200505org.pdf

Транскрипт

1 [UMARSKILIST HRVATSKO [UMARSKO DRU[TVO UDC 630* ISSN CODEN SULIAB 9-10 GODINA CXXIX Zagreb 2005

2 RIJE^ GLAVNOGA UREDNIKA [UME I [UMARSTVO U HRVATSKOJ I EUROPSKA UNIJA Zahvaljuju}i naporima na{e izvr{ne vlasti, posebice na{ega Premijera, zapo~eli su pregovori o ulasku Hrvatske u Europsku uniju. Veliki posao usugla{avanja zakonskih akata EU i na{e Republike ve} je u tijeku preko odabranih pregovara~a i bez dvoumljenja mo`emo utvrditi kako je na{a sudbina u njihovim rukama. Razmi{ljaju}i o na{im {umama koje predstavljaju prvorazredno prirodno bogatstvo na europskoj razini o kojemu hrvatska {umarska struka i znanost vodi skrb, navodi nas na usporedbu na{ih {uma s europskim {umama. Mi koji poznamo {ume zemalja osniva~a EU Njema~ke, Engleske, Francuske, Nizozemske sa sigurno{}u mo`emo utvrditi kako od {umarstva tih zemalja ne trebamo sve doslovno prihvatiti. Budemo li na{e zakonske akte o {umama i {umarstvu prilago avali zakonima tih zemalja koji se odnose na {ume bit }e to, makar samo u legislativi na{ korak u 19. stolje}e jer se ve} tada hrvatska {umarska struka opredjelila za prirodnu {umu (Kozarac, Kester~anek i dr.). Naime, na{e {ume su u 95 % povr{ine prirodnoga sastava s velikim pozitivnim utjecajem na okoli{ kroz op}ekorisne funkcije {ume. One se prirodno pomla uju a tijekom njihova dugoga `ivota uzgojnim postupcima vodi se skrb o prirodnom sastavu te napose o tehni~koj kakvo}i stabala. Kroz uzgojne postupke u na{im {umama posebno je nagla{eno nekoliko ciljeva. To su: odr`ati prirodnost {ume, postupati u smislu odr`ivoga razvoja, odr`ati i unaprijediti op}ekorisne funkcije {uma (op}a za{tita prirode, biolo{ka raznolikost i o~uvanje genofonda, uitjecaj na klimu vezivanjem ugljika, pitka voda u {umi, sprje~avanje erozije, bujica i poplava, pro~i{}avanje zraka) te proizvesti drvnu sirovinu visoke kakvo}e. Uvjereni smo kako bi na{e {ume i stru~ni postupci u prirodnoj obnovi i njezi {ume mogli poslu`iti kao model za {ume EU, budu}i da su njihovi ciljevi sli~ni ali nisu ostvareni. Na{e {umsko prirodno bogatstvo uz more i poljodjelstvo predstavlja golem biolo{ki kapital na{e zemlje, koji nije dobro zanemariti. Stoga preporu~ujemo na{em predstavniku u pregovorima s EU da uzme u obzir argumente koje smo gore naveli. Prof. dr. sc. Branimir Prpi} Naslovna stranica Front page: [uma hrasta kitnjaka i pitomog kestena, Petrova gora, U[P Karlovac Forest of sessille oak and sweet chestnut, Petrova Gora, Forest Adm. Karlovac (Foto Photo: Oliver Vlaini}) Naklada 1700 primjeraka ERRATA CORRIGE U [umarskom listu br. 7 8/2005. uz naslovnicu je izostavljeno ime autora fotografije. Uz ispriku autoru sada ga objavljujemo (Foto Photo: Alojzije Frkovi}). Uredni{tvo

3 UDK 630* (05):»54-02«/061.2 ISSN CODEN SULIAB [ U M A R S K I L I S T Znanstveno-stru~no i stale{ko glasilo Hrvatskoga {umarskog dru{tva Journal of the Forestry Society of Croatia Zeitschrift des Kroatischen Forstvereins Revue de la Société forestière croate 1. Robert Abramovi}, dipl. ing. 2. Dalibor Bakran, dipl. ing. 3. Stjepan Bla`i~evi}, dipl. ing. 4. Mr. sc. Miroslav Brnica 5. Davor Butorac, dipl. ing. 6. Mr. sc. Josip Dundovi} 7. Ivan Duvnjak, dipl. ing. 8. Ivan \uki}, dipl. ing. 9. Dr. sc. Joso Gra~an Ure iva~ki savjet: 10. Prof. dr. sc. Ivica Grbac 11. Ilija Gregorovi}, dipl. ing. 12. Dubravko Hodak, dipl. ing. 13. Zvonko Kranjc, dipl. ing. 14. Herbert Krauthacker, dipl. ing. 15. Ivan Matasin, dipl. ing. 16. Akademik Slavko Mati}, predsjednik 17. Mr. sc. Ivan Pentek Ure iva~ki odbor po znanstveno-stru~nim podru~jima: 18. Vlatko Petrovi}, dipl. ing. 19. Dragomir Pfeifer, dipl. ing. 20. Prof. dr. sc. Branimir Prpi} 21. Dra`en [trkovi}, dipl. ing. 22. Dalibor Tomljanovi}, dipl. ing. 23. Dr. sc. Vlado Topi} 24. Oliver Vlaini}, dipl. ing. 25. Prof. dr. sc. Joso Vukeli} 1.[umski ekosustavi 4. Za{tita {uma Prof. dr. sc. Joso Vukeli}, urednik podru~ja Dr. sc. Miroslav Harapin, urednik podru~ja Urednici znanstvenih grana: Urednici znanstvenih grana: Prof. dr. sc. Zvonko Seletkovi}, ekologija i Prof. dr. sc. Milan Glava{, {umarska fitopatologija biologija {uma Izv. prof. dr. sc. Boris Hra{ovec, {umarska entomologija Prof. dr. sc. Branimir Prpi}, fiziologija i prehrana Mr. sc. Petar Jurjevi}, {umski po`ari {umskog drve}a 5. Izmjera {uma i {umarska biometrika Dr. sc. Joso Gra~an, genetika i oplemenjivanje Izv. prof. dr. sc. Nikola Luki}, urednik podru~ja {umskog drve}a Urednici znanstvenih grana: Izv. prof. dr. sc. Nikola Pernar, {umarska pedologija Doc. dr. sc. Vladimir Ku{an, geodezija Doc. dr. sc. Marijan Grube{i}, lovstvo 6. Ure ivanje {uma 2. Uzgajanje {uma i hortikultura Doc. dr. sc. Juro ^avlovi}, urednik podru~ja Akademik Slavko Mati}, urednik podru~ja Urednici znanstvenih grana: Urednici znanstvenih grana: Izv. prof. dr. sc. Ivan Martini}, organizacija rada i Dr. sc. Stevo Orli}, {umsko sjemenarstvo i rasadni~arstvo {umarska ekonomika Dr. sc. Vlado Topi}, kr{ke {ume Branko Me{tri}, dipl. ing. {um., informatika u Doc. dr. [panjol, za{ti}eni objekti prirode {umarstvu 3. Iskori{}ivanje {uma 7.[umarska politika Prof. dr. sc. Ante B. P. Krpan, urednik podru~ja Hranislav Jakovac, dipl. ing. {um., povijest {umarstva, Urednici znanstvenih grana: bibliografija, stale{ke vijesti Doc. dr. sc. Dragutin Pi~man, {umske prometnice Prof. dr. sc. Branimir Prpi}, ekologija i njega krajolika, Izv. prof. dr. sc. Dubravko Horvat, mahanizacija {umarstva op}ekorisne funkcije {uma Doc. dr. sc. Slavko Govor~in, nauka o drvu i pilanska prerada drva Prof. dr. sc. Vladimir Beus, Bosna i Hercegovina Prof. dr. sc. Vjekoslav Glava~, Njema~ka Prof. dr. sc. Emil Klimo, ^e{ka Doc. dr. sc. Bo{tjan Ko{ir, Slovenija Glavni i odgovorni urednik prof. dr. sc. Branimir Prpi} Tehni~ki urednik Hranislav Jakovac, dipl. ing. {um. Lektor Dijana Sekuli}-Bla`ina ^lanovi Ure iva~kog odbora iz inozemstva Dr. sc. Konrad Pintari}, prof. em., Bosna i Hercegovina Prof. dr. sc. Milan Saniga, Slova~ka Dr. sc. Martin Schneider-Jacoby, Njema~ka Prof. dr. sc. Iztok Winkler, Slovenija Znanstveni ~lanci podlije`u me unarodnoj recenziji. Recenzenti su doktori {umarskih znanosti u Hrvatskoj, Slova~koj i Sloveniji, a prema potrebi i u drugim zemljama zavisno o odluci uredni{tva. ^asopis je referiran u (Indexed in): Forestry abstracts, Cab abstracts, Agricola, Pascal, Geobase (IM) i dr. Na osnovi mi{ljenja Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske,»[umarski list«smatra se znanstvenim ~asopisom te se na njega primjenjuje 0-ta stopa PDV (~lanak 57. g.)

4 CONTENTS IZVORNI ZNANSTVENI ^LANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630* 242 (Fagus sylvatica L.) 001. Z e l i }, J.: Prilog istra`ivanju metode prorede jednodobnih bukovih sastojina Supplement of Research of Thinning Method of Regular Beech Stands 463 UDK 630* (001) B a l l i a n, [ k v o r c, J. F r a n j i }, D. K a j b a, S. B o g d a n, F. B o g u n i } : Procjena nekih morfolo{kih zna~ajki munike (Pinus heldreichii Christ.) u dijelu areala Assessment of Certain Morphological Characteristics of Whitebark Pine (Pinus heldreichii Christ.) in Part of Its Area 475 UDK 630* 560 (001) L u k i }, N., M. B o ` i }, J. ^ a v l o v i }, K. Te s l a k, D. N o v o s e l : Istra`ivanje primjenjivosti ultrazvu~nog visinomjera/daljinomjera Vertex III u odnosu na naj~e{}e kori{tene visinomjere u {umarstvu Hrvatske Investigating the Vertex III Ultrasonic Altimeter/distance Measurer Applicability in Relation to the Most Commonly Used Altimeters in the Forestry of Croatia 481 PREGLEDNI ^LANCI REVIEWS UDK 630* 722 S a b a d i, R.: Trgovina {umskim proizvodima na prijelazu u tre}e tisu}lje}e The Trade of Forest Products at the Transition to the Third Millenium 489 UDK 630* 156 Tu c a k, Z., V. K o s o v e l : Miniranost, ~imbenik biolo{ke i gospodarske depresije u lovi{tima Hrvatskih {uma d.o.o. Mines Cause of the Biological and Economical Depression in the Hunting Grounds Managed by the Croatian Forests Ltd. 501 STRU^NI ^LANCI PROFESSIONAL PAPERS UDK 630* 156 Vo d o l { a k, M., D. K r i ` a j : Analiza financijskih pokazatelja pri kori{tenju prava lova u nekomercijalnom lovi{tu Analysis of Financial Indexes in Making Use of the Hunting Right in an Unprofitable Hunting-Ground 505 UDK 630* Vi d e c, G.: Primjena novih fitosanitarnih mjera u me unarodnom prometu drvenom ambala`om Application of the New Phytosanitary Measures for Wood Packaging Material in the International Trade 511 ZA[TITA PRIRODE: A r a ~, K.: Obi~na ~igra (Sterna hirundo L.) 519 K r a n j ~ e v, R.: ^arolija javora 519 K r a n j ~ e v, R.: Na cretu uz Dretulju 521 Ti m a r a c, Z.: Vodeni kos maju{ni gnjurac 523 KNJIGE I ^ASOPISI: F r k o v i }, A.: J. M a l n a r : Povijest lovstva ~abarskog kraja 524 G r o s p i }, F.: L Italia forestale e montana 525 ZNANSTVENI I STRU^NI SKUPOVI D u n d o v i }, J.: IX. Konferenciji generalnih direktora srednjeeuropskih dr`avnih {uma 528 G r b a c, I., R. O j u r o v i } : Me unarodni kongres XXII IUFRO World Congress OBLJETNICE: To l i }, I.: Obnovljena crkva sv. Eustahija 536 S t o j k o v i }, M.: Sastanak prve poslijeratne generacije {umara (1945) 537 IZ POVIJESTI [UMARSTVA I LOVSTVA I v a n ~ e v i }, V.: Velika `ega godine povezana s groznom zimom godine dovela je ve}inu stanovni{tva do donje granice pre`ivljavanja 538 I v a n ~ e v i }, V.: Denuncijacijom do lugarskog mjesta 540 G r o s p i }, F.: Jesen u Lici 7. tradicionalna izlo`ba 541 IZ HRVATSKOGA [UMARSKOG DRU[TVA H[D Ogranak Bjelovar: Natje~aj za sudjelovanje na `iriranoj izlo`bi [uma okom {umara 543 G l a v a {, M.: Stru~na ekskurzija Hrvatskoga {umarskog dru{tva ogranak Gospi} u Bosanski Petrovac i Biha} i G r e g o r o v i }, I.: Hrvatsko {umarsko dru{tvo ogranak Vinkovci Vinkova~ki {umari u Slova~koj 547 IN MEMIORIAM: ^ a v l o v i }, J.: Nikola Luki} ( ) 549 S k o k o, M.: Drago Martinovi} ( ) 554 P e l c e r, Z.: Ljubomir Ne`i} ( ) 556 Napomena: Uredni{tvo ne mora uvijek biti suglasno sa stavovima autora

5 IZVORNI ZNANSTVENI ^LANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630* 242 (Fagus sylvatica L.) 001. [umarski list br. 9 10, CXXIX (2005), PRILOG ISTRA@IVANJU METODE PROREDE JEDNODOBNIH BUKOVIH SASTOJINA SUPPLEMENT OF RESEARCH OF THINNING METHOD OF REGULAR BEECH STANDS Juraj ZELI]* SA@ETAK: U ~lanku se istra`uje metoda prorede jednodobnih bukovih sastojina s ciljem da se odredi takav odabir stabala i volumena po debljinskim stupnjevima za sje~u etata me uprihoda, kojim }e se uspostaviti normalna distribucija prsnih promjera sastojine odre ene dobi, boniteta ili ekolo{ko-gospodarskog tipa. Budu}i da u {umarskoj operativi ne postoje relevantne normale distribucije broja stabala i volumena, kao korektiv za normalitet predla`e se izjedna~ena distribucija prsnih promjera beta-funkcijom oblika: f (d) = K * ( ( d a ) α * ( b d ) γ ) = N, Za dvije pokusne plohe bukove sastojine dobi 85 godina u G. j. Ju`ni Papuk, veli~ine 1 ha, izra~unati su dendrometrijsko-biometrijski parametri prsnih promjera (aritmeti~ka sredina, medijana, standardna devijacija, koeficijenti asimetrije i spljo{tenosti, konstanta i eksponenti beta-funkcije) kao mjere odstupanja stvarne od teoretske distribucije prsnih promjera. Izra~unati biometrijski parametri (d a, M d, σ, β 1, β 2, α, γ) potvrdili su kako se stvarna distribucija prsnih promjera bukove sastojine dobi 85 godina uklapa u mjere normalne, beta-distribucije. Usporedbom distribucija stvarne i izjedna~ene, a posebno njihovim grafi~kim oblikom (Grafikon 1.,2) utvr ena je pozitivna ili negativna razlika broja stabala, odnosno volumena po debljinskim stupnjevima. Za doznaku stabala i volumni etat me uprihoda (E m ) odabrani su debljinski stupnjevi s pozitivnom razlikom izme u stvarne i izjedna~ene (normalne) distribucije. Intenzitet prorede i sje~ivog volumena prethodnog prihoda izra~unat je po Mati}evoj metodi te nakon njegovog nadjeljivanja odabranim debljinskim stupnjevima uspostavljena je distribucija prsnih promjera i volumena bli`e teoretskom normalitatu (Grafikon 3.). K l j u ~ n e r i j e ~ i : distribucija prsnih promjera, beta-distribucija, mjere asimetrije, metoda prorede, etat me uprihoda, oblik stvarne i normalne distribucije prsnih promjera. Tijek rasta, prirasta i razvoja prirodnih {umskih sastojina ovisan je o sastojinskoj strukturi. * Mr. sc. Juraj Zeli}, dipl. ing. {um., Hrvatske {ume, Milke Trnine 2, Po`ega. UVOD Introduction Pod strukturom sastojine podrazumijeva se distribucija vrsta, broja stabala i njihovih dimenzija po jedinici povr{ine (hektar) (P r a n j i } - L u k i }, 1997). Dvije su tipi~ne strukture {umskih sastojina, jednodobna i preborna. Jednodobna sastojinska struktura 463

6 J. Zeli}: PRILOG METODE PROREDE JEDNODOBNIH BUKOVIH SASTOJINA [umarski list br. 9 10, CXXIX (2005), ima unimodalnu distribuciju prsnih promjera, a krivulja distribucije ima zvonolik oblik. Preborna struktura pokazuje padaju}u distribuciju prsnih promjera, a krivulja distribucije pokazuje oblik obrnutog slova J (Liocourtova distribucija). Prirodnom zakonito{}u regulira se mogu}i broj jedinki drve}a na odre enom prostoru, a smi{ljenom gospodarskom aktivno{}u regulira se optimalan broj jedinki s najve}om vrijedno{}u u odre enoj dobi sastojine. U po~etnoj fazi razvoja jednodobne sastojine sve biljke, stabalca nastala iz {umskog sjemena prirodnom regeneracijom, imaju genetski podjednake mogu}nosti da rastom i prirastom dosegnu biolo{ku granicu odre enu promjerom i visinom, odnosno volumenom stabla. Me utim, zbog razlika povoljnijih edafskih i mikroklimatskih uvjeta, neke od jedinki razvijaju se rastom i prirastom br`e od ostalih, te nakon odre eneg vremena zauzimaju poseban polo`aj u vertikalnoj i horizontalnoj strukturi sastojine. Takve jedinke, borbom za prostorom, svjetlom, toplinom, vodom i mineralima u tlu, neposredno i posredno utje~u na sporiji rast i prirast ili smrt ostalih jedinki iz njihovog okru`ja. Mlade jednodobne sastojine, u stadiju pomlatka, imaju krivulju distribucije (Gauss) zvonolikog oblika. U kasnijoj fazi razvoja sastojine takva slu~ajna distribucija nije odr`iva. Stabla ja~ih prsnih promjera sa slu~ajnom prednosti u po~etku i dalje kontinuirano imaju bolje uvjete rasta, dok tanja stabla (od srednjeg prsnog promjera) sustavno zaostaju u rastu. Distribucija prsnih promjera postaje asimetri~na. (P r a n j i } - L u k i }, 1997). Za {umarsku operativu, osim normalne (Gaussove) distribucije, primjenjiva je beta (Eulerova) distribucija, koja je jednostavna i prilagodljiva, te se njenom transformacijom u funkciju gusto}e i uvo enjem multiplikacijske konstante mo`e izra~unati broj stabala po debljinskim stupnjevima i po hektaru. Krivulja distribucije prsnih promjera mla ih sastojina je lijevo (pozitivno) asimetri~na, a starijih desno (negativno) asimetri~na. Distribucija prsnih promjera sastojine je u odre enom vremenu trenuta~no stanje, koje pokazuje promjenu razvoja stabala i njihovu me usobnu uvjetovanost u pro{losti s mogu}om vjerojatno{}u prela`enja u neko budu}e stanje. Modeliranjem normaliteta distribucije prsnih promjera jednodobnih srednjodobnih bukovih sastojina bavio se u istoj gospodarskoj jedinici Z e l i }, (2005). Normalnu raspodjelu broja stabala po debljinskim stupnjevima i dobnim razredima prou~avali su H r e n i K o v a ~ i }, (1987), te raspodjelom u~estalosti broja stabala i drvne mase kao mjerom unapre enja proizvodnje u nekim prirodnim sastojinama hrasta lu`njaka, K o v a ~ i } Odstupanje stvarne distribucje prsnih promjera od normalne mo`e se izraziti parametrima. Kao mjere odstupanja stvarnih parametara od normalnih upotrebljavaju se naj~e{}e aritmeti~ka sredina (d a ), medijana (Me), koeficijent asimetrije (β 1 ), koeficijent spljo{tenosti (β 2 ), prvi eksponent beta funkcije (α) i drugi eksponent beta funkcije (γ). Cilj istra`ivanja je utvrditi razliku biometrijskih parametra konkretne sastojine i sastojine postavljenog normaliteta, te na toj osnovi obaviti odabir (doznaku) stabala i volumena po debljinskim stupnjevima, kako 464 a) Predmet istra`ivanja Kao ogledni primjer za istra`ivanje metode prorje ivanja ~iste bukove sastojine (Lamio orvale-fagetum sylvaticae Ht. 1938, Ilirska bukova {uma s mrtvom koprivom Vu k e l i } i R a u {, 1998) odabrana je sastojina u gospodarskoj jedinici Ju`ni Papuk, odjel 63, odsjek a. Prema ocjeni {umarskih stru~njaka, sastojinom se do starosti 85 godina primjerno gospodarilo prorje ivanjem, te je odabiranjem i sje~om stabala odr`ana normalna distribucija stabala po debljinskim stupnjevima i jedinici povr{ine. Smje{taj primjernih ploha 1 i 2, veli~ine po 1 ha, prikazane su na slici 1., a njihov izgled pokazuje slika 2. CILJ ISTRA@IVANJA The research goal METODA ISTRA@IVANJA The resarch method bi se uspostavila kvalitetnija struktura za razvoj sastojine, to jest produkcija maksimalnog volumena najvi{e vrijednosti. b) Opis sastojine bukve iz Osnove gospodarenja Ju`ni Papuk Odjel 63, odsjek a Povr{ina: 55,60 ha, EGT II D 10, bonitet II. Fitocenoza: Lamio orvale-fagetum sylvaticae Ht. 1938, Ilirska bukova {uma s mrtvom koprivom (Vu - k e l i } i R a u {, 1998). Obrast: 0,98, sklop potpun, Omjer smjese: bukva 94,00 %, kitnjak 1,00 %, grab 1,00 %, gorski javor 4,00 %. Temeljnica 27,82 m 2 /ha, srednje plo{no stablo 31,0 cm, broj stabala po hektaru 368, bez debljinskog stupnja 7,5 cm.

7 J. Zeli}: PRILOG METODE PROREDE JEDNODOBNIH BUKOVIH SASTOJINA [umarski list br. 9 10, CXXIX (2005), Drvna zaliha: 335 m 3 /ha, godi{nji te~ajni prirast 6,70 m 3 /ha, postotak te~ajnog godi{njeg prirasta 2,00 %. Etat u I/1 polurazdoblju 34,02 m 3 /ha, intenzitet prorede 10,14 %. Tarifni niz bukve: 10/43. Opis stani{ta i sastojine: Sjemenja~a bukve i OMB, s primjesom gorskog javora, graba i kitnjaka dosta dobre kakvo}e, dob 85 godina. Slika 1. Gospodarska jedinica Ju`ni Papuk, odjel 63, odsjek a, primjerne plohe veli~ine 1 ha Picture 1. Menagement unit Ju`ni Papuk, department 63, section a, surface of example plots, area 1 ha Slika 2. Jednodobna ~ista bukova sastojina (85 godina), odjel 63, odsjek a, G.j. Ju`ni Papuk Picture 2. The regular forest beech, age 85 years, department 63 section a, M.u. Ju`ni Papuk Na mati~nim eruptivnim i metamorfnim stijenama gorja Papuk navu~eni su u geolo{koj pro{losti dolomiti na kojima se razvilo distri~no sme e {umsko tlo (kalcikalkosol). Tlo je bogato hranjivima, relativno duboko i ovisno o mikroreljefu (N a j v i r t i dr., 2004). Smjernice gospodarenja i obrazlo`enje etata: U I/1 polurazdoblju izvr{iti proredu. c) Za biometrijsku obradu podatka kori{teni su sljede}i postupci i funkcije: a) Za odre ivanje srednje vrijednosti izmjerenih prsnih promjera upotrijebljena je aritmeti~ka sredina po formuli: d a = Σ n i d i / Σ n i b) Za izra~unavanje varijance primijenjen je formula, σ 2 = Σ ((n i d i ) 2 / Σ n i ) (Σ n i d i / Σ n i ) 2 c) Za izjedna~enje distribucije prsnih promjera sastojine upotrijebljena je beta distribucija, f (d) = K * ( ( d a ) α * ( b d ) γ ) = N, a za koeficijent asimetrije, β 1 = m 3 / σ 3, te za koeficijent spljo{tenosti, β 2 = ( m 4 / σ 4 ) 3. d) Za izjedna~enje visinske krivulje upotrijebljena je funkcija Mihajlova: h c = b 2 * e b1 / d + 1,3. e) Za izra~unavanje lokalnog tarifnog niza za bukvu upotrjebljena je formula [piranca: v = 0, * d 2, * h 1, Ra~unanje je obavljeno ra~unalnim aplikacijama Excel i Statistica 6. d) Na~in rada U odjelu 63 odsjek a, G. j. Ju`ni Papuk odabrane su dvije primjerne plohe veli~ine 1 ha. Plohe su precizno snimljene geodetskim instrumentom, to jest horizontirane. Ploha broj 1 je na blago nagnutom terenu, jugozapadne ekspozicije, a ploha broj 2 na isprekidanom, nagnutom i strmom terenu, jugoisto~ne ekspozicije. Klupa`a stabala na primjernoj povr{ini obavljena je promjerkom koja ima podjelu 1 cm, to~no na obilje`enoj prsnoj visini, 1,30 m. Mjerenje prsnih promjera obavljeno je u rasponu od 10 do 65 cm, a rezultati distribucije prikazani su debljinskim stupnjevima po 5 cm (12,5, 17,5...). Izjedna~enje konkretne distribucije prsnih promjera po hektaru obavljeno je beta distribucijom. Za mjerenje visina stabala upotrjebljen je instrument Vertex III s Transponderom T3. Visine su mjerene s to~no{}u 0,1 m, a oko pedesetak izmjerenih visina u debljinskim stupnjevima od 10 do 65 cm izjedna~eno je funkcijom Mihajlova. Pomo}u izjedna~enih visina i prsnih promjera po debljinskim stupnjevima izra~unat je po [piran~evoj formuli za bukvu lokalni tarifni niz za bukvu. 465

8 J. Zeli}: PRILOG METODE PROREDE JEDNODOBNIH BUKOVIH SASTOJINA [umarski list br. 9 10, CXXIX (2005), Volumen po debljinskim stupnjevima i ukupno za plohe 1 i 2 izra~unat je primjenom distribucije prsnih promjera i tarifnog niza po debljinskim stupnjevima. Retultati mjerenja i izra~unatih biometrijskih parametara prikazani su tabli~no i grafi~ki. REZULTATI ISTRA@IVANJA The results of investigaton Tablica 1. Distribucija prsnih promjera i volumena po debljinskim stupnjevima, ploha 1 i 2 Table 1 Distribution of breast diameter and volume per degrees of thickness a) Izra~unavanje biometrijskih parametara U Tablici 1. prikazana je distribucija prsnih promjera i volumena po debljinskim stupnjevima {irine 5 cm za plohe 1 i 2. Ploha 1 (Plot 1) Ploha 2 (Plot 2) Prsni Prsni Broj Broj promjer promjer stabala Visina Tarifni niz Volumen stabala Visina Tarifni niz Volumen Breast Breast Number Height Tarifs Volume Number Height Tarifs Volume height height of trees of trees diameter diameter cm m m 3 m 3 /ha cm m m 3 m 3 /ha d N h c v V d N h c v V 12, ,23 0,076 1,53 12, ,23 0,076 2,75 17, ,33 0,203 6,92 17, ,33 0,203 7,73 22, ,23 0,401 8,42 22, ,23 0,401 18,84 27, ,37 0,671 36,22 27, ,37 0,671 44,27 32, ,00 1,015 55,81 32, ,00 1,015 64,94 37, ,27 1,433 81,70 37, ,27 1, ,37 42, ,30 1,927 90,58 42, ,30 1,927 77,09 47, ,14 2,497 72,42 47, ,14 2,497 49,94 52, ,85 3,143 69,14 52, ,85 3,143 44,00 57,5 3 27,44 3,865 11,60 57,5 4 27,44 3,865 15,46 62,5 4 27,96 4,664 18,66 62,5 2 27,96 4,664 9,33 Σ ,98 Σ ,72 Iz mjerenih podataka za plohe 1 i 2 izra~unati su sljede}i biometrijski parametri (Tablica 2.); kao mjere odstupanja stvarnih parametara od normalnih upotrjebljavaju se naj~e}{e aritmeti~ka sredina (d a ), medijana (Me), koeficijent asimetrije (β 1 ), koeficijent spljo{tenosti (β 2 ), prvi eksponent beta funkcije (α) i drugi eksponent beta funkcije (γ). Tablica 2. Biometrijski parametri kao mjere simetrije distribucije prsnih promjera Table 2 The biometrical parameters, as the measure of distribution of breast diameter Moment Moment Moment Moment Koefic. Koefic. 1. koef. 2. koef. 1. reda 2. reda 3. reda 4. reda asimet. spljo{tenosti 1. coef. 2. coef. Naziv Aritmet. plohe sredina Varijanca 3. moment 4. moment Cofficient Cofficient Beta Beta (Plots) Arithmet. Variance of centre of centre of asymetry of flatness dist. dist. mean d a σ 2 m 3 m 4 β 1 β 2 α γ Ploha 1 33,75 131, , ,22 0, , ,0077 1,6396 Ploha 2 31,15 119, , ,64 0,1554-0, ,9116 2,0664 Iz varijance izra~unata je standardna devijacija σ = 11,46 za plohu 1 i σ = 10,94 za plohu 2. Medijana za plohu 1 iznosi M d = 33 cm, a za plohu 2, Me = 31 cm. Izjedna~enje distribucije prsnih promjera za plohu 1 obavljeno je po beta funkciji: F (d) = 0, Σ (d - 10) 1,00771 * (65 - d) 1,63964 = 346, a za plohu 2 po beta - funkciji: F (d) = 0, Σ (d - 10) 0,91156 * (65 - d) 2,06635 = 408, Visine su izjedna~ene po funkciji: h c = 33,31155 * e 13,93274 / d + 1,3, a tarifni niz izra~unat je po formuli: v = 0, * d 2, * h 1, Koliko stvarna (konkretna) distribucija prsnih promjera i volumena odstupa od teoretske distribucije pokazuju usporedni biometrijski parametri. 466

9 J. Zeli}: PRILOG METODE PROREDE JEDNODOBNIH BUKOVIH SASTOJINA [umarski list br. 9 10, CXXIX (2005), U Tablici 3. prikazani su standardni biometrijski parametri normalne i beta distribucije i biometrijski parametri stvarne distribucije prsnih promjera, te oblik stvarne distribucije. Tablica 3. Standardni biometrijski parametri normalne i beta distribucije prsnih promjera, ploha 1,2 Table 3 The standard biometrical parameters of normal and beta distribution of breast diameter, plots 1,2 Biometrijski Standardna veli~ina Oblik Stvarna veli~ina Oblik Oznaka parametar parametra distribucije parametra distribucije Aritmet. sredina d a d a > M d pozitivna, lijeva asimet. ploha 1: d a = 33,75 ploha 2: d a = 31,75 pozit. asimet. pozit. asimet. Medijana M d M d < d a pozitivna, ploha 1: M d = 33,00 pozit. asimet. lijeva asimet. ploha 2: M d = 31,00 pozit. asimet. β Koeficijent 1-1 < β 1 > + 1 ploha 1: β 1 = 0,02124 blizu simet. b asimetrije 1 > + 1 pozitivna, ploha 2: β 1 = 0,1554 blago pozit. lijeva asimet. asimetri~na β 2-1 < β 2 > + 1 ploha 1: β 2 = - 0,57873 spljo{tenija Koeficijent od normalne spljo{tenosti -1 < β 2 negativna ploha 2: β 2 = - 0,48211 spljo{tenija spljo{tenost od normalne 1. eksponent α α < γ pozitivna, ploha 1: α = 1,00771 pozit. asimet. beta-distribucije lijeva asimet. ploha 2: α = 0,91156 pozit. asimet. 2. eksponent γ γ >a pozitivna, ploha 1: γ = 1,63964 pozit. asimet. beta-distribucije lijeva asimet. ploha 2: γ = 2,06635 pozit. asimet. Prema izra~unatim biometrijskim parametrima, kao mjerama simetrije ili asimetrije distrbucije prsnih promjera, mo`e se zaklju~iti kako na obje plohe stvarne distribucije blago pozitivno (lijevo) asimetri~ne i blago spljo{tenije u odnosu na normalnu. Distribucija prsnih promjera na plohi 1 je gotovo simetri~na, ima manji broj stabala po hektaru, ve}i srednji prsni promjer i volumen po hektaru, no ve}u standardnu devijaciju i spljo{tenost u odnosu na plohu 2. Navedeni parametri upu}uju na intenzivniji pristup prorje ivanja na povr{ini plohe 1, u odnosu na plohu 2. U Tablici 4. prikazana je stvarna i teoretska (beta) distribucija prsnih promjera i volumena po debljinskim stupnjevima. Tablica 4. Stvarna i izjedna~ena distribucija prsnih promjera i volumena po debljinskim stupnjevima Table 4 Concrete and equal distribution of breast parameter and volume per degrees of thicknees Ploha 1 (Plot 1) Ploha 2 (Plot 2) Stvarni Izjedn. Stvarni Izjedn. Prsni Stvarni Izjedn. Prsni Stvarni Izjedn. broj broj broj broj promjer volumen volumen promjer volumen volumen stabala stabala stabala stabala d N/ha F(d) = N m 3 /ha m 3 /ha d N/ha F(d) = N m 3 /ha m 3 /ha , ,53 0,91 12, ,75 1,75 17, ,92 6,50 17, ,73 10,15 22, ,42 18,05 22, ,84 25,26 27, ,22 34,22 27, ,27 44,29 32, ,81 52,78 32, ,94 62,93 37, ,70 68,78 37, ,37 75,95 42, ,58 79,01 42, ,09 79,01 47, ,42 79,90 47, ,94 69,92 52, ,14 66,00 52, ,00 47,15 57, ,60 38,65 57, ,46 23,19 62, ,66 9,33 62, ,33 4,66 Σ ,98 454,13 Σ ,72 444,25 Grafi~ki prikaz stvarne i izjedna~ene distribucije prsnih promjera za plohu 1 prikazuje Grafikon 1, a distribuciju volumena po debljinskim stupnjevima Grafikon

10 J. Zeli}: PRILOG METODE PROREDE JEDNODOBNIH BUKOVIH SASTOJINA [umarski list br. 9 10, CXXIX (2005), Distribucija prsnih promjera Stvarna distribucija Izjedna~ena distribucija Broj stabala (N) Prsni promjer (cm) Grafikon 1. Stvarna i izjedna~ena distribucija prsnih promjera, ploha 1 Graph 1 Concrete and equal distribution of breast diameter, plot 1 U Grafikonu 1. vidi se kako je manjak stabala u debljinskim stupnjevima od 17,5 do 27, 5 cm, te u debljinskom stupnju 57,5. Kao vi{ak stabala, stvarna distribucija prsnih promjera u odnosu na izjedna~enu, pokazuje se u debljinskim stupnjevima od 27,5 do 47,5 cm. Sli~nu razliku pokazuje distribucija volumena na Grafikonu 2. Za razliku od distribucije prsnih promjera, ~ija je krivulja lijevo asimetri~na, distribucija volumena po debljinskim stupnjevima je desno asimetri~na. b) Izra~unavanje intenziteta i etata prethodnog prihoda, (me uprihoda prorede) U Priru~niku za ure ivanje {uma (M e { t r o v i } i F a b i j a n i }, 1995) preporu~uje se etat prethodnog prihoda izra~unavati po formulama: E m = M * (1 1/1,0 p l ) * 1/q, (K l e p a c, 1963) E m = etat prethodnog prihoda, M = drvna zaliha sastojine predvi ene za proredu, p = postotak prirasta kojom prira{}uje drvna zaliha, Distribucija volumena po debljinskim stupnjevima Volumen (m 3 ) Stvarna dist. volumena Izjed. dist. volumena Prsni promjer (cm) Grafikon 2. Stvarna i izjedna~ena distribucija volumena po debljinskim stupnjevima, ploha 1 Graph 1 Concrete and normal distribution of volume per degrees of thickness, plot 1 468

11 J. Zeli}: PRILOG METODE PROREDE JEDNODOBNIH BUKOVIH SASTOJINA [umarski list br. 9 10, CXXIX (2005), l = turnus prorje ivanja 1/q = faktor realizacije, 1/q = 1/3 Da bi se izra~unao etat prethodnog prihoda po gornjoj formuli, potrebno je znati drvnu zalihu (m 3 /ha), postotak prirasta kojom prira{}uje drvna zaliha i faktor realizacije. U Osnovi gospodarenja gospodarske jedinice Ju`ni Papuk (N a j v i r t, i dr., 2004) navedeno je da se sjemenja~a bukve II bonitata prostrire na povr{ini 478,82 ha, da je drvna zaliha m 3, a desetogodi{nji prirast m 3. Iz navedenih podataka mo`e se izra~unati da je postotak prirasta bukve na II bonitetu 2,23%. Ako se u formulu uvrsti navedeni postotak prirasta, drvna zaliha M = 444,69 m 3 /ha na plohi 2, a faktor realizacije 1/3, to }e etat prethodnog prihoda za desetogodi{nje razdoblje iznositi: E m = 444,69 * (1 1/1, ) * 1/3 = 29,91 m 3. Ako bi se primijenio faktor realizacije, 1/q = 1/2, to bi etat me uprihoda iznosio, E m = 44,86 m 3, a intenzitet prorede, i = 10 %. U istom Priru~niku za ure ivanje {uma predla`e se Mati}eva formula za izra~unavanje etata prethodnog prihoda: E m = M / n, E m = etat prethodnog prihoda, M = drvna zaliha sastojine predvi ene za proredu, n = dob sastojine izra`ena u desetlje}ima, Kvocjent 1/n ustvari predstavlja intenzitet prorede, i = 1/n*100. Starost konkretne sastojine je 85 godina, te bi intenzitet prorede iznosio, i = 1/8,5*100 = 11,76%, a etat prethodnog prihoda: E m = 452,98 / 8,5 = 53,29 m 3, odnosno 452,98 * 11,76/100 = 53,29 m 3, za plohu 1, E m = 444, 69 / 8,5 = 52,32 m 3, odnosno 444,69 * 11,76/100 = 52,32 m 3, za plohu 2. Ako se usporedi izra~unati etat prethodnog prihoda po Klepcu i Mati}u, mo`e se zaklju~iti da je po drugome intenzitet prorede ve}i u relativnom i apsolutnom iznosu za istu sastojinu. Me utim, M a t i } (1991) navodi: Drvna masa posje~ena proredom ne smije biti ve}a od te~ajnog godi{njeg prirasta, a mo`e biti maksimalna u vrijednosti konkretnog prosje~nog dobnog prirasta. Iz M a t i } e v e formule proizlazi da intenzitet prorede opada sa staro{}u sastojine, volumen prethodnog prihoda ovisi o konkretnoj drvnoj zalihi, prosje~nom dobnom prirastu, starosti sastojine, bonitetu stani{ta i kvaliteti stabala u sastojini. Autor se, dakle, poziva na primjenu metode na normalne sastojine. Osim navedenog numeri~kog podatka o koli~ini prethodnog prihoda prorede, autor ukazuje i na potrebu biolo{kogospodarske klasifikacije stabala u sastojini (D e k a - n i }, 1976). Klasifikacijom stabala na proizvodni dio (A-glavna, B-nuzgredna eta`a) i pomo}ni (C- podstojna, D-odumrla eta`a), ukazuje se na sljede}e: Iz proizvodnog dijela sastojine proredom se vadi od ukupne sje~ive mase u postocima najmanje toliko koliko taj dio sastojine u postotku sudjeluje u ukupnoj masi sastojine, a iz pomo}nog dijela (podstojna eta`a, C) u postocima najvi{e toliko u koliko postotaka taj dio sastojine sudjeluje u ukupnoj masi. Prijedlog za numeri~ko raspore ivanje sje~ivog etata Da bi se mogao utvrditi etat, odnosno intenzitet prorede svake konkretne bukove sastojine odre ene dobi, boniteta i EGT tipa, valjalo bi znati normalitet sastojine izra`en, primjerice, beta distribucijom prsnih promjerom te ga usporediti s konkretnom distribucijom. Budu}i da za jednodobne ~iste sastojine bukve ne postoje normale distribucija broja stabala i volumena po debljinskim stupnjevima (za razliku od normala po Liocourtu u prebornim sastojinama), kao normala na plohama 1 i 2 pretpostostavljena je beta-distribucija dobivena, izjedna~enjem stvarne distribucije prsnih promjera i volumena po ha. Predla`e se da se izra~unati sje~ivi etat me uprihoda, primjerice po metodi M a t i } a (1985), rasporedi samo na pozitivnu razliku broja stabla i volumena po debljinskim stupnjevima izme u konkretne i normalizirane distribucije, kako to pokazuje postupak proveden na plohi 1 i 2, (Tablice 5. i 6.). Pozitivna razlika (stupci 6 i 7) broja stabala i volumena konkretne distribucije u odnosu na normaliziranu distribuciju prsnih promjera je korektiv za raspodjelu izra~unatog sje~ivog etata me uprihoda po debljinskim stupnjevima. Osim ili umjesto biolo{ko-gospodarske klasifikacije stabala koristili bi se numeri~ki podaci i grafi~ki oblici distribucije prsnih promjera i volumena po debljinskim stupnjevima. Korektiv mo`e biti pozitivan, ako je izra~unati etat me uprihoda ve}i od zbroja pozitivnih razlika konkretne i izjedna~ene distribucije prsnih promjera i volumena, ili negativan, ako je izra~unati etat me uprihoda manji od zbroja pozitivnih razlika. U konkretnom slu~aju, na plohi 1 i 2, treba pozitivnim razlikama broj stabala i volumena po debljinskim stupnjevim proporcionalno nadijeliti razliku do izra- ~unatog sje~ivog etata me uprihoda, kako to pokazuje Tablica 7. Ako se konkretan broj stabala poslije sje~e ponovno izjedna~i beta-funkcijom, mo}i }e se zaklju~iti kako i koliko je doznaka i sje~a stabala prethodnog prihoda dovela do pribli`avanja teoretskom normalitetu distribucije prsnih promjera. 469

