9/99. 1/00. 5/00. 9/00. 1/01. 5/01. 9/01. Devizni depoziti trend 5/00. a a Kunski krediti kunski depoziti b Kunski krediti devizni depoziti Napomena: razlika je izra~unata kao razlika prosje~nih kamatnih stopa na kredite i depozite. a b Bez valutne klauzule; S valutnom klauzulom Slika 33. % /97. 5/97. 9/97. 1/98. 5/98. 9/98. 1/99. 5/99. 9/99. 1/00. 5/00. 9/00. PROSJE^NE KAMATNE STOPE POSLOVNIH BANAKA NA KUNSKE KREDITE bez valutne klauzule, na godišnjoj razini Kunski kratkoro~ni krediti pravnim osobama Kunski kratkoro~ni krediti pravnim osobama trend Napomena: prosje~na kamatna stopa je ponderirani prosjek kamatnih stopa na kratkoro~ne kredite poduze}ima na zahtjev i ostale kratkoro~ne kredite. 9/00. 1/01. 1/01. 5/01. 5/01. 9/01. 9/01. Primarno tr`i{te kratkoro~nih kunskih vrijednosnica Hrvatske narodne banke i Ministarstva financija bilo je tijekom ljeta obilje`eno padom kamatnih stopa i padom upisanih iznosa. Tijekom rujna kamatne su stope bitno pove}ane zbog potrebe da se zaustave deprecijacijski pritisci (HNB) i zbog kratkoro~nog financiranja prora~unskog deficita (MF). Prosje~ne kamatne stope na kunske blagajni~ke zapise pove}ane su za 1 postotni bod u usporedbi s kolovozom. Kod trezorskih zapisa Ministarstva financija kamatne su stope pove}ane izme u 1 i 1,9 postotnih bodova (ovisno o roku dospije}a) tijekom rujna. Upisani se iznos, nakon velikog pada tijekom kolovoza i rujna, po~eo lagano pove}avati tek u listopadu. To je omogu}ilo ponovno blago smanjivanje kamatnih stopa tijekom proteklog mjeseca. Kamatne stope na devizne blagajni~ke zapise znatno su smanjene, u skladu s padom kamatnih stopa na svjetskim tr- `i{tima zbog doga aja u SAD-u. Kamatne su stope ionako imale opadaju}i trend zbog globalne recesije, a taj ga je {ok samo poja~ao. Zbog ve}eg pada kamatnih stopa na blagajni~ke zapise u ameri~kim dolarima vi{e se upisuju devizni blagajni~ki zapisi u eurima. Prosje~ne kamatne stope poslovnih banaka imaju i dalje, uglavnom, trend pada. Kod ve}ine aktivnih kamatnih stopa posljednjih je mjeseci taj trend usporen, a kod nekih i obrnut. Na primjer, trend kamatnih stopa na kratkoro~ne kredite poduze}ima pokazuje lagani rast posljednjih mjeseci. Ali, s obzirom na razinu stope inflacije, jo{ se radi o niskim razinama realnih vrijednosti tih kamatnih stopa. O~ito je da su se aktivne kamatne stope pribli`ile granici kada daljnje spu{tanje uvjetuje ja~e promjene u poslovanju banaka, ali i u gospodarskom okru`enju. Pad aktivnih kamatnih stopa bio je pra}en padom pasivnih kamatnih stopa. Te kamatne stope jo{ imaju jaki trend pada. Razlika izme u aktivnih i pasivnih kamatnih stopa zaustavila se na razini od 6 postotnih bodova i lagano se pove}ava zbog smanjivanja pasivnih kamatnih stopa, dok je pad aktivnih kamatnih stopa zaustavljen. Platna bilanca Nakon {to je sredinom godine do{lo do usporavanja rasta robnog uvoza, vrijednost