12 J. Zeli}: PRILOG METODE PROREDE JEDNODOBNIH BUKOVIH SASTOJINA [umarski list br. 9 10, CXXIX (2005), Tablica 5. Razlike stvarne i izjedna~ene (normalizirane) distribucije prsnih promjera i volumena Table 5 The differences between of concrete and equal distribution of breast diameter and volume Ploha 1. Plot 1 Prsni Konkretno Izjedna~eni Volumen Volumen Razlika broja Razlika promjer stabala broj stabala Konkretni izjedna~eni stabala (R n ) volumena(r v ) d N/ha F (d) = N/ha V konk. V izjed. N konk. N izjed. V konk. V izjed (2 3) 7 (4 5) 12, ,52 0, ,61 17, ,90 6, ,41 22, ,42 18, ,62 27, ,23 34, ,01 32, ,83 52, ,05 37, ,68 68, ,90 42, ,57 79, ,56 47, ,41 79, ,49 52, ,15 66, ,14 57, ,60 38, ,06 62, ,66 9, ,33 Σ ,96 454,13 Σ (+Rn) = 34 Σ (+Rv) = 43,01 Tablica 6. Razlike stvarne i izjedna~ene (normalizirane) distribucije prsnih promjera i volumena Table 6 The differences between of concrete and equal distribution of breast diameter and volume Ploha 2. Plot 2 Prsni Konkretno Izjedna~eni Volumen Volumen Razlika broja Razlika promjer stabala broj stabala Konkretni izjedna~eni stabala (R n ) volumena(r v ) d N/ha F (d) = N/ha V konk. V izjed. N konk. N izjed. V konk. V izjed (2 3) 7 (4 5) 12, ,74 1, ,99 17, ,71 10, ,44 22, ,85 25, ,42 27, ,29 44,29 0 0,00 32, ,96 62, ,03 37, ,34 75, ,39 42, ,08 79, ,93 47, ,94 69, ,98 52, ,00 47, ,14 57, ,46 23, ,73 62, ,33 4, ,66 Σ ,69 44,25 Σ (+Rn) = 50 Σ (+Rv) = 42,07 Funkcije za izjedna~enje glase: F (d) = 0, Σ (d - 10) 1,0202 * (65 - d) 1,8392 = 304, ploha 1 F (d) = 0, Σ (d - 10) 1,04503 * (65 - d) 2,2312 = 358, ploha 2 Na Grafikonu 3. prikazan je oblik distribucije prsnih promjera prije i poslije sje~e prethodnog prihoda na plohi 1. Usporedbom oblika distribucije broja stabla prije i poslije sje~e, na plohi 1, uo~ava se znatno normaliziranje konkretne sastojine poslije doznake i sje~e etata prethodnog prihoda. Manjak stabala u debljinskim stupnjevima od 17,5 do 27,5 nije se bitno popravio, jer je to rezultat niske prorede u proteklom razdoblju, no doznakom vi{ka stabala u debljinskim stupnjevima od 32,5 do 42,5 do{lo je do izgla ivanja distribucije prsnih promjera. 470

13 J. Zeli}: PRILOG METODE PROREDE JEDNODOBNIH BUKOVIH SASTOJINA [umarski list br. 9 10, CXXIX (2005), Tablica 7. Distribucija prsnih promjera i volumena po debljinskim stupnjevima poslije sje~e Table 7 The distribution of breast diameter and volume per degrees of thicknes after cuting Ploha 1 Ploha 2 Doznaka Poslije sje~e Doznaka Poslije sje~e Prsni Prsni Broj Broj Broj Broj promjer Volumen Volumen promjer Volumen Volumen stabala stabala stabala stabala d N/ha m 3 /ha N/ha m 3 /ha d N/ha m 3 /ha N/ha m 3 /ha ,5 10 0, ,77 12,5 16 1, ,51 17,5 2 0, ,40 17,5 38 7,71 22,5 21 8,42 22, ,85 27,5 4 2, ,74 27,5 0 0, ,29 32,5 4 3, ,05 32,5 2 2, ,44 37, , ,70 37, , ,57 42,5 7 14, ,24 42, ,08 47, ,41 47, ,94 52,5 1 3, ,25 52, ,00 57,5 3 11,60 57,5 4 15,46 62,5 2 11,56 2 7,10 62,5 1 5,80 1 3,53 Σ 41 53, ,68 Σ 49 52, ,37 Distribucija prsnih promjera prije sje~e Distribucija prsnih promjera poslije sje~e Broj stabala (N) Stvarna prije sje~e Izjed. prije sje~e Prsni promjer (cm) Broj stabala (N) Stvarna poslije sje~e Izjed. poslije sje~e Prsni promjer (cm) Grafikon 3. Distribucija broja stabala prije sje~e, ploha 1 Graph. 3 Distribution of breast diameter before cuting plot 1 Grafikon 4. Distribucija broja stabala poslije sje~e, ploha 1 Graph. 4 Distribution of breast diameter after cuting plot 1 U {umarskoj praksi ne postoje znanstveno utemeljene normale distribucije prsnih promjera i volumena za jednodobne bukove sastojine, po dobi, bonitetu ili EGT-tipovima, te se u predlo`enoj metodi izra~unavanja etata me uprihoda primjenjuje umjesto normale izjedna~ena stvarna distribucija beta-distribucijom. Koliko je takav na~in usporedbe objektivan, pokazuju biometrijski parametri, posebno koeficijent asimetrije (β 1 ) i spljo{tenosti (β 2 ), konkretne distribucije u odnosu na beta-distribuciju. Usporedba konkretne distribucije i beta-distribucije prsnih promjera pokazuje rezultate gospodarenja u pro{losti, kako to pokazuju plohe 1 i 2, u kojima se RASPRAVA Discusion obavljala niska proreda s jakim zahvatom u debljinske stupnjeve ispod srednjeg prsnog promjera. [irina distribucije, odnosno spljo{tenost pokazuju da se proredom nisu relizirali niti predrasti, iako nisu svi plus stabla. Primjenom ja~eg intenziteta prorje ivanja na plohi 1 postignuto je da se na manjem broju stabala po hektaru (346) postigao ve}i volumen (452,96 m 3 /ha) sa srednjim prsnim promjerom (33,75 cm) u odnosu na plohu 2, s 408 stabala po ha, volumenom 444,69 m 3 /ha, sa srednjim prsnim promjerom 31,15 cm. Pove}anjem srednjeg prsnog promjera za istu dob sastojine pove}ala se i ukupna vrijednost plohe 1 po hektaru. 471

14 J. Zeli}: PRILOG METODE PROREDE JEDNODOBNIH BUKOVIH SASTOJINA [umarski list br. 9 10, CXXIX (2005), Etat prethodnog prihoda (E m ) izra~unavati jednom od aktualnih, priznatih metoda, a u konkretnom slu~aju primijenjena je metoda izra~unavanje intenziteta prorede po M a t i } u (1986), jer konkretne plohe pokazuju normalnu drvnu zalihu za II bonitet bukve ili EGT-II-D-10. Normala iskazana funkcijom beta-distribucije je teoretska. U stavrnosti su distribucije prsnih promjera vi{e ili manje blizu beta-distribuciji, no gospodarenje sastojinama doznakom i prorednom sje~om prethodnog prihoda stvarna distribucija se prilago ava normaliziranoj beta-distribuciji (Tablica 7, Grafikoni 3,4). Predlo`ena metoda za numeri~ko raspore ivanje etata prepoznaje se usporedbom stvarnih distribucija prsnih promjera i volumena po debljinskim stupnjevima, te njihovom pozitivnom i negativnom razlikom u odre- enim debljinskim stupnjevima s beta distribucijom. Provedenom doznakom i sje~om etata me uprihoda normalizirala se distribucija prsnih promjera i volumena. ZAKLJU^CI Conclusions Na plohi 1 ostalo je 305 stabala s drvnom zalihom 399,68 m 3 /ha, srednjim prsnim promjerom 34,07 cm, a standardna devijacija prsnih promjera smanjila se sa σ = 11,46 na σ = 11,09. Na plohi 2 ostalo je 359 stabala s drvnom zalihom 392,37 m 3 /ha, srednjim prsnim promjerom 31,15 cm, a standardna devijacija prsnih promjera smanjila se sa σ = 10,94 na σ = 10,70. Jakim prorednim zahvatom u debljinskim stupnjevima od 30 do 45 cm (nuzgredna eta`a) i djelomi~no u podstojnoj (10 20 cm), te na kvalitetno lo{im stablima dominantne eta`e (65 cm) sastojine, posljednjom proredom, u dobi 85 godina, sastojina se priprema za oplodnu sje~u. LITERATURA References D e k a n i }, I., 1976: Intenziviranje proizvodnje proredom sastojina u Slavonskoj {umi hrasta lu`njaka. [umsko privredno poduze}e Slavonska {uma Vinkovci, GZH Zagreb. D e k a n i }, I., 1991: Utjecaj strukture na njegu sastojina proredom u {umi hrasta lu`njaka i obi~nog graba, HAZU, Centar za znanstveni rad Vinkovci, Vinkovci. H r e n, V., \. K o v a ~ i }, 1987: Normalna raspodjela stabala po debljinskim stupnjevima i dobnim razredima ; Radovi, [umarski institut Jastrebarsko. K l e p a c, D., 1963: Rast i prirast {umskih vrsta drve}a i sastojina, Nakladni zavod, Znanje, Zagreb. K o v a ~ i }, \., 1981: Raspodjela u~estalosti broja stabala i drvne mase kao mjera unapre enja {umske proizvodnje u nekim prirodnim sastojinama hrasta lu`njaka u Hrvatskoj, Zagreb,1981 (disertacija). M a t i }, S., 1989: Intenzitet prorede i njegov utjecaj na stabilnost, proizvodnost i pomla ivanje sastojina hrasta lu`njaka. Glasnik za {umske pokuse br. 25, Zagreb, str M a t i }, S., 1991: Njega {uma proredom, [umarski fakultet, Hrvatske {ume, Zagreb. M e { t r o v i }, [., G. F a b i j a n i }, 1995: Priru~nik za ure ivanje {uma, Ministarstvo poljoprivrede i {umarstva Hrvatske, Zagreb. N a j v i r B. P u a ~ a, V. Vu j i }, 2004: Gospodarska jedinica, Ju`ni Papuk, Osnova gospodarenja ( ). P r a n j i }, A., N. L u k i }, 1997: Izmjera {uma, Sveu~ili{te u Zagrebu, [umarski fakultet. [ p i r a n e c, M., 1975: Prirasno prihodne tablice (jela, bukva, grab ), [umarski institut Zagreb Vu k e l i }, J., \. R a u {, 1998: [umarska fitocenologija i {umske zajednice u Hrvatskoj, Sveu~ili{te u Zagrebu, Zagreb. Z e l i }, J., 2005: Prilog modeliranju normaliteta regularnih srednjodobnih bukovih sastojina (EGT-II- D-10), [umarski list broj 1 2/2005, str SUMMARY: The rticle compares two test plots(plot 1 and plot 2, see Picture 1) of regular beech stands (EGT-II-D-10) that are 85 years of age, on the surface 1 ha, in managementunit South Papuk. Distribution of breast height diameter and volumes per hectares are very important parameters of forest mamagement. Different management (more intensive thinning on plot 1 than on plot 2) has different effects. 472

15 J. Zeli}: PRILOG METODE PROREDE JEDNODOBNIH BUKOVIH SASTOJINA [umarski list br. 9 10, CXXIX (2005), On plot 1, there are 346 trees with volume of 452,98 m 3 /ha, while on plot 2 there are 408 trees with volume of 444,72 m 3 /ha. The research goal was to found an optimal method of beech stands thinning. The forest practice still does not aplly normal distributions of breast height diameters.the article recommends Beta-distribution as a good model of normal distributions. The measured data confirms the plot 1 was more intensively managed in the past than plot 2, but both plots were managed with expertise which proves the distribution of breast hight diameter, characteristic for regular stands. Disrtibution of breast height diameters and volume per degrees of thickness are shown in Table 1. According to earlier mamagement type of regular stands, the curve of distribution of breast height diameters is bell-shaped. The distributions of diameter of breast heights and volume per hectare are esential parameters of forest menagement. Beta-functions were used to equal the distributions of breast height diamaters. F (d) = 0, Σ (d - 10) 1,00771 * (65 - d) 1,63964 = 346, for plot 1, F (d) = 0, Σ (d - 10) 0,91156 * (65 - d) 2,06635 = 408, for plot 2. Concrete and equal distributions were shown on Graphs 1 and 2. The biometrical parameters, as amount of variation of breast height diameters (arithmetical mean, median, first and second parameters od beta-distributionn, asymmetry and flatness coeficient) show how the real distribution of breast height diameters are asymetrical on the left (positive) side (Tables 2, 3). Felling thinning volume was calculeted using M a t i } (1985) method (Em = M/n) and distibuted according the thickness degrees, that show positive difference of trees numbers and volumes between the concrete and beta-distribution (Tables 5, 6, 7). Ater such distribution of felling volume per thickness degress, the concrete distributions show more normal shape (Graphs 3, 4). K e y w o rd s : method of thinning of regular forest, concrete and beta-distribution of breast diameters, biometrical parameters, felling thinning volume, distribution of felling volume per breast heigh diamater. 473

16

17 IZVORNI ZNANSTVENI ^LANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630* (001) [umarski list br. 9 10, CXXIX (2005), PROCJENA NEKIH MORFOLO[KIH ZNA^AJKI MUNIKE (Pinus heldreichii Christ.) U DIJELU AREALA ASSESSMENT OF CERTAIN MORPHOLOGICAL CHARACTERISTICS OF WHITEBARK PINE (Pinus heldreichii Christ.) IN PART OF ITS AREA Dalibor BALLIAN [KVORC 2, Josip FRANJI] 2, Davorin KAJBA 2, Sa{a BOGDAN 2 & Faruk BOGUNI] 1 SA@ETAK: Munika je prirodno rasprostranjena na podru~ju Balkanskoga i Apeninskoga poluotoka i to prete`ito na te{ko dostupnim kamenitim padinama, izme u m nadmorske visine. Ona je tercijarni relikt i endemi~na vrsta europske flore. Geografski udaljene i disjunktno raspore ene prirodne populacije munike u zemljama Balkanskoga i Apeninskoga poluotoka predstavljaju geneti~ke specifikume u laganom nestajanju. U~inkovitost mjera na konzervaciji munike ovisi o stupnju poznavanja njenoga geneti~kog biodiverziteta, te je cilj ovoga rada da se procjeni varijabilnost nekih morfolo{kih zna~ajki ~e{era i sjemena u nekim prirodnim populacijama munike. Trenutno stanje na nekim lokalitetima ne ide u prilog opstanka munike, jer se prirodnim sukcesijskim procesima smanjuju povr{ine koje odgovaraju za njen rast i razvoj. Jedina mogu}nost za{tite ove vrijedne endemi~ne i reliktne vrste, u trenutnoj izmijenjenoj ekolo{koj situaciji je provo enje morfolo{kih i fenolo{kih istra`ivanja, biokemijskih analiza, te na osnovi rezultata formiranje arhiva in situ i ex situ. K l j u ~ n e r i j e ~ i : munika, Pinus heldreichii, morfologija, Bosna i Hercegovina. Munika (Pinus heldreichii) je raritet, tercijarni relikt i endemi~na vrsta bosanskohercegova~ke i europske flore. Geografski udaljene i disjunktno raspore- ene prirodne populacije munike u zemljama Balkanskoga i Apeninskoga poluotoka (Av o l i o 1984) predstavljaju geneti~ke specifikume u laganom nestajanju. U~inkovitost mjera na konzervaciji munike ovisi o stupnju poznavanja njenoga geneti~kog biodiverziteta, te je cilj ovoga rada da se procjeni varijabilnost nekih morfolo{kih zna~ajki ~e{era i sjemena u nekim prirodnim populacijama munike. U prirodi je ima relativno malo i ima isprekidan areal u zapadnome dijelu Balkanskoga poluotoka, gdje prati Jadransko more, te u ju`nom podru~ju Bugarske. 1 2 [umarski fakultet Sarajevo, Zagreba~ka 20, Sarajevo, Bosna i Hercegovina [umarski fakultet Zagreb, Sveto{imunska 25, Zagreb, Hrvatska; jozo.franjic@zg.t-com.hr UVOD Introduction Ra{irena je prete`no na te{ko dostupnim kamenitim padinama, izme u m nadmorske visine. U Bosni i Hercegovini raste na sedam lokaliteta i to na Prenju, ^vrsnici (najzapadnija populacija), Hranisavi (najsjevernija populacija), Ruji{tu, Konji~kome Igmanu, Orjenu i na Vran planini. U ju`nom podru~ju Balkanskoga poluotoka rasprostranjena je na [ar planini, Prokletijama, Rili, Gali}ici, Olimpu, Pindou, te i na nekim drugim lokalitetima (F u k a r e k & Vi d a k o - v i } 1965; M i r n o v 1967; J o v a n o v i } 2000; Vi - d a k o v i } & F r a n j i } 2004). Munika se razmno`ava generativno, pomo}u sjemena relativno slabe klijavosti (\ o r e v a et al. 1975). Relativno slaba klijavost je u izravnoj vezi sa samooplodnjom i prisutnim imbridingom, jer su u pitanju male izolirane sastojine. U morfolo{kom pogledu pokazuje znatnu varijabilnost, {to je obra eno kroz nekoliko radova, a varijabilnost je prisutna i na fenolo{- 475

18 D. [kvorc, J. Franji}, D. Kajba, S. Bogdan, F. Boguni}: PROCJENA NEKIH MOFOLO[KIH... [umarski list br. 9 10, CXXIX (2005), koj razini (S t i l i n o v i } & Tu c o v i } 1972; Tu c o - v i } & S t i l i n o v i } 1975, 1977; P o p n i k o l a 1975, 1978). Na molekularno-geneti~koj razini B o s c h e r i - n i et al. (1994) dobili su geneti~ku varijabilnost uspore uju}i populacije iz Gr~ke (dvije populacije) i Italije (pet populacija). Do sli~nih rezultata do{ao je i B o g u - n i } (2004) u Bosni i Hercegovini uspore uju}i kariotipove i koli~inu DNK. U prirodnim nalazi{tima je za{ti}ena zakonom od godine, a od godine je uvr{tena na crvenu listu za{ti}enih vrsta (IUCN Red List of Threatened Plants). Pojedini primjerci prisutni su u geneti~kim zbirkama botani~kih vrtova, a u mnogim zemljama Europe uzgaja se kao ukrasno stablo. U novije vrijeme u Bosni i Hercegovini poku{ava se koristiti za po{umljavanje na ekstremnim stani{tima. Trenutno stanje na nekim lokalitetima ne ide u prilog opstanka munike, posebno na Prenju, Hranisavi i nekim manjim lokalitetima, jer se prirodnim sukcesijskim procesima smanjuju povr{ine koje odgovaraju za njen rast i razvoj. Na tom podru~ju evidentna je ekspanzija bukve (Fagus sylvatica) i drugih gospodarski manje zna~ajnih vrsta koje potiskuju muniku te joj prijeti nestanak. Sasvim je druk~ije stanje na ^vrsnici, gdje se munika pona{a kao pionirska vrsta i nalazi se u ekspanziji. Jedina mogu}nost za{tite ove vrijedne endemi~ne i reliktne vrste u trenutnoj izmijenjenoj ekolo{koj situaciji je provo enje morfolo{kih i fenolo{kih istra`ivanja, biokemijskih analiza, te na osnovi rezultata formiranje arhiva in situ i ex situ. Tijekom rujna i listopada godine selekcionirana su stabla munike na podru~ju populacija prikazanih u tablici 1. Selekcionirano je po 10 u populaciji, a stabla su udaljena m, da bi {to bolje reprezentirala populaciju. Sabrano je po 15 ~e{era sa svakoga stabla u populaciji. Svakome ~e{eru izmjerena je du`ina i {irina na naj{irem mjestu. Nakon izmjere ~e{eri su ~uvani na suhom i prozra~nom mjestu do vremena otvaranja, a Tablica 1. Osnovni podaci o istra`ivanim populacijama Table 1 MATERIJAL I METODE Material and methods potom je pa`ljivo odvojeno sjeme od ljuski. Za izmjere sjemena kori{ten je srednji (prosje~ni) ~e{er, a izvr{ena su sljede}a mjerenja na 30 sjemenki: DSK du`ina sjemenke s krilcem, SK {irina krilca, DS du`ina sjemenke, SS {irina sjemenke, DBS debljina sjemenke, DC du`ina ~e{era i SC {irina ~e{era. Potom su izra~unati indeksi, tj. odnosi izme u mjerenih zna- ~ajki (DS/SS, DSK/SK, DSK/DS, SK/SS, DS/DBS, SS/DBS, DC/SC). Populacija Lokalitet Geografska du`ina Geografska {irina Nadmorska visina (m) Population Locality Longitude Latitude Altitude ^vrsnica Bori~evac Prenj Bora~ka draga Hranisava Djevoja~ka stjena Ruji{ta Ruji{ta Kosovo [ar planina Da bi se dobila {to objektivnija slika kori{tenih parametara i varijabilnosti modela, kori{teni su standardni algoritmi deskriptivne i multivarijatne statisti~ke analize (S o k a l & R o h l f 1989; M c G a r i g a l et al. 2000). Indeksi nisu kori{teni u multivarijatnoj analizi zbog toga {to su oni obi~no visoko korelirani s originalnim mjerenim zna~ajkama. Kori{tene su deskriptivne statisti~ke metode za ra- ~unanje aritmeti~ke sredine (x - ), standardne devijacije (SD) i koeficijenta varijabilnosti (CV). Za utvr ivanje unutarpopulacijske i me upopulacijske varijabilnosti istra`ivane vrste kori{tena je univarijatna ugnije` ena analiza varijance (ANOVA). Analizirani ~imbenici su populacija i stablo (~imbenik stablo ugnije` en unutar (~imbenika populacija). Za potvrdu rezultata analize varijance izra~unate su komponente varijance za sve analizirane varijable metodom najve}e vjerojatnosti. Komponente varijance izra~unate su na bazi tri (~imbenika izme u populacija, izme u stabala unutar populacije i unutar stabla. Sve navedene statisti~ke analize provedene su uz pomo} programskoga paketa SAS System for Windows 6.12 (1990). Struktura me upopulacijske diferencijacije analizirana je pomo}u multivarijatne diskriminantne analize. Za vizualizaciju multivarijatne fenotipske varijabilnosti istra`ivanih populacija i stabala kori{ten je grafi~ki prikaz izra~unatih vrijednosti prve dvije diskriminantne funkcije. Za ovu analizu kori{ten je programski paket STATISTICA for Windows (StatSoft, Inc. 2001). 476

19 D. [kvorc, J. Franji}, D. Kajba, S. Bogdan, F. Boguni}: PROCJENA NEKIH MOFOLO[KIH... [umarski list br. 9 10, CXXIX (2005), REZULTATI ISTRA@IVANJA Results of researches Prema provedenoj analizi varijance stabla unutar populacija zna~ajno se razlikuju prema svim istra`ivanim zna~ajkama. Razlika izme u stabala je ve}a nego razlika izme u populacija. Populacije se prema mjerenim zna~ajkama slabo razlikuju tako je razlika me u populacijama zna~ajna na razini 0,01 samo za duljinu ~e{era (DC), dok se prema duljini sjemenke s krilcem (DSK), duljini sjemenke (DS) i {irini sjemenke (SS) populacije zna~ajno ne razlikuju. S obzirom na indekse mjerenih varijabli populacije se bolje razlikuju (osim prema DSK/SK i SS/DBS). Na analizu varijance nastavlja se ra~unanje komponenti varijance koje nam pokazuju da op}enito (a osobito za mjerene varijable) najmanji dio varijabilnosti otpada na varijabilnost me u populacijama. Kod zna~ajki SK, SS, DBS DS/SS, SK/DD i SS/DBS vi{e od 50 % varijabilnosti otpada na varijabilnost me u sjemenkama unutar stabla. Populacije se znatno vi{e razlikuju prema indeksima nego prema mjerenim varijablama, {to se najbolje vidi u varijabli DS/SS i DC/SC. Kanoni~ka diskriminantna analiza poslu`ila je za prou~avanje odnosa me u populacijama. U tablici 4 prikazani su standardizirani koeficijenti prve tri diskriminatne funkcije koje obuhva}aju oko 93 % ukupne varijabilnosti. Analizirane zna~ajke su u korelaciji sa sve tri diskriminantne funkcije. Na slici 1 prikazane su vrijednosti diskriminantnih funkcija za svako stablo s obzirom na populaciju kojoj pripada. Vidljivo je slabo diferenciranje populacija. Najbolje se izdvaja populacija Kosovo koja je uz pomo} 2. diskriminantne funkcije (25.7 % ukupne varijabilnosti) razdvojena od ostalih populacija. Ostale populacije se u ve}oj ili manjoj mjeri preklapaju, ali se mo`e uo~iti trend od ^vrsnice, preko Ruji{ta do Hranisave. Populacija Prenj je prijelaznoga karaktera i nalazi se izme u svih ostalih populacija. 5 4 Diskriminantna funkcija 1 Discriminant function Diskriminantna funkcija 2 Discriminant function 2 Hranisava Prenj ^vrsnica Ruji{te Kosovo Slika 1. Diskriminantna analiza Figure 1 Discriminant analysis 477

20 D. [kvorc, J. Franji}, D. Kajba, S. Bogdan, F. Boguni}: PROCJENA NEKIH MOFOLO[KIH... [umarski list br. 9 10, CXXIX (2005), Tablica 2. Rezultati deskriptivne statisti~ke analize. Table 2 Results of descriptive statistical analysis Svojstvo Statisti~ki pokazatelji Trait Statistical parameters Hranisava Prenj ^vrsnica Ruji{te Kosovo x - (mm) 22,14 22,43 20,34 22,05 23,09 DSK SD (mm) 2,83 2,24 2,99 2,63 2,52 CV (%) 12,8 10,0 14,7 11,9 10,9 x - (mm) 7,27 7,18 6,69 6,74 7,25 SK SD (mm) 0,87 0,71 0,93 0,83 0,79 CV (%) 11,9 9,9 13,9 12,3 10,9 x - (mm) 7,46 7,13 6,99 7,18 7,09 DS SD (mm) 0,72 0,57 0,62 0,55 0,65 CV (%) 9,6 8,1 8,8 7,7 9,2 x - (mm) 3,87 4,12 3,96 3,98 4,12 SS SD (mm) 0,42 0,43 0,34 0,35 0,41 CV (%) 10,8 10,4 8,7 8,7 9,9 x - (mm) 2,66 2,74 2,72 2,72 2,89 DBS SD (mm) 0,20 0,25 0,24 0,22 0,25 CV (%) 7,5 9,0 8,9 8,0 8,7 x - (cm) 7,50 7,18 6,37 7,31 7,30 DC SD (cm) 0,94 0,93 0,81 0,69 0,64 CV (%) 12,5 13,0 12,8 9,4 8,7 x - (cm) 3,41 3,50 3,34 3,43 3,66 SC SD (cm) 0,34 0,31 0,22 0,22 0,28 CV (%) 9,9 9,0 6,6 6,4 7,6 x - 1,94 1,74 1,77 1,81 1,72 DS/SS SD 0,17 0,15 0,15 0,14 0,13 CV (%) 9,0 8,6 8,2 7,9 7,8 x - 3,06 3,14 3,07 3,30 3,21 DSK/SK SD 0,35 0,31 0,44 0,43 0,44 CV (%) 11,4 9,7 14,5 13,1 13,8 x - 2,97 3,15 2,91 3,09 3,26 DSK/DS SD 0,34 0,25 0,33 0,41 0,26 CV (%) 11,3 7,8 11,5 13,3 8,1 x - 1,89 1,75 1,69 1,69 1,77 SK/SS SD 0,22 0,19 0,20 0,18 0,20 CV (%) 11,5 10,8 11,6 10,5 11,2 x - 2,81 2,62 2,58 2,65 2,46 DS/DBS SD 0,29 0,25 0,22 0,22 0,25 CV (%) 10,2 9,4 8,6 8,5 10,3 x - 1,46 1,51 1,47 1,47 1,43 SS/DBS SD 0,15 0,15 0,15 0,13 0,15 CV (%) 10,6 10,2 10,3 8,9 10,2 x - 2,21 2,06 1,91 2,13 2,00 DC/SC SD 0,19 0,19 0,19 0,17 0,16 CV (%) 8,5 9,1 9,8 7,9 8,1 478

21 D. [kvorc, J. Franji}, D. Kajba, S. Bogdan, F. Boguni}: PROCJENA NEKIH MOFOLO[KIH... [umarski list br. 9 10, CXXIX (2005), Tablica 3. Rezultati analize varijance. Table 3 Results of variance analysis Parametri - Parameters df DSK SK DS SS DBS DC SC Populacija F 4 2,30 3,19 1,18 1,44 3,53 5,15 3,04 Population P 0,0719 0,0210* 0,3300 0,2362 0,0133* 0,0016 0,0263* Stablo/populacija F 48 45,28 17,64 63,10 29,17 18,46 17,18 18,30 Tree/population P 0,0001 0,0001 0,0001 0,0001 0,0001 0,0001 0,0001 Parametri - Parameters df DS/SS DSK/SK DSK/DS SK/SS DS/DBS SS/DBS DC/SC Populacija F 4 8,93 1,09 3,23 6,66 5,34 1,34 7,24 Population P 0,0001 0,3714 0,0201* 0,0002 0,0012 0,2696 0,0001 Stablo/populacija F 48 16,52 46,84 36,85 10,27 27,30 10,80 15,67 Tree/population P 0,0001 0,0001 0,0001 0,0001 0,0001 0,0001 0,0001 bold razlika nije signifikantna, * razlika na razini 0,05, ostalo razlika na razini 0,01 Tablica 4. Komponente varijance. Table 4 Variance components Faktor - Factor (%) Stablo/ Unutar Zna~ajka Populacija Populacija stabla Trait Population Tree/ Within population the tree DSK 4,5 57,0 38,5 SK 5,3 33,8 60,9 DS 0 67,3 32,7 SS 0,7 48,0 51,2 DBS 6,4 34,5 59,2 DC 14,5 44,4 41,1 SC 7,3 49,7 43,0 DS/SS 17,2 28,2 54,6 DSK/SK 0 60,1 39,9 DSK/DS 7,8 50,2 42,0 SK/SS 9,5 21,3 69,1 DS/DBS 13,1 40,6 46,3 SS/DBS 0,2 24,6 75,2 DC/SC 20 39,6 40,5 Tablica 5. Standardizirani koeficijenti za kanoni~ku diskriminantnu analizu. Table 5 Standardized coefficients for canonical discriminant analysis Kanoni~ke varijable Mjerene zna~ajke Canonical variables Measured traits Root 1 Root 2 Root 3 DSK 0,39 0,55 0,04 SK -0,65 0,61 1,27 DS -1,13-0,57-0,34 SS 0,92-0,22-0,22 DBS 0,38 0,37-0,47 DC -0,58 0,58-0,83 SC 0,79-0,13 0,23 Eigenvalue 1,37 0,61 0,23 U~e{}e u ukupnoj varijabilnosti (%) Participation in 57,5 25,7 9,6 total variability % RASPRAVA I ZAKLJU^AK Discussion and Conclusion S obzirom da su na molekularnoj osnovi na ene velike razlike izme u populacija iz Gr~ke i onih s juga Italije (B o s c h e r i n i et al. 1994), te s obzirom da je Kosovo poprili~no udaljeno u ovom istra`ivanju, o~ekivana je ja~a diferenciranost izme u populacija. Dobiveni rezultati pokazuju malu varijabilnost izme u populacija, ali rezultati koje je pokazala Kanoni~ka diskriminantna analiza u potpunosti su kompatibilni s kariotipskim istra`ivanjima (B o g u n i } 2004). Tako er i B o s c h e r i n i et al. (1994) ukazuju na malu varijabilnost koja je dobivena izme u dvije Gr~ke populacije. Ali ako bolje pogledamo prikazanu sliku 1 vidimo da se na njoj pokazuje raspored populacija koji je i na terenu, te da istra`ivana svojstva pokazuju specifi~nost svake populacije. S obzirom da je kosovska populacija najudaljenija, o~ekivalo se je njeno potpuno diferenciranje, {to se i dobilo kao rezultat, dok se od ostalih populacija o~ekivalo daleko manje diferenciranje. Dobiveni trend od ^vrsnice na zapadu do Hranisave na sjeveroistoku pokazuje prisutnost manjega diferenciranja, s prijelaznim populacijama Ruji{tem i Prenjom. Budu}i da se radi o malim populacijama koje su nakon posljednje glacijacije vjerojatno bile povezane, a sad su izolirane, mo`e se pretpostaviti da u njima vladaju odre eni selekcijski procesi. Ipak razdoblje od njihovoga razdvajanja je relativno kratko te nije do{lo do ve}e diferencijacije. U ovom slu~aju mo`e se pretpostaviti da je do{lo i do konzervativnih procesa, gdje se iz generacije u generaciju odr`ava isti genepool, jer prirodna selekcija forsira samo njega, a uklanja jedinke koje te`e ka progresiji, te se to izravno odra`ava na manju varijabilnost izme u populacija. 479

22 D. [kvorc, J. Franji}, D. Kajba, S. Bogdan, F. Boguni}: PROCJENA NEKIH MOFOLO[KIH... [umarski list br. 9 10, CXXIX (2005), Av o l i o, S. 1984: Il pino loricato (Pinus leucodermis Ant.). Ant. Ist. Sper. Selv., 17: B o g u n i }, F. 2004: Molekularno citogeneti~ka diferencijacija i veli~ina genoma vrsta Pinus heldraichii Christ. i Pinus nigra Arnold. Magistarski rad Prirodno matemati~ki fakultet Univerziteta u Sarajevu odsjek za Biologiju, str. 65. B o s c h e r i n i, G., M. M o r g a n t e, P. R o s s i, G. G. Ve n d r a m i n, 1994: Allozyme and chloroplast DNA variation in Italian and Greek population of Pinus leucodermis. Heredity 73: \ o r e v a, M., M. S t a m e n k o v, A. G u d e v s k i, 1975: Neke osobine semena i {i{arki munike (Pinus heldraichii Christ.), Simpozijum o munici (Pinus heldraichii Christ.), De~ani , F u k a r e k, P., M. Vi d a k o v i }, 1965: Nalaz prelazne ili hibridne svojte borova (Pinus nigradermis Fuk. et Vid.) na planini Prenju u Hercegovini. Nau}no dru{tvo Bosne i Hercegovine, Radovi 28 (8): J o v a n o v i }, B., 2000: Dendrologija. Univerzitetska {tampa, Beograd, str M c G a r i g a l, K., S. C u s h m a n, S. S t a f f o r d, 2000: Multivariate Statistics for Wildlife and Ecology Research. Springer-Verlag, New York. 480 LITERATURA References SUMMARY: Distribution range of whitebark pine (Pinus heldreichii) naturally covers areas of the Balkan and Apenine Peninsulas, predominantly consisting of impassable rocky slopes, metres above the sea level. This is a Tertiary relict and endemic species of European flora. Geographically remote and disjunctively distributed natural populations of whitebark pine found in the countries of the Balkan and Apenine Peninsulas represent slowly disappearing genetic particularities. Efficacy of the mesures intended for conservation of whitebark pine depend upon the extent of our knowledge of its genetic biodiversity, thus, the intention of this paper is to assess variability of certain morphological characteristics of cones and seeds in some natural populations of whitebark pine. Current situation found at certain localities does not benefit survival of whitebark pine, since natural processes of succession restrict areas suitable for its growth and development. Since these are small populations that had probably been interconnected after the last glaciation, and are now isolated, it can be assumed that they are governed by certain internal selection processes. Still, the time span starting with their separation is relatively short, and no greater differentiation has occurred. In this case, we can also assume the occurrence of conservative processes characterized by maintenance of the same genepool generation after generation, as the only genepool forced by natural selection. On the other hand, natural selection eliminates those individuals leaning toward progression, thus directly resulting in smaller variability among populations. The only possible way of protection of this valuable endemic and relict species in a currently altered ecological situation is in conducting of morphological and phenological studies, biochemical analyses, and results based creation of in situ and ex situ archives. K e y w o r d s : Whitebark pine, Pinus heldreichii, morphology, Bosnia and Hercegovina M i r o v, N. T., 1967: The genus Pinus. Ronald Press Company, New York. P o p n i k o l a, N., 1975: Varijabilnost broja smolnih kanala u ~etinama munike (Pinus heldreichii Christ.). Simpozijum o munici, Pe} , P o p n i k o l a, N., 1978: Anatomske karakteristike ~etina varijeteta munike (Pinus heldraichii Christ.) u prirodnim populacijama na Balkanskom poluostrvu. [um. list 102 (1 3): S o k a l, R. R., J. F. R o h l f, 1989: Biometry. Freeman and Co., San Francisco. S t i l i n o v i }, S., A. Tu c o v i }, 1972: Viviparousness in Pinus heldraichii Christ. Genetika 4 (2): Tu c o v i }, A., S. S t i l i n o v i }, 1975: Prilog poznavanju semeno{enja munike. Simpozijum o munici (Pinus heldraichii Christ.), De~ani , Tu c o v i }, A., S. S t i l i n o v i }, 1977: Osobenosti osnovnih fenolo{kih pojava stabala munike izvan prirodnog areala. Glasn. [um. Fak. Beograd Jubilarni br. 52: Vi d a k o v i }, M., J. F r a n j i }, 2005: Golosjemenja- ~e. Sveu~ili{te u Zagrebu [umarski fakultet. Zagreb, str. 824.

23 IZVORNI ZNANSTVENI ^LANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630* 560 (001) [umarski list br. 9 10, CXXIX (2005), ISTRA@IVANJE PRIMJENJIVOSTI ULTRAZVU^NOG VISINOMJERA/ DALJINOMJERAVertexIII U ODNOSU NA NAJ^E[]E KORI[TENE VISINOMJERE U [UMARSTVU HRVATSKE INVESTIGATING THE Vertex III ULTRASONIC ALTIMETER/DISTANCE MEASURER APPLICABILITY IN RELATION TO THE MOST COMMONLY USED ALTIMETERS IN THE FORESTRY OF CROATIA Nikola LUKI]*, Mario BO@I]*, Juro ^AVLOVI]*, Krunoslav TESLAK*, Domagoj NOVOSEL** SA@ETAK: Autori su u radu prikazali prednosti i nedostatke ultrazvu~nog visinomjera u odnosu na dosada{nje visinomjere. Izmjera horizonatalnih udaljenosti ultrazvu~nim visinomjerom Vertex je zbog malih odstupanja (78 % odstupanja u rasponu ±5 cm) u odnosnu na izmjerenu stvarnu udaljenost mogu}e koristiti kao daljinomjer pri radovima u {umarstvu. Visine pojedinih stabala bitno su se razlikovale kori{tenjem pojedinih instrumenata, pri ~emu je razlika u visinama najve}im dijelom rezultat razlike u odre ivanju horinzontalne udaljenosti pojedinim instrumentima. Najve}e su razlike odnosno ukupne pogre{ke (SET) pri izmjeri visina u odnosu na Vertex, koji je radi svoje preciznosti pri odre ivanju horizontalne udaljenosti i visine kori{ten kao kontrolni instrument, dobiveno je kod Blume-Leissa 0,012 m, kod Biterlichovog zrcalnoga relaskopa s obi~nom skalom 0,161 m, kod Biterlichovog zrcalnoga relaskopa s CP skalom-horizontalna letva 0,271 m i kod Biterlichovog zrcalnoga relaskopa s CP skalom-vertikalna letva 0,301 m. K l j u ~ n e r i j e ~ i : ultrazvu~ni visinomjer, odre ivanje horizontalne udaljenosti, odre ivanje visine stabla, preciznost. * Izv. prof. dr. sc. Nikola Luki}, dr. sc. Mario Bo`i}, doc. dr. sc. Juro ^avlovi}, Krunoslav Teslak, dipl. ing. {um., Zavod za ure ivanje {uma, [umarski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu ** Domagoj Novosel, apsolvent {umarstva (Ivana Zajca 40, Jarmina) UVOD Introduction ^ovjek zaklju~ke donosi na temelju dostupnih informacija. Uvid u stvarno, trenutno stanje, te zaklju~ivanje na temelju toga, nezaobilazno je u procesu dono- {enja odluka, odnosno planiranju. Glede brojnih ljudskih djelatnosti, do potrebnih informacija (podataka) dolazimo na razli~ite na~ine, na primjer; zapa`anjem, mjerenjem, brojanjem i sl.. U {umarstvu kao biotehni~koj disciplini va`an postupak prikupljanja informacija (podataka) je mjerenje veli~ina koje se o~ituje kroz ve}i dio radova taksacije, odnosno izmjere {uma ([ m e l k o pojednostaviti, ubrzati rad, ali i pobolj{ati to~nost i upotrebljivost izmjerenih podataka, ~ovjek neprestano promi- {lja nove metode i osmi{ljava nove ure aje (H o w a r d 1991). Sukladno tomu i u {umarstvu se pojavljuju novi, moderni instrumenti koji bi trebali pove}ati djelotvornost, a ujedno biti jednostavni u uporabi, zadovoljavaju}e precizni u izmjeri te cijenom dostupni. Nove instrumente potrebno je isku{ati u radu i usporediti s postoje}im kako bi mogli ustanoviti njihovu upotrebljivost u praksi. Visina stabla od temeljne je va`nosti za kvantitativan opis stabla i sastojine Osim totalne visine koja je neophodna u prakti~nom {umarstvu, zanimaju nas i druge visine stabla, npr: smjeri{na visina, visina do prve `ive grane, visina baze kro{nje, visina naj{ireg dijela kro{nje i sl., ponajprije za uporabu u znanstvene svrhe. Iz tih razloga {umari su tijekom godina izumili zna~ajan broj instrumenata za mjerenje visina dube}ih stabala (P r a n j i } i L u k i } 1997.). 481

24 N. Luki}, M. Bo`i}, J. ^avlovi}, K. Teslak, D. Novosel: PRIMJENJIVOSTI ULTRAZVU^NOG... [umarski list br. 9 10, CXXIX (2005), Novi sistem ure ivanja prebornih {uma (K l e - p a c 1961) utemeljen je na Susmel-ovim korelacijama za jelu, Colette-ovim korelacijama za bukvu te [uri}evim bonitetnim razredima. U navedenim korelacijama koristi se srednja visina dominantnih stabala, bez obzira kako je definirali, jedini je mjerljivi parametar konkretne {ume koji nam predstavlja vezu konkretne {ume i njene normale (B o ` i } i ^ a v l o v i } 2001). Iz navedenog vidljiva je va`nost to~nosti u izmjeri visina dube}ih stabala. U hrvatskom {umarstvu se pri izmjeri visina uglavnom koriste analogni visinomjeri, koji visinu i udaljenost do objekta izmjere odre uju na trigonometrijskom na~elu postoje}eg odnosa izme u stranica i trigonometrijskih funkcija kutova pravokutnog trokuta. Naj- ~e{}e su u uporabi Blume-Leiss, Bitterlichov zrcalni relaskop s obi~nom ili s CP skalom, rje e visinomjeri Haga i Suunto. U novije vrijeme pojavili su se digitalni visinomjeri koji tako er visinu odre uju na trigonometrijskom na- ~elu, ali udaljenost mjere na temelju vremena koje je potrebno ultrazvu~nom valu ili zraci svjetlosti (laserskoj zraci) za prelazak odre ene udaljenosti u prostoru. Digitalni visinomjeri automatski reduciraju kose udaljenosti u horizontalne te su izrazito pogodni za rad na nagnutom terenu. Osim za izmjeru visina mogu poslu`iti kao daljinomjeri, padomjeri, opti~ke promjerke za izmjeru nedohvatnih promjera (S c h m i d at all 1971) i dr. Cilj je ovog istra`ivanja ispitati preciznost u izmjeri udaljenosti i visina sa instrumentom Vertex III i usporediti ga s naj~e{}e kori{tenim visinomjerima u hrvatskom {umarstvu. S obzirom na dobivene rezultate utvrditi primjenjivost tog relativno novog instrumenta u prakti~noj primjeni. CILJ ISTRA@IVANJA Aim of research Na temelju izmjerenih visina sa pojedinim instrumentima, konstruirati visinske krivulje (funkcijom Mihajlova) te ustanoviti odstupanja njihovih parametara (b 0, b 1 ). MATERIJAL I METODE Material and methods U istra`ivanju su kori{tena ~etiri instrumenta: A) Vertex III (V), B) Blume Leiss (B), C) Biterlichov zrcalni relaskop sa standardnom skalom (RO), D) Biterlichov zrcalni relaskop s CP skalom, kod kojeg je za odre ivanje horizontalne udaljenosti kori{tena horizontalna (RCPH) odnosno vertikalno (RCPV) postavljena letva. Kako je Vertex III relativno nov instrument koji se koristi za mjerenje u {umarstvu navodimo neke osnovne zna~ajke, te kra}i opis na~ina izmjere visina tim instrumentom. Vertex III je instrument za mjerenje visina, udaljenosti, vertikalnih kutova, nagiba i trenuta~ne temperature. Iako ga je pri izmjeri visina mogu}e koristiti i bez transpondera (alternativni na~in odre ivanja udaljenosti), instrument potpunu funkcionalnost posti`e u kombinaciji s njim (slika 1. lijevo), pri ~emu je transponder, odnosno njegov dio koji prima i oda{ilje ultrazvuk pod kutem od 60 º (transponder 60 º) okrenut prema instrumentu. Vertex III ima mogu}nost mjerenja 6 razli~itih visina po objektu izmjere bez ponavljanja procedure odre ivanja udaljenosti (slika 1. lijevo). Instrument je s obzirom na mogu}nost odre ivanja horizontalne udaljenosti (kombinacijom o~itavanja kuta i udaljenosti), uz kori{- tenje monopodijalnog {tapa, transpondera s adapterom (transpoder 60 º º adapter = transponder 360 º) pogodan za izmjeru (udaljenosti stabla od sredi{ta plohe) na krugovima zadanog radijusa, pri ~emu se transponder nalazi u sredi{tu kruga. Za mjerenja udaljenosti instrument koristi ultrazvu- ~ne valove. Na temelju vremena potrebnog da ultrazvu~ni val prije e udaljenost od instrumenta do transpondera i natrag, uz poznatu brzinu kretanja ultrazvu- ~nih valova, instrument odre uje udaljenost. Softver instrumenta na osnovi kuteva vizure na transponder, vizure na vrh stabla i udaljenosti do transpondera izra- ~unava visinu stabla. Kako brzina kretanja ultrazvu~nih valova kroz zrak ovisi o temperaturi zraka, zra~noj vlazi i tlaku zraka, vrlo je va`no instrument podesiti (kalibrirati) prije same uporabe, odnosno {to ~e{}e ako se temperatura (koju instrument cijelo vrijeme o~itava i prikazuje na zaslonu), tj. tlak zraka tijekom izmjere mijenja. Neposredno prije pode{avanja instrument je potrebno temperirati, tj. 15-ak minuta ga izlo`iti uvjetima okoline. Pode{avanje se provodi postavljanjem instrumenta u mod za pode{avanje, a transpondera na udaljenost 10 m od Vertexa. Instrument pri tom izmjerenu udaljenost sravni na stvarnih 10 metara. Tehni~ke karakteristike Vertexa i transpondera dane su u tablicama 1 i

25 N. Luki}, M. Bo`i}, J. ^avlovi}, K. Teslak, D. Novosel: PRIMJENJIVOSTI ULTRAZVU^NOG... [umarski list br. 9 10, CXXIX (2005), Slika 1. Vertex III ultrazvu~ni visinomjer/daljinomjer. Kompelt za izmjeru visine i odre ivanje udaljenosti do stabla (lijeva slika), odnosno za izmjeru (udaljenosti) na krugovima zadanog radijusa (desna slika). Figure 1 Vertex III ultrasonic hypsometer/distance measurer. A device for measuring heights and determining distances to a tree (left), and measuring (distances) in the circles of a set diameter (right) Tablica 1. Tehni~ke karakteristike visinomjera/daljinomjera Vertex III Table 1 Technical specifications of the Vertex III hypsometer/distance measurer Dimenzije Size 80 x 50 x 30 mm Te`ina Weight 160 g. (zajedno s baterijom) (battery included) Baterije Battery 1 x 1,5 V alkalna - Alkaline Jakost struje Current 20mA Temperatura Temperature -15º 45º C Frekvencija ultrazvuka Ultrasonic frequency 25 khz Raspon mjerenih visina Range of heights m Rezolucija pri izmjeri visina Resolution height 0,1 m Kutevi Angles grada (grads) / - 60 º- 94 º. Rezolucija kuta Resolution angle 0,1 Udaljenost od transpondera prilikom mjerenja 30 m ili vi{e u optimalnim uvjetima Distance with aimed transponder (or more at optimal conditions) Udaljenost s 360 º adapterom Distance with 360 º adapter 20 m ili vi{e u optimalnim uvjetima (or more at optimal conditions) Rezolucija pri izmjeri udaljenosti Resolution distance 0,01 m Preciznost udaljenosti Distance accuracy 1 % ili bolje ukoliko je pode{en (or better if callibrated) Tablica 2. Tehni~ke karakteristike Transpodera T3 Table 2 Technical specifications of the Transponder T3 Dimenzije Size Te`ina Weight Baterija Battery Jakost struje Current Radijus (Diameter) 70 mm 85 g. (zajedno s baterijom) (battery included) 1 x 1,5 V alkaline Alkaline 1,0 ma Sam na~in izmjere visina vrlo je jednostavan. Figurant postavlja transponder na stablo na visinu koju smo prethodno unijeli u visinomjer (u na{em slu~aju 1,30 m). Mjeritelj vizira u transponder i dr`i pritisnutu tipku dok ne dobije potvrdu o~itanja kuta i udaljenosti (2 3 sekunde) i nakon toga vizira na vrh stabla ili neku drugu visinu koja je predmet izmjere i dr`i pritisnutu tipku dok ne dobije potvrdu o~itanja kuta (1 2 sekunde). Nakon toga na zaslonu instrument ispisuje izmjerenu visinu. Istra`ivanje je podjeljeno u tri faze: 1. Testiranje Vertex-a kao daljinomjera. Prema specifikaciji proizvo a~a preciznost izmjere horizontalne udaljenosti Vertex-om iznosi 1 % ili bolje ako je pode{en. Na zasebnom uzorku od 120 izmjerenih uda- 483

26 N. Luki}, M. Bo`i}, J. ^avlovi}, K. Teslak, D. Novosel: PRIMJENJIVOSTI ULTRAZVU^NOG... [umarski list br. 9 10, CXXIX (2005), ljenosti istra`ili smo koliko je stvarno odstupanje izmjerenih udaljenosti uz odabrane referentne udaljenosti od 15, 20, 25, 30, 35 i 40 metara (izmjerene mjernom vrpcom). Ova faza istra`ivanja provedena je u razli~itim sastojinskim uvjetima (nagib, gusto- }a podstojnog dijela sastojine). 2. Testiranje instrumenata kao visinomjera (izmjerom poznatih visina sa poznatih udaljenosti). Provedeno je na sedam ozna~enih i izmjerenih visina na zgradi [umarskog fakulteta. Mjerene su se visine nalazile u rasponu 3,4 14,3 m, a izmjera je ovisno o instrumentu (postoje}im skalama) provedena s 15, 20, 25, 30, 35 i 40 metara. 3. Izmjera visina u sastojinskim uvjetima, uz kontrolu udaljenosti s koje se izmjera provodila. Izmjera je u sastojinskim uvjetima provedena u odjelu/odsjeku 3b gospodarske jedinice Sljeme, koja se nalazi u sastavu Nastavno-pokusnog {umskog objekta (NP[O) Zagreb. Gospodarska jedinica Sljeme nalazi se na sjevernoj padini Medvednice odnosno sjeverno od glavne vododijelnice Puntjarka Rauhova lugarnica Stol u sklopu parka prirode Medvednica. Odjel/odsjek 3b prote`e se na nadmorskoj visini m, nalazi se na sjevernoj ekspoziciji, teren je manje-vi{e strm, izbrazdan jarcima. Istra`ivanja su provedena na obi~noj jeli kao vrsti kod koje je izra`en vrh stabla. Na unaprijed odre enim pravcima kretanja (projektiranima na karti), vode}i ra~una o obuhvatu razli~itih stani{nih prilika (nagib terena, kretanje u slojnici, niz i uz padinu, gusto}u sastojine, pojavnost grmlja) uzet je nasumi~ni uzorak stabala jele vode}i ra~una o ravnomjernoj zastupljenosti stabala u pojedinim debljinskim stupnjevima. Uzorak se sastojao od 80 stabala. Izmjera je provedena tako da je najprije izmjerena visina stabala s jednim, nakon toga drugim instrumentom, itd. Izmjeru su provodila dva radnika (mjeritelj i figurant). Izmjera je koncipirana tako da figurant postavlja i dr`i letvu ili transponder (ovisno o tome s kojim se instrumentom mjeri) i podatke izmjere upisuje u terenski manual. Mjeritelj je mjerio visine stabala s navedenim visinomjerima. Izmjeru su radi izbjegavanja pristranosti mjeritelja uslijed ve}eg iskustva pojedinim instrumentom, proveli mjeritelji (apsolventi [umarskog fakulteta) koji su sa svakim instrumenatom imali podjednako iskustva u izmjeri. Prije same izmjere mjeritelji su na nezavisnom uzorku dodatno uvje`bali rad sa svakim instrumentom. Na temelju iskustva najve}i problem prilikom izmjere visina pojedinim instrumentima (Relaskop obi- ~ni i s CP skalom) predstavlja precizno odre ivanje udaljenosti na kojoj se mjeritelj nalazi, posebno kada se radi bez stativa (Bitterlich 1984). Kontrola horizontalne udaljenosti odre ene pojedinim instrumentom na temelju rezultata predhodno provedene 1. faze istra`ivanja, a radi u{tede vremena provedena je Vertex-om. Izmjerene podatke unijeli smo u ra~unalo u kreiranu bazu podataka programskog alata Microsoft Excel 2000, a kasnije obradili programskim alatom Statistica REZULTATI S RASPRAVOM Results and discusion Testitanjem Vertex-a kao daljinomjera dobivene su razlike udaljenosti u odnosu na mjernu vrpcu u rasponu od -0,08 do 0,11 m, odnosno -0,33 do 0,73 %, sa srednjom vrijedno{}u Mean = 0,0033 m, standardnom devijacijom SD = 0,0428 m, te standardnom pogre{- kom aritmeti~ke sredine SE = 0,0039 m, dobivene vrijednosti nisu statisti~ki zna~ajne. Ovi rezultati potvr- uju deklaraciju proizvo a~a, koji preciznost izmjere udaljenosti definira s 1 % i manje, ako je instrument pode{en. Ako uzmemo u obzir da je oko 78 % rezultata unutar raspona ±0,05 m, te te{ko}e kod izmjere udaljenosti mjernom vrpcom (nagnut teren, prolaz kroz grmlje, napetost vrpce i sl.), Vertex mo`emo smatrati pogodnim za odre ivanje horizontalne udaljenosti pri terenskim izmjerama u {umarstvu, a {to se posebno odnosi na izmjeru visina. Prednost izmjera udaljenosti Vertex-om njegova je brzina, a probleme su ponekad pri~injavale izmjere horizontalnih udaljenosti du`ih od 30 metara, posebno uz ve}i nagib, pri ~emu je postupak izmjere trebalo nekoliko puta ponoviti da bi dobili o~itavanje na zaslonu. Na udaljenostima iznad 35 m, na nagnutom terenu Vertex-om nismo uspjeli izmjeriti pojedine udaljenosti. Testiranje instrumenata izmjerom poznatih visina s to~no izmjerenih udaljenosti pokazalo je da se visine izmjerene pomo}u bilo kojeg instrumenta ne razlikuju statisti~ki zna~ajno od stvarne visine. Dobivene se razlike nalaze u rasponu ±10 cm za Vertex, -10 do 50 cm za Blume Leiss, ±40 cm za Bitterlichov zrcalni relaskop, {to je u biti u vezi s mogu~no{}u to~nog o~itavanja (procjene) visine na skalama instrumenta. Mjerenje visina stabala. S obzirom da smo potvrdili da Vertex vrlo precizno mjeri horizontalnu udaljenost do stabla, kontrolu udaljenosti izmjerene ostalim kori{tenim instrumentima prilikom izmjere visina stabala u sastojini provodili smo sa Vertex-om. Time smo zna~ajno olak{ali i ubrzali rad na terenu jer Vertex-om jednostavnije i br`e mo`emo izmjeriti horizontalnu udaljenost, u odnosu na razvla~enje mjerne vrpce, osobito na nagnutom terenu. Na slici 2. prikazano je odstupanje udaljenosti i visina odre enih pojedinim instrumentima prema kontrolnoj izmjeri Vertex-om.

27 N. Luki}, M. Bo`i}, J. ^avlovi}, K. Teslak, D. Novosel: PRIMJENJIVOSTI ULTRAZVU^NOG... [umarski list br. 9 10, CXXIX (2005), Odstupanje udaljenosti u odnosu na Vertex, m Mean Mean±SD Min-Max -0,13-0,31-0,08-0,65 B RO RCPH RCPV Odstupanje visina u odnosu na Vertex, m Mean Mean±SD Min-Max -0,05-0,11-0,20 0,14 B RO RCPH RCPV Instrument Instrument Slika 2. Prikaz odstupanja izmjerenih udaljenosti do stabla (lijevo) odnosno visina izmjerenih pojedinim instrumenatima (desno) u odnosu na Vertex (B Blume-Leiss; RO - Biterlichov zrcalni relaskop sa standardnim skalom; Biterlichov zrcalni relaskop s CP skalom, kod kojeg je za odre ivanje horizontalne udaljenosti kori{tena horizontalna (RCPH) odnosno vertikalno (RCPV) postavljena letva. Figure 2 Divergence of measured distances to trees (left) and heights measured with different instruments (right) in relation to the Vertex (B Blume-Leiss; RO Bitterlich s Spiegelrelascope with standard scale; Bitterlich s Spiegelrelascope with CP scale, where the horizontally (RCPH) or vertically (RCPV) positioned scale was used to measure horizontal distance. Tablica 3. Opisna statistika odstupanja izmjerenih horizontalnih udaljenosti do stabla i visina stabala, za pojedine instrumente, od referentnih vrijednosti izmjerenih Vertex-om Table 3 Descriptive divergence statistics of measured horizontal distances to trees and tree height, for each instrument, in comparison with the referent values measured with the Vertex Bitterlichov relaskop Bitterlichov relaskop CP Bitterlichov relaskop CP Instrument Blume Leiss standardni horizontalna letva vertikalna letva Bitterlich s relascope Bitterlich relascope CP Bitterlich s relascope CP standard horizontal scale vertical scale Odstupanja izmjerenih horizontalnih udaljenosti Divergence of measured horizontal distances (m) n = 80 Mean -0,13-0,31-0,08-0,65 SD 0,318 0,646 1,137 1,130 SE 1 0,055 0,102 0,180 0,174 Range -0,55 0,61-1,70 1,38-3,29 2,52-2,77 2,32 Odstupanja izmjerenih visina stabala Divergence of measured height trees (m) n = 80 Mean -0,05-0,11-0,20 0,14 SD 0,447 0,791 1,275 1,271 SE 2 0,050 0,125 0,202 0,245 Range -1,10 1,00-1,80 1,50-3,47 2,60-2,34 2, SE T = SE1 + SE2 SE T 0,012 0,161 0,271 0,301 Legenda: Mean aritmeti~ka sredina arithmetic mean, SD standardna devijacija standard deviation, SE standardna pogre{ka aritmeti~ke sredine standard error of arithmetic mean, Range opseg izmjerenih odstupanja range volume of measured divergences, SE T ukupna pogre{ka total error Iz slike 2. (lijevi graf) vidljivo je da je najmanja varijabilnost odstupanja udaljenosti prema udaljenostima izmjerenim Vertex-om, kod visinomjera Blume Leiss, koji za odre ivanje udaljenosti koristi islandski dvolomac. Raspon odstupanja kod relaskopa znatno je ve}i od odstupanja Blume Leissa, {to je posebno izra`eno kod relaskopa s CP skalom (oba polo`aja letve). Razloge tomu treba tra`iti u samom na~inu izmjere. Naj- 485

28 N. Luki}, M. Bo`i}, J. ^avlovi}, K. Teslak, D. Novosel: PRIMJENJIVOSTI ULTRAZVU^NOG... [umarski list br. 9 10, CXXIX (2005), va`niji uvjet ispravnog odre ivanja udaljenosti je mirno}a mjeritelja pri izmjeri kao i to~nost o~itanja unutar skale podjele. Npr. kada letva stoji vertikalno da bi odredili horizontalnu udaljenost, potrebno je dva puta smirivati valjak i vizirati na letvu te o~itati postotke (to~nost o~itanja unutar skale podjele od 1 %). I mala odstupanja ovdje uzrokuju zna~ajnu pogre{ku u odre- ivanju udaljenosti. Pove}anje postotka udaljenosti s 7 na 7,5 %, zna~i za samo 0,5 % (vizurom na letvu 2 m du`ine), dobivamo razliku horizontalne udaljenosti od 1,9 metara. Uporabom stativa ovi rasponi bi se zasigurno smanjili, ali bi za posljedicu imali du`e vrijeme potrebno za izmjeru pojedinih stabala. Uspore uju}i lijevi i desni graf slike 2 mo`emo primijetiti da raspon razlike izmjerenih visina ima za pojedine instrumente sli~an tijek kao i kod izmjere udaljenosti. Ako uzmemo u obzir da smo izmjerom poznatih visina kod svih instrumenata dobili podjednake rezultate ovo je sasvim logi~no, jer je time dokazano da je razlika pri izmjeri visina gotovo isklju~ivo posljedica kvalitete odre ivanja udaljenosti. Do ovakovih zaklju~aka tako er dolazimo kada uspore ujemo procijenjene vrijednosti preciznosti odstupanja izmjerenih horizontalnih udaljenosti, odstupanja izmjerenih visina te preciznosti ukupne pogre{ke (SE T ) prikazanih, u tablici 3. Manja standardna pogre{ka (SE) nam govori o ve}oj preciznosti. Izjedna~enjem izmjerenih visina (funkcijom Mihajlova) dobivene su sastojinske visinske krivulje, ~iji se parametri te koeficijent determinacije nalaze u tablici 4. Tablica 4. Parametri izjedna~enja te koeficijenti determinacije za visinske krivulje izjedna~ene funkcijom Mihajlova za istra`ivane instrumente. Table 4 Equalization parameters and coefficients of height curve determination equalized with Mihajlo s function for the investigated instruments H = b 0 *EXP(-b 1 /d)+1,30 Instrument b 0 b 1 R 2 (%) Vertex (V) 44,51 21,74 83,61 Blume Leiss (B) 44,65 21,77 83,11 Relaskop s obi~nom skalom Relascope with standard scale (RO) Relaskop s CP skalom horizontalna letva 44,07 21,06 79,86 Relascope with CP scale horizontal scale (RCPH) Relaskop s CP skalom vertikalna letva 44,78 21,64 75,56 Relascope with CP scale vertical scale (RCPV) 43,31 20,65 78,59 S obzirom da se visinske krivulje gotovo preklapaju, {to je vidljivo po vrijednostima regresijskih parametara, osobito ako uspore ujemo regresijske koeficijente, na slici 3. prikazana su odstupanja visina pojedinih visinskih krivulja u odnosu na referentnu visinsku krivulju (Vertex). Odstupanje od Vertexa (m) 0,6 0,5 0,4 0,3 0,2 0,1 0-0,1-0,2-0,3-0,4-0,5-0,6 12,5 17,5 V B RO RCPH RCPV 22,5 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5 52,5 57,5 62,5 67,5 72,5 77,5 82,5 87,5 92,5 97,5 Prsni promjer (cm) Slika 3. Odstupanja visinskih krivulja istra`ivanih instrumenata u odnosu na referentnu visinsku krivulju (Vertex). Figure 3 Divergence of height curves in the investigated instruments in relation to the referent height curve (Vertex). 486

29 N. Luki}, M. Bo`i}, J. ^avlovi}, K. Teslak, D. Novosel: PRIMJENJIVOSTI ULTRAZVU^NOG... [umarski list br. 9 10, CXXIX (2005), Ovakav je prikaz na~injen da bi odstupanja koja se na klasi~no prikazanim visinskim krivuljama niti ne vide, bila vidljiva. Odstupanja krivulje kod koje su stabla mjerena Blume Leiss-om u odnosu na krivulju kod koje su stabla mjerena Vertex-om gotovo i nema, {to je s obzirom na mala odstupanja izme u visina pojedina~nih stabala izmjerenih pomo}u ova dva instrumenta (vidi sliku 3) o~ekivano. Ono {to ovdje svakako valja zamijetiti da se odstupanja drugih visinskih krivulja u odnosu na Vertex, koja ovisno o debljinskom stupnju iznose maximalno ±0,5 m, {to je puno manji raspon od raspona dobivenog izmjerom pojedina~nih stabala (vidi sliku 3). S obzirom da se radi o istom uzorku izmjerenih stabala, kao mjera kakvo}e izmjere pojedinim instrumentom mo`e nam poslu`iti i koeficijent determinacije (R 2 vidi tablicu 4). Ti su podaci u potpunosti usporedivi sa podacima na slici 3. Ve}e odstupanje izmjerene visine od stvarne (Vertex) ima za posljedicu manji koeficijent determinacije, i obratno. Poznato je da se prilikom izmjere visina do sada kori{tenim instrumentima gledalo da se mjeritelj nalazi u slojnici sa stablom koje mjeri, ili je u protivnom naknadno vr{io redukciju izmjerenih vrijednosti. Prednost Vertex-a ogleda se u ~injenici da Vertex tu korekciju radi sam, pa je na nagnutom terenu ~ak po`eljno stati uz nagib, radi lak{eg uo~avanja vrha stabla, {to se posebno odnosi na vrste drve}a koje nemaju jasno izra`en vrh stabla. Prednost Vertex-a posebice dolazi do izra`aja pri znanstveno-istra`iva~kom radu kada rasponi odstupanja visina u odnosu na stvarnu visinu, kao {to su dobiveni ponajprije zrcalnim relaskopima nisu prihvatljivi. Pri izmjeri visina Vertex-om potrebno je vidjeti samo vrh stabla, jer kao {to je ranije dokazano ispravno odre- uje udaljenosti i kroz sloj grmlja. To olak{ava samu izmjeru, a zasigurno i skra}uje postupak izmjere visina. Vertex je po cijeni u rangu zrcalnih relaskopa, a 2 3 puta je skuplji u odnosu na Blume Leiss (ovisno koji kompleti se razmatraju). S obzirom da je Vertex i daljinomjer kojim se mo`emo koristiti pri kontroli udaljenosti grani~nih stabala, nije te{ko zaklju~iti koji je instrument povoljniji. Vertex je radi malih odstupanja (78 % odstupanja u rasponu ±5 cm) u odnosnu na izmjerenu stvarnu udaljenost mogu}e koristiti kao daljinomjer pri radovima u {umarstvu. Nakon provedenog testiranja mo`emo potvrditi da nam sva ~etiri instrumenta zadovoljavaju}e mjere visinu u idealnim uvjetima, odnosno sa poznate, izmjerene horizontalne udaljenosti. Visine pojedinih stabala bitno su se razlikovale kori{tenjem pojedinih instrumenata, pri ~emu je razlika u visinama najve}im dijelom rezultat razlike u odre ivanju horinzontalne udaljenosti pojedinim instrumentima. Najve}e su razlike pri izmjeri visina u odnosu na Vertex koji je radi svoje preciznosti pri odre ivanju horizontalne udaljenosti kori{ten kao kontrolni instrument, dobivene kod zrcalnog relaskopa s CP skalom. B i t t e r l i c h, W., 1984: The Relascope Idea, Relative Measurements in Forestry. CAB Oxford, 242 s. B o ` i }, M. & J. ^ a v l o v i }, 2001: Odnos dominantne visine, dimenzije sje~ive zrelosti i normalne drvne zalihe u prebornim sastojinama. [um. list br. 1 2: 9 18, Zagreb. H o w a r d, J.A.,1991: Remote Sensing of Forest Resources: Theory and Application. Chapman & Hall, London. K l e p a c, D., 1961: Novi sistem ure ivanja prebornih {uma. Poljoprivredno {umarska komora SR Hrvatske, 46 str., Zagreb. ZAKLJU^CI Conclusions LITERATURA References Konstruirane visinske krivulje za svaki pojedini instrument ukazuju na poni{tavanje pozitivnih i negativnih pogre{aka dobivenih izmjerama visina pojedina~nih stabala jer se visinske krivulje gotovo preklapaju. Vertex je jednostavan za rukovanje, ima dobar vizir (svjetle}i kri`), a pri odre ivanju udaljenosti ne smeta mu ni razvijen sloj grmlja. ^injenicu da kod izmjere u kojoj se mjeritelj ne nalazi u slojnici sam radi korekciju udaljenosti, mogu}e je iskoristiti tako da se mjeritelj pri izmjeri postavi uz nagib (bez naknadnih korekcija izmjere), i tako bolje vidi vrh stabla. Na temelju dobivenih rezultata mo`emo potvrditi da je visinomjer Vertex III vrlo kvalitetan i precizan instrument, te ga preporu~iti za uporabu u {umarskoj praksi, a posebno pri izmjerama pri znanstveno-istra`iva~kom radu, kada njegove navedene prednosti posebice dolaze do izra`aja. P r a n j i }, A., 1986: [umarska biometrika, 203 str. Zagreb. P r a n j i }, A. & N. L u k i }, 1997: Izmjera {uma, 405 str., Zagreb. S c h m i d, P., P. R o i k o -J o k e l a, P. M i n g a r d, M. Z o b e i r y, 1971: The optimal determination of the volume of standing trees. Mitt. Forstl. Bundesversuchsanst. Österreichs, No.91: [ m e l k o, [., 2001: Problém reprezentativnosti trvalých a jeho monitorovacich plôch v monitorovacom systéme SR 16*16 km praktické dôsledky. Lesnícky ~asopis, 47 (1):

30 N. Luki}, M. Bo`i}, J. ^avlovi}, K. Teslak, D. Novosel: PRIMJENJIVOSTI ULTRAZVU^NOG... [umarski list br. 9 10, CXXIX (2005), SUMMARY: The article discusses advantages and disadvantages of ultrasonic hypsometers compared to the hypsometers used so far. Due to minimal divergence (78 % divergence of ± 5 cm) in measuring horizontal distances in relation to the measured real distance, the Vertex hypsometer can be used as a distance measurer in forestry operations. The heights of some trees differed considerably when measured with different instruments. Differences in height were predominantly the result of differences in determining horizontal distances with a given instrument. The largest differences or total errors (SEr) in height measurements in relation to the Vertex, which was used as a control instrument due to its accuracy in determining horizontal distances and heights, were found in Blume-Leiss m, Bitterlich s spiegel relascope with standard scale , Bitterlich s spiegel relascope with CP scale horizontal scale and Bitterlich s spiegel relascope with CP scale vertical scale m. K e y w o r d s : ultrasonic hypsometer, determining horizontal distances, determining tree height, accuracy 488

31 PREGLEDNI ^LANCI REVIEWS UDK 630* 722 [umarski list br. 9 10, CXXIX (2005), TRGOVINA [UMSKIM PROIZVODIMA NA PRIJELAZU U TRE]E TISU]LJE]E THE TRADE OF FOREST PRODUCTS AT THE TRANSITION TO THE THIRD MILLENIUM Rudolf Sabadi 1 SA@ETAK: Od polovice 20. stolje}a drugog tisu}lje}a, percepcija {ume kod ve}ine stanovnika na{e planete nije vi{e isklju~ivo vezana na drvo kao materijal za gradnju, grijanje i sl. Razvijene su metode za procjenu i mjerenje sveukupnih vrijednosti {ume kao zajednice organskog i anorganskog svijeta, bez kojeg nije mogu} opstanak na planeti zemlja. Mjerenja i izra~uni pokazuju da drvo u ukupnoj vrijednosti {uma predstavlja tek jedan mali djeli} onoga {to {uma zna~i za opstanak biljnog i `ivotinjskog svijeta, posebno za ljudsku vrstu, koja sve brojnije nastanjuje Zemlju i te, nedrvne vrijednosti, relativno rastu vrtoglavom brzinom. Dok je drvo monetarni proizvod {uma, njegova je vrijednost podlo`na zakonima tr`i{ne ponude i tra`nje, op}ekorisne vrijednosti {uma, valorizirane na~elom tro{ka supstituta prijeko potrebnog za pre`ivljavanja, postaje iz dana u dan sve vrtoglavije velikom. Prema dana{njim saznanjima bitan razlog za ustrajno uni{tavanje {uma na globalnoj razini smatraju se uvjeti {umoposjeda i dr`avna organizacija, tj. podjela prava i odgovornosti izme u razli~itih aktera. To je zaklju~ak interlakenske radionice odr`ane travnja u Bernskom Oberlandu (l Oberland bernois, Berner Oberland) o decentralizaciji u sektoru {umarstva. Pod sponzorstvom [umarskog Foruma UN tom se prilikom raspravljalo o najva`nijoj globalnoj {umarskopoliti~koj platformi. Decentralizacija je pri tom ocijenjena kao jedan od klju~eva odr`anja {uma i potrajnog gospodarenja {umama. 2 Ono {to je posvuda kona~no u civiliziranom i ostalom svijetu prihva}eno je da se zbog drva kojega {uma proizvodi ne mo`e niti smije kr~iti {uma, jer je drvo tek djeli} vrijednosti koji {uma kao `iv organizam daje ~ovje~anstvu. Drvo, bez obzira {to jedino (uz dakako {umske nuzproizvode) ima na tr`i- {tu monetarnu vrijednost, i dalje je izlo`eno velikim sje~ama, a {ume, u najzaostalijim regijama svijeta, stalnom uni{tavanju, ostaje va`nim materijalom u `ivotu ~ovjeka, u zaostalim krajevima zemaljske kugle prete`ito kao ogrjev, u razvijenom svijetu nailazi na mnogostruku uporabu, a trgovina drvom odra- `ava promjene koje se doga aju i koje su sve u~estalije i dublje, {to god se civilizaijski napredak pomi~e. Iz tog razloga autor smatra da bi kratkim pregledom kretanja trgovine drvetom na neki na~in osvijetlio kako }e se razvijati budu}i pritisak na biomasu {uma te {to bi valjalo ~initi da ne do e do nestanka {uma, {to je prijetnja samoubojstvom cijelom na{em planetu. 1 2 Dr. sc. Rudolf Sabadi, Red. sveu~. prof. u m., dipl. ing. {um.; dipl. oec.; Zagreb, Ra~koga 12, tel.: (0) Tom prilikom je u Interlakenu prisustvovali oko 160 {umarnika iz 51 zemlje, koji su predstavljali preko 70 % globalnih {umskih povr{ina. 489

32 R. Sabadi: TRGOVINA [UMSKIM PROIZVODIMA NA PRIJELAZU U TRE]E DESETLJE]E [umarski list br. 9 10, CXXIX (2005), Svjetska proizvodnja drva u ekvivalentu neobra enog stanja namijenjenog industrijskoj preradi bila je oko 1,5 mlrd m 3. 3 Godine svjetska trgovina obuhva}ala je pri izvozu 749 milijuna m 3, {to zna~i da je oko polovice ukupnih proizvedenih koli~ina izra`eno u ekvivalentu neobra enog drva bilo predmetom svjetske trgovine. Tomu me utim nije uvijek bilo tako godine samo je jedva 20 % bilo predmetom vanjske trgovine, 29 % u godini 1973., a u oko 30 %. Izvoz pojedinih sortimenata kretao se tako er razli~ito. Ako uzmemo godinu kao baznu, najvi{e je porastao izvoz starog papira, od 100 % godine na 800 % u godini. Papir i karton je u istom razdoblju u izvozu porastao na 400%. Drvne plo~e su pak u godini u izvozu porasle sa 100 % godine na 450 %, papir i karton na 420%, drvenja~a na 240 % kao i piljena gra a. Neobra eno drvo me utim je u izvozu u svijetu poraslo na svega 165 % u godini prema baznoj godini. Takve zna~ajne strukturne promjene u tako relativno kratkom vremenu potvrdom su da je podru~je drva i papira zahva}eno uvelike globalizacijom. 4 Glede strukture po grupama proizvoda svjetska trgovina se je posljednjih desetlje}a zna~ajno promijenila. Struktura uvoza {umskih i drvnih proizvoda prikazana je u tablici 1. Te`i{te razvoja kretalo se u korist proizvodne grupe drvo i celuloza (podru~je papir) i to na ra~un neobra enog drva, piljene gra e i drvnih plo~a. Podru~je papira na strani uvoza dominira u ukupnoj svjetskoj trgovini s udjelom u prodajnoj vrijednosti gotovo 60 %. Te godine, tj , u svjetskoj trgovini drvom i proizvodima (uklju~iv dakako celulozu i papir) ukupan uvoz svih zemelja svijeta bio je gotovo 144 mlrd. US$. Zna~ajno za zadnje godine 20. stolje}a je ~injenica da je podru~je finalnih drvnih proizvoda (uklju- ~iv papir i celulozu) po va`nosti porasla prema drvnim proizvodima ni`ih stupnjeva obrade. Time se trgovina drvom pokazala kao jednak razvojni trend zapa`en u svim podru~jima vanjske trgovine, da relativno zna~enje sirovina i poluproizvoda (reprodukcijski proizvodi) pada, dok va`nost polugotovih i proizvoda finalne potro{nje rastu. K l j u ~ n e r i j e ~ i : Svjetski uvoz i izvoz drvnih proizvoda, - Industrijsko oblo neobra eno drvo, - Polufinalni drvni proizvodi, - Drvni proizvodi finalne uporabe Izvoz i Uvoz TRGOVINA DRVOM U SVIJETU The Timber Trade in the World Razvijene industrijske zemlje, kako se to vidi u tablici 2. nose te`i{te svjetske trgovine drvom, kako pri izvozu, tako i uvozu. Ukupno 44 % ukupne svjetske trgovine koli~inski odvija se unutar Europe (189,6 milijuna m 3, Tablica 1. Uvoz u svjetskoj trgovini drvom: Udjeli pojedinih grupa proizvoda u % (obra~unska osnova vrijednosti u US$) Tab. 1 Imports in timber world trade; share of particular product groups (Base value calculated in US$) Uvoz u svjetskoj trgovini drvom (vrijednosti) Imports in World Timber Trade (Values) Neobra eno drvo (uklj, sje~ku) Raw timber (incl. wood chips) 14,5 % 22,2 % 15,2 % 9,5 % Piljena gra a (uklj. `elj. pragovi) Sawnwood (incl. sleepers) 26,3 % 24,8 % 22,3 % 18,7 % Drvne plo~e Wood based boardas 7,4 % 10,4 % 9,0 % 11,6 % Drvo i celuloza (uklj. stari papir) Wood and pulp (incl. old paper) 19,7 % 13,7 % 15,3 % 14,1 % Celuloza i Papir Pulp and Paper 32,1 % 28,9 % 38,2 % 46,1 % 100,0 % 100,0 % 100,0 % 100,0 % Izvor Source: Ollmann, ibid. 3 4 Ollmann, H., 1996.: Handelsströme, Institut für Ökonomie, Arbeitsbericht, Budesforschungsanstalt für Forts und Holzwirtschaft, Universität Hamburg Buwal, 2004., Branschenprofil der Wald- und Holzwirtschaft, Umweltmaterialien Nr. 187, Bern 490