uvoza u prvih devet mjeseci u apsolutnom iznosu ve}a je za 19% u usporedbi s istim razdobljem pro{le godine, te je iznosila 6,8 mlrd. USD. Od sije~nja do rujna izvezeno je ukupno 3,4 mlrd. USD, odnosno 3% vi{e nego od sije~nja do rujna Kumulativni robni deficit, nastao kao rezultat tih kretanja, dosegnuo je 3,4 mlrd. USD, te je zabilje`io pove}anje od 41% prema istom razdoblju U kolovozu je uvezeno robe u vrijednosti 689 mil. USD (15% vi{e nego u kolovozu 2000.), a vrijednost izvoza iznosila je 424 mil. USD (14% vi{e nego u kolovozu 2000.), {to je rezultiralo robnim deficitom od 265 mil. USD, za 17% ve}im nego u kolovozu U rujnu je ostvaren uvoz od 740 mil. USD, odnosno 5% ve}i nego u rujnu U istom je razdoblju izvezeno robe u vrijednosti 391 mil. USD (smanjenje od 2,5% u usporedbi s rujnom 2000.), pa je kao rezultat tih kretanja rujanski robni deficit iznosio 349 mil. USD (pove}anje od 16% u usporedbi s istim razdobljem pro{le godine). Promatrano u kunskim vrijednostima, robni je deficit u ko- 11

18 FINANCIJE PLATNA BILANCA (preliminarni podaci), u mil. USD Slika 36. Indeksi I. VI I. VI I. VI.01./I. VI.00. Teku}e transakcije 1.419,5 676,9 209,7 DEFICIT ROBNE RAZMJENE u teku}im cijenama Kapitalne i financijske transakcije (bez pri~uva) 727,6 296,7 245, ,0 Me unarodne pri~uve HNB-a 526,8 281,4 187,2 Neto pogre{ke i propusti 691,9 380,2 181, ,5 Izvor: HNB lovozu iznosio 2,2 mlrd. kuna (porast od 16% u usporedbi s kolovozom 2000). U istom mjesecu izvezeno je robe u vrijednosti 3,5 mlrd. kuna (12% vi{e nego u kolovozu pro{le godine), dok je vrijednost uvoza iznosila 5,7 mlrd. kuna (porast od 13% u usporedbi s kolovozom 2000.). U rujnu je ostvaren robni deficit od 2,9 mlrd. kuna (11% ve}i nego u rujnu 2000). Vrijednost izvoza iznosila je 3,2 mlrd. kuna (7% manje nego u rujnu 2000.), dok je uvoz zabilje`io razinu od 6,1 mlrd. kuna (1% vi{u nego u istom mjesecu 2000.). Podaci za kolovoz i rujan utjecali su na smanjenje prosje~ne u mil. USD /97. 5/97. 9/97. 1/98. 5/98. 9/98. 1/99. 5/99. 9/99. 1/00. 5/00. Trend robnog deficita u USD Trend robnog deficita u HRK 9/00. 1/01. 5/01. 9/01. 3,0 2,5 2,0 1,5 u mlrd. HRK Slika 34. 8,5 7,5 6,5 u mlrd. HRK 5,5 4,5 3,5 2,5 1,5 1/97. 5/97. ROBNI IZVOZ (fob) I UVOZ (cif) I TREND u teku}im cijenama 9/97. 1/98. 5/98. 9/98. 1/99. 5/99. 9/99. 1/00. 5/00. 9/00. 1/01. 5/01. 9/01. mjese~ne razine robnog deficita utvr ene na osnovi trendnih vrijednosti. Ona je tijekom prvih devet mjeseci iznosila 376 mil. USD (za 24% vi{e od prosje~ne mjese~ne razine robnog deficita utvr ene trendnim vrijednostima u 2000.). Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti i dalje je prisutan rast uvoza kapitalnih dobara. Izra`eno u kunskim vrijednostima, prera iva~ka industrija zabilje`ila je u prvih devet mjeseci rast uvoza od 22,5% u usporedbi s prvih devet mjeseci Ostvarena stopa rasta ponajvi{e je rezultat porasta uvoza u proizvodnji strojeva i ure aja (33%), proizvodnji tekstila (62%), proizvodnji hrane i pi}a (24%), proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica (35%) i u proizvodnji metala (37%). Rastu ukupnog izvoza ostvarenog od sije~nja do rujna (5% u kunskim vrijednostima) najvi{e je pridonijelo pove}anje izvoza hrane i pi}a (9%) te pove}anje izvoza tekstila za 13%. Trend uvoza Trend izvoza Uvoz Izvoz Dr`avne financije Slika u mil. USD /97. 5/97. ROBNI IZVOZ (fob) I UVOZ (cif) I TREND u teku}im cijenama 9/97. 1/98. 5/98. 9/98. 1/99. 5/99. Trend uvoza Trend izvoza 9/99. 1/00. 5/00. 9/00. Uvoz Izvoz 1/01. 5/01. 9/01. Realni kumulativni manjak konsolidirane sredi{nje dr`ave (bez kapitalnih prihoda), utvr en na osnovi trendnih vrijednosti, iznosio je za prvih devet mjeseci godine 5,4 mlrd. kuna i tako bio 1 mlrd. kuna ni`i u usporedbi s istim pro{logodi{njim razdobljem. Takav razvoj rezultat je ponajprije znatnog pada rashoda, koji su u usporedbi s istim razdobljem pro{le godine manji za 6,5%. Ukupni manjak konsolidirane sredi{nje dr`ave prema originalnim, nominalnim podacima za prvih devet mjeseci godine iznosio je 5,1 mlrd. kuna. U rujnu je manjak iznosio 0,8 mlrd. kuna. Manjak je, prema podacima Ministarstva financija, najve}im dijelom financiran neto inozemnim zadu`ivanjem (1,5 mlrd. kuna), dok je na doma}em tr`i{tu izvr{ena neto otplata duga u visini od 710 mil. kuna (od ~ega 568 mil. kuna poslovnim bankama, a 142 mil. kuna monetarnim vlastima i ostalima u sklopu doma}eg financiranja). U prikazu realnog vi{ka, odnosno manjka dr`avnog prora- ~una prema razinama dr`ave, iz cjelokupne serije eliminirani 12

19 FINANCIJE Slika 37. Slika UKUPNI PRIHODI I RASHODI KONSOLIDIRANE SREDI[NJE DR@AVE stalne cijene, prosinac = 100 a 2000 VI[AK/MANJAK DR@AVNOG PRORA^UNA a stalne cijene, prosinac = u tis. HRK u tis. HRK /97. 5/97. 9/97. a bez kapitalnih prihoda 1/98. 5/98. 9/98. 1/99. 5/99. 9/99. 1/00. 5/00. Ukupni rashodi trend Ukupni prihodi trend 9/00. 1/01. 5/01. 9/01. 1/97. 5/97. 9/97. 1/98. 5/98. 9/98. 1/99. 5/99. 9/99. 1/00. Izvanprora~unski fondovi b Konsolidirana sredi{nja dr`ava a b bez kapitalnih prihoda; bez mirovinskog fonda 5/00. 9/00. 1/01. 5/01. 9/01. Sredi{nja dr`ava su podaci mirovinskog fonda, jer se njegovi prihodi i rashodi od 1. srpnja ove godine vode preko Dr`avne riznice. U rujnu ove godine realni manjak dr`avnog prora~una pove}ao je manjak konsolidirane sredi{nje dr`ave za 407 mil. kuna. U sferi privatizacijskih prihoda u rujnu nije bilo ve}ih novih priljeva. Tako su u razdoblju od sije~nja do rujna realizirana 102 mil. kuna od ukupno 6,5 mlrd. kuna koliko je planirano posljednjim rebalansom prora~una. Financiranje manjka konsolidirane sredi{nje dr`ave, u mil. HRK I IX Rebalans prora~una za Ukupno financiranje Doma}e financiranje Od ostale op}e dr`ave 0 0 Od monetarnih vlasti Od poslovnih banaka Ostalo doma}e financiranje Inozemno financiranje Privatizacija