33 R. Sabadi: TRGOVINA [UMSKIM PROIZVODIMA NA PRIJELAZU U TRE]E DESETLJE]E [umarski list br. 9 10, CXXIX (2005), {to predstavlja 25 % ekvivalenta neobra enog drva, r = 25 %), te Sjeverne Amerike (141,8 milijuna m 3, {to pak predstavlja 19 % ekvivalenta neobra enog drva). Takvi odnosi su prema prete`itim mi{ljenjima gotovo svih poznavatelja prilika rezultat prevladavaju}eg udjela celuloze i papira, gdje samo u unutareuropskoj trgovini to podru~je dominira sa 37 %. Ukupna povr{ina Total Pod vegetacijom Under Vegetation [ume Forests 30 Mil. ha Million ha Europa Europe Ruska federacija Russian Federation Sjeverna Amerika North America Pacifik Pacific Tropska Afrika Tropical Africa Afrika ost. Other Africa Tropska Azija Tropical Asia Azija ost. Other Asia Trop. Lat. Amerika Tropical Latin America Slika 1. Ukupne, obrasle i povr{ine pod {umom u milijunima ha Fig. 1 Total area, surface and forest area in Mill. ha 100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% 32,1 28,9 32,8 46,1 13,7 19,7 15,3 10,4 7,4 9 14,1 24,8 11,6 26,3 22,3 18,7 14,5 22,2 15,2 9, Celuloza i papir Pulp & Paper Drvo i celuloza Wood & Pulp Drvne plo~e Wood based boards Piljena gra a i pragovi Sawnwood and Sleepers Neobra eno drvo Rough Timber Slika 2. Uvoz u svjetskoj trgovini drvom: Udjeli pojedinih grupa proizvoda u % (obra~unska osnova vrijednosti u US$) Fig. 2 Imports in timber world trade; share of particular product groups (Base value calculated in US$) ^injenicama potkrijepljena stvarna struktura tokova svjetske trgovine stoji u o{trom kontrastu prema u javnim diskusijama ~esto izna{anim mi{ljenjima i predrasudama da su nezasitne sje~e industrijskih zemalja i velika, brzo rastu}a me unarodna trgovina drvom glavnim uzrokom uni{tavanja {uma, ponajprije u tropskom pojasu. Prema statisti~kim podacima i mnogobrojnim autorima, mali broj zemalja u razvoju ima zna~ajan tr- `i{ni udio, ali samo pri izvozu drva lista~a u kategorijama trupaca, priljene gra e i drvne sje~ke. Na te katego- 491

34 R. Sabadi: TRGOVINA [UMSKIM PROIZVODIMA NA PRIJELAZU U TRE]E DESETLJE]E [umarski list br. 9 10, CXXIX (2005), Tablica 2. Svjetska trgovina drvom u milijunima m 3 (obra~unato na neobra eno drvo) Tab. 2 World Timber Trade 1996 in Million m 3 (Based on Rough Timber) Ist. Europa Izvoz iz - Exports from Sjev. Latinska Zapadna uklj. Rusiju Ostala Australija, Amerika Amerika Europa Eastern Afrika Japan Azija Oceanija Ukupno North Latin West Europe, Africa Japan Other Australia, Total Uvoz u - Imports to America America Europe Russia Asia Oceania Included Sjev.Amerika North America Latinska Amerika Latin America Zapadna Europa West Europe Ist. Europa uklj. Rusiju Eastern Europe, Russia Included Afrika - Africa Japan - Japan Ostala Azija Other Asia Australia, Oceanija Australia, Oceania Ukupno - Total Tablica 3. Najve}ih 20 zemalja u izvozu i uvozu drva i drvnih proizvoda (u milijunima US$) Tab. 3 The Largest Twenty Countries in Timber Exports and Imports (Million US$) Zemlja izvoznica Milijuna US$ Zemlja uvoznica Milijuna US$ Exporting Country Million US$ Importing Country Million US$ Kanada, Canada SAD SAD USA Japan Finska Finnland Kina China [vedska Sweden Njema~ka Germany Njema~ka Germany Ujedinjeno Kraljevstvo United Kingdom Indonezija Indonesia Italija Italy Francuska France Francuska France Malezija Malaysia Nizozemska Netherlands Austrija Austria Kanada Canada Kina China Ju`na Koreja South Corea Ruska Federacija Russian Federation [panjolska Spain Nizozemska Netherlands Belgija & Luxembounrg Belgium and Luxembourg Italija Italy [vicarska Switzerland Brazilija Brasil Austrija Austria Belgija & Luxembounrg Belgium and Luxembourg Danska Denemark Ujedinjeno Kraljevstvo United Kingdom Thailand Thailand [vicarska Switzerland Australija Australia [panjolska Spain Meksiko Mexico Norve{ka Norway [vedska Sweden Japan Japan Brazil - Brasil Ostale zemlje Other Countries Ostale zemlje Other Countries Ukupan izvoz Exports Total Ukupan uvoz Izvor Source: FAO 492

35 R. Sabadi: TRGOVINA [UMSKIM PROIZVODIMA NA PRIJELAZU U TRE]E DESETLJE]E [umarski list br. 9 10, CXXIX (2005), rije me utim otpada gotovo 13 % svjetske trgovine drvom. Kod ostalih drvnih sortimenata ili iz drva proizvedenih reproduktivnih sirovina nerazvijene zemlje pojavljuju se do sada samo kao uvoznici. Izuzetak pritom su zemlje Ostala Azija s zna~ajnim trgovinskim udjelom u podru~ju drva (npr. Indonezija sa zna~ajnim izvozom {perplo~a). Najzna~ajnije zemlje u trgovini drvom prema nov- ~anoj vrijednosti istovremeno su veliki uvoznici i izvoznici. Izme u dvadeset najve}ih, prikazanih u tablici 3. petnaest dr`ava od ukupno dvadeset pojavljuju se kao veliki u oba slu~aja, te kao izvoznici i uvoznici. Razlog tomu je: 5 1. Neke zemlje uvoze drvne sirovine ili poluproizvode, a izvoze gotove proizvode ili pak izvoze uve`ene proizvode djeluju}i kao trgova~ki posrednik 2. Nekim od zemalja nedostaju izvjesne drvne sirovine (npr. tropsko drvo, drvo lista~a, drvo ~etinja~a, celuloza) a raspola`u ostalim drvnim sirovinama. 3. Na temelju uznapredovale specijalizacije izmjenjuju se istovrsni proizvodi, koji imaju me utim razli- ~ite specifikacije ili kakvo}u. 4. Stari papir i drvni ostaci u najrazvijenijim zemljama ~esto mogu biti vi{kom zbog ~ega se izvoze. SVJETSKA TRGOVINA NEOBRA\ENIM OBLIM DRVOM World Trade of Industrial Roundwood in the Rough Svjetska trgovina neobra enog oblog drva pove}ala se od 1985., kada je bila 83 milijuna m 3, za gotovo 40%. Porast nije tekao kontinuirano, tako je npr. u godini do{lo do skoka naprama prethodnoj godini za gotovo 20 %. 6 U prosjeku 1999/2000 godine iznosio je ukupan izvoz industrijskog oblog neobra enog drva 117 milijuna m 3 (~etinja~e i oblovina) {to zna~i da je od ukupne svjetske proizvodnje oblog neobra enog drva u koli~ini od oko 3,4 mlrd m 3, 1/30 kubi~nih metara takvog drva bilo predmetom izvoza. Kako se vidi u tablici 4., dvije tre}ine izvoza 1999/2000 industrijskog oblog drva ~etinja~a (Industrial Roundwood and Wood in the Rough) dolazi i Ruske Federacije, SAD, Novog Zelanda i Njema~ke. Daleko ispred svih najve}i izvoznik u te dvije godine Tablica 4. Glavni svjetski izvoznici oblog drva ~etinja~a i godine u milijunima m 3 Tab. 4 Main Exporters of the Coniferous Industrial Roundwood in 1999 and 2000 Year Million m 3 Regija Ruska Federacija Russian Federation 20,0 22,7 SAD - USA 9,7 9,4 Novi Zeland - New Zealand 5,8 5,8 Njema~ka Germany 3,3 3,3 Estonija Estonia 2,3 2,6 biv. Cehoslova~ka former Tzechoslovakia 2,1 1,5 Kanada Canada 1,9 2,6 Litvanija Lithuania 1,5 2,0 [vedska Sweden 1,3 1,4 Francuska France 0,9 2,7 [vicarska Switzerland 0,9 3,4 Ukupno Total 59,4 67,9 Izvor Source, FAO (2002) Yearbook 2000 bila je Ruska Federacija, na koju otpada 1/3 ili 22,7 milijuna m 3 izvoza neobra enog oblog drva ~etinja~a u svijetu. Gospodarski visoko razvijena [vicarska, {to je atipi~no, poput zemalja u razvoju koje uglavnom izvoze drvo kao neobra eno ili ni`ih stupnjeva obrade, posljednjih godina nepromijenjeno i dalje izvozi, za svoju veli~inu, relativno velike koli~ine neobra enog drva ~etinja~a. U godini [vicarska ~ak u izvozu neobra enog drva ~etinja~a zauzima u svijetu ~etvrto mjesto. To se mo`e objasniti uzme li se u obzir da je godine oluja LOTHAR poharala ogromne povr{ine {vicarskih {uma (i ostalih prialpskih zemalja), pa se moralo posje}i oko 13 milijuna m 3 drvna mase o{te}enih {uma olujom, {to je jednako trostrukoj koli~ini godi{njih dopustivih sje~a. Bez sumnje da je to glavni razlog za ovakav porast izvoza neobra enog drva (kao uostalom i drugih sortimenata vi{ih stupnjeva obrade). 7 Prema tablici 5. glavni uvoz oblog neobra enog drva ~etinja~a dijeli se vi{e zemalja izvoznika. Dok goto- Tablica 5. Glavni svjetski uvoznici oblog drva ~etinja~a i godine u milijunima m 3 Tab. 5 Main Importers of the Coniferous Industrial Roundwood in 1999 and 2000 Year Million m 3 Regija Japan Japan 13,0 12,4 Ju`na Koreja South Korea 6,0 5,8 [vedska Sweden 5,4 7,1 Kina China 5,2 6,9 Finska Finnland 4,7 4,8 Austrija Austria 4,4 6,1 Kanada Canada 4,4 4,4 Ukupno Total 59,4 67,9 Izvor Source, FAO (2002) Yearbook Peck, Tim, 2001., The International Timber Trade, Cambridge, Woodhead Publishing Ltd. Bundesamt für Umwelt, Wald und Landschaft, 1997., BUWAL, Bern Sabadi, (2004), O~ekivanja u razvoju {umarstva i preradi drva u 21. stolje}u, na temelju primjera [vicarske, RADOVI [umarski institut, Jastrebarsko, Vol 38 ( ) & 39 (2004) (pp ) 493

36 R. Sabadi: TRGOVINA [UMSKIM PROIZVODIMA NA PRIJELAZU U TRE]E DESETLJE]E [umarski list br. 9 10, CXXIX (2005), vo dvije tre}ine izvoza neobra enog oblog drva ~etinja~a (Inadustrial Roundwood in the Rough) dolazi iz ~etiri zemlje (Ruska federacija, SAD, New Zealand i Njema~ka) i podmiruje jednakim udjelom {est zemalja uvoznika: Japan, [vedska, Kina, Austrija, Ju`na Koreja i Finska. Tablica 6 Najva`nije trgova~ke veze u trgovini oblog neobra enog industrijskog drva ~etinja~a u godini, prema koli~inama u milijunima m 3 Tab. 6 The Most Important Timber Trade Relations of Industrial Coniferous Roundwood in the Rough in the Year 2000, by Volume in Million m 3 Zemlja izvoznica Exporting Country Zemlja uvoznica Importing Country Koli~ina Volume m 3 Ruska Federacija Russian Federation Kina China 5,8 Ruska Federacija Russian Federation Japan Japan 5,3 SAD USA Kanada Canada 4,4 Ruska Federacija Russian Federation Finska Finnland 4,4 SAD USA Japan 4,1 Novi Zealand New Zealand Ju`. Koreja South Korea 3,0 Ruska Federacija Russian Federation [vedska Sweden 2,3 [vicarska Switzerland Austrija Austria 1,8 Novi Zealand New Zealand Japan 1,7 Ruska Federacija Russian Federation Ju`. Koreja South Korea 1,6 Kanada Canada SAD USA 1,6 Ukupno Total 67,9 Izvor Source, FAO (2002) Yearbook 2000 Koli~inski, najobimniji trgova~ki odnosi neobra enim oblim drvom ~etinja~a u godini, kako je to prikazano u tablici 6. bili su izme u Ruske Federacije kao izvoznika i Kine kao uvoznika. Kao zna~ajan partner u uvozu tog sortimenta iz Rusije je Japan, a potom Finska. Interesantan je zna~ajan polo`aj Austrije kao uvoznika. KRETANJE SVJETSKE TRGOVINE PILJENOM GRA\OM The Development of World s Sawnwood Trade Svjetska trgovina piljenom gra om se od od 91 milijun m 3 popela do godine na 129 milijuna m 3, {to je pove}anje od preko 40 %. Pove}anje je slijedom veli~ina sli~no onom u trgovini oblim drvom. Koli~ine preko granica prelaze}ih koli~ina piljene gra e i oblovine bile su otprilike jednako visoke. Od trgovanih koli~ina piljenom gra om preko 80 % bila je gra a Tablica 7. Glavni svjetski koli~inski izvoznici piljene gra e i Tab. 7 The main world s exporters of sawnwood by quantities in and Zemlja izvoznica Exporting country 1999 (Mill. m 3 ) 2000 (Mill. m 3 ) Kanada Canada 49,7 50,4 [vedska Sweden 11,1 11,2 Finska Finnland Ruska Federacija 8,3 8,4 Russian Federation 6,4 7,7 Austrija Austria 5,9 6,5 Ukupno Total 120,2 128,0 Izvor Source: FAO, 2002, Yearbook 2000 ~etinja~a. Usmjerenje ka izvozu bilo je intenzivnije, 30 % svjetski proizvedene piljene gra e prodavano je u izvozu, dok je to kod oblovine bilo samo oko 3,5 %. 8 Tablica 8. Glavne koli~inske izvozne regije piljene gra e i Tab. 8 The main exporting regions by quantities of the sawntimber in and Regija izvoza Region of exports flow 1999 (Mill. m 3 ) 2000 (Mill. m 3 ) Sjev. i Centr. Amerika North and Central 56,4 57,1 America Europa Europe 51,8 56,2 Azija Asia 4,8 6,6 Ju`na Amerika South America 4,1 4,6 Afrika Africa 1,8 1,9 Australija i Oceanija Australia and Oceania 1,5 1,7 Ukupno Total 120,2 128,0 Izvor Source: FAO, 2002, Yearbook FAO, 2002, Yearbook 2000, Rome 494

37 R. Sabadi: TRGOVINA [UMSKIM PROIZVODIMA NA PRIJELAZU U TRE]E DESETLJE]E [umarski list br. 9 10, CXXIX (2005), Kao {to se vidi iz tablice 7., Kanada je s preko 50 milijuna m 3 ili gotovo 40 % sveukupnog izvoza u godini svjetski najva`nija. Iza nje slijede skandinavske zemlje, [vedska (11,2 mil. m 3 ) i Finska (8,4 mil. m 3 ), Ruska Federacija (7,7 mil. m 3 ) i Austrija (6,5 mil. m 3 ). Oko 90 % izvoza piljene gra e prema podacima tablice 8. dolazi iz Sjeverne Amerike, Centralne Amerike kao i iz Europe, dok ostale regije igraju manje va`nu ulogu. Tako npr. Austrija izvozi (6,5 mil. m 3 ) gotovo jednako kao cijela Azija (6,6 mil. m 3 ), [vedska (11,2 mil. m 3 ) vi{e no dvostruko od cijele Ju`ne Amerike (4,6 mil. m 3 ). Tablica 9. Glavne zemlje uvoznice piljenje gra e i (prema koli~inama, u milijunima m 3 ) Tab. 9 The main sawnwood importing countries 1999 and 2000 y., quantities in Million m 3 ) Zemlja uvoznica mil. m mil m 3 Importer Country SAD USA 46,3 47,1 Japan Japan 9,4 10,0 Italija Italy 7,6 8,4 Ujedinjeno Kraljevstvo United Kingdoim 7,1 8,0 Njema~ka Germany 5,5 5,8 Danska Denemark 4,7 3,3 Nizozemska Netherlands 3,6 3,6 Francuska France 3,2 3,5 [panjolska - Spain 2,8 3,2 Egipat Egypt 2,6 2,1 Belgija Belgium 2,2 2,5 Ukupno Total 121,6 129,0 Izvor Source: FAO, 2002, Yearbook 2000 Sli~no mjesto kao {to ga ima Kanada pri izvozu, imaju SAD kod uvoza, a to je 37 % (47,1 mil m 3 ) ukupnog svjetskog uvoza piljene gra e prema tablici 9. odlazi u SAD. Japan kao drugi uvoznik po veli~ini, uvozi oko 10,0 milijuna m 3, {to je pet puta manje piljene gra e od SAD. Iza ove dvije zemlje slijedi velika grupa europskih dr`ava. Ostale dr`ave, uz izuzetak Egipta, uvoze svaka manje od 2 milijuna m 3 piljene gra e. Tablica 10. Najva`niji trgova~ki odnosi piljenom gra om ~etinja~a, koli~inski u godini Tab. 10 The Most Important Relation in the Coniferous Export Trade, by Quantities in 2000 year Dr`ava Dr`ava Koli~ina, Redoizvoznik uvoznik mil. m 3 slijed Exporting Importing Quantity Rank Land Land Million m 3 1 Kanada, Canada SAD, USA 42,3 2 Kanada, Canada Japan, Japan 5,1 3 Austrija, Austria Italija, Italy 3,9 4 [vedska, Sweden Ujedinjeno Kraljevstvo, UK 2,3 5 Letonija, Lituania Ujedinjeno Kraljevstvo, UK 1,7 6 [vedska, Sweden Njema~ka, Germany 1,5 7 Finska, Finnland Ujedinjeno Kraljevstvo, UK 1,3 8 [vedska, Sweden Danska, Denmark 1,3 Izvor Source: FAO, 2002, Yearbook 2000 Koli~inski najve}i poslovi izvoza/uvoza piljene gra e odnose se na piljenu gra u ~etinja~a, koje ~ine 80 % sveukupne trgovine. Glavni izvoznik Kanada isporu~uje prema tablici 10. svoju piljenu gra u uglavnom u SAD (42,3 milijuna m 3 ), SAD pak sa svoje strane kupuju 90 % importirane piljene gra e iz Kanade, {to predstavlja oko jedne tre}ine ukupne uporabe. 9 Iz toga proizlazi da se doga anja na tr`i{tu piljene gra e ne mogu ograni~iti samo na te dvije dr`ave, ve} je to i problem od najve}eg zna~enja svjetskog tr`i{ta. I Japan povla~i vi{e od polovice uve`ene piljene gra e iz Kanade, {to odgovara oko 1/5 japanskih potreba. Preostala trgovina piljenom gra om odigrava se uglavnom unutar Europe. Vrijedno je spomenuti visok izvoz tradiocionalno izvozne zemlje piljene gra e Austrije koja prodaje oko 3,9 milijuna m 3 u Italiju. Izvoz piljene gra e iz u Europsku Uniju novoprido{lih zemalja posljednjih je godina zna~ajno porastao, dok su op}em kretanju trgovine piljenom gra om tradicionalne europski zemlje tek manje pridonijele, prema razli~itim godi{timsa FAO statisti~kih godi{njaka. SVJETSKA KRETANJA TRGOVINE DRVNIM OSTACIMA, PO KOLI^INI I CIJENAMA, Worldwide Development of Wood Residues, by Quantities and Prices, Posljednjih godina trgovina drvnim ostacima u svijetu zna~ajno je porasla. 10 Prema tom izvoru koli~ine trgovanih drvnih ostataka 11 obuhva}a u izvozu oko 7,3 milijuna m 3, u vrijednosti od oko 220 milijuna US$ FAO, 2002., Yearbook 2000, Rome & New York FAO, 2002., Yearbook 2000, Rome & New York Za drvne ostatke (Wood Residues, Restholz, Sous-produits) u nas, a ponegdje i ostalim zemljama, rabi se pogre{an izraz drvni otpaci {to je ovdje izbjegnuto, budu}i da su svi drvni ostaci uporabivi, ako za ni{ta, ono pak za vrijedan i ekolo{ki podesan ogrjev. 495

38 R. Sabadi: TRGOVINA [UMSKIM PROIZVODIMA NA PRIJELAZU U TRE]E DESETLJE]E [umarski list br. 9 10, CXXIX (2005), (u godini 2000.). Prema FAO statistici trgovina drvnim ostacima, u usporedbi s ostalim drvnim proizvodima, igra skromniju ulogu. Isti izvor pokazuje u datim cijenama za volumnu jedinicu drvnih ostataka (m 3 ) zna~ajne razlike me u pojedinim dr`avama, tj. od US$ 11/m 3 pa sve do 405 US$/m 3, {to nije obja{njivo razlikom u kakvo}i, {to pak navodi na oprez pouzdanost tih podataka. Drvnim ostacima, kao {to je to prikazano u tablici 11., trguje se uglavnom u Europi. Njema~ka je s 1,5 odnosno 1,3 milijuna m 3 najva`niji izvoznik i uvoznik drvnih ostataka. Tablica 11. Glavni koli~inski izvoznici i uvoznici drvnih ostataka u godini Tab. 11 The Main Importers and Exporters of Wood Residues by Quantities in the Years 2000 Izvoz Uvoz Dr`ava godine godine Country Exports in Imports in 2000 y 2000 y Milijuna m 3 Million m 3 Njema~ka Germany 1,5 1,3 Francuska France 1,2 0,5 Kanada Canada 0.7 0,1 Austrija Austria 0,6 0,3 ^e{ka Tschechia 0,6 0,0 Belgija Belgium 0,5 0,9 [vicarska Switzerland 0,4 0,3 Italija Italy 0,0 0,7 SAD USA 0,2 0,6 Danska Denmark 0,0 0.6 Ukupno - Total 7,3 7,1 Izvor Source: FAO, 2002, Yearbook 2000 KRETANJE SVJETSKE TRGOVINE DRVNIM PLO^AMA The Worldwide Development of Wood Based Panels Trade Svjetska trgovina drvnim plo~ama obuhva}a furnire, {perplo~e, iveraste plo~e kao i plo~e vlaknatice i porasla je od 17 milijuna m 3 godine 1984/85 na 56 milijuna m 3 u godini. 12 Taj rast me utim u ni u kom slu~aju nije bio linearan. Nakon izvjesne faze stagnacije u drugoj polovici osamdesetih godina drvne plo~e srednje gusto}e (MDF = Medium Density Fibreboard; Mitteldichte (ili: Mittelharte) Faserplatten, Panneaux mi-durs) pridonijele su zamah svjetskoj trgovini plo~ama. 12 Udio plo~a vlaknatica je u godini ve} oko 1/5 s rastu}im trendom. Dok je udio {perplo~a prije iznosio preko polovice svjetskog izvoza, taj udio je sada pao na oko 1/3. Iveraste plo~e su se zadr`ale na tre}ini u ukupnoj svjetskoj trgovini. Rastu}a specijalizacija u proizvodnji iverastih plo~a dovela je u Europi do rasta trgova~ke razmjene. 14 Tako je npr. Njema~ka godine izvezla 1,48 milijuna m 3 iverastih plo~a, a u istom je razdoblju uvezla 1,55 milijuna m 3, uglavnom iz susjednih zemalja. Udio furnira u svjetskoj trgovini plo- ~a je negdje ispod 10 % (FAO Yearbook). Kao {to je to prikazano u tablici 12. u odnosu na trgova~ku vrijednost pojedinih vrsta drvnih plo~a, udio Tablica 12. Udio razli~itih vrsta drvnih plo~a u svjetskom izvozu drvnih plo~a u godini (u milijunima US$) Tab. 12 The Share of Different Kind of Wood Based Panels in the Worldwide Exports in the Year 2000 (In Million US$) Vrsta drvnih Vrijednost 2000 Vrijednost 2000 plo~a mil. US$ u % Kind of Wood Value 2000 Values 2000 Based Panels (US$ Million) in % Furniri Veneers [peroplo~e Plywood Iveraste plo~e Particle Bord Plo~e vlaknatice Fibreboard Ukupno Total Izvor Source: FAO, 2002, Yearbook 2000 furnira je 13 %, plo~a vlaknatica 16 %, iverastih plo~a 35 % i {perplo~a 36 % FAO, Yearbook ( ), Rome, New York. Peck, Tim, 2001., The International Timber Trade, Cambridge, Woodhead Publishing Ltd. Sabadi, R., 2001., Gospodarska kretanja u {umarstvu i {umskoj industriji u Hrvatskoj od uspostave hrvatske dr`ave do kraja godine, Rad. [umar. inst. 36 (1) 61 89, Jastrebarsko; Sabadi, R., 2003 (2004), O~ekivanja u razvoju {umarstva i prerade drva u 21. stolje}u, na temelju primjera [vicarske, I. dio, Rad. [umar. inst. 38 (2) , Jastrebarsko & II dio: Rad. [umar. inst. ( , Jastrebarsko. 496

39 R. Sabadi: TRGOVINA [UMSKIM PROIZVODIMA NA PRIJELAZU U TRE]E DESETLJE]E [umarski list br. 9 10, CXXIX (2005), Milijuna US$ Million US$ Udio u % Share in % Furniri Verneers [perplo~e Plywood Iveraste plo~e Particle Bord Plo~e vlaknatice Fibreboard Slika 3. Udio razli~itih vrsta drvnih plo~a u svjetskom izvozu drvnih plo~a u godini (u milijunima US$) Fig. 3 The Share of Different Kind of Wood Based Panels in the Worldwide Exports in the Year 2000 (In Million US$) Prema tablici 13. glavni izvoznik drvnih plo~a u godini je Kanada, koja od ukupnog exporta od 55,9 milijuna m 3 izvozi 1/5, a slijedi ju Indonezija (6,4 milijuna m 3 ) Malezija (4,6 milijuna m 3 ) te Njema- ~ka (3,6 milijuna m 3 ). Prema statistici FAO, glavnina izvoznih koli~ina u godini kretala se je: Furniri (ukupno 4,0 mil. m 3 ): Malaysia (1,0 mil. m 3 ), Kanada (0,8 mil. m 3 ); [perplo~e (ukupno 18,5 mil. m 3 ): Indonezija (5,8 mil. m 3 ), Malezija (2,9 mil. m 3 ), Brazilija (1,4 mil. m 3 ), Kina (1,4 mil. m 3 ); Iveraste plo~e (ukupno 22,3 mil. m 3 ): Kanada (8,1 mil. m 3 ), Njema~ka (2,1 mil. m 3 ); Belgija (1,8 mil. m 3 ); Austrija (1,4 mil. m 3 ); Francuska (1,3 mil. m 3 ); Plo~e vlaknatice (ukupno 11,1 mil. m 3 ): Kanada (1,1 mil. m 3 ), Njema~ka (1,1 mil. m 3 ). Tablica 13. Glavni izvoznici drvnih plo~a i po koli~inama (milijuna m 3 ) Tab. 13 The Main Exporters of Wood Based Panels 1999 and 2000 by Quantities (Million m 3 ) Regija Region Kanada Canada 10,7 11,1 Indonezija Indonesia 7,2 6,4 Malezija Malaysia 5,5 4,6 Njema~ka Germany 3,0 3,6 Belgija Belgium 2,7 2,6 Francuska France 2,3 2,3 SAD USA 2,1 2,2 Austrija Austria 1,7 1,9 Brazilija Brasil 1,5 1,7 Kina China 1,4 2,1 Ukupno Total 53,8 55,9 Izvor Source: FAO, 2002, Yearbook 2000 SVJETSKA TRGOVINA CELULOZOM I PAPIROM Kretanje svjetskog izvoza papira i papirnih izra evina od 1984/85 do 1999/2000 The Development of the Worldwide Exports of Paper and Products there of 1984/85 to 1999/2000 U svjetskim se razmjerima trgovinski volumen papira i proizvoda od papira u razdoblju 1984/85 do 1999/2000 od 27 milijuna tona gotovo u~etverostru~io na 98 milijuna tona. Trgovinska isprepletenost kod papira i proizvoda jo{ je gu{}a od one kod reproduktivnih drvnih proizvoda (drvnih plo~a, djelomi~no i kod piljene gra e) Oko 30% proizvedenog papira i proizvoda ide u izvoz. Papir je prema tome drvni proizvod s najzna~ajnijim rastom u trgovinskom volumenu, istovremeno je to proizvod, zajedno s pilhenom gra om, s najve}im izvoznim udjelom u odnosu na ukupnu proizvodnju drva i drvnih proizvoda FAO, Yearbook ( ), Rome, New York. 497

40 R. Sabadi: TRGOVINA [UMSKIM PROIZVODIMA NA PRIJELAZU U TRE]E DESETLJE]E [umarski list br. 9 10, CXXIX (2005), Izvoz Exports Uvoz Imports Kanada Canada Finska Finland SAD USA [vedska Sweden Milijuna m 3 Million m 3 Njema~ka Germany Francuska France Kina China UK Ostali Others Slika 4. Glavni izvoznici i uvoznici papira u godini Fig. 4 The Main Exporters & Importes of Paper in 2000 year Pet najve}ih izvoznika papira i proizvoda od papira su prema podacima iz tablice 14. i slike 4. Kanada (15,7 milijuna m 3 ), Finska 11,6 milijuna m 3 ) SAD (9,1 milijuna m 3 ), [vedska (9,0 milijuna m 3 ) i Njema~ka (8,7 milijuna m 3 ), koji sudjeluju daleko preko polovice svih izvezenih koli~ina. Najve}i pak uvoznici su SAD, Kina, Njema~ka, UK i Francuska, koji s 48,8 milijuna m 3 kupuju gotovo polovicu papira i proizvoda od papira koji prije u dr`avnu granicu. Najve}a trgova~ka razmjena papirom i proizvodima od papira odvija se izme u SAD i Kanade i to ne samo u smjeru sjever-jug, ve} i iz SAD u Kanadu. Daljnje, dodu{e, manje te`i{te jest izvoz papira iz Finske i [vedske u Njema~ku, UK i Francusku. Kina kao drugi uvoznik po veli~ini usmjerena je na nabavke prete`ito iz Ju`ne Koreje, SAD, Indonezije i Japana (Izvor Source: FAO, 2002, Yearbook 2000). Tablica 14. Svjetska trgovina Glavni izvoznici i uvoznici papira i papirnih proizvoda u godini, u milijunima m 3 Tab. 14 World Trade The Main Exporters and Importers of Paper and Products Thereof in the Year 2000, in Million m 3 Dr`ava godine - koli~ine milijuna m 3 Country 2000 year - Volumes Million m 3 Izvoz Exports Uvoz Imports Kanada Canada 15,7 2,9 Finska Finnland 11,6 0,4 SAD USA 9,1 16,3 [vedska Sweden 9,0 0,7 Njema~ka Germany 8,7 9,6 Francuska France 4,8 6,1 Kina China 3,6 10,4 UK 1,8 6,4 Ostali Other 33,3 45,7 Ukupno Total 97,6 98,5 Izvor Source: FAO, 2002, Yearbook 2000 Izvoz tropskih vrsta drva (industrijsko oblo neobra- eno drvo, lista~e, tropskog porijekla Industrial Roundwood in the Rough, Non-Coniferous /broadleaved/, Tropical Origin) iznosio je u godini, prema podacima iz tablice ,4 milijuna m 3, {to je koli- ~inski ne{to manje od 1/5 ukupnog izvoza oblovine 498 SVJETSKA TRGOVINA TROPSKIM DRVOM Worldwide Tropical Timber Trade (117 milijuna m 3 ), i uglavnom je porijeklom iz jugoisto~ne Azije. Udio pojedinih dr`ava koleba se zna~ajno iz godine u godinu.

41 R. Sabadi: TRGOVINA [UMSKIM PROIZVODIMA NA PRIJELAZU U TRE]E DESETLJE]E [umarski list br. 9 10, CXXIX (2005), Tablica 15. Vode}i izvoznici tropskog oblog neobra enog drva i u milijunima m 3 Tab. 15 The Leading Tropical Roundwood in the Rough Exporters in and 2000 in Million m 3 Regija Region mil. m mil. m 3 Malezija Malaysia 6,7 6,5 Gabon Gabon 2,0 2,6 Papua Nova Gvineja Papua New Guinea 2,0 1,9 Myanmar (biv. Burma) Myanmar 1,0 0,9 Kamerun Cameroon 1,0 0,6 Republika Kongo Rep.of Congo 0,5 0,8 Ekvatorijalna Gvineja Equatorial Guinea 0,4 0,5 Indonezija Indonesia 0,3 1,5 Liberija Liberia 0,2 0,6 Ostali Other 4,1 4,5 Ukupno Total 18,2 20,4 Izvor Source: FAO, 2002, Yearbook 2000 SUMMARY: From the middle of the 20 th century of the 2 nd Millenium, the perception of forest of our planet is not any more exclusively connected for the wood as material for building, heating and similar. The methods have been developed for evaluation and measurement of overall values of forests as association of organic and anorganic world, which is absolutely required for the existence on the planet Earth. Measurements and calculations prove wood being in the total value of forests represent only a small part of the values the forest signifies in the maintenance of the vegetation and animal world, particularly for the human race, which being more numerous, and these, nonwood values, relatively grow at astonishing rate. Since the wood is a monetary product, its value being subject to market supply and demand, the influential benefits forests provide, are being valorised by a principle of costs for substitutes absolutely necessary for survival, becomes from day to day astonishingly higher. According to contemporary knowledge an essential reason for continuous devastation of forests at the global level are being considered as the conditions of forests ownership and state organization, i.e. division of rights and responsibilities between different actors. It is the conclusion of Interlaken Workshop held April 2004 in the Bern s Oberland, dealing the problem of the decentralisation in the forest sector. Sponsorized by the Forest Forum of the UN, the subject of this most important problem has been discussed. Now and earlier, on the global level, about 70 % of the world s forest area is claimed either by central or provincial governmental administration, regardless of the fact that these forests often and for long period are used and claimed by local authorities. By this ocasion the decentralisation in forestry has been designated as one of the most important keys for maintaining the Earth s forest cover and sustained management of forests. Since the wood is just a small part of value forests as a living organism providing for the world, it is inadmissible to destruct it. Nevertheless that wood (including of course marketable by-products) at the market has a monetary value, in the least developed countries of the world 499

42 R. Sabadi: TRGOVINA [UMSKIM PROIZVODIMA NA PRIJELAZU U TRE]E DESETLJE]E [umarski list br. 9 10, CXXIX (2005), forests are exposed to limitless cutting, and steady destructed, it remains an important material in the human life, in underdeveloped world mainly as fuel, in the developed world it is used for multiple use, and timber trade reflects the changes happening and turning more frequent, following the civilization s progress. It was the point of the author, to profilize the development of timber trade, in order to stress the expectation of the future pressure on the biomass of forests, and exploring the methods to hinder forests to disappear, which is the suicidal menace to our whole planet. Some countries have in this regard collected nice experiences, the others, due to various difficulties, still keep behind. Measured by aequivalent of wood in the rough, the world s production in 1996 was about 1.5 billion m 3. The same year 749 million m 3 or about an had been exported in various products based on wood. In 1963 only 20 % of the total of the rounwood production has been traded, 29 % in 1973, and in 1983 about 30 %. The exports of particular product groups developed oscillating as well. Taking the 1975 as the base year, the largest growth was in old paper (800 % in 2000). Papaer and paperboard in the same period has a 400 % growth. Wood based panels in the exports have grown from 100 % in 1975 to 450 % in the 2000, paper and paperboard have grown in exports in this period to 420 %, mechanical pulp to 240 %, the same as sawnwood. Such significant changes in relatively so short time suggest that timber and paper have been deeply involved in overall globalisation. The structure of various groups of wood products the world trade in the last decades has ben significantly changed. The said structure is shown in the Table 1. The main point of development moved from lower grades of manufacturing, of reproductive products to the products for final use, the trend still maintaining. Pulp and paper on the side of imports is dominating in the worldwide trade, having the share in the total value of almost 60 %. The timber trade trends indicate future development to higher share of commodities of final use. K e y w o rd s : Worldwide Imports and Exports of Wood Based Products; - Industrial Round Timber in the Rough, - Semi-final Wood Products, - Wood Products for Final Use Exports and Imports 500

43 PREGLEDNI ^LANCI REVIEWS UDK 630* 156 [umarski list br. 9 10, CXXIX (2005), MINIRANOST, ^IMBENIK BIOLO[KE I GOSPODARSKE DEPRESIJE U LOVI[TIMA HRVATSKIH [UMA d.o.o. MINES CAUSE OF THE BIOLOGICAL AND ECONOMICAL DEPRESSION IN THE HUNTING GROUNDS MANAGED BY THE CROATIAN FORESTS Ltd. Z. TUCAK 1 i Vlasta KOSOVEL 2 SA@ETAK: Rat za neovisnost Republika Hrvatska skupo je platila. Oru`ani sukobi vodili su se na sedamdeset posto njezinog teritorija. Velik dio tog ratom zahva}enog prostora predstavljale su brojne ekolo{ke cjeline: nacionalni parkovi, parkovi prirode i lovi{ta. Cilj na{ih istra`ivanja uklju~io je utvr ivanje stupnja miniranosti razli~itim vrstama mina (protupje{a~kim, protuoklopnim) u lovi{tima Hrvatskih {uma d.o.o. Istra`ivanja ukazuju da je miniranost lovi{ta tijekom domovinskoga rata rezultirala brojnim biolo{kim gubicima divlja~i (jelena, srna, divljih svinja, ze~eva, pernate divlja~i i itd), naru{ila populacijsku strukturu divlja~i (dobnu, spolnu i trofejnu), izmijenila mikrozoologijska stani{ta (meku{aca, obli~a, insekata i dr.) lovi{ta i izazvala gospodarsku depresiju zbog nemogu}nosti kori{tenja prirodnih eko-resursa lovi{ta. K l j u ~ n e r i j e ~ i : lovi{te, miniranost, mine, biolo{ki gubici divlja~i, gospodarska depresija Rat za neovisnost, Republika Hrvatska skupo je platila. Oru`ani sukobi vodili su se na sedamdeset posto njezinog teritorija. Velik dio tog ratom zahva}enog prostora predstavljale su brojne ekolo{ke cjeline, nacionalni parkovi, parkovi prirode i lovi{ta. Podru~ja na{ih istra`ivanja bila su dr`avna lovi{ta kojima gospodari poduze}e Hrvatske {ume d.o.o. Hrvatske {ume gospodare sa 37 dr`avnih lovi{ta u Republici Hrvatskoj, prema izra enim lovno-gospodarskim osnovama (planski akt kojim se detaljno odre uje gospodarenje s divlja~i i lovi{tem za odre eno razdoblje u skladu s UVOD Introduction mogu}nosti biotopa, te brojnosti i stanjem populacije divlja~i koja se uzgaja). Ukupna povr{ina. svih 37 lovi- {ta iznosi hektara. Od toga na otvorena lovi{ta otpada hektara., na ogra ena lovi{ta hektara i na, uzgajali{ta hektara. Od 37 lovi{ta. koja su dodijeljena za gospodarenje, 12 ih je minirano ili se nalaze u minski sumnjivom podru~ju. U takva lovi{ta. ulaze: Spa~va jug, Spa~va sjever, Podunavlje, Podravlje, Siget, Papuk, Zve~evo, Grede Kamare, Podravske {ume, Petrova gora, Velika kapela, sjeverni i srednji Velebit. 1 2 Prof. dr. sc. Zvonimir Tucak, redoviti profesor Poljoprivredni fakultet, Sveu~ili{te Josipa Jurja Strossmayera, Trg Svetog Trojstva, Osijek, Dipl. ing. Vlasta Kosovel Centar za razminiravanje, Hrvatske vojske MATERIJAL I METODE Material and methods Miniranost s obzirom na vrste mina Budu}i da su stani{ta divlja~i, a time i podru~ja velikog broja lovi{ta u Republici Hrvatskoj bila zahva}ena ratnim djelovanjima tijekom Domovinskog rata, na njima kao i na drugim podru~jima nailazimo na veliku zaostalost minsko-eksplozivnih sredstava. [umska lovi{ta s malim udjelom livada i proplanaka, minirana. su ve}inom protupje{a~kim minama, s malim udjelom protutenkovskih mina i to uglavnom na voznoprohodnim podru~jima (npr. {umski putovi, {umske prosjeke itd.). Na takvim mjestima gotovo uvi- 501

44 Z. Tucak, V. Kosovel: MINIRANOST, ^IMBENIK BIOLO[KE I GOSPODARSKE DEPRESIJE U LOVI[TIMA... [umarski list br. 9 10, CXXIX (2005), jek nailazimo na mje{ovita minska polja, odnosno protuoklopna minska polja koja su {ti}ena protupje{a~kim minama. U dijelovima lovi{ta u {umama koje nemaju voznoprohodnih podru~ja uvijek nailazimo samo na protupje{a~ka minska polja, protupje{a~ke pojedina~ne mine te mine iznena enja. U velikoj ve}ini slu~ajeva, kada se radi o protupje- {a~kim minskim poljima i pojedina~nim minama nailazimo na mine koje se aktiviraju povla~enjem potezne `ice tzv. potezne mine. Razlog je tomu {to se takve mine u {umskim predjelima lako mogu maskirati i vrlo je lako na}i pogodno mjesto za. vezanje potezne `ice. Mine koje se aktiviraju nagazom (nagazne mine), kao i protuoklopne mine nalazimo prvenstveno na {umskim putovima, {umskim prosjekama, proplancima, kao i lovi{tima u kojima dominiraju oranice, livade, pa{njaci i sl. Takve mine ukopavaju se te su idealne za. takva podru~ja. Vrste mina Osnovna podjela mina s obzirom na namjenu je: protupje{a~ke mine za onesposobljavanje neprijateljske `ive sile te, protuoklopne mine za onesposobljavanje neprijateljskih oklopno-mehaniziranih sredstava. Protupje{a~ke mine dijele se dalje na: protupje{a~ke nagazne mine protupje{a~ke potezne (rasprskavaju}e) mine protupje{a~ke mine iznena enja Protupje{a~ke nagazne mine su: protupje{a~ka antimagnetna mina 1 (PMA 1) Metalni dio 145 Slika 1. Protupje{a~ka mina antimagnetna 1 PMA - 1A Figure 1 Personnel anti-magnetic mine 1 PMA - 1A protupje{a~ka antimagnetna mina 2 (PMA 2) protupje{a~ka antimagnetna mina 3 (PMA 3) 39 Protupje{a~ke potezne (rasprskavaju}e) mine su: protupje{a~ka rasprskavaju}a. mina 2A (PMR 2A) protupje{a~ka rasprskavaju}a mina 3 (PMR 3) protupje{a~ka odsko~na rasprskavaju}a mina 1 (PROM 1) Mine iznena enja su: Mina rasprskavaju}a usmjerenog djelovanja (MRUD) Protuoklopne mine su: protuoklopna metalna mina 1 (TMM 1) protuoklopna antimagnetna mina 1A (TMA 1A) protuoklopna antimagnetna mina 2A (TMA 2A) protuoklopna antimagnetna mina 3 (TMA 3) protuoklopna antimagnetna mina 4 (TMA 4) protuoklopna antimagnetna mina SA (TMA SA) protuoklopna razorno-probojna mina 6 (TMRP 6) 88 Slika 2. Protuoklopna metalna. mina 1 (TMM 1) Figure 2 Anti-tank metallic mine 1 (TMM 1) 325 Osnovne zna~ajke protupje{a~kih mina Protupje{a~ke mine koriste se za. Uni{tavanje i onesposobljavanje neprijateljske `ive sile. Ove su mi ne malih dimenzija, ukopavaju se u zemlju zbog ~ega ih je nemogu}e vizualno uo~iti te sadr`e vrlo malo metalnih dijelova pa ih je te{ko detektirati metaldetektorom {to je danas najuobi~ajeniji na~in tra`enja mina. Aktiviraju se nagazom i imaju relativno malo razorno djelovanje pa u najve}em dijelu slu~ajeva strada samo jedna osoba. Naj~e{}e se nalaze u minskim poljima i mje{ovitim minskim poljima (minska polja koja sadr`e vi{e vrsta 502

45 Z. Tucak, V. Kosovel: MINIRANOST, ^IMBENIK BIOLO[KE I GOSPODARSKE DEPRESIJE U LOVI[TIMA... [umarski list br. 9 10, CXXIX (2005), mina) i grupna mina. S obzirom na lovi{ta. postavljaju se na vanjskim rubovima {uma, {umskim putovima, prosjekama, proplancima, livadama, kanalima itd. Zna~ajke protupje{a~kih poteznih (rasprskavaju}ih) mina. su to {to njenim aktiviranjem naj~e{}e strada ve}i broj ljudi, jer ubojito djelovanje imaju u prosjeku do 50 metara, a ranjavaju}e ~ak i do 100 metara. Postavljaju se u minska polja, mje{ovita. minska polja, skupine mina i kao pojedina~ne mine, {to je i naj~e{}i slu~aj. Ove se mine aktiviraju povla}enjem potezne `ice, koja mo`e biti razvu~ena do 15 metara. Protupje{a~ka odsko~na rasprskavaju}a mina 1 (PROM 1) tako er se mo`e postaviti kao nagazna mina. Mina prilikom aktiviranja odska~e u zrak do 70 centimetara te tada eksplodira. Ubojitost ovih mina je u njihovom tijelu, koje se prilikom aktiviranja rasprsne na fragmente koji lete na sve strane. S obzirom na konfiguraciju terena u lovi{tima postavljaju se na rubovima {uma, prosjekama kroz {ikare te u samim {umama jer ih je lako maskirati, a lako je prona}i mjesto za vezanje potezne `ice. Osnovne zna~ajke protuoklopnih mina Protuoklopne mine koriste se za uni{tavanje i onesposobljavanje neprijateljskih tenkova, oklopnih vozila te svih drugih vrsta vozila (kamiona, terenskih vozila, osobnih vozila i sl.). Ove mine imaju veliku razornu snagu, ukopavaju se u zemlju te ih je gotovo nemogu}e vizualno uo~iti. Mine su nagaznog tipa, s razlikom protuoklopne razorno-probojne mine 6 (TMRP 6) koja se uz nagazno aktiviranje mo`e aktivirati pomicanjem poluge koju ima na sebi. Sila nagaza potrebna za aktiviranje ovih mina je od 80 kilograma na dalje, {to zna~i da ju mo`e aktivirati i ~ovjek, no vrlo rijetko. Me utim gotovo uvijek se uz protuoklopne mine nalaze i protupje{a~ke mine kao za{tita. Protuoklopne mine postavljaju se na sva voznoprohodna podru~ja, {to u slu~aju lovi{ta zna~i {umske putove, livade, prosjeke i sl. REZULTATI I RASPRAVA Results and discusion Rezultati do kojih smo do{li (razminiravanje u tijeku) ukazuju na brojne biolo{ke gubitke divlja~i: prona ene divlje svinje bez nju{ke, prona eni ekstremiteti (noge) jelenske i srne}e divlja~i, prona ena trupla jelenske, srne}e divlja~i, divljih svinja, ze~eva, fazana i divljih pataka), opa`ene bolesne jedinke divlja~i (jelena, divlje svinje, srna, ze~eva i pernate divlja~i). Iz dobivenih rezultata istra`ivanja mo`emo zaklju~iti: 1. Mine su nanijele brojne biolo{ke gubitke svih vrsta divlja~i u lovi{tu jelenske, srne}e, divlje svinje, ze~eva, pernate divlja~i (fazana, pataka). 2. Svojom nazo~no{}u u zemlji mine su izmijenile mikrozoologijska stanje stani{ta brojnih jedinki (meku{aca, obli~a, insekata i idr.). 3. Naru{ile su populacijsku strukturu (dobnu, spolnu i trofejnu) divlja~i. A l l i s o n, P.A., D.E.G. B r i g g s, (1991): Preservation of Organic Biomolecules Taphonimy: Releasing the Dana Locked in the Fossil Record. Plenum Press. New York. B a l a c, J., M.D. Polak, (1991): Lov, lova~ki psi i oru- `je. Alfa. Zagreb, Zagreb. B r e h m, A.E. `ivotinja. Cankarjeva zalo`ba, Ljubljana Zagreb, Prosvjeta, Zagreb. ^ e o v i }, I. (1953): Lova~ka knjiga, Zagreb. ZAKLJU^AK Conclusion LITERATURA References 4. Nemogu}nost kori{tenja lovnih povr{ina izazvala je gospodarsku depresiju. 5. Zabrana, paljenja vatre od izuzetne je va`nosti kad su u pitanju minirana lovi{ta.. Paljenjem uz stradavanja divlja~i dolazi do aktiviranja mina. Vatra ne mora aktivirati sve mine tako da posljedice mogu biti i dalekose`nije, jer dio mina, koji se nije aktivirao ostaje i nadalje opasan po `ivot. 6. Obilje`avanje, osmatranje i o~uvanje lovi{ta i divlja~i. ^ e o v i }, I. (1950): Ure ivanje lovi{ta, Savez lova~kih dru{tava Hrvatske, Zagreb. D a r a b u {, S., L-Z. J a k e l i }, (1996): Osnove lovstva, Hrvatski lova~ki savez, Zagreb. Tr e e r, T., Z. Tu c a k, (I991): Agrarna zoologija, [kolska knjiga, Zagreb. Tu c a k, Z., T. F l o r i j a n ~ i }, M. G r u b e { i }, J. To - p i }, J. B r n a, P. D r a g i ~ e v i }, T. Tu { e k, K. Vu k u { i }, (2002): Lovstvo. Sveu~ili{te Josipa 503

46 Z. Tucak, V. Kosovel: MINIRANOST, ^IMBENIK BIOLO[KE I GOSPODARSKE DEPRESIJE U LOVI[TIMA... [umarski list br. 9 10, CXXIX (2005), Jurja Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Osijek. Tu c a k, Z., M. P r e i { k i }, M. K r z n a r i }, T. F l o r i - j a n ~ i }, M. G r u b e { i }, I. B o { k o v i }, (2002): Objects as habitata of various pathogens in the hunting-ground. Acta Agraria Kaposváriensis. b (2): SUMMARY: During the Homeland war 70 % of the territory of the Republic of Croatia being the battle field. Large parts of this area has also comprised numerous natural habitats, including national parks, nature parks and the hunting grounds. The aim of our investigation was to determine at which level the hunting grounds managed by the Croatian Forests are covered with mines (personnel and anti-tank mines). The results obtained clearly indicated that various density of»rines inf luence the numerous biological casualties in the wild game (reed deer, roe deer, wild boar, hare), and on the winged game, too. It also degraded the population structure of the game species (sex and age ratio) and the trophy quality. The presence of mines inside the hunting grounds initiated the economical depression, for the reason of impossibility to manage and using the natural resources- K e y w o rd s : mine, hunting ground biological casualties, wild game 504

47 STRU^NI ^LANCI PROFESSIONAL PAPERS UDK 630* 156 [umarski list br. 9 10, CXXIX (2005), ANALIZA FINANCIJSKIH POKAZATELJA PRI KORI[TENJU PRAVA LOVA U NEKOMERCIJALNOM LOVI[TU ANALYSIS OF FINANCIAL INDEXES IN MAKING USE OF THE HUNTING RIGHT IN AN UNPROFITABLE HUNTING-GROUND Mario VODOL[AK 1, Domagoj KRI@AJ 2 SA@ETAK: Na podru~ju Krapinsko-zagorske `upanije registrirano je 39 lova~kih udruga, sukladno odredbama Zakona o udrugama, s ciljem kori{tenja prava lova u lovi{tima na podru~ju `upanije u kojima je sitna divlja~ uglavnom osnovna divlja~, a u ve}ini lovi{ta fond divlja~i zadovoljava samo potrebe ovla- {tenika prava lova te se ne mo`e govoriti o komercijalnoj uporabi tih lovi{ta. Za analizu financijskih pokazatelja pri kori{tenju prava lova uzeto je Lova~ko dru{tvo Kuna Pregrada te lovna godina u kojoj je trebalo biti postignuto brojno stanje sitne divlja~i koja se mo`e uzgajati u lovi{tu (gospodarski kapacitet lovi{ta). Rezultati analize pokazali su da su prihodi udruge samo za 3,5 % ve}i od rashoda, me utim u rashode odnosno tro{kove udruge nisu ura~unate vrijednosti rada niti stvarni tro{kovi ~lanova udruge na ispunjavanju prava i obveza udruge u sklopu obavljanja djelatnosti udruge, ve} samo tro{kovi koji su morali biti ispla}eni u novcu. Prema analizi, kao jedino legalno rje{enje podmirenja slu~ajnih nepredvi- enih ve}ih tro{kova takve udruge, preostaje samo pove}anje ~lanarine. K l j u ~ n e r i j e ~ i : lova~ka udruga, lovci, financijska sredstva Na podru~ju Krapinsko-zagorske `upanije registrirano je 39 lova~kih dru{tava odnosno lova~kih udruga, ~lanica lova~kog saveza Krapinskozagorske `upanije, tako i Hrvatskog lova~kog saveza. Sve te lova~ke udruge, sukladno odredbi ~lanka 2. stavka 1. Zakona o udrugama ( Narodne novine broj 88/01 i 11/02), oblik su slobodnog i dragovoljnog udru`ivanja vi{e fizi~kih osoba koje se radi ostvarivanja odre enih ciljeva, a bez namjere stjecanja dobiti, podvrgavaju pravilima koja ure uju ustroj i djelovanje tog oblika udru`ivanja. U predmetnom slu~aju, udruge 1 2 Mario Vodol{ak, dipl. ing., Lova~ki savez Krapinsko-zagorske `upanije, Trg S. Radi}a 3, Krapina. Domagoj Kri`aj, dipl. ing., Ministarstvo poljoprivrede, {umarstva i vodnoga gospodarstva, Ulica grada Vukovara 78, Zagreb. 1. UVOD Introduction su osnovane s ciljem kori{tenja prava lova sukladno Zakonu o lovu ( Narodne novine broj 10/94, 22/94, 29/99, 76/99, 14/01 i 4/02), a ~lanovi moraju ispunjavati uvjete propisane istim Zakonom. Tako ~lanak 67. stavak 1. Zakona o lovu propisuje da divlja~ smije loviti osoba koja je polo`ila lova~ki ispit, a ~lanak 71. propisuje da se lova~ki ispit pola`e pri odgovaraju}oj srednjoj {koli ili drugoj pravnoj osobi, da se osobama koje su tijekom srednjo{kolskog ili visoko{kolskog obrazovanja zavr{ile odgovaraju}i nastavni program iz lova priznaje lova~ki ispit, da lova~kom ispitu mo`e pristupiti osoba s navr{enih 18 godina `ivota, te da se program i na~in priznavanja lova~kog ispita, na~in polaganja, vrste {kola, odnosno druge pravne osobe pri kojima se mogu polagati ispiti donosi, odnosno provodi u skladu s propisima o osposobljavanju i usavr{avanju odraslih uz suglasnost ministra poljoprivrede i {umarstva. 505

48 M. Vodol{ak, D. Kri`aj: ANALIZA FINANCIJSKIH POKAZATELJA PRI KORI[TENJU PRAVA LOVA... [umarski list br. 9 10, CXXIX (2005), Predmetna analiza obavljena je na primjeru poslovanja Lova~kog dru{tva Kuna Pregrada, kao pokazatelja poslovanja lova~kih udruga u nekomercijalnom lovi{tu, a obuhvatila je poslovanje udruge unutar jedne lovne godine i to nakon isteka pet godina od stjecanja prava lova uzimanjem lovi{ta u zakup. Zna~i da je do tog razdoblja, a prema odredbi ~lanka 41. stavka 3. Zakona o lovu, trebalo biti postignuto brojno stanje sitne Podaci prikupljeni za analizirano Lova~ko dru{tvo Kuna Pregrada odnose se na razdoblje od 1. travnja do 31. o`ujka godine i sastavni su dio Financijskog plana te udruge. Za usporedbu s obujmom poslova lova~kog dru{tva kori{tena je i Lovnogospodarska osnova za zajedni~ko otvoreno lovi{te broj 3. Pregrada s rokom valjanosti od 1. travnja do 31. o`ujka godine, kao i Plan rada stru~ne slu`be 2. CILJ RADA Purpose 3. PODRU^JE RADA District 4. NA^IN RADA Methods Cilj rada je napraviti analizu poslovanja jedne lova~ke udruge ovla{tenika prava lova u nekomercijalnom lovi{tu, sa svrhom prikaza korelacije prihoda neprofitne organizacije i tro{kova te obujma poslova u sklopu obavljanja djelatnosti jedne lova~ke udruge takvog tipa, koja uglavnom funkcionira na dragovoljnom radu svojih ~lanova. Potrebno je definirati pojmove nekomercijalnog lovi{ta i poslove te djelovanje takve lova~ke udruge radi lak{eg shva}anja problematike. U ovom slu~aju nekomercijalnim lovi{tem smatramo svako lovi{te u kojem je gospodarski kapacitet lovi{ta takav da lova~koj udruzi ne omogu}ava nikakve dodatne prihode od bavljenja, na primjer lovnim turizmom ili prometom divlja~i i njezinih dijelova u smislu trgovine (za koje djelatnosti se treba dodatno registrirati), ve} samo omogu}ava ~lanovima udruge, kao ovla{tenicima prava lova, provo enje radnji i poduzimanje mjera uzgoja, za{tite, lova i kori{tenja divlja~i i njezinih dijelova, {to su ujedno i poslovi te djelovanje takve lova~ke udruge. divlja~i koja se mo`e uzgajati u predmetnom lovi{tu, a sitna divlja~ je i osnovna divlja~ u ve}ini lovi{ta Hrvatskog zagorja. Napravljena je analiza prihoda koje smo podijelili na redovne i izvanredne, tro{kova koje smo podijelili na fiksne i varijabilne te rada na ispunjavanju obveza ovla{tenika prava lova. za provedbu lovnogospodarske osnove za analiziranu lovnu godinu s propisanim aktivnostima ~lanova lova~kog dru{tva po pitanju provo enja radnji i poduzimanja mjera uzgoja, za{tite, lova i kori{tenja divlja~i i njezinih dijelova. Nadalje, u svrhu analize napravljena je sljede}a podjela: I. PRIHODI 1. Redovni: prihodi od ~lanarine; 2. Izvanredni: prihodi od upisnine, prihodi vezani uz djelatnosti lovnog strelja{tva, prihodi od uporabe lova~kog doma, prihodi od donacija i sponzorstava, prihodi vezani uz isplatu od{teta radi {tete na divlja~i. II. RASHODI/TRO[KOVI 1. Fiksni: tro{kovi lovozakupnine tro{kovi provedbe lovnogospodarske osnove, tro{kovi lovo~uvarske slu`be, transferna sredstva dio ~lanarine i upisnine koji se proslje i Hrvatskom lova~kom savezu; 2. Varijabilni: tro{kovi vezani uz obveze ovla{tenika prava lova u svezi s provedbom radnji i poduzimanja mjera uzgoja, za{tite, lova i kori{tenja divlja~i i njezinih dijelova (izgradnja i odr`avanje lovnotehni~kih i lovnogospodarskih objekata, naknada {tete od divlja~i, prihrana i prehrana divlja~i, nabava i kori{tenje pasa za lov, nabava divlja~i), tro{kovi organizacije lovnog strelja{tva (municija, glineni golubovi, osiguranje streljane), administrativno financijski tro{kovi (dnevnice, putni ra~uni, izdatak za usluge FINA-e), ostali materijalno financijski tro{kovi (odr`avanje lova~kog doma, re`ije, uredski materijal, po{tanske i telefonske usluge, gorivo, sitni inventar i drugo). 506

49 M. Vodol{ak, D. Kri`aj: ANALIZA FINANCIJSKIH POKAZATELJA PRI KORI[TENJU PRAVA LOVA... [umarski list br. 9 10, CXXIX (2005), OBRADA PODATAKA I REZULTATI RADA Data processing and results Op}i podaci o udruzi i lovi{tu: Lova~ko dru{tvo Kuna Pregrada, u analiziranom razdoblju imalo je 66 ~lanova lovaca, 5 lovaca pripravnika sta`ista te 1 novog ~lana s polo`enim lova~kim ispitom. Dru{tvena ~lanarina iznosila je 450,00 kn, `upanijska 50,00 kn, a savezna 200,00 kn. Za pripravnike je dru{tvena ~lanarina iznosila 300,00 kn, a novi lovci morali su uplatiti jo{ i 200,00 kn upisnine u Hrvatski lova~ki savez te 50,00 kn upisnine lova- ~ki savez. vrsta divlja~i LPP (ha) mati~ni fond obavljeni odstrjel lanadi 6 grla srna obi~na `enskih 8 grla ukupno 22 grla mu{kih 8 grla zec obi~ni komada fazan obi~ni kljunova Srna obi~na: Lova~ko dru{tvo Kuna Pregrada ovla{tenik je prava lova u zajedni~kom otvorenom lovi{tu broj 3. Pregrada, ukupne povr{ine 5774 ha i lovne povr{ine 4053 ha. Lovi{te je pogodno i uglavnom namijenjeno prirodnom uzgoju srne, zeca i fazana kao glavnih vrsta divlja~i, dok se tr~ka i divlja patka javljaju u manjem broju te ih je potrebno unositi iz umjetnog uzgoja. Lovnoproduktivne povr{ine, mati~ni fondovi te obavljeni odstrjel (u analiziranoj godini) za glavne vrste divlja~i iznose: a prema propisu Lovnogospodarske osnove potrebne koli~ine i vrsta hrane kao i mjere ure enja lovi{ta, u lovnoj godini 2001/02., su kako slijedi: P r i h r a n a i p r e h r a n a d i v l j a ~ i Prihrana (kg) Prehrana (kg) Lovna Vrsta Odstupanja Vrsta Odstupanja godina Plani- Ostva- Plani- Ostva- Napo- hrane +/- Obraz- nasada +/- Obrazmena (razdoblje) rano reno rano reno (kg) % lo`enje (ha) % lo`enje So~na Zob 0,3 Ukupno Kabasta Kelj 0,2 je Prema 01. travnja Zrnata Lucerka 0,6 zasijano stvarnim do Ko{nja 2200 ~hv potrebama 31. o`ujka Sila`a ,0 livada kukuruza Smjesa Sol M j e r e u r e i v a n j a l o v i { t a Lovnogospodarski i lovnotehni~ki objekti Lovna Izgradnja Odr`avanje godina Vrsta Jed. Odstupanja Odstupanja Plani- Ostva- Plani- Ostva- Napo- (razdoblje) objekta mjer. +/- Obrazrano reno mena +/- Obraz- rano reno % lo`enje % lo`enje Hranili{te Kom travnja Soli{te Kom do Lova~ka 31. o`ujka staza Km Visoka ~eka Kom Zec obi~ni: Imaju}i u vidu vegetaciju koja je po vrstama i koli- ~ini obilna u lovi{tu te ve}i broj hranili{ta koja }e se u lovi{tu nalaziti, a napose za sitnu pernatu divlja~, nema potrebe ze~eve posebno prihranjivati niti za iste osiguravati bilo kakvu hranu. Izuzetno, ako uslijedi zima sa dubokim snijegom (preko 20 cm) koji }e trajati na tlu vi{e od 8 dana, potrebno je u lovi{te iznijeti sijena i razbacati ga uz grmlje i `ivice, ali ne u velikim koli~inama jer bi ga nove snje`ne oborine opet zametnule, potrebno je skidati 507

50 M. Vodol{ak, D. Kri`aj: ANALIZA FINANCIJSKIH POKAZATELJA PRI KORI[TENJU PRAVA LOVA... [umarski list br. 9 10, CXXIX (2005), imelu i postavljati je u lovi{tu na mjesta hranjenja kao izvor vitamina i minerala, te je potrebno izlo`iti zrnatu hranu (kukuruz, zob, je~am), 0,05 kg/dan, neovr{enu, koja se prive`e na stablo na visini 1 metar da visi prema dolje. Umjesto razbacivanja sijena mo`e dobro poslu`iti i grmlje koje se uz rubove {uma i `ivica mo`e nasje}i i ostaviti le`ati. Od grmlja zec }e najradije jesti ivu, vrbu, trepetljiku, brezu, topolu i druge vrste meke bjelogorice koja raste u lovi{tu, osim johe. P r i h r a n a i p r e h r a n a d i v l j a ~ i Prihrana (kg) Prehrana (kg) Lovna Vrsta Odstupanja Vrsta Odstupanja Napogodina Plani- Ostva- Plani- Ostvahrane +/- Obraz- nasada +/- Obraz- mena (razdoblje) rano reno rano reno (kg) % lo`enje (ha) % lo`enje travnja Kukuruz, Remiza od do zobi dr ~hv Kabasta M j e r e u r e i v a n j a l o v i { t a Lovnogospodarski i lovnotehni~ki objekti Lovna Izgradnja Odr`avanje Napogodina Vrsta Jed. Odstupanja Odstupanja Plani- Ostva- Plani- Ostva- mena (razdoblje) objekta mjer. +/- Obrazrano reno +/- Obraz- rano reno % lo`enje % lo`enje travnja do 31. o`ujka Hranili{te Kom Fazan obi~ni: Iz financijskog plana udruge prikupljeni su sljede}i podaci: I. PRIHODI 1. Redovni: prihodi od ~lanarine: akontacija ~lanarine 67*450,00=30.150,00 kn ~lanarina dru{tva 72*450,00=32.400,00 kn ,00 kn 2. Izvanredni: prihodi od upisnine: upisnina novih ~lanova u HLS 1*200,00= 200,00 kn novi sta`isti 5*750,00= 3.750,00 kn 3.950,00 kn ostali prihodi nisu zabilje`eni Prihodi ukupno: ,00 kn II. TRO[KOVI 1. Fiksni: tro{kovi lovozakupnine 7.930,00 kn tro{kovi provedbe lovnogospodarske osnove 2.284,00 kn tro{kovi lovo~uvarske slu`be 1.000,00 kn transferna sredstva: 1. ~lanarina HLS-u 72*200,00 = ,00 kn 2. upisnina u HLS 1*200,00 = 200,00 kn 3. novi sta`isti 5*500,00 = 2.500,00 kn 4. ~lanarina LSKZ@-e 72*50,00= 3.600,00 kn 5. upisnina u LSKZ@-e 1*50,00= 50,00 kn ,00 kn

51 M. Vodol{ak, D. Kri`aj: ANALIZA FINANCIJSKIH POKAZATELJA PRI KORI[TENJU PRAVA LOVA... [umarski list br. 9 10, CXXIX (2005), Varijabilni: tro{kovi vezani uz obveze ovla{tenika prava lova u svezi provedbi radnji i poduzimanja mjera uzgoja, za{tite, lova i kori{tenja divlja~i i njezinih dijelova: 1. nabavka divlja~i ,00 kn 2. osiguranje {teta od divlja~i 7.300,00 kn administrativno-financijski tro{kovi 3.285,00 kn ostali materijalno financijski tro{kovi 5.000,00 kn ,00 kn ostali tro{kovi nisu zabilje`eni Tro{kovi ukupno: ,00 kn Razlika prihoda i tro{kova iznosi ,00 kn. Na temelju provedene analize dobiveni su podaci o ukupnim godi{njim prihodima predmetnog Lova~kog dru{tva u iznosu od ,00 kuna, te ukupnih tro{kova u iznosu od ,00 kuna, pa je za analiziranu lovnu godinu Lova~ko dru{tvo poslovalo s pozitivnom razlikom odnosno dobiti u iznosu od 2.221,00 kuna. Ovdje smatramo potrebnim napomenuti i odredbu ~lanka 5. Zakona o udrugama kojim je propisano: 1. Udruga mo`e od osnutka obavljati djelatnosti kojima se ostvaruju njeni ciljevi utvr eni statutom. 2. Uz djelatnosti iz stavka 1. ovoga ~lanka, udruga mo`e obavljati djelatnost kojom se stje~e prihod, sukladno zakonu. 3. Udruga je samostalna u ostvarivanju svojih ciljeva utvr enih statutom. 4. Djelatnosti iz stavka 1. i 2. ovoga ~lanka udruga ne smije obavljati radi stjecanja dobiti za svoje ~lanove ili tre}e osobe. Ako u obavljanju djelatnosti udruga ostvari dobit, ona se mora sukladno statutu udruge koristiti isklju~ivo za obavljanje i unaprje- enje djelatnosti udruge, kojima se ostvaruju njeni ciljevi utvr eni statutom. Iz odredbi je vidljivo da ako Udruga i ostvari dobit mora je koristiti sukladno statutu u gore navedene svrhe. Me utim, u opisu varijabilnih tro{kova vezanih uz obveze ovla{tenika prava lova u svezi s provedbom radnji i poduzimanja mjera uzgoja, za{tite, lova i kori- {tenja divlja~i i njezinih dijelova, navedene su i druge stavke, a ne samo osiguranje {tete od divlja~i i nabavka divlja~i koje su jedine prikazane nov~ano u rashodima Kori{tenje prava lova za ovla{tenika predstavlja Zakonom o lovu odre ena prava i obveze. Ako je ovla- {tenik prava lova lova~ka udruga, obvezuju ga i odredbe Zakona o udrugama. U slu~aju da se `eli ostvariti dobit putem nekog oblika lovnog turizma, lovoovla{tenik je, prema odredbama Zakona o turisti~koj djelatnosti ( Narodne novine broj 8/96 i 76/98), du`an organizaciju i posredovanje prepustiti putni~koj agenciji, 6. RASPRAVA Discussion 7. ZAKLJU^AK Conclusion Udruge. Ostale obveze nisu prikazane u kunskom iznosu iz sljede}ih razloga: izgradnja i odr`avanje lovnogospodarskih i lovnotehni~kih objekata provodi se dragovoljnim radom ~lanova udruge ili su vrednovani bodovima koji ~lanu udruge pru`aju odre ena prava (ve}i odstrjel, odstrjel trofejnog primjerka i sli~no), a odre eni su Statutom udruge. Materijal za izgradnju objekata tako er priskrbljuju sami ~lanovi udruge; prihrana i prehrana divlja~i provode se po sli~nom na~elu, odnosno pojedini lovci ili skupine lovaca zadu`eni su za odre ena hranili{ta i soli{ta te ih moraju uvijek odr`avati popunjenima, a popunjavanje se obavlja gotovo isklju~ivo vlastitim proizvodima, jer velika ve}ina lovaca posjeduje povr{ine s nekom poljoprivrednom kulturom te hranu za divlja~ osiguravaju iz vlastitih prinosa i pri~uve; u svezi s psima za lov, dru{tvo obi~no poma`e pri kupnji psa, no na ~lanu ostaje {kolovanje psa. Tro{- kove ispita i cijepljenja uglavnom snosi dru{tvo, no rad s psom je isklju~ivo na teret ~lana. Iz svega gore navedenoga vidljivo je da se u predmetnoj Udruzi, kao i u ve}ini lova~kih udruga, ljudski rad ne vrednuje u kunama ve} eventualno u bodovima koji opet daju imatelju odre ena prava samo u okviru obavljanja djelatnosti udruge, a odre ena su Statutom udruge. Radi toga {to nisu nov~ano iskazane, takve aktivnosti se niti ne ura~unavaju u tro{kove udruge, pa prikazani tro{kovi iznose samo dio stvarnih tro{kova udruge, odnosno postignuta dobit nije realna. a eventualni promet divlja~i i njezinih dijelova u smislu trgovine reguliran je Zakonom o trgovini ( Narodne novine broj 11/96, 75/99, 62/01 i 109/01) te ga je potrebno registrirati, no u takvim slu~ajevima vi{e ne mo`emo govoriti o nekomercijalnim lovi{tima. Kod lovi{ta u kojima brojno stanje divlja~i omogu}ava ovla{teniku prava lova, lov i kori{tenje divlja~i i njezinih dijelova samo za vlastite potrebe, prihode predstav- 509

52 M. Vodol{ak, D. Kri`aj: ANALIZA FINANCIJSKIH POKAZATELJA PRI KORI[TENJU PRAVA LOVA... [umarski list br. 9 10, CXXIX (2005), lja gotovo isklju~ivo ~lanarina u lova~koj udruzi, a tro{kovi se podmiruju iz tako prikupljenih sredstava. Mnogi stvarni tro{kovi u kori{tenju prava lova uop}e se ne prikazuju kao tro{kovi/rashodi, budu}i da se podmiruju radom ~lanova ili vlastitim sredstvima ~lanova udruge, a eventualno se nadokna uju pogodnostima u sklopu djelatnosti udruge. Kao jedino legalno rje{enje podmirenja slu~ajnih nepredvi enih ve}ih tro{kova preostaje samo pove}anje ~lanarine :Zakon o lovu ( Narodne novine broj 10/94, 22/94, 29/99, 76/99, 14/01 i 4/02) 1995.:Pravilnik o sadr`aju, na~inu izrade i postupku dono{enja, odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divlja~i i programa za{tite divlja~i ( Narodne novine broj 53/95) 1996.:Zakon o turisti~koj djelatnosti ( Narodne novine broj 8/96 i 76/98) 1996.:Zakon o trgovini ( Narodne novine broj 11/96, 75/99, 62/01 i 109/01) 8. LITERATURA References 2001.:Zakon o udrugama ( Narodne novine broj 88/01 i 11/02) Lovnogospodarska osnova za zajedni~ko otvoreno lovi{te broj 3. Pregrada Plan rada stru~ne slu`be za provedbu lovnogospodarske osnove za lovnu godinu 2001/02. Financijski plan Lova~kog dru{tva Kuna Pregrada za lovnu godinu 2001/02. SUMMARY: In the Krapinsko-zagorska district there are 39 hunting societies registered in accordance with law regulations, with the purpose of using the right to hunt within the hunting grounds of the district, where small game is mainly also the primary game. In the majority of hunting grounds the game reserves meet the requirements only of authorized hunters, so these hunting grounds cannot be declared as commercially profitable. The hunting society Kuna from Pregrada was the base for financial indexes, with a hunting year that should show the number of small game that could be raised in the hunting ground (its economic capacity). The results of the analysis show that incomes of the society exceed outgoings for only 3,5 %, but the expenses do not include the value of work or real expenses of the members in fulfilling their rights and duties within the society. The expenses include only outgoings paid in cash. Due to the analysis, the only legal solution to cover accidental unforeseeable major expenses of such society is only the increase of membership subscriptions. K e y w o rd s : hunting society, hunters, financial resources 510

53 STRU^NI ^LANCI PROFESSIONAL PAPERS UDK 630* [umarski list br. 9 10, CXXIX (2005), PRIMJENA NOVIH FITOSANITARNIH MJERA U ME\UNARODNOM PROMETU DRVENOM AMBALA@OM APPLICATION OF THE NEW PHYTOSANITARY MEASURES FOR WOOD PACKAGING MATERIAL IN THE INTERNATIONAL TRADE Goran VIDEC* SA@ETAK: Za{tita bilja u {umarstvu, sukladno europskim i svjetskim trendovima, poprima sve ve}e zna~enje, koje }e u budu}nosti biti jo{ i ve}e, obzirom da nam se o~uvanje biodiverziteta i vitalitet {ume, tog najkompleksnijeg ekosustava na Zemlji, name}u kao osnovne odrednice odr`ivog gospodarenja. U svrhu smanjenja rizika uno{enja i {irenja karantenskih {tetnih organizama putem drvenog materijala za pakiranje, Sekretarijat Me unarodne konvencije o za{titi bilja (IPPC) izradio je Me unarodni standard za fitosanitarne mjere broj 15 (ISPM No. 15), kojim se odre uju fitosanitarne mjere za{tite drva. Po{tivaju}i preuzete obveze na me unarodnoj razini, Republika Hrvatska je u svoje zakonodavstvo ugradila smjernice prihva}enog standarda i to u obliku Pravilnika o fitosanitarnim uvjetima kojima mora udovoljavati drveni materijal za pakiranje u me unarodnom prometu (NN 40/05). Primjena novih smjernica u praksi prioritet je koji zahtijeva anga`man svih raspolo`ivih snaga, kako bi se osigurao udio u zajedni~kom europskom i svjetskom tr`i{tu, {to je osnovna pretpostavka opstanka i razvoja. K l j u ~ n e r i j e ~ i : ISPM 15, fitosanitarne mjere, za{tita drva, drveni materijal za pakiranje Posljednjih stotinjak godina stvaranjem jakih ekonomsko-gospodarskih svjetskih sila intenzivirali su se trgovinski tokovi i kolanje razli~itih vrsta robe, poglavito na interkontinentalnoj razini, te se shodno tome pove}ao i broj vektora, odnosno prijenosnika {tetnih organizama, kao i rizik prijenosa preko njihovih prirodnih barijera (oceana, mora, planina, rijeka, pustinja i sl.). Kolanje robe samo je jedan od ~imbenika prijenosa i {irenja razli~itih vrsta {tetnih organizama. Nikako ne smijemo zaboraviti da i sam ~ovjek svojim aktivnostima (ne)namjerno pridonosi introdukciji stranih vrsta organizama u nove ekosustave, kao npr. gradnjom * Goran Videc, dipl. ing., Ministarstvo poljoprivrede, {umarstva i vodnoga gospodarstva, Zagreb, Ulica grada Vukovara 78, Zagreb. 1. UVOD Introduction kanala (Panamski, Sueski), odnosno neizravnim djelovanjem preko aktivnosti koje dovode do globalnih promjena klimatskih prilika ~ime se za pojedine vrste organizama stvaraju povoljni uvjeti za njihovo premje- {tanje prirodnim putem. Ulaskom Republike Hrvatske u WTO i pribli`avanjem svjetskim i europskim asocijacijama, uvelike se pove}ava promet svih vrsta proizvoda, pa tako i proizvoda koji su predmet nadzora prema Pravilniku o zdravstvenoj kontroli bilja i kontroli sredstava za za{titu bilja u prometu preko dr`avne granice (NN 22/04, NN 25/04, NN 60/04, NN 101/04). U daljnjem tekstu osvrnut }emo se posebice na opasnost od uno{enja karantenskih {tetnih organizama u po{iljkama gdje se koristi drvena ambala`a, odnosno drveni materijal za pakiranje. 511

54 G. Videc: PRIMJENA NOVIH FITOSANITARNIH MJERA U ME\UNARODNOM PROMETU... [umarski list br. 9 10, CXXIX (2005), POVOD ZA DONO[ENJE STANDARDA Motive for adoption of the standard Posljednjih desetak godina razli~ite vrste karantenskih {tetnika po~ele su se sve ~e{}e pojavljivati daleko od svojih uobi~ajenih areala. Tako su vrste karakteristi- ~ne za sredi{nju i isto~nu Aziju dijagnosticirane na istoku SAD-a i Kanade, vrste iz Europe i Afrike u Australiji, na Novom Zelandu i sl. Poja~anim pra}enjem novounesenih vrsta primije}eno je da je glavni vektor istih drvena ambala`a, odnosno drveni materijal za pakiranje. Karantenskim {tetnim organizmom smatra se {teto- ~inja koja je potencijalno {tetna za gospodarstvo zemlje, koja jo{ ne postoji u Republici Hrvatskoj ili je ograni~eno pro{irena i koja radi sprje~avanja njena uno{enja ili pro{irenja zahtijeva poduzimanje posebnih postupaka za suzbijanje ili iskorjenjivanje. Potencijalno djelovanje unesenog karantenskog {tetnog organizma mo`emo podijeliti u tri kategorije, i to: ekolo{ki, genetski i patolo{ki utjecaj. Ekolo{ki utjecaj ogleda se u potiskivanju udoma}enih vrsta organizama putem konkurentnog odnosa pri izboru hrane i pove}ane grabe`ljivosti, jer poznato je da su introducirane vrste organizama agresivnije i prilagodljivije u izboru hrane, {to je i razumljivo s pozicije odr`anja populacije. Pod genetskim utjecajem podrazumijeva se razrje enje i/ili gubitak lokalno prilago enih genetskih baza, odnosno spontano stvaranje novih me uvrsnih hibrida. Patolo{ki utjecaj rezultat je zaraze udoma}enih vrsta razli~itim parazitskim organizmima, kao {to su bakterije, virusi i razli~ita gljivi~na oboljenja. Spomenut }emo samo dva, prema podacima mnogih u svijetu, najva`nija i najopasnija karantenska {tetna organizma Anoplophora glabripennis (Motschulsky) zvjezdano nebo i Bursaphelenchus xylophilus (Steiner & Buhrer) borova nemetoda, ~ije {irenje van njihova prirodnog areala, preko drvenog materijala za pakiranje, je i doprinijelo dono{enju standarda. Anoplophora glabripennis (Motschulsky), kao jedan od najnovijih karantenskih {tetnih organizama (od god. na A1 karantenskoj listi), prirodno je rasprostranjena u isto~noj Aziji, a od godine registrirana je i na podru~ju SAD-a (New York, Chicago) gdje je utvr ena u parkovima. Prema zadnjim podacima u navedenim gradovima i njihovoj okolici osu{ilo se zbog napada strizibube nekoliko desetaka tisu}a stabala razli~itih vrsta drve}a (topola, javor, divlji kesten, vrba, jasen, dud, kru{ka i dr.) obzirom da je navedena strizibuba izuzetno prilagodljiva u izboru hrane. Prema spoznajama, u SAD je do{la iz Kine i to drvenom ambala`om u kojoj su bili transportirani strojevi. Drugi izuzetno opasan {tetnik je borova nematoda Bursaphelenchus xylophilus (Steiner et Buhrer). Nematoda napada razli~ite vrste borova (Pinus sp.) od kojih su za podru~je Europe i na{e krajeve najzna~ajnije vrste Pinus nigra, Pinus sylvestris i Pinus pinaster. Postoje opre~ni podaci o opasnosti od nematode za vrste iz porodice Larix, Abies i Picea. Va`no je naglasiti da u {irenju te opasne nematode va`nu ulogu imaju vektori iz porodice Monochamus spp. koji su prijenosnici nematode. U Europi je navedena nematoda za sada dijagnosticirana samo na podru~ju Portugala (1999. god) na primorskom boru, te su u cilju suzbijanja njezina daljnjeg {irenja primijenjene izrazito stroge fitosanitarne mjere, odnosno mjere eradikacije. U nekim zemljama Europe (Francuska, Austrija, Finska, Norve{ka, [vedska) utvr- ena je prisutnost jedne druge nematode pod nazivom Bursaphelenchus mucronatus (Mamya & Enda), ali ista nije patogena i ne predstavlja opasnost. Obzirom da se pove}ao intenzitet interkontinentalnog {irenja karantenskih {tetnih organizama na bilju i biljnim proizvodima, i to ponajprije putem drvene ambala`e nad kojom nije obavljan nikakav nadzor, Me unarodna organizacija za za{titu bilja (IPPC) je po~etkom godine u suradnji sa Svjetskom trgovinskom organizacijom (WTO), Svjetskom organizacijom za hranu i poljoprivredu (FAO) i 9 regionalnih Organizacija za za{titu bilja pripremila i usvojila Me unarodni standard za fitosanitarne mjere broj 15 (ISPM No. 15) kojim se propisuju minimalne fitosanitarne mjere za{tite drvenog materijala za pakiranje i regulira prometovanje istim u me unarodnom prometu. Kako bi na{im gospodarstvenicima omogu}ila ravnopravan status na svjetskom tr`i{tu u pogledu udovoljavanja svih zahtjeva kakvo}e drvenog materijala za pakiranje i plasman hrvatskih proizvoda u vlastitoj ambala`i, Republika Hrvatska je tijekom godine, kao ~lanica Europske organizacije za za{titu bilja (EPPO), a time i Me unarodne konvencije o za{titi bilja (IPPC), ugradila u svoje zakonodavstvo smjernice prihva}enog standarda i to u obliku Pravilnika o fitosanitarnim uvjetima kojima mora udovoljavati drveni materijal za pakiranje u me unarodnom prometu (NN 40/05). Navedeni Pravilnik je u potpunosti uskla- en s me unarodnim standardom i direktivama Europske komisije (2000/29/EC, 2004/102/EC), te se kao takav primjenjuje u Republici Hrvatskoj od 6. travnja godine. 512