20 Statisti~ki pregled

21 Klasifikacija i iskazivanje podataka o potra`ivanjima i obvezama Podaci o potra`ivanjima i obvezama financijskih institucija klasificiraju se prema institucionalnim sektorima i financijskim instrumentima. Institucionalni sektori su sljede}i: financijske institucije, sredi{nja dr`ava, ostali doma}i sektori i inozemstvo. Sektor financijske institucije obuhva}a sljede}e podsektore: sredi{nju banku, poslovne banke, ostale bankarske institucije i ostale financijske institucije. Sredi{nja banka je Hrvatska narodna banka. Poslovne banke su institucije kojima je Hrvatska narodna banka izdala dozvolu za obavljanje bankarskih poslova u skladu sa Zakonom o bankama, uklju~uju}i i {tedionice u prijelaznom razdoblju. U poslovne banke ne uklju~uju se banke u ste~aju i biv{e filijale banaka sa sjedi{tem u biv{oj SFRJ. Ostale bankarske institucije su stambene {tedionice, {tedno-kreditne zadruge i investicijski fondovi. Ostale financijske institucije su financijske institucije koje nisu klasificirane kao banke ili kao ostale bankarske institucije (npr. osiguravateljska dru{tva, mirovinski fondovi). Sredi{nja dr`ava obuhva}a organe dr`avne uprave, uklju~uju}i Hrvatsku upravu za ceste, Dr`avnu agenciju za osiguranje {tednih uloga i sanaciju banaka i Hrvatsku garancijsku agenciju, te sljede}e republi~ke fondove: Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zapo{ljavanje, Hrvatski fond za privatizaciju, kao i javno poduze}e Hrvatske vode i Hrvatsku banku za obnovu i razvitak. Ostali doma}i sektori su organi lokalne uprave i lokalni fondovi, javna i privatna poduze}a te stanovni{tvo, uklju~uju}i obrtnike i neprofitne organizacije koje pru`aju usluge stanovni{tvu. U pojedinim tablicama ostali doma}i sektori dijele se na sljede}e podsektore: lokalnu dr`avu, koja obuhva}a jedinice lokalne uprave i lokalne fondove, poduze}a, koja obuhva}aju javna i privatna poduze}a, te stanovni{tvo, koje uklju~uje i obrtnike i neprofitne organizacije. Sektor inozemstvo obuhva}a strane fizi~ke i pravne osobe. Svi podaci o potra`ivanjima i obvezama odnose se na stanje na kraju razdoblja, pri ~emu se devizne pozicije iskazuju u kunskoj protuvrijednosti po srednjem te~aju Hrvatske narodne banke na kraju razdoblja. 17

22 MONETARNI I KREDITNI AGREGATI Tablica A1: Monetarni i kreditni agregati Na kraju razdoblja, u milijunima kuna i postocima Godina Mjesec Primarni novac Nov~ana masa M1 Nov~ana masa M1a Ukupna likvidna sredstva M4 Neto doma}a aktiva Plasmani Primarni novac Nov~ana masa M1 Mjese~ne stope rasta Nov~ana masa M1a Ukupna likvidna sredstva M4 Neto doma}a aktiva prosinac 2.248, , , , , , prosinac 4.714, , , , , ,5 11,73 2,20 3,83 2,26 11,84 3, prosinac 6.744, , , , , ,5 2,97 0,89 1,54 3,41 1,00 1, prosinac 8.770, , , , , ,2 11,35 7,83 7,67 4,88 5,41 