55 G. Videc: PRIMJENA NOVIH FITOSANITARNIH MJERA U ME\UNARODNOM PROMETU... [umarski list br. 9 10, CXXIX (2005), Tretiranje drvenog materijala za pakiranje Treatment of the wood packaging material Toplinsko tretiranje (me unarodna oznaka HT) je postupak kojim se drvo postupno zagrijava sve dok se ne postigne minimalna temperatura u sredini elementa od 56 ºC i to najmanje u trajanju od 30 minuta. Navedena temperatura i vrijeme rezultat su vi{egodi{njih istra`ivanja i predstavljaju letalnu 3. OSNOVNE ODREDNICE STANDARDA Basic points of the standard Sukladno me unarodnom standardu, ako to zahtijeva zemlja uvoznica, drveni materijal za pakiranje (palete, sanduci, kutije, okviri, nosa~i, pregrade, obloge i svi drugi proizvodi koji tijekom primarne prerade nisu bili podvrgnuti zagrijavanju, tlaku ili lijepljenju) mora udovoljavati minimalnim fitosanitarnim mjerama koje propisuje ISPM No. 15. Radi uni{tavanja {tetnih organizama u drvenom materijalu za pakiranje propisani su postupci tretiranja kojima se isti uni{tavaju, a u cilju onemogu}avanja prijenosa {tetnih organizama na velike udaljenosti. Trenutno su na temelju znanstvenih istra`ivanja odobrena samo dva postupka tretiranja, i to toplinsko tretiranje (HT heat treatment), te fumigacija metilbromidom (MB). Valja napomenuti da je sukladno zahtjevima zemlje uvoznice mogu}e primjenjivati i neke druge postupke tretiranja (npr. KD kiln-drying ili CPI chemical pressure impregnation) ukoliko se istima posti`u uvjeti propisani za toplinsko tretiranje (heat treatment). Tablica 1. Minimalni uvjeti za provo enje tretiranja metilbromidom Table 1 The minimum standards for methyl bromide fumigation treatment Temperatura (Temperature) Doza (g/m³) (Dossage) 3.2. Ozna~avanje tretiranog drvenog materijala za pakiranje Marking of the treated wood packaging material U svrhu {to br`eg protoka robe i smanjenja administracije, odnosno papirologije koja prati drveni materijal tretiran jednom od ranije spomenutih metoda potrebno je da isti bude ozna~en i slu`benom oznakom. Pod slu`benom oznakom se podrazumijeva `ig ili druk~ija trajna oznaka koja je me unarodno priznata, a upotrebljava se za potvr ivanje fitosanitarnog statusa drvenog materijala za pakiranje. Takva oznaka treba biti pravokutnog oblika, naj~e{}e crne boje i sadr`avati simbol Me unarodne konvencije o za{titi bilja (IPPC), Minimalna koncentracija (g/m³): (Minimum concentration) 0,5h 2h 4h 16h 21 ºC > ºC > ºC > temperaturu u minimalnom vremenskom trajanju izlo`enosti za ve}inu porodica karantenskih {tetnih organizama (Anobiidae, Bostrichidae, Buprestidae, Cerambycidae, Curculionidae, Isoptera, Lyctidae, Oedemeridae, Scolytidae, Siricidae i dr.). Fumigacija metilbromidom (me unarodna oznaka MB) postupak je koji se provodi u zatvorenom prostoru u kontroliranim uvjetima, gdje se u odre enom vremenskom intervalu drveni materijal izla`e djelovanju odre ene koncentracije metilbromida, u cilju sterilizacije ambala`e. Prilikom obavljanja fumigacije metilbromidom potrebno je udovoljiti minimalnim uvjetima da temperatura pri kojoj se obavlja tretiranje ne bude ni`a od 10 ºC niti vrijeme tretiranja kra}e od 16 sati. Ova metoda slu`beno je potvr ena unato~ ~injenici da je uporaba metilbromida Montrealskim sporazumom iz godine ograni~ena (u Hrvatskoj je uporaba dozvoljena do 31. prosinca godine), jer je za isti utvr eno da razaraju}e djeluje na ozonski omota~. No, s obzirom da jo{ uvijek nije otkriveno zamjensko tretiranje za metilbromid, a koje ne bi bilo selektivno, odrednicama tog istog sporazuma dopu{tena je ograni- ~ena i kontrolirana uporaba metilbromida u svrhu sterilizacije drvenog materijala za pakiranje. Svakako treba naglasiti da tretiranje metilbromidom treba biti drugi izbor, poglavito u slu~aju gdje postoje uvjeti za toplinsko tretiranje. Uz ranije navedena tretiranja sav drveni materijal treba biti okoran (DB debarked), odnosno u potpunosti bez kore, jer kora predstavlja i na tretiranom materijalu (iako s malim postotkom vjerojatnosti zbog lo{ih `ivotnih uvjeta za {tetnika nastalih uslijed tretiranja) potencijalnog doma}ina {tetnog organizma. ISO code dr`ave, jedinstveni broj proizvo a~a ambala`e koji dodjeljuje nacionalna organizacija za za{titu bilja (u RH to je Ministarstvo poljoprivrede, {umarstva Slika 1. Slu`bena oznaka Republike Hrvatske Fig 1 Official mark Republic of Croatia 513

56 G. Videc: PRIMJENA NOVIH FITOSANITARNIH MJERA U ME\UNARODNOM PROMETU... [umarski list br. 9 10, CXXIX (2005), i vodnoga gospodarstva) te me unarodnu kraticu primijenjenog postupka. Osim navedenih osnovnih dijelova svake slu`bene oznake, nacionalna organizacija za za{titu bilja mo`e dozvoliti dodavanje i drugih kratica ili podataka za identifikaciju odre ene partije proizvoda, pod uvjetom da se time ne stvaraju nejasno}e i ne dovodi u nedoumice. Tako er valja ista}i da nisu propisane minimalne, odnosno maksimalne dimenzije za veli~inu oznake, ve} je potrebno da svaka oznaka udovoljava me unarodno propisanim uvjetima: da bude ~itljiva, postojana i neprenosiva, da je postavljena na vidljivo mjesto, kad je to mogu}e, na dvije nasuprotne vertikalne strane drvenog materijala za pakiranje, da bude pravokutnog oblika, da ne bude crvene ili naran~aste boje (preporu~ljivo je da bude crne boje) Postoji vi{e na~ina ozna~avanja, od kojih svakako treba ista}i ozna~avanje putem pe~ata navla`enog tintom, kao jednog od najjednostavnijih, najbr`ih i najekonomi~nijih na~ina. Uz ozna~avanje pe~atom primjenjuju se i razli~iti na~ini bojanja tintom uz uporabu matrice, te upaljivanje oznaka u drveni materijal za pakiranje. Ozna~avanje drvenog materijala za tretiranje mogu obavljati samo pravne, odnosno fizi~ke osobe kojima je to sukladno va`e}em Pravilniku o fitosanitarnim uvjetima kojima mora udovoljavati drveni materijal za pakiranje u me unarodnom prometu dopustila nacionalna organizacija za za{titu bilja, odnosno resorno Ministarstvo. Svakako treba naglasiti da je dozvoljeno ozna~avanje samo onog drvenog materijala za pakiranje za koji se posjeduje valjana potvrda (certifikat) o obavljenom tretiranju dobivena od registrirane tvrtke koja je primijenila odobreni postupak tretiranja. No, sav drveni materijal nije mogu}e zbog njegovih dimenzija ni ozna~iti. Uz izuzetno malene primjerke drvenog materijala za pakiranje na koje nije mogu}e aplicirati ~itljivu oznaku, potrebno je prilo`iti certifikat o provedenom tretiranju za predmetni materijal, odnosno fitosanitarni certifikat Revizija i provo enje inspekcijskog nadzora ovla{tenih tvrtki Audit and inspection of the accredited companies Glede visokih standarda koje pred proizvo a~e drvenog materijala za pakiranje stavlja me unarodni standard, jasno je da je nad provo enjem postupaka tretiranja i ozna~avanja drvenog materijala za pakiranje potrebno provoditi stalni nadzor. Drugim rije~ima potrebno je najmanje jednom godi{nje izvr{iti fitosanitarni pregled pravne/fizi~ke osobe radi provjere primjenjuju li se postupci tretiranja i ozna~avanja drvenog materijala za pakiranje sukladno donesenom Pravilniku i me unarodnom standardu, to jest ispunjava li pravna ili fizi~ka osoba nu`ne uvjete propisane za pravilno obavljanje postupaka tretiranja ili/i ozna~avanja. Ukoliko se prilikom obavljanja fitosanitarnog pregleda ili na ulaznoj postaji zemlje uvoznice primijete neke nepravilnosti na ozna~enom drvenom materijalu za tretiranje, o istima }e najhitnije biti obavije{tena i fitosanitarna inspekcija. Izlaskom na teren i povratnim sustavom pretrage preko jedinstvenog broja na oznaci, fitosanitarna inspekcija }e locirati pravnu/fizi~ku osobu koja je izvr{ila ozna~avanje drvenog materijala za pakiranje, te preko njezine dokumentacije i pravnu/- fizi~ku osobu koja je izvr{ila tretiranje iste te nalo`iti istoj otklanjanje uo~enih nepravilnosti. Logi~nim se name}e ~injenica da }e se kod takvih tvrtki provoditi u~estalija revizija (svakih 1 3 mjeseca) kako bi se utvrdilo da su sve nepravilnosti uklonjene i da do istih ne}e vi{e dolaziti. Razumljivo je da }e u~estalim kr{enjem odrednica Pravilnika i me unarodnog standarda, tvrtka snositi dodatne i nepotrebne tro{kove, te time sasvim sigurno ne}e pridonositi vlastitoj reputaciji. Valja ista}i da je europska i svjetska praksa da se toleriraju maksimalno dvije nepravilnosti, koje se sankcioniraju izrazito visokim nov~anim kaznama, dok se prilikom tre}e uo~ene nepravilnosti oduzima ovla{tenje za obavljanje postupaka tretiranja ili/i ozna~avanja. Ovdje je dobro spomenuti da }e i tvrtke izvoznici na ulaznoj postaji u drugu zemlju biti sankcionirane ukoliko se u njihovim po{iljkama utvrde nepravilnosti na drvenom materijalu za pakiranje. Stoga nije suvi{no skrenuti pozornost istima da svakako vode ra~una gdje kupuju drveni materijal za pakiranje. 4. PRAKTI^NA PRIMJENA STANDARDA Practical application of the standard 4.1. Pote{ko}e u implementaciji standarda The difficulties in the standard implemantation Naravno da su se pojavom standarda pojavile i odre- ene te{ko}e u njegovoj primjeni glede velikog broja nerazvijenih zemalja i zemalja u razvoju nije u trenutku usvajanja bio spreman u cijelosti implementirati nove fitosanitarne zahtjeve. Stoga je u cilju {to lak{e implementacije stavljeno na raspolaganje samim zemljama 514

57 G. Videc: PRIMJENA NOVIH FITOSANITARNIH MJERA U ME\UNARODNOM PROMETU... [umarski list br. 9 10, CXXIX (2005), potpisnicama Me unarodne konvencije o za{titi bilja, da sukladno vlastitim mogu}nostima implementiraju predmetni standard u nacionalno zakonodavstvo. Razvijene zemlje br`e su se organizirale za primjenu standarda, te su samim time potaknule i sve ostale potpisnice standarda da {to br`e ugrade smjernice standarda u nacionalno zakonodavstvo kako bi i nadalje mogle nesmetano sudjelovati u trgovinskim tokovima. Kao naj~e{}e i najva`nije barijere u primjeni predmetnog standarda mo`emo izdvojiti: pove}anje tro{kova uslijed tretiranja, nedostatak informacija o standardu u sektoru drvne industrije, dodatna obuka drvne industrije o registraciji, certifikaciji i sl, 4.2. Primjena standarda u Svijetu Worldwide implemantation of the standard Svakim danom sve je vi{e zemalja na popisu onih koje su implementirale ovaj standard u nacionalno zakonodavstvo i strogo ga provode. Prema dosada{njim podacima preko 70 % potpisnica Me unarodne konvencije o za{titi bilja prihvatile su ovaj standard. Naravno da je to nu`no potrebno ukoliko se `eli opstati na svjetskom tr`i{tu. Obzirom na vrijeme od kada se u pojedinim zemljama prilikom uvoza po{iljaka zahtijeva da drveni materijal za pakiranje udovoljava standardu ISPM 15, mo`emo istaknuti sljede}e datume stroge primjene: Novi Zeland 16. travnja god Australija 1. rujna god. Indija 1. studeni god. Brazil, Filipini 1. sije~nja god. EU, Ju`na Afrika, Peru 1. o`ujka god. ^ile, Republika Koreja 1. lipnja god. SAD, Kanada, Mexico 16. rujna god. Kina, Turska 1. sije~nja god. Velik broj zemalja (Indonezija, Hong Kong, Japan, Tajvan, Argentina, Jamajka, Island, Maroko...) nalaze se u postupku usvajanje i implementacije ovog standarda i njegova primjena o~ekuje se u skorije vrijeme. Dobro je ovdje napomenuti da se svaki izvoznik prije izvoza odre ene robe u neku zemlju treba informirati o uvoznim zahtjevima te iste zemlje (bilo kod uvoznika ili nacionalne organizacije za za{titu bilja te zemlje) kako bi {to jednostavnije i br`e, uz najmanje tro{kova, bila izvr{ena razmjena dobara. Zemlje koje jo{ uvijek nisu implementirale predmetni standard, prilikom uvoza po{iljaka tra`e da drveni materijal za pakiranje posjeduje fitosanitarni certifikat kao dokaz fitosanitarne ispravnosti. krivo shva}anje pojma bez papirologije prilikom ovla{}ivanja, nepoznavanje fizi~ke aplikacije oznake, ograni~en pristup i uporaba metil-bromida (Montrealski sporazum), zloporaba slu`bene oznake, skladi{tenje tretiranog drvenog materijala za pakiranje (reinfekcija), provo enje kontrole nad dunnage-om, kao i niz drugih pote{ko}a. Ovo je samo dio barijera s kojima se susre}u zemlje diljem Svijeta, bilo razvijene zemlje ili zemlje u razvoju. Naravno da iste nisu zaobi{le ni na{u zemlju, ali se predanim radom svih zainteresiranih strana poku{avaju na najbolji na~in i rije{iti. Uz primijenjene stroge odredbe me unarodnog standarda, svaka zemlja mo`e postaviti u cilju smanjenja rizika uno{enja i {irenja {tetnih organizama jo{ stro`e fitosanitarne zahtjeve. Stoga }emo se ovdje posebice osvrnuti na uvozne zahtjeve Europske Unije, obzirom da Republika Hrvatska sa zemljama Unije ima najve}u trgovinsku razmjenu dobara. Na samome po~etku treba ista}i da su ~lanice EU od 1. o`ujka godine u punoj mjeri po~ele primjenjivati standard ISPM No.15, te da je isti sadr`an u Direktivama Europske komisije 2000/29/EC i 2004/102/EC. Naravno da i unutar EU postoji razli~ita razina spremnosti za primjenu standarda (posebice kod novih ~lanica), te su stoga i pojedine zemlje privremeno ubla`ile uvozne fitosanitarne zahtjeve (npr. Ma arska je punu primjenu standarda zapo~ela od 1. lipnja godine). Kao osnovne zahtjeve svih zemalja ~lanica EU mo- `emo ista}i da je potrebno da drveni materijal za pakiranje mora biti izra en od okoranog materijala, koji je tretiran odgovaraju}im na~inom, te naravno ozna~en slu`benom oznakom. Naravno da u toj primjeni postoje i odre ene posebnosti, odnosno prijelazna razdoblja za primjenu odre- enih postupaka. Tako valja izdvojiti okoravanje drvenog materijala za proizvodnju drvene ambala`e, koje }e se bez iznimke zahtijevati tek od 1. o`ujka godine. Tako er treba spomenuti i dunnage, koji mnogim zemljama predstavlja ogroman problem poglavito zbog njegove velike prisutnosti u po{iljkama robe. Stoga je za isti tako er predvi eno prijelazno razdoblje do 31. prosinca godine gdje se za isti ne tra`i da bude tretiran i ozna~en (iako se preporu~a), ve} je dovoljno da isti bude u potpunosti bez kore (bark-free) i bez vidljivih otvora (> 3mm), te prisutnosti {tetnih organizama. 515

58 G. Videc: PRIMJENA NOVIH FITOSANITARNIH MJERA U ME\UNARODNOM PROMETU... [umarski list br. 9 10, CXXIX (2005), Popravljanje drvenog materijala za pakiranje Repairing of the wood packaging material Sukladno odrednicama standarda svi sastavni dijelovi drvenog materijala za pakiranje koji su naknadno ugra eni u isti moraju se ponovno tretirati, skinuti postoje}e slu`bene oznake s ambala`e i ponovno po izvr- {enom tretiranju ozna~iti od strane pravne/fizi~ke osobe koja je izvr{ila zamjenu polomljenih dijelova. Pri tome treba obratiti posebnu pozornost na elemente koji se ugra uju. Ako se popravlja tretiranim materijalom potrebno je skinuti stare oznake obavljenog tretiranja, zamijeniti polomljen dio te ponovno ozna~iti drveni materijal za pakiranje. Ukoliko se popravlja netretiranim materijalom, potrebno je skinuti stare oznake obavljenog tretiranja, zamijeniti polomljeni dio, izvr{iti tretiranje cijelog drvenog materijala za pakiranje te ga ponovno ozna~iti. Treba naglasiti da po izvr{enom popravku i obnovi drvenog materijala za pakiranje tvrtka koja je izvr{ila popravak i ozna~avanje istoga preuzima odgovornost da su u isti ugra eni elementi koji su propisano tretirani. Ukoliko je drveni materijal za pakiranje tretiran jednim postupkom (npr. MB), a popravlja se dijelom, odnosno elementom koji je tretiran drugim postupkom (npr. HT), potrebno je cijeli drveni materijal za pakiranje ponovno tretirati jednim postupkom i ponovno ozna~iti oznakom sukladno provedenom tretiranju. Tako er treba ista}i da drveni materijal za pakiranje koji je inozemnog porijekla (s po{iljkom stigao u RH) i koji je tretiran i ozna~en sukladno standardu, ukoliko na njemu nisu obavljani nikakvi popravci ili izmjene, mo`e se slobodno bez ikakvih radnji na istome ponovno staviti u me unarodni promet Dokumentacija Documentation Svaku po{iljku drvenog materijala za pakiranje treba pratiti i pripadaju}a dokumentacija. Tijekom svakog proizvodnog procesa drvenog materijala za pakiranje razlikujemo dvije faze. Prvu fazu koja se odvija prilikom primarne prerade i tretiranja, te drugi dio prilikom sklapanja, odnosno proizvodnje drvene ambala`e. Zapo~et }emo s dokumentacijom same sirovine za izradu drvene ambala`e. Tu se ponajprije misli na dokumentaciju o porijeklu sirovine, odnosno podru~ju fitosanitarnog rizika. Po izvr{enoj primarnoj preradi i tretiranju elemenata za sklapanje ambala`e potrebno je voditi evidenciju o vrsti drva iz kojega su izra eni elementi, vrsti elemenata koji su izra eni, koli~ini tretiranog materijala i na~inu na koji je tretiran. Jasno je da je zbog lak{eg pra}enja odre enih partija drvenih elemenata za ambala`u preporu~ljivo dodijeliti jedan code svakoj partiji elemenata kako bi se u svako doba moglo rekonstruirati odakle je pribavljena sirovina, kako je i u kolikoj koli~ini prera ena i tretirana, te kome je otpremljena na daljnju proizvodnju. Certifikat o provedenom tretiranju na nekom drvenom materijalu predstavlja krunu prve faze proizvodnog ciklusa. Prilikom ulaska poluproizvoda (elemenata) u proizvodni proces preporu~ljivo je svakoj zaprimljenoj partiji tretiranog drvenog materijala za pakiranje tako er dodijeliti code kako bi se ista mogla nadalje pratiti u proizvodnom procesu, odnosno kako bi se nakon izlaska ozna~enog gotovog proizvoda, npr. palete, u svakom trenutku moglo povratnim putem utvrditi tko je izvr{io tretiranje istog, kao i sve druge bitne ~injenice propisane standardom. Pri procesima tretiranja drvenog materijala za pakiranje potrebno je svaki put neposredno prije tretiranja izvr{iti kalibraciju opreme, a u odre enim intervalima revidirati kalibriranje opreme i samog postupka tretiranja. Za vrijeme tretiranja potrebno je voditi evidenciju o postignutim temperaturama, odnosno koncentracijama, za {to je potrebno koristiti nekoliko pokaziva~a, i to u razmacima min. Tako er je potrebno izraditi (ispisati) grafi~ke prikaze samog tijeka tretiranja, kako bi se mogao slijediti tok pojedinih varijabli i u~inkovitost samog tretiranja te pratiti i dokumentirati i sve druge ~imbenike u tretiranju (npr. cirkulaciju zraka, vlagu i dr.). Za sve ranije navedene procese potrebno je voditi detaljnu i preciznu evidenciju, kako bi se omogu}ila {to lak{a sljedljivost pojedinih procesa u proizvodnom postupku i tretiranju. Navedenu dokumentaciju potrebno je pregledno arhivirati i ~uvati je minimalno 3 godine. Ista }e ujedno biti i predmetom periodi~nih revizija ZAKLJU^AK Conclusion Kako je u posljednjih desetak godina do{lo do masovnog interkontinentalnog {irenja {tetnih organizama na bilju i biljnim proizvodima, i to ponajprije putem drvene ambala`e (palete, sanduci, kutije ) nad kojom nije obavljan nikakav nadzor, javila se potreba za uvo- enjem odre enih pravila kojima bi se smanjio prijenos {tetnih organizama. U toj namjeri je i usvojen ISPM No. 15, s obzirom da su se u za~etku stvaranja standarda sve potpisnice IPPC konvencije obvezale da }e smanjiti mogu}nost uno{enja i {irenja {tetnih organizama na bilju i biljnim proizvodima te primijeniti odre ene mjere za uspostavu kontrole nad istima.

59 G. Videc: PRIMJENA NOVIH FITOSANITARNIH MJERA U ME\UNARODNOM PROMETU... [umarski list br. 9 10, CXXIX (2005), Rezultati me unarodno prihva}enih obveza polako su svakim danom sve vidljiviji diljem Svijeta. Republika Hrvatska je tako er sljede}i svjetske zahtjeve, a i poradi omogu}avanja konkurentnosti doma}im gospodarstvenicima na europskom i svjetskom tr`i{tu, odgovorno i pravovremeno implementirala odrednice standarda u nacionalno zakonodavstvo. Zahtjeve koji se stavljaju pred proizvo a~e drvenog materijala za pakiranje isti trebaju najozbiljnije i najodgovornije prihvatiti i provoditi, obzirom da }e svako odstupanje od propisanih uvjeta rezultirati visokim dodatnim financijskim tro{kovima, a isto tako i gubljenjem te{ko ste~enog tr`i{nog rejtinga, kako na doma- }em tako i na svjetskom tr`i{tu. Provo enje postupaka tretiranja i ozna~avanja drvenog materijala za pakiranje, te uspostava sustava kontrole dosljednog provo enja navedenih postupaka vrlo je zahtjevan i nadasve odgovoran posao. Stoga }e posebnu pozornost trebati posvetiti kontroli i reviziji akreditiranih tvrtki, posebice u po~etku prakti~ne primjene, kako bi se od samog po~etka postavili visoki standardi pri primjeni predmetnog standarda i time izbjegle eventualne nepravilnosti, te stavljanje na{e zemlje u rizi~nu skupinu, ~ime bi se svakako ote`ao put na{im izvoznicima i izazvale {tetne posljedice u cjelokupnom gospodarstvu. Na kraju treba naglasiti da same tvrtke trebaju biti svoj vlastiti revizor, jer }e njihov rad kao i rad svih nadle`nih institucija Republike Hrvatske kontrolirati institucije drugih zemalja diljem Svijeta. C l a u d i, R., E. M u c k l e J e f f s, P. N a n t e l, 2002: Alien Invaders in Canada s Waters, Wetlands and Forests, Natural Resources Canada, Canadian Forest Service, Ottawa, L a r s o n, B., 2005: ISPM No. 15 overview, Seminar: Practical application of ISPM No. 15, Presentation, IPPC Secretariat, Vancouver. S c h r ö d e r, T., 2005: Implementation of ISPM No 15 in the EU, Seminar: Practical application of ISPM No. 15, Presentation, Federal Biological Research Centre for Agriculture and Forestry Germany, Vancouver. S e l a, S., 2005: IPPC marks, Seminar: Practical application of ISPM No. 15, Presentation, Canadian Forest Service, Vancouver. S e l a, S., 2005: NPPO oversight and quality systems, Seminar: Practical application of ISPM No. 15, Presentation, Canadian Forest Service, Vancouver. Vi d e c, G., 2005: [to su karantenski {tetnici i kako ih suzbijati, ^asopis za popularizaciju {umarstva: LITERATURA References Hrvatske {ume, br. 102, Hrvatske {ume d.o.o., Zagreb, Yu, T., 2005: ISPM No. 15 worldwide implementation, Seminar: Practical application of ISPM No. 15, Presentation, Canadian Forest Service, Vancouver. *** International Plant Protection Convention, FAO, Rome, 1999 *** International Standard for Phytosanitary Measures Guidelines for Regulating Wood Packaging Material in International Trade, Publication No. 15, Secretariat of the International Plant Protection Convention, FAO, Rome, 2002, *** Pravilnik o fitosanitarnih zahtjevima kojima mora udovoljavati drveni materijal za pakiranje u me unarodnom prometu, Narodne novine, br. 40/05, Zagreb. *** The Canadian Wood Packaging Certification Program for Export, Canadian Food Agency, Ottawa, SUMMARY: In concordance with the European and world trends, plant protection in forestry is becoming more and more significant. This significance will even increase in the time to come, since the conservation of biodiversity and the vitality of the forest the most complex of all Earth s ecosystems have been the basic guidelines of sustainable management. In order to reduce the risks from introducing and spreading quarantine harmful organisms through the wooden material used for packaging, the Secretariat of the International Plant Protection Convention (IPPC) issued the International Standard for Phytosanitary Measures No. 15 (ISPM No. 15), to be used in determining the phytosanitary measures for wood protection. Respecting the taken obligations at international level, the Republic of Croatia introduced the guidelines of the accepted standard into its legislation in the form of a Regulation on Phytosanitary conditions that must be provided for the wood packaging material in international trade (NN 40/05). Practical application of the new guidelines is a priority requiring the implementation of all available power that we need for taking part in the common European and world market, which is the basic precondition for our survival and development. K e y w o rd s : ISPM 15, phytosanitary measures, wood protection, wood packaging material 517

60

61 ZA[TITA PRIRODE OBI^NA ^IGRA (Sterna hirundo L.) Naraste u du`inu oko 35 cm s rasponom krila cm, a po veli~ini je malo manja od rije~nog galeba (Larus ridibundus L.) s kojim je ~esto zajedno. Boja perja na vratu, prsima i trbuhu je bijela, krila i le a su sivi, a gornji dio glave, zatiljak i vrhovi primarnih letnih pera odozdo su crni. Rep je izrazito ra{ljast. Kljun je ravan, tanak i {iljast, svijetlo crvene boje, koji za gnije` enja na vrhu potamni. Mlade ptice imaju bijelo ~elo sa sme im tjemenom, pojedina~no valovito razmje{tenim sme im perima po le ima i krilima te svjetlo ru`i~astom osnovom kljuna. Gnijezdi se u manjim kolonijama ili pojedina~no na ribnjacima i mo~varnim predjelima uz Savu i Dravu te na otocima od Istre do srednje Dalmacije. Gnijezda gradi na tlu i obla- `e ga vlatima mo~varnog bilja. Gnijezdi jedanput tijekom godine, nese 2 3 zelenkasto sme ih jaja s tamnim pjegama veli~ine oko 40 mm. Nakon tri tjedna izlegu se mladi pti}i ~u~avci, koji gnijezdo napu{taju poslije ~etiri tjedana starosti. Hrane se manjim ribama koje lovi blizu povr{ine vode nakon strelovitog obru{avanja i uranjanja u vodu. Kako bi {to bolje locirale lovinu, ~esto prije obru{avanja trepere na mjestu u zraku. U Hrvatskoj boravi od travnja do rujna, a vrlo je brojna za selidbe kada se susre}e i uz vodene povr{ine izvan podru~ja gnije` enja. Obi~na ~igra je za{ti}ena vrsta u Republici Hrvatskoj. Obi~na ~igra u letu Tekst i fotografija: Krunoslav Ara~, dipl. ing. {um. Kada sam proljetos u \ur evcu svratio do mog prijatelja g. Ivana Re{etara, nisam mogao ni slutiti kako }e me njegov rasadnik i njegova velika zbirka ~etinja~a sna`no dojmiti. Znao sam od prije kako se ovdje mo`e susresti i razgledati velik izbor svojti ~etinja~a u Hrvatskoj, znao sam i to kako ovaj vrijedan amater, po profesiji prosvjetni djelatnik, i sam iskazuje zamjetan stvarala~ki poriv glede otkrivanja, oblikovanja, selekcije i uzgoja mnogih noviteta na podru~ju hortikulture i dendrologije. No, ono {to je u okoli{u njegove obiteljske ku}e kod mene izazvalo najsna`niji dojam je ove}a populacija javora i velik trud koji je ulo`en u uzgoj mnogih svojti velike porodice (Aceraceae) vi{eg ^AROLIJA JAVORA bilja, ~ije mnoge svojte imaju gotovo nezamjenjivo mjesto u hortikulturi. Razli~ite svojte i kultivari javora (rod Acer) gotovo iz cijeloga svijeta, toliko su lijepi svojim izgledom, bojama li{}a i oblikovanjem kro{nji, da je te{ko rije~ima izraziti to bogatstvo i opisati tu sliku. To se u istoj mjeri odnosi na mnogobrojna pojedina~na stabalca, koja na razne na~ine iskazuju svoju rasko{ boja na osobit na~in oblikovanih listova i kro{anja i na ~itave skupine jedinki koje su se na skoro idealan na~in stopile s ~itavom paletom boja zelenih kro{anja mnogobrojnih svojti ~etinja~a. U tome i le`i najve}a dra` ovog kreativnog poligona g. Re{etara, ~ovjeka pronicava oka, 519

62 Sl. 1. Li{}e jedne svojte javora u ljetnom razdoblju koji umije otkrivati i one najmanje pojedinosti u procesu spontanih mutacija, fiksirati ih i od njih na razli~ite druge na~ine stvarati unikatne i do tada nevi ene primjerke. Ovim perivojem mo`ete prolaziti i s najboljom suvremenom enciklopedijom o javoru u ruci, ali vam ~esto ni ona ne}e pomo}i u identifikaciji mnogobrojnih oblika koje ovdje zamije}ujete i pred ~ijom ljepotom ostajete zapanjeni. Tu }ete susresti tako oblikovano li{}e mnogih svojti javora, koje nije mogla predvidjeti ni zamisliti najbujnija ma{ta, a njihove boje, od onih diskretnih i jedva zamjetno zelenih pa sve do onih plamte}ih, vatrenih, u raznim nijansama ~esto na horizontalno polo`enim ograncima, izazivaju u vama posebne titraje du{e. A listovi, sve od onih minijaturnih ili na uske isperke podijeljenih, koji kao vlasi vise s gran~ica, do onih krupnih krpastih i na razne druge na- ~ine razdijeljenih plojki, zaustavljaju vas u miru i jedino s onim prostodu{nim pitanjem koje sami sebi postavljate: Kako je to mogu}e? Zato ovim perivojem i velikim radili{tem ne mo`ete jednostavno {etati i stazicama prolaziti uz brojne privla~ne jedinke, ve} je va{e kretanje u ve}oj mjeri sazdano od mnogih zastajkivanja i obilazaka pojedinih primjeraka koji u svako doba dana, osjajeni suncem, zra~e druga~ijom ljepotom. Ujedno se u vama bude promi{ljanja o velikoj stvara- Sl. 2. Spektar boja u rasadniku I. Re{etara Sl. 3. ^etinja~e i javori 520

63 la~koj mo}i prirode i ~ovjeka, koji ju umije oslu{kivati i u njoj otkrivati ono privla~no i lijepo. Preko mnogobrojnih veza sa stru~njacima i specijalistima javora{ima iz gotovo ~itavog svijeta, u perivoju g. Re{etara prikupljena je golema biljna gra a, velik genski fond ovih prekrasnih biljaka kojem ~ovjek dotkiva ruho trenuta~nog izgleda i koje na mnogim javnim povr{inama nikada ne ostaju nezamije}ene zbog svoje nesvakida{nje ljepote. To je velik kapital kojega danas nalazimo u Hrvatskoj, bogatstvo ne samo za hortikulturu, ve} i za znanost. Dosada{nji rad g. Re- {etara protkan je i plemenitim nastojanjem ustanovljenja hrvatskog nazivlja za vi{e od dvije stotine svojti javora iz ~itavog svijeta, kao i nastajanjem rukopisa nove knjige o toj porodici vi{eg bilja s opisima i foto dokumentacijom svega onoga {to ovdje postoji. Osim `ivotnog opredjeljenja i izvora egzistencije, za g. Re{etara je dru`enje s javorima i svim ovim ostalim rasko{nim zelenilom, na~in i stil `ivota u kojemu djeluje svim svojim fizi~kim i intelektualnim snagama, `ivota u kojemu otkriva, stvara i umna`a ljepotu, ~aroliju javora, sebi i mnogima oko sebe. Zato, vjerujem kako je zbog toga sretan ~ovjek. Tekst i fotografije: Dr. sc. Radovan Kranj~ev, prof. NA CRETU UZ DRETULJU U okolici naselja Pla{ki, jugozapadno, pod Markanovim vrhom izvire rijeka Dretulja, a malo podalje, sjeverozapadno od Pla{kog, ispod Grabove kose i blizu naselja Buni}a, i njezina pritoka Vrnjika. Do izvori- {ta ove posljednje danas se mo`e do}i jedino u pratnji doma}ih ljudi koji dobro poznaju teren na kojemu ima zaostalih eksplozivnih sredstava iz Domovinskog rata. Cijeli tokovi ovih rje~ica u floristi~kom i fitocenolo{kom pogledu posebno su zanimljivi i osebujni pa su bili u zna~ajnoj mjeri predmetom vi{ekratnih istra`ivanja na{ih botani~ara. Me utim, najzna~ajniji su upravo njihovi izvori{ni dijelovi, gdje se i danas nalaze vla`ne, mo~varne, povr{ine manjih ili ve}ih dimenzija, na kojima se razvija posebna vegetacija i na kojoj raste niz rijetkih i osebujnih biljaka hrvatske flore. Takvih povr{ina razli~itog botani~kog sastava ima najvi{e uz gornji tijek rijeke Dretulje, tek 100 do 500 metara nizvodno od izvora s jedne i s druge strane obala. Najzna~ajniji dio povr{ina nalazi se kojih par stotina metara nizvodno od izvora uz desnu obalu. Naime, tu je jo{ i danas razvijena vegetacija niskog bazifilnog creta na dolomitnoj podlozi, koji je jo{ godine opisao dr. Stjepan Horvati} i drugi istra`iva~i. Njega je godine podrobnije istra`ila dr. Valentina Ga`i- Sl. 1. Cret uz Dretulju sa zajednicom {iljkice Sl. 2. Ljetna zasukica (Spiranthes aestivalis) 521

64 Sl. 3. Ljetna zasukica, cvat Baskova i na njemu izdvojila, uz ostale, dvije zna~ajne biljne zajednice: zajednicu {iljkice (Schoenetum nigricantis illyrucm H-i}, 1963.) i zajednicu {iljkice s orhidejama (Orchido-Schoenetum nigricantis Oberdorfer). Za nas je posebno zanimljiva biljna zajednica {iljkice koja ima i {ire prostiranje na susjednim povr{inama. Razvijena je na nagnutim polo`ajima, na obronku niz koji se cijedi voda s okolnih izvora i pri dnu obronka gradi mali poto~i} koji otje~e na malo bolje ravna tla okrenuta prema rijeci. Na tom malom stani{tu koje nije ve}e od m 2 razvio se mali ravni cret stalno natapan vodom bogatom karbonatima. Danas je ta povr{ina skoro u cijelosti obrasla razmjerno bujnom vegetacijom {iljkice (Schoenus nigricans), trave modre beskoljenke (Molinia caerulea) i nekoliko vrsta {a- {eva, a na neznatnim ogoljelim i mokrim povr{inama ima prostora za tusticu kukcolovku (Pinguicula vulgaris), ~a{kastu balu{ku (Tofieldia calyculata) i dr. Na tom cretu prvi istra`iva~i bilje`e i vrstu orhideje, ljetnu zasukicu (Spiranthes aestivalis), koju u kasnijim istra- `ivanjima Ga`i-Baskova ne bilje`i, o~ito radi dolaska na ovo stani{te u vrijeme kad ova vrsta ne cvate. Krajem mjeseca srpnja na tom stani{tu potvr en je nalaz ljetne zasukice u maloj populaciji od svega 20-tak primjeraka, karakteristi~ne vrste zajednice {iljkice, rijetke biljke koja je do sada poznata u hrvatskoj flori samo iz ovog nalazi{ta. Ovo creti{te se rapidno smanjuje i na stani{te prodiru drvenaste vrste, a najvi{e joha (Alnus glutinosa). Uz put koji vodi do postrojenja na crpili{tu kod izvora Dretulje, nalazi se jo{ jedna sli~na povr{ina, znatno obrasla, nagnuta i natapana vodom, sa sli~nim botani~kim sastavom te bi detaljnija analiza vjerojatno i tu otkrila jo{ neke vrste s prethodnog nalazi{ta. Samo nekoliko metara ni`e od ovog creta sa {iljkicom nalaze se tako er zanimljiva cretna stani{ta bogato natopljena vodom i s malim potokom u sredini. Ve- }u povr{inu naseljava skoro ~ista sastojina mo~varnog ljutka (Cladium mariscus), malo podalje zajednica trske niskog i rijetkog sklopa, a najni`u vegetaciju uz {iljkice i nekih predstavnika porodice orhideja (Epipactis palustris, Dactylorhiza majalis), gradi trolistica (Menyanthes trifoliata), velike populacije mahovina, ali bez mahovina tresetara /Sphagnum), {irokolisna suhoperka (Eriophorum latifolium), livadni procjepak (Scilla pratensis), ali i okruglolisna rosika (Drosera rotundifolia) u maloj populaciji. Rosika raste na malim povr{inama s mahovinom u blizini poto~i}a, slabe je vitalnosti te ako proces obra{tavanja i dalje napreduje, velika je vjerojatnost njezinog nestanka s ovih stani{ta. Cretovi u Hrvatskoj danas su sve malobrojniji. S obzirom na specifi~na stani{ta i specifi~nu floru koja ih naseljava, predstavljaju posebnu stani{nu i botani- ~ku dragocjenost. Postoji niz uzroka koji su doveli i dalje dovode do degradacije, naj~e{}e prosu{ivanja takvih stani{ta pa bi stvarne, prakti~ne mjere za{tite, a ne samo zakonodavna regulativa, mogli produljiti njihovu trajnost. Cretovi uz Dretulju i Vrnjiku ubrajaju se u rijetke u Hrvatskoj, gdje proces degradacije nije jo{ u velikoj mjeri uznapredovao i gdje bi takve mjere zasigurno polu~ile `eljeni u~inak. Tekst i fotografije: Dr. sc. Radovan Kranj~ev, prof. 522