11, prosinac , , , , , ,4 7,86 3,93 3,85 2,16 4,98 4, prosinac 9.954, , , , , ,0 7,24 6,92 6,59 2,51 3,73 0, prosinac a , , , , , ,8 4,53 5,46 5,48 2,28 0,35 4, svibanj 9.875, , , , , ,4 3,47 3,92 4,15 1,73 2,12 0,25 lipanj , , , , , ,3 3,89 8,48 8,34 3,39 3,52 0,24 srpanj , , , , , ,5 10,43 14,52 15,59 5,84 0,99 1,58 kolovoz , , , , , ,2 3,10 3,61 3,52 3,91 0,04 0,08 rujan , , , , , ,4 0,56 3,33 3,73 1,09 1,54 0,66 listopad , , , , , ,4 4,18 3,14 3,23 1,23 2,28 1,23 studeni , , , , , ,9 3,00 1,90 1,83 0,97 1,54 1,29 prosinac , , , , , ,3 7,32 10,04 9,89 3,66 10,46 2, sije~anj , , , , , ,7 10,03 7,28 7,59 1,37 6,57 1,70 velja~a , , , , , ,4 8,65 1,52 1,11 1,97 0,08 1,55 o`ujak , , , , , ,8 0,94 2,50 2,56 2,62 1,09 2,97 travanj , , , , , ,9 6,62 4,93 5,00 0,19 3,51 1,25 svibanj , , , , , ,4 7,47 3,25 3,15 0,23 1,60 0,39 lipanj , , , , , ,7 3,44 1,17 1,37 2,39 1,11 2,72 srpanj , , , , , ,7 17,24 7,69 7,91 2,89 4,15 1,29 kolovoz , , , , , ,3 17,06 3,37 2,92 7,02 3,49 4,65 rujan , , , , , ,64 2,25 2,17 0,68 1,41 0,26 a Plasmani su jednokratno smanjeni u iznosu od 2.759,4 milijuna kuna. Plasmani Tablica A1: Monetarni i kreditni agregati U tablici se iskazuju podaci o nekim osnovnim monetarnim i kreditnim agregatima te njihove mjese~ne stope rasta. U rujnu godine izvr{ena je revizija svih monetarnih agregata. U starijim publikacijama HNB-a podaci o potra`ivanjima i obvezama {tedionica nisu obuhva}eni u izra~unu monetarnih agregata. Primarni novac u cijelosti je preuzet iz Bilance Hrvatske narodne banke (Tablica C1). Nov~ana masa (M1) definirana je jednako kao i istoimena pozicija u Bilanci monetarnih institucija (Tablica B1) te obuhva}a gotov novac izvan banaka, depozite ostalih bankarskih institucija i ostalih doma}ih sektora kod Hrvatske narodne banke te depozitni novac kod poslovnih banaka. Nov~ana masa (M1a) obuhva}a gotov novac izvan banaka i depozitni novac kod poslovnih banaka uve}an za depozitni novac sredi{nje dr`ave kod poslovnih banaka. Ukupna likvidna sredstva (M4) obuhva}aju nov~anu masu (M1), {tedne i oro~ene depozite, devizne depozite te obveznice i instrumente tr`i{ta novca (navedene komponente preuzete su iz Bilance monetarnih institucija (Tablica B1)). Neto doma}a aktiva definirana je kao razlika izme u ukupnih likvidnih sredstava i inozemne aktive (neto). Plasmani su potra`ivanja poslovnih banaka od ostalih doma}ih sektora, ostalih bankarskih institucija i ostalih financijskih institucija. U svibnju godine pokrenut je ste~ajni postupak nad nekoliko banaka, koje su zbog toga isklju~ene iz monetarne statistike. Prema podacima za travanj udio tih banaka u monetarnom agregatu M1 iznosio je 259,3 milijuna kuna, a u monetarnom agregatu M4 iznosio je 4.035,8 milijuna kuna. Podaci za lipanj godine bit }e usporedivi s podacima za srpanj godine ako se stavka Plasmani banaka pove}a za iznos od 3.513,5 mil. kuna. 18