65 VODENI KOS MAJU[NI GNJURAC Zateknemo li se uz neki `ubore}i potok ili rje~icu, mo`da }emo vidjeti omaju pticu kako stoji na nekom kamenu, okru`enom vodom, ~udno trza repom i klanja se, zatim se baci u vodu, nestane u njoj, a potom izroni na drugom mjestu i dovesla krilima do kopna sa slasnim zalogajem u ustima. Tu ga i pojede ili ga odnese pti}ima. Mo`emo je vidjeti kako gaca po pli}aku ili leti, pjevaju}i pri tom svoj zvonki cvrkutavi triler. Pa i kada je naj`e{}a zima tu ~udnu pticu mo`emo vidjeti kako brlja po vodi i veselo cvrku}e. Ako ste sve ovo vidjeli i ~uli (ili barem ovo pro~itali), pomislit }ete da se radi ili o ptici mo~varici ili pjevici. Ptica je to pjevica, vodeni kos ili brljak, a po svom na~inu `ivota i mjestu gdje nalazi hranu, kao da je na prijelazu od pjevica prema mo~varicama. Samo ime vodeni kos nosi zbog toga {to mu je pjesma sli~na onoj crnog kosa, a `ivi uz vodu, a ime brljak mo`da zato {to brlja po vodi. Euroazijski voden kos (Cinklus cinklus) je omanja, zdepasta ptica, du`ine do 20 cm, ~vrstog tijela, tankog i o{trog kljuna, jakih nogu, malih i zaobljenih krila, tankog repa. Spolovi su jednakog izgleda. Perje vode- nog kosa je gusto s postavom od paperja, a i o~ni kapci su mu obrasli perjem. Mitari samo jednom godi{nje i to poslije izvo jenja mladih, jer mu dobro perje stalno treba zbog stalnog boravka u hladnoj vodi. Pokraj korijena repa, iz trti~ne `lijezde izlu~uje se obilna masno}a, koju vodeni kos stalno razmazuje kljunom po perju, pa je ono uvijek masno i odbija vodu. Na nosnim otvorima i na u{ima ima poklop~i}e koji se zatvore kada je glava pod u parovima, obi~no po kilometar nizvodno i uzvodno kakvog brbljavog vodotoka brda i planina. Parovi tu obi~no provedu ~itav `ivot. Par vodenih kosova brani svoje podru~je od uljeza, slo`no i `estoko napadaju}i svoje istovrsnike, sve dok ih ne protjeraju izvan granica svoga posjeda. Vodeni kosovi obi~no lete nisko, prate}i krivudavi tok teku}ice gdje `ive. Dobro tr~e, rijetko plivaju, a lako polije}u s vode. Izvrsno roni i to na dubinu od 1 do 1,5 m, hoda po dnu 10 do 20 m, a pod vodom mo- `e ostati 50 sekundi, no obi~no je to 15 do 20 sekundi. Hranu nalazi u vodi: ribice, `abe, meku{ce, vodene kukce i njihove li~inke, gacaju}i po pli}aku ili borave- }i pod vodom. Ranije se smatralo da vodeni kos hoda po dnu, tra- `e}i hranu, no prema novijim istra`ivanjima utvr eno je da ~e{}e roni kao maju{ni gnjurac, vrlo brzo odbacuju}i se krilima. Krila dr`i tako da ga vodena struja tjera prema dnu. U blizini vodotoka u kome nalaze hranu, po pukotinama stijena, ~ak i ispod slapova, ili medju korijenjem, vodeni kosovi rade gnijezdo od gran~ica, korjen~i}a, trave i mahovine. Gnijezda su velika i okrugla s bo~nim ulazom. Iz 4 do 7 malih, bijelih jaja za dva tjedna izlegu se pjegavi pti}i, koje roditelji marljivo hrane. Vodeni kosovi gnijezde se i do tri puta godi{nje. Na{ vodeni kos je jedan od pet pripadnika svoga roda (Cinklus) koji se mogu na}i ~ak i na 3600 m nadmorske visine Himalaja. Sre}a je za vodene kosove, ljubitelje ~iste i bistre vode, {to su u ve}ini slu~ajeva i najone~i{}enije rijeke u svojim izvorima, u brdima i planinama jo{ uvijek dovoljno ~iste. Zoran Timarac 523

66 KNJIGE I ^ASOPISI 524 Mr. sc. Josip M a l n a r : POVIJEST LOVSTVA ^ABARSKOG KRAJA Da li ste znali: da su u lovi{tu ~abarskog vlastelinstva obitelji Ghyczy godine petorica lovaca u malom reviru u svega tri dana osmotrili 50 srnjaka doraslih za lov, ni{anili na njih 20 i odstrijelili 14? da se u {umama toga kraja na po~etku 20. stolje}a moglo ~uti i do 120 pjevaju}ih tetrijeba gluhana, a da je u prolje}e u lovu priskakivanjem udstrijeljeno njih 19? da se tu, u naj{umovitijem podru~ju Gorske Hrvatske za vu~ju glavu 50-tih godina pro{loga stolje}a ispla~ivala taglija, nov~ana nagrada u iznosu od dinara, kada se mjese~na pla}a {umskog radnika kretala od 12 do 15 tisu}a dinara? da je godine u ogra eni prostor dr`avnog lovi{ta Snje`nik ispu{- teno 12 alpskih kozoroga, a da se danas u 13 malih zvjerinjaka od Malog Luga i Smre~ja do Ple{ci i Gora~i, tik oku}nica lovaca, uzgaja 186 jelena lopatara i 42 muflona? da na tom podru~ju danas djeluje 276 lovaca ~lanova LD Tetrijeb ^abar i LD Tetrijeb Gerovo, gospodare}i sa dva `upanijska lovi{ta? Odgovore na ova i druga pitanja mo`emo na}i u upravo izi{- loj knjizi Povijest lovstva ~abarskog kraja, mladog {umarnika mr. sc. Josipa M a l n a r a, tiskanoj u povodu zna~ajnog jubileja LD Tetrijeb ^abar, koje ve} punih {est desetlje}a ~uva i njeguje tradiciju lova ovoga dijela Gorskog kotara. U njemu su, napisat }e u predgovoru knjizi predsjednik dru{tva-sve~ara Antun A r h, dipl. oecc ste~ene brojne lova~ke trofeje visoko rangirane na lova~kim izlo`bama u zemlji i svijetu... godinama tu lovili i u`ivali u ljepoti krajolika najistaknutiji lovci iz politi~kog i gospodarskog `ivota. Knjiga, obima 163 stranice velikog modernog formata (25,5 x 21, 5 cm), visoke kvalitete papira s tekstualnim dijelom i sa 142 fotografije prete`no u boji i sa 33 tablice, predstavljena je na sve~anoj sjednici dru- {tva krajem srpnja ove godine a prigodom otvorenja Druge lova~ke izlo`be u Tr{}u. Uz grafi~ku pripremu tvrtke Spectrum, lekturu i korekturu Ivana K v e s i } a, prof., knjigu je tiskao samoborski Edok d.o.o. Uz zemljopisne zna~ajke podru~ja grada ^abra, u knjizi su s vi{e ili manje pojedinosti, ovisno koje se razdoblje i koje se podru~je lovstva obra uje, prikazani svi najzna~ajniji doga aji od osnivanja lova~kih dru{tava i lovljenja divlja~i do uzgoja, lovnog turizma i lovne kinologije. Za prikaz nastarije povijesti lovstva autor je imao na raspolaganju odve} malo pisanih dokumenata i druge arhivske gra e, da bi ista mogla biti potpuna i sveobuhvatna, poput recimo {umarstva u djelima dr. Stjepana F r a n ~ i { k o v i } a ili akademika Du{ana K l e p c a, pa bi se to poglavlje moglo ocijenti kao prilog povijesti lovstva ovog kraja. Poglavljima u kojima su obra ena doga anja vezana uz prijeratno i poslijeratno osnivanje lova~kih organizacija, gospodarenje lovi{tima te uzgoj i za{tita divlja~i, posve}en je najve}i prostor u knjizi. Tako saznajemo da je LD Tetrijeb ^abar zapravo osnovan na konstituiraju}oj skup{tini dru{tva jo{ sije~nja 1939., ali mu je zbog banalnih razloga (kakav }e znak, pe~at ili odje}u imati) uskra}ena registracija i djelovanje. Ratni vihor u~inio je svoje, pa su kova~ Franjo Urh iz ^abra (~uveni alatni~ar i izra iva~ sjekira!) i njegov sumje{tanin Viktor Fortuna sa jo{ osmoricom lovaca dru{tvo osnovali u studenom godine. Za iscrpan opis sada{njega stanja najva`nijih vrsta divlja~i i za{ti}enih `ivotinjskih vrsta za autora je bio relativno lak zadatak, jer je tu materiju ve} ranije obradio u knjizi akademika Du{ana Klepca Iz {umarske povijesti Gorskog kotara u sada{njost (Zagreb 1997), u svijet Gorskog kotara. Iz ovog

67 poglavlja izdvojit }emo svojevrsni autorov SOS za {umske koke (otisnut na privjesku); zapravo Malnarovo hvale vrijedno pokretanje (ako ve} nije kasno) mjera djelotvorne za{tite preostalih izvornih vitalnih {umskih biotopa tetrijeba gluhana. Prema njegovoj zamisli valjalo bi nekad znana tetrijebska pjevali{ta poput Bukove gore, Belice, Gore}eg vrha, Kobilje glave, [ije, Javora proglasiti zoolo{kim rezervatima u kojima bi se ne samo zabranio lov, nego bi ti prostori bili izuzeti iz redovnog {umskog gospodarenja I za sam kraj knjigu mr. sc. Josipa Malnara mo`emo nazvati uspje{nim poku{ajem da se rje~ju i slikom pru- `i {to iscrpnija povijest lovstva ovog dijela Gorskog kotara. Knjiga je pisana stru~no, a namijenjena je ne samo lova~koj i {umarskoj javnosti, ve} i svima onima kojima na srcu le`i na{a [vica, koji se zanimaju za pisanu rije~ i cijene dobro {tivo. Alojzije Frkovi} L ITALIA FORESTALE E MONTANA (^asopis o tehni~kim i ekonomskim odnosima izdanje {umarske akademije znanosti Firenze) Iz broja 2. o`ujak-travanj 2005 izdvajamo: Orazio C i a n c i o : [uma Vallombrosa u znanstvenoj i humanisti~koj kulturi Kompletan sadr`aj ovoga broja ~asopisa u znaku je susreta {umarskih stru~njaka, znanstvenika i administrativnih autoriteta, predstavnika Sveu~ili{ta i studenata na temu: Vallombrosa u povijesti i kulturi talijanskog {umarstva. Susret je odr`an 12. studenoga godine u sredi{tu Opatije Vallombrosa. [uma Vallombrosa, koja se prote`e na skromnih 1270 ha simbol je talijanskog {umarstva. Podigli su je opati Benediktinci prije vi{e od tisu}u godina. Ona je kolijevka talijanskog {umarstva i u njoj su generacije talijanskih {umara obavljale svoje terenske prakti~ne radove, bez kojih se ne mo`e zamisliti studij [umarskih znanosti, te je tako er preuzela ulogu tribine gdje su se su~eljavala mi{ljenja i analizirali rezultati istra`ivanja. Vallombrosa je ishodi{te talijanske {umarske kulture koja u~i poznavati i razumjeti prirodu i njene vrijednosti, ne samo sa znanstvenog ve} i sa humanisti~kog i eti~kog stajali{ta. Orazio Ciancio je posebno naglasio va`nost nazo~nosti studenata na ovom susretu. Odr`ana su mnoga izlaganja sudionika iz kojih izdvajamo sljede}a: Cesare P a d r o n e {ef uprave dr`avnih {uma pozdravio je uzvanike nagla{avaju}i va`nost odr`avanja ovog kongresa upravo na ovom, za talijansko {umarstvo zna~ajno mjesto. Nazo~nost predstavnika dr`avnih {uma nije simboli~na i formalna, ve} ona odra`ava raspolo`ivost za ja~anje kulture {umarske misli promoviraju}i vrijednost talijanskih {uma, koje su po podacima nove inventarizacije u znakovitom kvalitativno kvantitativnom porastu. Iz tog razloga {ume i prirodni resursi predstavljaju nezamjenjive ~imbenike za hidrogeolo{ku, ambijentalnu i naturalisti~ku za{titu, s posebnim utjecajem na u~inke biosfere. Gospodarenje {umama, koje je do ju~er bilo kompromis za pre`ivljavanje, danas treba biti kompromis izme u znanosti i ekonomske politike, s nagla{enim na~elima o~uvanja {umskih predjela, u ~emu se mo`e ra~unati na veliku pomo} dr`avne administracije. Don Lorenzo R u s s o generalni opat kongregacije Vallombrosa u svom izlaganju podsje}a na povijesne doga aje vezane na osnivanje opatije. Benediktinci su u cijeloj Europi {irili ideju kr{}anstva, ali tako er bili ~uvari i prenositelji kulturnih i znanstvenih dostignu}a od antike do modernog doba. Istodobno su kultivirali {ume i prirodu te razvijali agrikulturu prirodno-znanstvenim metodama. Generalni opat podsje}a da se ovaj susret doga a u vrijeme kada se slavi tisu}u godina ro enja sv. Giovannija Gualberta, osniva~a Vallombrose i za{titnika {umara Italije. Don Lorenzo je obe}ao da }e kongregacija i dalje podupirati ideje {umarstva, kao i izgradnju [umarskog muzeja u Vallombrosi da se ne zaborave iskustva pro{lih stolje}a. Fiorenzo M a n c i n i predsjednik talijanske Akademije {umarskih znanosti u svom izlaganju nagla{ava da je Akademija spremna ulo`iti sve napore i dati podr- {ku za usvajanje znanstvenog napretka u {umarstvu Italije. Uz znanstvene pokuse i istra`ivanja, Akademija }e zajedno s Upravom dr`avnih {uma pru`iti pomo} vlasnicima {uma, kako dr`avnih tako i privatnih {uma na upoznavanju tr`i{ta, asistiranju u birokratskim problemima i kontaktima s EU. Slijedili su pozdravi ostalih autoriteta: rektora sveu~ili{ta, predstavnika fakulteta i drugih institucija, a zatim je otvorena serija stru~nih referata koje }emo samo nabrojiti: Antonio G a b b r i e l l i : [ume Vallombrose od empirizma do znanosti, Guido S a n e s i : Tla Vallombrose i njihova va`nost u akumulaciji ugljika, 525

68 Raffaello G i a n n i n i : ^etrdeset godina didakti~ke i istra`iva~ke aktivnosti u Vallombrosi, Giovanni H i p o l l i t i : Problemi kori{tenja {uma, Orazio C i a n c i o : Plan gospodarenja {umom Vallombrosa u pro{losti, sada{njosti i budu}nosti, Susanna N o c e n t i n i : [uma Vallombrosa i mre`a Priroda 2000, Gianfranco C a l a m i n i, Marco P a c i : [uma Vallombrosa u istra`iva~kim aktivnostima biv{eg {umarskog instituta Sveu~ili{ta Firenze, Luigi H e r m a n i n : Didakti~ke pogodnosti Vallombrose, Orazio La M a r c a : Studija o {tetama od snijega i vjetra, Federico M a e t z k e : Plan gospodarenja i metode istra`ivanja, Riziero Ti b e r, Pio Federico R o v e r s i : Insekti i {uma Vallombrosa, Paola C a s a n o v a, Anna M e m o l i, Lorenzo P i n i : Fauna Vallombrose Ptice i sisavci, Paola C a p r e t t i : O jelicima Vallombrose i nova istra`ivanja u {umskoj patologiji i Paolo G r o s s o n i, Filippo B u s s o t t i : Nova vegetativno-biolo{ka istra`ivanja u Vallombrosi. Iz broja 3. svibanj-lipanj izdvajamo: Davide M e l i n i : Gospodarenje {umama na podru~jima od op}edru{tvene va`nosti Teme i kritike koje se odnose na gospodarenje {umama unutar za{ti}enih podru~ja mogle bi u skoroj budu}nosti poprimiti zna~ajne razmjere. To se ponajprije odnosi na izdvojena stani{ta za stvaranje europske mre`e za{ti}enih podru~ja Natura Direktiva 92/43/CEE Habitat za{ti}uje stani{te i vrste od op}eg zna~aja, a direktiva 79/409/CEE kao dio Specijalno za{ti}enih podru~ja odnosi se na za{titu ptica. Na temelju gornjih direktiva u Italiji je izdvojeno 2565 lokacija u kojima se u 80% slu~ajeva radi o {umskom stani{tu. Iz tih razloga proizlazi va`nost ustanovljenja odnosa izme u {umskog gospodarenja i o~uvanja biolo{ke raznolikosti flore i faune. Istra`ivanja, na koja se odnosi ovaj ~lanak vr{ena su na za{ti}enom podru~ju Poggi di Prata u provinciji Grosseto (Toskana). Povr{ina za{ti}enog podru~ja iznosi 1063 ha, od ~ega je vi{e od polovice u dru{tvenom vlasni{tvu. [uma je prirodna a uzgojni oblik je panja~a. Po direktivi su za{ti- }ena stani{ta kestena, apeninske bukve s tisom i bo`ikovinom, te kserofilne subatlantske livade. Popis za{ti}enih vrsta obuhva}a biljne i `ivotinjske vrste, no neke od njih nisu u izravnoj ovisnosti o {umskoj vegetaciji. Na popisu za{ti}enih vrsta nalaze se: {i{mi{i tri vrste (Miniopterus schreibersii, Rhinolophus euryate i Rhinolophus ferrum equinum), zelemba} Lacerta viridis, vrtna strnadica Emberiza hortulana, vjetru{a Falco tinninculus, svra~ak Lanius collurio, {umarica Anemone apenina, trolisnjak Aquilegia vulgaris, visibaba Galanthus nivalis, liljani Lilium crocum i Lilium martagon, veprina Ruscus aculeatus, orhideja Orchis pauciflora, lipa Tilia cordata i ljubi~ica Viola etrusca. Za{tita ovih vrsta osigurava i za{titu ostalih vrsta koje nisu analizirane, {to doprinosi o~uvanju biolo{ke raznolikosti. Istra`ivanje se temelji na odre ivanju i opisu tipova {umskih zajednica unutar za{ti}enog podru~ja. Ustanovljeno je sedam pokusnih ploha povr- {ine 800, 400 i 200 ha na kojima su vr{ene sve osnovne dendrolo{ke izmjene. Definirano je pet tipova {umskih zajednica: mezofilna brdska {uma cer, brdska {uma graba sa cerom, mezofilna {uma crnog graba na silikatnoj podlozi, mezofilna {uma kestena na pje{~eniku i {uma crnike u prijelazu na {ume listopadnih vrsta. Svi tipovi {uma gospodareni su u obliku panja~a, osim kestena koji se uzgajao za proizvodnju plodova. Na bazi stanja u pojedinim {umskim zajednicama ustanovljene su smjernice za gospodarenje koje imaju za cilj o~uvanje biolo{ke raznolikosti, vode}i ra~una o ekonomskim zahtjevima. Propisane smjernice idu od zabrane svake intervencije u panja~ama i ostavljanja slobodnog razvoja, do favoriziranja konverzije u visoku {umu na pojedinim predjelima. Zahvati su predvi- eni za svaku ~esticu odvojeno, vode}i ra~una o povr- {inama pokrivenim grmljem, prizemnim ra{}em te livadama i pa{njacima. Na temelju analize svih ~imbenika mo`e se zaklju~iti da se na za{ti}enom podru~ju Poggi di Prata biolo{ka raznolikost mo`e o~uvati i pobolj{ati pove}anjem razli~itosti oblika gospodarenja u pojedinim tipovima {umskih zajednica, te aktivnim odr`avanjem dominantnih ekosustava uz sprje~avanje {irenja {ume na otvorene povr{ine. Alessandra A m o r u s o, Nicola L u i s i i Giovanni S a n e s i : Procjena {umskih kultura realiziranih od do u Pugliji Po {umovitosti Puglija je na posljednjem mjestu me u talijanskim regijama godine po Nacionalnoj inventarizaciji {uma kompleks {umskih povr{ina iznosio je ha, {to daje najmanji indeks {umovitosti po stanovniku u Italiji. Ne{to vi{e {uma ima u 526

69 provinciji Foggia, dok u ostatku regije nalazimo samo fragmente {uma {to daje osobit izgled krajolika. Pored relativno slabe {umovitosti mo`e se re}i da je ekolo{ka vrijednost dosta velika, obilje`ena raznolikostima stani{ta posebne botani~ke vrijednosti. Uredbom CEE br. 2080/1992 predvi ena je realizacija novih programa na podizanju {umskih kultura. U prvoj kampanji u razdoblju od do godine po{umljeno je oko 2200 ha novih povr{ina, popunjeno 646 ha postoje}ih {umskih povr{ina, izgra eno 30 km {umskih cesta, izgra ene protupo`arne prosjeke i ure- ene vodne stanice. Ove aktivnosti dale su poticaj za razvoj rasadni~ke proizvodnje i javnog i privatnog poduzetni{tva u sektoru. Po{umljavanja su u 80 % slu~ajeva obavljena lista~ama 20 % ~etinja~ama. U tijeku vegetacijskog razdoblja vr{ena su istra`ivanja na 18 novih povr{ina, starosti 3 do 6 godina, smje{tenih u 5 provincija Puglije. Istra`ivanja su obuhvatila oko 350 ha po{umljenih povr{ina ili 13,6 % od ukupno realiziranih u regiji. Istra`ivani su sljede}i elementi: provenijencija rasadni~kog materijala, tehnika sadnje, kori{tene vrste i pedolo{ke karakteristike, provjera vegetativnog i fitosanitarnog stanja sadnica, identifikacija prisutnih fitopatogena i procjena mogu}nosti oboljenja i zaraza. Po{umljavanje je uglavnom obavljeno dvogodi{- njim sadnicama, sadnjom u mehani~ki iskopane redove ili iskopane rupe veli~ine 0,80 x 0,80 x 0,70 m, pod kontrolom tehni~kog osoblja [umskog ureda regije Puglija. Rasadni~ki materijal bio je razli~ite provenijencije uglavnom sa sjevera Italije, ne ba{ optimalnog fitosanitarnog izgleda. Kvaliteta tla (vapnena podloga, glinasto ili pjeskovito tlo), zajedno s klimatskim ~imbenicima predstavljaju dosta nepovoljne uvjete za razvoj mladih biljaka. Pregledom fitosanitarnog stanja po{umljenih povr- {ina ustanovljeno je da su gljive glavni i najopasniji uzro~nici oboljenja iako su evidentirani i drugi uzro~nici. Najvi{e oboljenja evidentirano je na sadnicama oraha i tre{nje, koje su najvi{e kori{tene u po{umljavanju. Kod oraha je ustanovljen napad Marsonnina juglandis (Lib), su{enje grana uzrokovano patogenima Dothiorella ribis i Phomopsis juglandina te trule` korijena kao posljedica napada gljive Armillaria mellea. Na tre{nji je ustanovljeno crvenjenje li{}a kao posljedica napada Cilydrosporium padi (Lib), te napad gljive Armillaria mellea. Tako er i na ostalim vrstama lista~a i ~etinja~a su ustanovljena oboljenja manjeg ili ve}eg obujma. Zaklju~eno je da nisu obavljane nikakve intervencije u fitosanitarnoj za{titi, a nedostajali su i minimalni zahvati na uklanjanju oboljelih i uginulih sadnica. Ustanovljene su i {tete abiotske prirode, naj~e{}e stres uzrokovan nedovoljnim oborinama i suhim vjetrovima u pojedinim godinama. Grani~ni uvjeti najve}eg dijela povr{ina na kojima je obavljano po{umljavanje mogu se smatrati glavnim uzrokom predispozicije za napad parazita. Posljednjih godina pao je proizvodni kapacitet javnih rasadnika, te se na razini EU osje}a nedostatak sadnog materijala, koji je pove}an nakon pokrenutih inicijativa od EU za intenzivnijim po{umljavanjem nekori{tenih poljoprivrednih povr{ina. Potra`nja za rasadni~kim materijalom potakla je razvoj tr`i{ta koje ne jam~i ni kvalitetu ni provenijenciju, {to ugro`ava geneti~ku raznolikost autohtone flore. U mnogim slu~ajevima evidentirana je nedovoljna stru~nost osoblja koje provodi i nadzire po{umljavanje, {to se najvi{e o~ituje u krivom izboru vrsta za pojedinu kvalitetu terena, te izostanku potrebnih tehni~ko uzgojnih radova u prvim godinama nakon po{umljavanja. U cilju u~inkovitijeg po{umljavanja u Pugliji je potrebno poduzeti niz radikalnih mjera od izbora sadnog materijala, tehni~kog nadzora i profesionalizacije rada, u {to treba uklju~iti znanstvene ustanove i sveu~ili{te da se izrade adekvatni projekti koji }e jam~iti uspje{niju realizaciju programa pove}anja {umovitosti ove regije. Lorenzo A r c i d i a c o, Orazio C i a n c i o, Vittorio G a r f i, Vittoria M e n d i c i n o, Giuliano M e n g u z z a t o : Kalifornijski bor i duglazija u po{umljavanju marginalnih poljoprivrednih povr{ina Na bazi financijskih poticaja koji su proiza{li iz Uredbe 2080 UE, posljednjih 20 godina pro{log stolje}a vr{ena je konverzija napu{tenog poljoprivrednog zemlji{ta u planta`e zasa ene {umskim vrstama. U dijelovima Italije, a posebice na jugu, na temelju tih inicijativa izvr{eni su zahvati, vrlo interesantni po modelu i postignutim rezultatima. Uz proizvodnju vrijedne drvne mase od va`nosti je uloga koju ove planta`e imaju u uskladi{tenju ugljika i podr`avanju sporazuma iz Kyota. Postignuti rezultati nisu u svim slu~ajevima pozitivni zbog limitiraju}ih klimatskih i pedolo{kih ~imbenika, zbog pogre{nog izbora {umske vrste i primjene neadekvatne tehnike sadnje. U ovom ~lanku autori su analizirali rezultate primjene egzota: kalifornijskog bora (Pinus radiata) i duglazije (Pseudotsuga douglasii var. menziesii) na posjedu Cemola u provinciji Salerno. Ukupna povr{ina iznosi 88 ha, od ~ega je polovica kompletno obra ena dubokim oranjem cm, a ostatak je zbog skeletnog terena obra en samo u prugama i po{umljen duglazijom i cedrom (Cedrus atlantica). Istra`ivanja su obavljana samo na terenu s dubokom obradom, gdje je po{umljavanje obavljeno 1979/80. godine u pravokut- 527

70 nom rasporedu 3,0 x 1,5 m sadnicama kalifornijskog bora i duglazije. Na dijelu po{umljenom kalifornijskim borom nalazi se prosje~no 1729 stabala po ha (posa eno sadnice po ha). Prosje~ni promjer stabala je 21,5 cm, prosje~na visina 18,7 m, temeljnica 62,3 m 2 /ha, a prosje~na drvna masa 525 m 3 /ha. Izgled planta`e dosta je dobar, stabla su uspravna, kro{nja zelena i srednje gusta, {to omogu}ava razvoj prizemnog ra{}a, prete`no kupine. Na dijelu planta`e pod duglazijom koji obuhva}a oko 30 ha istra`ivanja su obavljana samo na pola povr- {ine koja je bila intenzivno obra ena. Mjereno je 898 stabala ( oko 3 %) na povr{ini od 0,47 ha. Prosje~na gusto}a je 1939 stabala po ha (mortalitet 12,7 %), srednji promjer iznosi 15,7 cm, visina 13,6 m, temeljnica 37,8 m 2, a prosje~na drvna masa 266 m 3 /ha. Analiza gornjih podataka pokazuje da su uvjeti na ovom terenu za obje vrste povoljni. Posebno dobre rezultate pokazao je kalifornijski bor. Mortalitet sadnica je dosta mali, a prirast zadovoljavaju}i. Relativno kratko vegetacijsko razdoblje zbog nadmorske visine (700 do 800 m) kompenzirano je kra}im trajanjem kriti~nog su{nog razdoblja {to povoljno djeluje na smanjenje su{enja. Duglazija tako er pokazuje dobre rezultate, ali za to treba malo du`e razdoblje od kalifornijskog bora. Ove vrijednosti postignute u Cemoli dosta su sli~ne onima u ostalim dijelovima ju`ne Italije, {to pokazuje da je izbor vrsta od posebne va`nosti. Marginalna poljoprivredna zemlji{ta predstavljaju prikladne povr{ine za uzgoj {umskih vrsta, {to omogu}ava proizvodnju vrijedne drvne mase, pobolj{anje kvalitete krajolika i aktiviranje ostalih op}ekorisnih funkcija {ume. Plemeniti pionir talijanskog {umarstva Amerigo H o f m a n n ( ) Plemeniti pionir talijanskog {umarstva pisao je Glas Friulija lokalnog lista asociraju}i uspomenu na {umara Ameriga Hofmanna, koji je umro u Tarvisiju usred zime g. obilaze}i radove na ure enju bujica, koje je on nadzirao od g. Njegovo tijelo prenijeli su {umari na vijencu savijenom od jelovih grana. Ro en je u Trstu g. od roditelja ~e{kog i slovenskog podrijetla. Diplomirao je {umarstvo na Hochschule u Be~u. Kao tridesetogodi{njak pozvan je za predava~a na Sveu~ili{te Tokyo do godine. Poslije toga bio je docent na Hochschule u Be~u, a kao {ezdesetogodi{njak postao je profesor na Sveu~ili{tu u Bologni g. talijanska vlada ga zadu`uje za ure enje {uma u Novim provincijama. Radio je na ure ivanju kra{kih {uma Koru{ke, Kranjske, Dalmacije i Crne Gore. Od do g. je generalni direktor dr`avnih {uma Italije g. radi na ure enju {uma brucijskog bora na otoku Rodosu. Uz svoj rad napisao je mnoge vrijedne znanstvene publikacije: Trajna {uma (Dauerwald) i ure ivanje visokih {uma, [ume dalekog Orijenta, Ure enje planinskih vodenih tokova, Gospodarenje komunalnim pa{njacima, Transport {umskih proizvoda iz dr`avnih {uma transportnim sredstvima na drveni ugalj. Sudjelovao je na mnogim kongresima i predavanjima. Za svoj rad primio je visoka odlikovanja: Sveti orden Japanskog kraljevstva, Ratni kri` za civilne zasluge iz Austrije i po~asnu titulu Komendator Talijasnke krune. Bio je {umar velikog znanja i podu~avao je svoje u~enike prakti~ne stvari koje je on ve} provodio u praksi. To se posebice odnosi na podru~je ure ivanja planinskih vodotoka, {to u Italiji predstavlja va`an dio {umarske operative, u kojoj je on ostavio neizbrisive tragove. Frane Grospi} ZNANSTVENI I STRU^NI SKUPOVI 528 IX. KONFERENCIJI GENERALNIH DIREKTORA SREDNJEEUROPSKIH DR@AVNIH [UMA Od 24. do 26. kolovoza godine Odr`ana je u Salzburgu (Austrija) IX. Konferenciji generalnih direktora srednjeeuropskih dr`avnih {uma. S hrvatske strane njoj su nazo~ili Bo`idar L o n - g i n, dipl. ing. {um. pomo}nik Uprave H[ d.o.o. i mr. sc. Josip D u n d o v i }, savjetnik direktora. Na konferenciji osim doma}ina Austrije (3), sudjelovali su i sudionici iz Bavarske (3), Brandenburga (1), Bugarske (3), ^e{ke (2), Hrvatske (2), Slova~ke (1), Srbije i Crne Gore (3) i Poljske (2). Delegacija Rumunjske zbog velikih poplava otkazala je svoj dolazak.

71 Prvi dan poslije podne, nakon otvorenja konferencije i pozdrava doma}ina te moderatora Thomasa Uhera, ~lana Uprave Austrijskih saveznih {uma d.d. (Obf A.G.) po sesiji 1. na temu Aktualni razvoj tvrtki dr- `avnih {uma svoja izlaganja podnijeli su: 1. Thomas Uher, Austrija, Austrijske savezne {ume d.d. 2. Josip Dundovi}, Hrvatska, Hrvatske {ume d.o.o. 3. Vladimir Blahuta, ^e{ka, ^e{ke dr`avne {ume, 4. Reinhardt Neft, Bavarska, Bavarske dr`avne {ume, 5. Karl - Heinrich von Bothmer, Brandenburg, Brandenbur{ke dr`avne {ume, 6. Janusz Dawidziuk, Poljska, Poljske dr`avne {ume, 7. Vojislav Jankovi}, Srbija i Crna Gora, Srbija{ume, 8. David Nemeth, Slova~ka, Slova~ke dr`avne {ume i 9. Vasilev Nikolay, Bugarska, Bugarske dr`avne {ume. Nakon prezentacije slijedila je rasprava u svezi sa: Restrukturiranjem tvrtki dr`avnih {uma, Potrebi i na~inu lobiranja iz podru~ja {umarstva u EU Bruxellesu, Investicijama, Karakteristi~no je da su sve tvrtke u godini ostvarile malu dobit izuzev Obf A.G. i to unato~ problemima s potkornjacima, Promjenom klime i strategije biomase kao energenta u provedbi Kyoto protokola, Izlaz se tra`i u mje{ovitim {umama i zabrani ~istih sje~a (Bavarske dr`avne {ume od ). Zaklju~eno je da se sljede}a 10. konferencija odr`i godine u Bavarskoj te da }e se u budu}e konferencije generalnih direktora srednjeeuropskih dr`avnih {uma odr`avati svake druge godine! Drugi dan, 25. kolovoza godine Austrijske savezne {ume d.d. imaju 14 pogona, i to: 12 {umarskih, 2 Nacionalna parka i 2 {umske mehanizacije te 5 profitnih centara: Consulting, Stru~ne usluge u tuzemstvu, stru~ne usluge u inozemstvu, Centar logistike drva i Centar europskih poslova te Direkciju Obf AG u Purkersdorfu kod Be~a. Tijekom prijepodneva oti{li smo na stru~nu ekskurziju na podru~je {umskog pogona (jednoga od dvanaest) Flachgau Tennegau u Abtenau kod Salzburga. [umski pogon Flachgau Tennegau sa 10 {umskih revira gospodari sa ha ukupne povr{ine. Od ha {uma na gospodarske {ume otpada ha, za{titne {ume ha i ne{umsko tlo ha. Glavne gospodarske vrste su smreke i jela te bukva, javor i jasen. Godi{nji etat je m 3. Broj zaposlenih je 54. U 75 lovnih revira gospodare sa jelenskom i srne}om divlja~i te divokozama i muflonima, kao i malim i velikim tetrijebom. Friedrich Hochrainer, voditelj pogona i Gunter Weissentacher, revirnik, upoznali su nas o na~inu gradnje {umskih cesta u brdskim terenima (bager s hidrauli~nim ~eki- }em) i modernom `i~arskom tehnikom privla~enja drva od panja do novoizgra ene {umske ceste. Tro{kovi izgradnje {umske ceste na vrlo strmim planinskim terenima iznose 33,0 EUR/m 3 (ili kn/km, isto kao u U[P Gospi}!). Tro{kovi sje~e i izrade s MP i privla~enje na prosje~noj duljini od 300 m `i~arom s harversterskom glavom iznose 23 EUR/m 3 (ili 170 kn/m 3 ) u mje{ovitoj sastojini smreke, bukve i ari{a, starosti 140 godina, na vrlo siroma{nom tlu. Ostvarene prodajne cijene franco {umska cesta su za smrekove pilanske trupce 70 EUR/m 3 (za I IX u H[ d.o.o. 47 EUR/m 3!), ari{eve pilanske trupce 100 EUR/m 3 (za I-IX 529

72 2005. u H[ d.o.o. 46 EUR/m 3!) i bukovo industrijsko drvo 36 EUR/m 3 (za I IX u H[ d.o.o. 27 EUR/m 3 ). Zbog lo{eg boniteta sastojine u toj sje~ini, nema bukovih pilanskih trupaca. Od ovr{aka kro{nje i ostatka debla bukve i smreke proizvode sje~ku kao energent po cijeni 9,5 EUR/nasipnom m 3 ili 70,3 kn/nasipnom m 3 ili 128 kn/m 3 oblog drva, (tj. od 1 m 3 oblog drva dobije se 2,5 2,7 nasipana m 3 sje~ke). Sje~ku prodaju SWHGmbH (Struja i toplina iz drva d.o.o.) k}erka Obf AG. Radove sje~e i izrade te privla~enja drva izvodi pogon mehanizacije Obf AG. Poslove dobivaju putem natje~aja, ali po istoj cijeni kao i privatni poduzetnik imaju prednost. Obf AG investirale su u prve tri godine od u novu opremu. Iako Obf AG gospodare po na~elu prirodne obnove (dozvoljene su ~iste sje~e do 1 ha povr{ine) dijelom je potrebno i popunjavanje sa 400 sadnica ari{a i sadnica smreke po 1 ha; cijena sadnice je 0,70 EUR ili 5,18 kn. Sastojina se pomla uje od prirode sjemenom bukve, smreke, jele i ari{a. Pogoni mehanizacije dio usluga na sje~i izradi, privla~enju drva te izgradnji i odr`avanju {umskih cesta rade i za privatne {umovlasnike! Tijekom godine pogon je ostvario 12,2 mil. EUR-a ukupnog prihoda, od toga 60 % prihoda od prodaje drva i 10 % od lova i ribolova, tj. 70 % prihoda od {umarstva i lovstva, a 20 % od gospodarenja nekretninama (od ~ega 7 % od kori{tenja deponija i {ljunka!!! i 7 % od turizma, a razliku ~ine zakupnine i najamnine) te 8 % ostale stru~ne usluge, kao na primjer 7 % od ure ivanja {uma. U godini pogon se sve vi{e okre}e i prema novim podru~jima djelatnosti: drvo kao energent (sje~ka), biciklisti~ke staze, {etnice, skija{ki tereni, kao i pilotprojekte male hidroelektrane! Isti dan poslijepodne odr`ana je sesija 2. na temu Tr`i{te drva situacija na tr`i{tu (moderator Georg Erlacher, predsjednik Uprave Obf AG). Prikaz prezentacije Informati~ka platforma prodaje drva po Rudolfu Vierthaleru za pilanske trupce: smreke, jele, bora, bukve, hrasta i jasena te industrijskog drva crnogorice i bjelogorice po kvartalima za i prva dva kvartala koli~inski i ostvarene cijene franco {umska cesta u EUR/m 3 za sve zemlje sudionice konferencije osim Srbije i Crne Gore i Bugarske. Svoje prezentacije podnijeli su: 1. Georg Erlacher, Austrija, Austrijske savezne {ume d.d. 2. David Nemeth, Slova~ka, Slova~ke dr`avne {ume. 3. Vojsilav Jankovi}, Srbija, Srbija{ume. 4. Janusz Dawidziuk, Poljska, Poljske dr`avne {ume. 5. Karlo - Heinrich von Bothmer, Brandenburg, Brandenbur{ke dr`avne {ume. 6. Rudolf Freidhager, Bavarska, Bavarske dr`avne {ume (od godine putem natje~aja postao predsjednik Uprave Bavarskih dr`avnih {uma, a do tada je radio u Obf AG)! 7. Bohumil Kos, ^e{ka, ^e{ke dr`avne {ume. 8. Josip Dundovi}, Hrvatska, Hrvatske {ume d.o.o. 9. Valentin Chambov, Bugarska, Bugarske dr`avne {ume. Nakon prezentacije slijedila je rasprava u svezi sa: Saniranjem {teta od velikog vjetroloma u Slova~koj tijekom listopada Slova~ke dr`avne {ume uspjele su izraditi m 3 drvnih sortimenata, no problem je NP Niske Tatre gdje je ostalo le`ati gotovo 3,5 mil. m 3 drva; od 2,3 2,4 mil m 3 smreke svako {esto stablo je napadnuto potkornjakom?!; U Srbiji je u tijeku privatizacija industrije celuloze; Sve ve}e je zna~enje novog tr`i{ta drvo kao energent u cijeloj srednjoj Europi; Informati~ka platforma prodaje drva omogu}uje sudionicima razmjenu informacija vezano za kalamitete (vjetrolomi, snjegolomi); Ponovno je postavljeno pitanje Branchmarking initiative (uspore ivanje procesa prodaje, uspje{na prodaja je preduvjet uspje{nog poslovanja poduze}a). Isti dan nave~er doma}in je organizirao za sve sudionike kulturni program Salzburger Festspiele, posjetom opernoj ku}i. Imali smo prigodu u`ivati u izvedbi opere Cosi fan Tutte Wolfganga Amadeusa - Mozarta. Tre}i dan, 26. kolovoza godine prije podne prihva}ena je zajedni~ka Rezolucija, koju su jednoglasno usvojili i potpisali svi prisutni direktori ili zamjenici direktora srednjeeuropskih dr`avnih {uma. Organiziran je obilazak grada Salzburga i povratak. Mr. sc. Josip Dundovi} 530

73 ME\UNARODNI KONGRES XXII IUFRO WORLD CONGRESS 2005 Me unarodna Unija organizacija za istra`ivanje u {umarstvu (IUFRO, eng. International Union of Forest Research Organizations) neprofitna je i nevladina organizacija, sa dugom tradicijom koja datira jo{ iz godine, ~lan je Me unarodno znanstvenog savjeta (ICSU, eng. International Council for Science) i povezuje vi{e od znanstvenika iz skoro 700 organizacija ~lanica, iz vi{e od 110 zemalja. IUFRO organizacija posti`e svoje ciljeve putem povezivanja aktivnosti koje uklju~uju sakupljanje, razmjenu i {irenje znanstvenih informacija te mogu}nosti pristupa informacijama i pomo}i institucijama i znanstvenim radnicima da oja~aju svoje istra`ivanje. IUFRO predstavlja svjetski najve}u volontersku organizaciju koja promovira me unarodni dijalog, kori{tenje znanosti u stvaranju strategije {umarstva te promovira odr- `ivo upravljanje svjetskim {umskim resursima, uz viziju odr`ivog gospodarenja svjetskim {umama, temeljenu na znanosti u svrhu ekonomskih, ekolo{kih i dru- {tvenih koristi. Ubrzan progres izazova i mogu}nosti kojima je izlo`en {umarski sektor, uvjetuje potrebu za o~uvanjem i {irenjem suradnje na svim geografskim razinama. Kako bi odgovorni i zainteresirani stekli nova znanja koja }e primijeniti na nacionalnoj razini, a imaju}i u vidu ~injenicu da je nacionalna politika gospodarenja {umama jedinstveni i nenadoknadivi dio sveukupne U razdoblju od 8. do 13. kolovoza godine u Brisbane Australija odr`an je me unarodni kongres XXII IUFRO World Congress 2005 (u nastavku Kongres) sa tematskim nazivom [uma u ravnote`i; Veza tradicije i tehnologije. Glavni sponzor Kongresa bila je Vlada Australije, Uprava za poljoprivredu, ribarstvo i {umarstvo, a doma}in Vlada Queenslanda, Uprava za primarnu industriju i ribarstvo. globalne politike, potrebno je kontinuirano uskla ivanje s odgovaraju}im me unarodnim aktivnostima, a znanja o istima stje~u se visokom razinom me unarodne suradnje koja se posti`e na forumima, kao {to je i svjetski {umarski kongres IUFRO. Kao klju~ni forum za me usobnu {umarsku znanstvenu kooperaciju, IUFRO kao i ostali svjetski forumi {uma predstavljaju va`nu mogu}nost promoviranja ve}eg razumijevanja prednosti odr`ivog upravljanja svjetskim {umskim resursima i svakim novim odr`avanjem foruma sve vi{e se pridonosi istome. [umarstvo ima va`nu ulogu u razvoju mnogih svjetskih regija, uklju~uju}i azijskopacifi~ku, unutar koje izrazito Australija podupire {iroki raspon aktivnosti {umarskog sektora, od velikih institucionalnih aktivnosti do malih lokalnih projekata usmjerenih prema odr`ivosti {umarskog sektora suradnjom i ravnote`om izme u znanosti, Vlade i industrije, {to je i bila tema Kongresa, a njegovo odr`avanje upravo u Australiji (prvi put u dugoj povijesti Kongres se odr`ao u ju`noj hemisferi) priznanje je istoj. Vi{e od 2000 najboljih svjetskih znanstvenika iz 90 zemalja svijeta sudjelovalo je na IUFRO World Congress 2005, pridonose}i razvoju inovativnog Slika 1. Brisbane Convention & Exhibition Centre {umarskog znanstvenog programa. Sudionicima istoga ponu ena je neusporediva mogu}nost me udjelovanja istra`iva~a {uma i vode}ih svjetskih znanstvenika. XXII IUFRO World Congress 2005 slu`beno je otvoren uvodnim govorom predsjednika Kongresa, gospodina Riste Seppala kojim je iskazao dobrodo{licu sudionicima, a potom iznio viziju IUFRO-a za razdoblje od do godine i njegovu va`nost za budu}nost {umarskog sektora. Programski koncept Kongresa ponudio je delagatima zemalja mogu}nost pristupa sada{njem istra`ivanju, 531

74 projektima i me unarodnim modelima svjetski vode}ih {uma, kao i mogu}nost istra`ivanja znanstvenih, razvojnih, kulturnih i ekonomskih inicijativa i problematike asocijacije {umskih i drvnih proizvoda, s izrazito nagla{enim sadr`ajima uzajamne razmjene znanja i iskustava, definiranja zajedni~kih vizija i strategija, me usobnog upoznavanja i stvaranja veza, rasprave, razmjene mi{ljenja i realizacije zajedni~kih ciljeva. Znanstveni dio programa Kongresa koncentrirao se na demonstraciju progresa koju su istra`iva~i {umarstva i drvne tehnologije ostvarili u rje{avanju problema s kojima su suo~eni svi subjekti povezani sa {umarstvom: kreatori politike, menad`eri, obrazovni kadar i javnost. Fokus je promijenjen iz znanstvenik govori znanstveniku u znanstvenik u interakciji s globalnom zajednicom. Unutar pet dana odr`avanja Kongresa u znanstvenom dijelu obra ene su sljede}e teme i podteme : Prvi dan, 8. kolovoza godine Integralni pristupi za postizanje vi{estrukih ciljeva su: Intenzivno gospodarenje, ekstenzivno gospodarenje ili za{tita? Aktualni razvoj u pristupu gospodarenju; Novi modeli zakupa i gospodarenja {umama; Problemi vezani s balansom prirodnog prirasta i aktivnog gospodarenja naspram za{tite {uma; Prirodna nepogoda kao model za gospodarenje {umama; Odr`avanje {uma unutar i izvan pri~uva (rezervi); Prikladno gospodarenje {umama sa svrhom o~uvanja biolo{ke raznolikosti; Identifikacija visoke za{tite vrijednosti {uma; Komercijalno iskori{tavanje {uma u korist o~uvanja; Geneti~ki izvori za daljnji razvoj odr`ivog {umarstva Funkcija germplazme u globalnom {umskom razvoju; Dobrobit i rizik za uporabu geneti~kih resursa (dru- {tvena podr{ka, {teto~ine i bolesti); Uporaba geneti~ki modificiranih stabala; Pomaci u pobolj{anju kvalitete stabala; Domestikacija (udoma}ivanje) razli~itih vrsta drve- }a; Trgovina u geneti~kim resursima (dijeljenje koristi); Studija specifi~nih slu~ajeva/vrste u nastajanju; Drugi dan, 9. kolovoza godine Suo~avanje s izazovom klimatskih promjena Psihologija {umarstva i geneti~ke teme; Utjecaj klimatskih promjena na stablo i zdravlje {ume; Zna~enje {ume i {umarstva za budu}nost; Zna~aj {uma i {umskog tla u uglji~noj sekvestraciji (odvajanje i ograni~avanje odumrlog dijela tkiva od zdravog); Utjecaj velikog broja insekata, bolesti i globalne promjene; Analiza rizika i sposobnost prilagodbe {uma; Promocija razvoja kroz pobolj{anje {umarstva /drva i niza produkata [uma /drvni sortimenti; od stabala do {umskih proizvoda; Planiranje u {umarstvu za u~inkovitu optimalizaciju; Prilagodba uzgoja prema krajnjim proizvodima; Regionalni razvoj kroz pobolj{anje prerade {uma u drvne sortimente; Determinacija za odre ivanje dobrobiti {umarstva; Razvoj marketinga za {umske proizvode; Tre}i dan, 10. kolovoza godine Uklju~enje doma}ih grupa u {umarsku znanost i {umarstvo o~uvanje doma}ih znanja; doma}e sudjelovanje u komercijalnom gospodarenju {umama (prava raspodjela posjeda) veza izme u znanosti sa zapada i drugih formi znanja; prava intelektualnog vlasni{tva; te{ko}e koje bi istra`iva~i mogli susresti rade}i s doma}im grupama; Pove}anje vrijednosti {uma kroz inovativne proizvode i tehnologije netradicionalna biomasa {uma za odr`ivost drvnih sortimenata; mje{oviti proizvodi; iskori{tavanje ostataka; biogorivo; ekolo{ko odlaganje otpada; tehni~ke inovacija kroz razli~ite sektore (uporaba drugih industrija, rudarstvo); pronala`enje i otkrivanje biolo{kih vrsta; nutricionisti~ki i drugi netradicionalni {umski produkti; ^etvrti dan, 11. kolovoza Demonstracija odr`ivog {umskog gospodarenja certificiranje {uma i odr`ivo {umsko gospodarenje: neophodno ispitivanje; standardi certificiranja u razli~itim dijelovima svijeta; sada{nje i budu}e tehnologije za podr{ku odr`ivom {umarstvu; transfer tehnologije i uvje`bavanje za daljnju analizu i trgovinu drvnih sortimenata iz tropskih zelenih {uma po na~elima odr`ivog {umskog gospodarenja po na~elima; alternativne sheme certificiranja; 532

75 Odr`avanje {uma: du`nost {umarstva i dru{tva sudjelovanje javnosti u gospodarenju {umama; istra`ivanje {uma, javnosti i kreatora politike: primjena novih tehni~kih i dru{tvenih metoda; uloga znanosti u kreiranju javnog mijenja; Peti dan, 12. kolovoza godine Uvidjeti ekolo{ku korist {uma Naru{avanje okoli{a rekonstrukcija novih {uma, rudarskih podru~ja kao znanstvene studije; Za{tita {uma i voda planinskih podru~ja; Konfisciranje {uma i njihov zna~aj za okoli{; Uravnote`enje prirodnog naru{avanja s odr`avanjem ekolo{kih vrijednosti; Pobolj{anje uloge komunikacije, obrazovanja i odre ivanje kapaciteta {umarstva u budu}nosti Metode za bolje tuma~enje i kori{tenje; Interakcija izme u istra`ivanja, obrazovanja i pro- {irenja polja istra`ivanja; Razli~iti pristupi pro{irenja s novim tehnologijama planiranja istra`iva~kih programa; Novi razvoj u tehnolo{koj vizualizaciji kao sredstva za pove}anje anga`mana dioni~ara; Razvoj tehnolo{kog obrazovanja; Kori{tenje razli~itih medija u smislu preno{enja informacija o {umarstvu; Rasprava povezana s privatizacijom {umarstva u novim tr`i{nim ekonomijama. Petodnevni znanstveni dio Kongresa obradio je navedene teme kroz 5 uvodnih plenarnih sesija, 15 sesija podtema organiziranih od predstavnika zemalja Njema~ke, Francuske, Finske, Kanade, SAD-a, [vicarske, Danske i Australije, koje su tematski i sadr`ajno povezane, a odr`avale su se svakodnevno u skladu sa dnevnom kongresnom temom, te preko 135 tehni~kih sesija unutar kojih je sudjelovao najve}i broj autora. Popratno sesijama odr`an je velik broj poslovnih i radnih sastanaka sa svrhom rasprave, diskusije i razmjene informacija. Nakon znanstvenog dijela Kongresa za sudionike je organizirano studijsko putovanje, In Congress Tour kroz Australiju, Novi Zeland i njima susjedne zemlje. Teme studijskog putovanja bile su: Planta`e i nacionalni parkovi (Daintree National Park, Freycinet National Park i ostali); Sekundarni proizvodi {uma (rekreacija, turizam, ); Urbane {ume (Tahune Forest, Kaingaroa Forest, ); Istra`ivanje i o~uvanje biolo{ke raznovrsnosti; Drvna industrija i industrije bazirane na {umskom sektoru ( npr. posjet tvrtki Tolga Woodworks, proizvo a~u visoko kvalitetnog namje{taja iz autohtonih vrsta, Paragon Furniture tm i ostali); Tehni~ka strana {umarstva (ICT tehnologija). Treba naglasiti da je organizacija Kongresa, kako u razdoblju priprema, tako i tijekom odr`avanja u svim elementima formalnog i neformalnog dijela bila besprijekorno u~inkovita i kvalitetna. IUFRO kao jedna od najstarijih nevladinih svjetskih udruga u posljednjih je pola stolje}a odigrala zna- ~ajnu ulogu u promicanju {umarskih i {umskih vrijednosti u Hrvatskoj. Svojom razvedenom strukturom ovodobnih podru~ja IUFRO je omogu}avao hrvatskim znanstvenicima sudjelovanje, razmjenjivanje, izno{enje i promicanje mnogih zna~ajnih dosega. Slika 2.The Daintree National Park Queensland, Australia Slika 3.Skyrail Rainforest Cablewa Quensland, Australia Slika 4. The New Zealand National Park Slika 5. Eucalyptus caesia South Western Australia Slika 6. Ileodictyon cibarium basket fungus, saprobic and foul-smelling New Zealand Slika 7. Coconut tree the French Polynesian Slika 8. Ginkgo biloba Princeton Sentry Tasmania 533

76 U slu`benom dijelu svjetskog {umarskog Kongresa kao predstavnici Republike Hrvatske sudjelovali su me unarodno priznati znanstvenici dr. sc. Karlo Bezak ispred Hrvatske {ume d.o.o. Zagreb, dr. sc. Boris Vrbek ispred [umarskog instituta Jastrebarsko, prof. dr. Borzan te prof. dr. sc. Vlado Goglia i prof. dr. sc. Ivica Grbac sa [umarskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu. Prof. dr. sc. Ivica Grbac u funkciji pomo}nika ministra predstavljao je i resorno Ministarstvo, Ministarstvo poljoprivrede, {umarstva i vodnoga gospodarstva Republike Hrvatske. Znanstveni rad prof. dr. sc. Vlade Goglie i prof. dr. sc. Ivice Grbca nastao uz stru~nu suradnju dipl. ing. Igora \uki}a ([umarski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu) pod nazivom Human Vibration Transmitted to the Framesaw Operator iznesen je u tehni~koj sesiji (IUFRO 2005 Technical Sessions) u Sekciji 82 koja je imala za temu Aplikacije novo razvijenih tehnologija u mehani~koj obradi drva prema odr`ivoj iskoristivosti {umskih proizvoda 21-og stolje}a. Rad hrvatskih znanstvenika kojim je obra eno zna~ajno gledi{te rada, vibracije u radnom okoli{u, sadr`ajno i tematski, a svojom razradom u~inkovito, aktualno i meritorno uklopio se u okvir i sadr`aj Kongresa te tako dobio visoku ocjenu od organizatora i sudionika Kongresa. Prof. dr. Borzan u svojstvu predsjednika IUFRO citogeneti~ke radne grupe ( ) odr`ao je radni sastanak, izlo`iv{i rezultate dosada{njih aktivnosti u proteklih osam godina te proveo izbore za novog predsjednika i zamjenika radne grupe, glede ~injenice da mu je istekao osmogodi{nji mandat. Bio je nazo~an izlaganjima radova i sudjelovao u diskusijama nakon istih u okviru radne grupe za urbano {umarstvo, kao i na drugim izlaganjima u okviru Divizije II Fiziologija i genetika. Za vrijeme petodnevnog rada Kongresa sudionici su imali prigodu prou~iti i ocijeniti ukupno 857 postera inih zemalja, uklju~uju}i Republiku Hrvatsku razvrstanih po temama i podtemama. U sklopu podteme Modeliranje multi-dimenzijske dinamike {uma u svrhu vi- {enamjenskog gospodarenja prezentiran je poster Kako raste {uma?, rad dr. sc. Karla Bezaka (Hrvatske {ume d.o.o). Rad dr. sc. Borisa Vrbeka ([umarski Institut, Jastrebarsko), poster Monitoring depozicija u {umskim ekosustavima Hrvatske, iznesen je u sklopu podteme [uma izme u zra~nih polucija i klimatskih promjena te poster Rezultati pedesetogodi{njeg monitoring rasta i razvoja 161 godinu stare smrekove kulture u sklopu podteme Istra`iva~ka demonstracija: Vi{egodi{nji vi{enamjenski eksperimenti u {umarskom sektoru. Kongres je ve} ustaljeno imao svoj izlo`beni dio na kojemu su ukupno 45 izlaga~a tvrtki (npr. ESRI, CIFOR, ICT International Pty Ltd, Integrated Tree Cropping Ltd, Institute of Forest Ecosystem Research Ltd (IFER) i ostali) iz 15 zemalja diljem svijeta promovirali posljednje trendove na podru~ju usluga, proizvoda i tehnologija povezanih sa {umarstvom, industrijama baziranim na {umarskom sektoru i relevantnim industrijama. Samo vrhunski svjetski stru~njaci u podru~ju dizajniranog i visoko kvalitetnog namje{taja tako er su imali priliku izlo`iti svoja djela na ovom presti`nom doga aju. Izme u mnogih potrebno je izdvojiti najpoznatijeg proizvo a~a u tome podru~ju, australskog proizvo a~a PARAGON FURNITURE, koji je pro{le godine dobio mnoge nagrade na svjetskoj razini (npr. Best of the Best QLD Furniture Awards (2004); FIAA National Award 2004 for Excellence Using Australian Plantation Timber i ostale). Slika 9. Oval Table with Queen Anne Oval Back Chairs 534 PARAGON FURNITURE Zadnjeg dana odr`avanja Kongresa ve} tradicionalno uru~ene su nagrade onima koji su svojim djelovanjem promovirali me unarodnu suradnju na svim poljima istra`ivanja povezanim sa {umarstvom te koji su unaprijedili {umarsku znanost. Uru~ene su nagrade za znanstveno dostignu}e (SAA), nagrade za istaknuto doktorsko istra`ivanje (ODRA), nagrade za najbolji poster (BPA), a prvi put u povijesti Kongresa prezentirana je IUFRO studentska nagrada za doprinos u {umarskoj znanosti (ISA) i nagrada za doprinos znanstvenika zemlje doma}ina. Radovi aktivnih sudionika objedinjeni su i otisnuti na klasi~an na~in u International Forestry Review u slu`benoj reviji Kongresa. U reviji je objavljeno po temama oko 1570 sa`etaka, zajedno sa sa`ecima referata i postera.

77 Unutar zavr{ne ceremonije Kongresa dana 13. kolovoza godine prezentirane su kongresne rezolucije od strane gospodina Peter Mayera, izvr{nog tajnika IUFRO-a. Redefinirani zaklju~ci Kongresa postali su sastavni dio usvojene Brisbenske rezolucije sastavljene od Rezolucije 1 Promicanje svjetske suradnje u {umarstvu srodnim istra`ivanjima i Rezolucije 2 Promicanje znanosti za dono{enje odluka: REZOLUCIJA 1 PROMICANJE SVJETSKE SURADNJE U [UMARSTVU SRODNIM ISTRA@IVANJIMA XXII IUFRO Svjetski kongres [uma u ravnote`i veza tradicije i tehnologije pripremio je jedinstven forum za prezentaciju rezultata zbirnih globalnih istra`ivanja o {umama i drve}u. Kongres je ukazao na mnoga pitanja u kojima bi istra`ivanje zna~ajno pomoglo boljem razumijevanju problema {umarstva, uklju~uju}i postizanje uravnote- `enog pristupa o~uvanju i potrajnom gospodarenju {umama; prilago avanje {uma na klimatske promjene; primjenu geneti~kih izvora i biotehnologije za unaprje- enje potrajnog gospodarenja {umama; utjecaj lokalnog stanovni{tva na {umarsku znanost i {umarstvo; pove}anje vrijednosti {uma i {umskih proizvoda kroz inovativne tehnologije; uloga edukacije, komunikacije i izgradnje kapaciteta za postizanje potrajnog gospodarenja {umom. Ponukani `eljom da se pozabave s ovim i drugim problemima vezanim za {umarstvo, kao i da jo{ vi{e u~vrste polo`aj IUFRO a kao doma za znanstvenike i istra`iva~ke institucije vezane za {ume i stabla, uklju- ~uju}i one koje trenutno djeluju izvan mre`e IUFRO-a, IUFRO i njegovi ~lanovi }e: 1. osigurati bolju tematsku strukturu i fleksibilne mehanizme unutar na{e organizacije koji }e nam omogu}iti da se bavimo klju~nim pitanjima vezanim za {umarske znanstvenike i ostale zainteresirane i da odgovorimo na istra`iva~ka pitanja koja su rezultat trajnih promjena u dru{tvu i globalnom okru`enju; 2. osigurati kontinuitet znanstvenoga rada najvi{e kvalitete i standarda; 3. pomagati sudjelovanje znanstvenika i istra`iva~kih institucija zemalja u razvoju i tranziciji u aktivnostima IUFRO-a, uklju~uju}i pomaganje u razvoju kapaciteta znanstvenika i znanstvenih institucija; 4. aktivno promicati spolnu i kulturnu raznolikost unutar IUFRO-a, te podupirati i poticati u~e{}e `ena, mladih znanstvenika i studenata u aktivnostima IUFRO-a; 5. pove}ati suradnju sa {irim krugom znanstvenika i istra`iva~kih institucija iz ostalih znanstvenih disciplina na {umarstvu srodnim istra`iva~kim temama koje nadilaze tradicionalne granice {umarske znanosti; 6. aktivnije obavje{tavati znanstvene i obrazovne sredine o na{im znanstvenim otkri}ima; 7. potpuno provesti IUFRO-a Strategiju , kako bi osigurali da IUFRO postane prava svjetska mre`a znanstvenih spoznaja i suradnje u {umarstvu. REZOLUCIJA 2 PROMICANJE ZNANOSTI ZA DONO[ENJE ODLUKA Na XXII IUFRO Svjetskom kongresu utvr eno je kako je razumijevanje za dinamiku {umskih ekosustava i za njihov odnos prema stalno mijenjaju}im ljudskim potrebama i globalnom razvoju, kao {to su porast ljudske populacije, migracije, urbanizacija, tehnolo{ke promjene i klimatske promjene i dalje premalo, unato~ dosada{njem znanstvenom napretku, te da i nadalje ostaje potreba za kontinuiranim napretkom u {umarskoj znanosti. Usprkos tomu, status i kapaciteti tradicionalnih istra`iva~kih institucija i sveu~ili{ta, kao i raspolo`iva sredstva za {umarska istra`ivanja u mnogim su zemljama sve manja, poglavito zbog promijenjenih prioriteta politike, donositelja odluka i donatora. Zbog toga je neophodno da se u budu}nosti ulaganja u znanost i tehnologiju smatraju ponajprije ulaganjima u {umarstvo, dru{tveno-gospodarski razvoj i o~uvanje {uma kao prirodnog za{titnog sustava za sada{nje i budu}e generacije. Vo eni `eljom da osiguraju relevantne znanstveno to~ne informacije i savjete politici, politi~arima i ostalima zainteresiranima, svi ~lanovi IUFRO-a }e: 1. pobolj{ati ponudu relevantnih problemski orijentiranih rezultata {umarskih istra`ivanja politici, donositeljima odluka i ostalim zainteresiranima, i poticati ih da bolje koriste znanstvena rje{enja; 2. pove}ati napore u tuma~enju rezultata istra`ivanja {umarske znanosti kako bi ih razumljivim jezikom predstavili politi~arima i ostalim zainteresiranima; 3. pove}ati doprinos IUFRO-a radu me unarodnih procesa i konvencija kao {to su Forum Ujedinjenih naroda, Konvencija o klimatskim promjenama, Konvencija Ujedinjenih naroda o borbi protiv {irenja pustinja, izme u ostalih, kroz aktivno sudjelovanje u Zajedni~kom partnerstvu u {umarstvu; 4. pridonijeti mogu}em utemeljenju savjetni~kog tijela za svjetske procese i konvenciju sa specifi~nim ciljem pru`anja znanstvenih savjeta vezanih za {u- 535

78 marstvo sli~no Me uvladinom Panelu o problemima klimatskih promjena; 5. jo{ vi{e oja~ati partnerstvo i suradnju s me unarodnim organizacijama i ostalima zainteresiranima; 6. pridonijeti ostvarenju Ciljeva milenijskog razvoja kroz znanstvenu suradnju, izgradnju kapaciteta i obrazovne aktivnosti usmjerene na smanjivanje siroma{tva i pobolj{anje `ivotnih uvjeta ljudi ovisnih o {umama, i na postizanje ekolo{ke potrajnosti. Sljede}i u nizu me unarodnih foruma na visokoj znanstvenoj razini bi }e International IUFRO Precision Forestry Symposium, koji }e se odr`ati u vremenu od 5. do 10. svibnja godine u Stellenbosch, South Africa. Stellenbosch University biti }e doma}in ovoga me unarodnog simpozija. Aktivni nastupi hrvatskih znanstvenika na IUFRO World Congress-u potreban je tijek dobivanja, razmjene i primjene znanstvenih spoznaja sa svrhom olak{anja napretka prema odr`ivom gospodarenju {umama Republike Hrvatske. Sudjelovanjem predstavnika [umarskog Fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu na Kongresu XXII IUFRO World Congress 2005 nastavlja se tradicija uspje{nog predstavljanja Fakulteta na me unarodnoj znanstvenoj razini. Autori Prof. dr. sc. Ivica Grbac Renata Ojurovi} dipl. ing. OBLJETNICE Nakon po`ara koji je po~etkom osamdestih godina pro{log stolje}a na {irem podru~ju Plana opo`ario borovu {umu, na brdu Krban kod Trogira, jasno su se iz pepela uo~avale ru{evine zavjetne srednjovjekovne crkve sv. Eustahija mu~enika kojeg je umorio car Hadrijan 117. godine poslije Krista. Na osobito sve~an na~in, blagoslovom obnovljene crkve, hrvatski {umari, lovci i lovo~uvari su ove godine proslavili spomendan svog nebeskog za{titnika sv. Eustahija na brdu Krban kod Trogira. A hrvatskoj javnosti je u Solinu 19. rujna godine predastavljena tre}a, posljednja, knjiga trilogije o tom mu~eniku Crkva sv. Eustahija mu~enika Krban Trogir, autora Mladana Vidovi}a u nazo~nosti preko 200 uzvanika {tovatelja sv. Eustahija. OBNOVLJENA CRKVA SV. EUSTAHIJA Obnovu crkve na brdu Krban kod Trogira svojim nov~anim prilozima potpomogli splitskodalmatinska, gradovi Split, Trogir, Ka{tela, Solin, IV Korpus Hrvatske vojske pod zapovjedni{tvom general bojnika mr. sc. Mate Obradovi}a, Zagreba~ka banka te brojni vjenici sa svojim vjerni~kim prilozima. Obnovljenu crkvu, oltar, kip sv. Eustahija te zvono blagoslovio je biskup kotarski msgr. Ilija Janji}, a tom sve~anom ~inu nozo~ili su: saborski zastupnici na ~elu s gospodinom Krunom Peronjom, `upan splitsko-dalmatinski gospodin Ante Sanader, zamjenica `upana gospo a An elka Vuko, gradona~elnici i dogradona- ~elnici gradova Splita, Solina, Ka{tela i Trogira te preko 600 vjernika od kojih je najstarija imala 81 godinu. 536

79 Crkva je obnovljena nakon 60 godina a ukupna vrijednost radova prema{uje iznos od {eststo tisu}a kuna. Obnovljena je na inicijativu nositelja cijelog projekta gospodina Mladana Vidovi}a predsjednika Zajednice lova~kih udruga Splitsko-dalmatinske `upanije, uz ogromnu i svestranu pomo} `upnika Gospe od Otoka i upravitelja sveti{ta Gospe od Otoka don Vinka Sanadera. Predsjednik Odbora za obnovu crkve sv. Eustahija don Stipan Bodro`i}, `upnik `upe Gospe od An ela Trogir u znak zahvalnosti za potporu obnovi crkve darovao je `upanu splitsko-dalmatinskom gospodinu Anti Sanaderu, biskupu kotarskom msgr. Iliji Janji}u i nositelju programa obnove gospodinu Mladanu Vidovi}u umjetni~ke slike. Crkva sv. Eustahija mu~enika sagra ena je godine na brdu Krban, koje je u vrijeme izgradnje bilo obraslo gustom {umom pod osobitom za{titom grada i komune grada Trogira jer je Statutom tog grada bila zabranjena svaka sje~a drva i ispa{a stoke na tom brdu. Na `alost danas uslijed nemara i brojnih po`ara brdo je pokriveno degradiranim elementima makije. Uvjereni smo da }e {umari, lovci i lovo~uvari kroz svoje daljnje aktivnosti a suklado prirodnim procesima i pravilima struke na tim prostorima zasaditi odgovaraju}e mediteranske kulture, kako bi krajobraz Krbana ponovo bio {umovit kao u vrijeme vladavine bana Mladena [ubi}a III, {tita Hrvata ~iji je to bio posjed. Ivan Toli}, dipl. ing. {um. Split SASTANAK PRVE POSLIJERATNE GENERACIJE [UMARA (1945) Povodom 60. godi{njice upisa na [umarski odjel tada{njeg Poljoprivredno-{umarskog fakulteta, sastali su se kolege {umari u [umarskom dru{tvu 10. lipnja ove godine. Prema podacima u knjizi: [umarska nastava u Hrvatskoj (Izdanje [umarskog fakulteta) u toj generaciji bilo je tada 76 apsolvenata. Do danas velika ve}ina kolega je umrla, pa je tako umro i jedan u pripremnom razdoblju za ovaj sastanak. O manjem broju kolega nismo mogli ni{ta saznati, jer oni potje~u iz drugih dr`ava biv{e dr`ave ili inozemstva. Pozive za ovaj sastanak uputili smo u Hrvatsku 19, Sloveniju 2, Kanadu 2 ili ukupno 23. Navedenog datuma u 10 h u dvorani [umarskog dru{tva do{lo je13 kolega iz Hrvatske i jedan iz Kanade. Ovaj datum odr`anog sastanka odgovarao je velikom zagovorniku sastanka kolegi Mladenu Zajcu, ~lanu Hrvatskoga {umarskog dru{tva, koji `ivi u Kanadi. Kroz dva sata odr`avanja sastanka, ve}im dijelom govorilo se stru~nim {umarskim temama. Za{to? Od prisutnih, imamo kolega koji i danas rade kao da nisu umirovljenici, ili bolje kao da su u radnom odnosu. Neki imaju i poduze}a! Voditelj sastanka morao je skup prekinuti rije~ima: Ovo se pretvorilo u stru~ni simpozij. Tako dalje ne mo`emo. Svatko }e od vas ukratko ispri~ati ne{to o sebi. Sastanak se nastavio i oko 12 h i zavr{io. Novi sastanak nije zakazan, iako {to su do sada odr`avani sastanci svake dvije godine. Po zavr{etku, uputili smo se u Kaptolsku klet, gdje je prire en zajedni~ki ru~ak, koji je protekao u razgovorima i dobrom raspolo`enju. Na ovaj sastanak odazvali su se: Ivan Delajkovi}, Ivan Hajek, Dragutin Ki{, Jure Knezovi}, Zvonimir Kranj~ec, Ivo Mileti}, Josip Mov~an, Davorin Prgin, Mladen Stojkovi}, Eduard Tomas, Marija Tomek, Adam Zahirovi}, i Mladen Zajc. Mladen Stojkovi} (Foto: D. Ki{) 537

80 IZ POVIJESTI [UMARSTVA I LOVSTVA Tragom te{kog `ivota stanovnika velebitske primorske padine godine POVEZANA S GROZNOM ZIMOM GODINE DOVELA JE VE]INU STANOVNI[TVA DO DONJE GRANICE PRE@IVLJAVANJA Upravne op}ine Sv. Juraj i Jablanac zahva}ale su krajem 19. stolje}a velik dio velebitske primorske padine od Senja pa prema jugu u du`ini od oko 50 km i povr{ine ha (Malbohan, 1892). Na svaku du{u otpadalo je ~hv njive ili oranice {to je podmirivalo svega dva mjeseca njihovih godi{njih potreba. Prema Koren~i}u (1971) na tom podru~ju je god. `ivjelo stanovnik, od toga u upravnoj op}ini Sv. Juraj te Jablancu stanovnika. Najve}i broj stanovnika zabilje`en je u Sv. Jurju god. (3.307), a u Jablancu god. (4.460). Zbog masovnog iseljavanja oko god. broj stanovnika se u idu}em razdoblju stalno smanjuje. Druga ve}a seoba dogodila se nakon II. svjetskog rata. Prema zadnjem popisu god. na nekada{njem podru~ju upravne op}ine Sv. Juraj `ivjelo je 1038, a u Jablancu 338 stanovnika. U odnosu na najve}i broj stanovnika sada `ivi na podru~ju Sv. Jurja 32 %, te u Jablancu svega 8 %. Podru~je Hrvatskog primorja karakterizira izraziti nedostatak plodnog tla (6 %) i vi{ak goleti (76 %), dok 18 % pripada {umi (Premu`i}, god.). Zbog toga Balen (1925) s pravom ka`e (cit.): Da taj kraj nema ni{ta, niti od ljeta, niti od zime, nego samo jad i nevolju. Prema istom autoru na ukupnom podru~ju upravnih op}ina Sv. Juraj i Jablanac od ha najvi{e je bilo pa{njaka (50 %), a zatim neplodnoga tla (39 %), livada (6 %) i oranica (5 %). Osim izrazitog manjka obradivog zemlji{ta stanovni{tvo uzgaja velik broj stoke sitnoga zuba. Tako je god. bilo ukupno komada ovaca (Sv. Juraj i Jablanac 2.306), a god. ukupno komada koza (Sv. Juraj 162 i Jablanac 2.101). Na podru~ju Jablanca bilje`i se bla`i pad broja koza. Podatke za podru~je Sv. Jurja nije mogu}e uspore ivati, jer se stanje god. odnosi samo na istoimeno mjesto. Uz to, stanovni{tvo je uzgajalo i manji broj stoke krupnoga zuba. Tako velik broj stoke u znatnom je raskoraku sa stvarnim mogu}nostima proizvodnje sto~ne hrane. Prema Rogi}u (1957) raspolo`iva sto~na hrana sredinom 19. stolje}a podmirivala je samo 31 % potrebne koli~ine, ne ra~unaju}i pritom i koze. Vrlo te{ki polo`aj stanovni{tva Vojne krajine donekle se nadokna ivao, uz pre{utno znanje vlasti, nedozvoljenim sje~ama i prodajom drveta, i to uglavnom u izvozu. Me utim, nakon ukidanja Vojne krajine `ivot je postao jo{ te`i. Stanovni{tvo `ivi vrlo te{ko od skromnih prihoda zemlje, ekstenzivnog sto~arstva, radova na po{umljavanju kr{a u izvedbi Kr. nadzorni{tva za po{umljenje krasa kraji{kog podru~ja te povremenog rada na raznim poslovima u zemlji i inozemstvu. Masovna iseljavanja po~etkom 20. stolje}a, kao i daljnji umjereniji trend depopulacije do danas nastao je zbog te{kih uvjeta `ivota. Zbog toga su se do danas jedino donekle odr`ala mjesta uz more, zahvaljuju}i ponajvi{e razvoju turizma i ribarstva. S druge strane na velikim napu{tenim povr{inama velebitske primorske padine dolazi do vidljivije progresije autohtone vegetacije. Prilikom dugogodi{njeg istra`ivanja povijesti primorskoga kr{kog {umarstva stekao sam uvid u ve}i broj dokumenata koji su pohranjeni u na{im specijaliziranim ustanovama. Me u njima izdvojena su tri spisa iz Hrvatskoga dr`avnog arhiva koji potanko opisuju te`ak polo`aj Podgoraca za velike `ege god. i studeni godine. 1 U dokumentima se opisuju mjere aktualne vlasti i Kr. nadzorni{tva za po{umljenje krasa kraji{kog podru~ja, koji su u okviru svojih mogu}nosti nastojali ubla`iti nepovoljne vanjske u~inke. Tako se u spisu pod brojem 372 od god. Op}inski ured Jablanac obra}a Slavnoj kraljevskoj Slika 1. Jablanac, ome en suhozidom, oko godine. Snimak je ustupio Dragan Vlahovi}, Senj 1 HDA, LK@, kutija 2, spis broj 181 i kutija 5, spisi broj 372 i Za velebitsku primorsku padinu uvrije`en je jo{ i naziv Podgorje, dok se stanovnici nazivaju Podgorcima. 538

81 kotarskoj oblasti u Senju, te izme u ostalog pi{e (cit.):... Ionako ve} {irom svijeta poradi njegovog siroma{tva poznati narod jablana~ki; pritisla je ova grozna zima sa te`kom svojom koprenom da mnoga obitelj od glada i studeni jau~e, umire a umrieti nemo`e. Nemili taj gost, zavladao je malom iznimkom u cieloj ovoj ob- }ini. Pomo}i jadnikom rado bi svaki boljar pru`io ali se uvjek niti pomagati nemo`e, jer svaki svoje skute pokrivati mora. Hrane nije, drvah nestalo a zaslu`bah neima niti u ljetno a nekmoli u zimno doba. Uz dopis prilo`en je popis 49 najugro`enijih stanovnika me u kojima se nalaze i umobolni, slijepi i bez ekstremiteta. Svi popisani (cit.): Neposjeduju ikakva pokretna imetka izim zemlji{tnog pritajnoj diobi dobivenog diel~i}a, koji im opet ne}e biti mogu}e na prole}e obraditi poradi pukog siroma{tva. Akoprem to zemlji- {te neima znatne vriednosti ipak bi si koj sirotan do jeseni par mali}ah je~ma apar krumpira ubrao, kad bi ga obraditi mogo. Na kraju upravitelj Ob}inskog ureda Jablanac moli slavnu Kr. kotarsku oblast u Senju da se zauzme kod Visoke kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinske vlade za pomo} stanovni{tvu Jablanca. I zaista Kr. kotarska oblast u Senju vrlo je brzo reagirala slanjem nov~ane pomo}i i dopisom presvietlom gospodinu Marku Kasumovi}u, Kr. velikom `upanu, `upanije Li~ko-krbavske, vitezu reda `elezne krune u Gospi}u. U dopisu pod brojem od god. Kr. kotarski predstojnik iz Senja op{irno izvje{tava presvitlog gospodina Marka Kasumovi}a, pa izme- u ostalog pi{e (cit.):... O zavladaloj biedi medju pu- ~anstvom ob}ine Jablana~ke i Svetojura~ke. Ne ~ekaju}i odgovora Kr. kotarski predstojnik iz Senja na temelju va`e}e naredbe presvietloga gospodina Marka Kasumovi}a i izvje{}a Op}inskoga ureda Jablanac {alje pomo} od 100 forinti da se (cit.).. predbje`no najsiroma{nijim `iteljem porazdijeli, da time koliko toliko ubla`i golemu tu nevolju. Na kraju Kr. kotarski predstojnik moli Presvijetlost da bi (cit.): Svojim mo}nim zagovaranjem ishoditi blagoizvoljevala da Visoka kr. zemaljska vlada prete~e biednom narodu ~im prije u pomo}, jer }e ga ve}ina, nebude li br`e i izda{ne pomo}i skapati od gladi. I Kr. veliki `upan Marko Kasumovi} vrlo je brzo odgovorio Kr. kotarskom predstojniku u Senju, te ga obavijestio o daljnjim akcijama. U znak svoje osobne potpore poslao je pomo} od 100 forinti za najugro`enije stanovni{tvo. O eventualnim daljnjim akcijama vi{e ili ni`e vlasti nisu na`alost, prona eni dokumenti. Veliki `upan nastoji pomo}i ugro`enom stanovni- {tvu i na drugi na~in te se zala`e kod Kr. nadzorni{tva za po{umljenje krasa kraji{koga podru~ja u Senju da dozvoli ~upanje trave u branjevinama bez nasade za sto~nu krmu. U svom odgovoru E. Malbohan, upravitelj Kr. nadzorni{tva pod brojem 181 od god. nalazi (cit.): Da je u ogra enim branjevinama Slika 2. Sv. Juraj, veoma spora obnova vegetacije u intervalu od 77 godina ( ). Fotodokumentacija: Gradski muzej Senj i Ivica Neki}. zaostalo sasvim malo trave zbog pro{logodi{nje su{e i `ege. Trava danas vi{e sli~i ubru, jer je na njoj le`ao snijeg puna tri mjeseca. Dapa~e taj ubar je za branjevinu od velike koristi, dok blago ovakvu krmu ne}e uzeti (o ~emu se potpisani ve} osvjedo~io) nego }e od gladi poginuti. Dozvola za pobiranje stare trave bi ovu godinu samo prouzrokovala kvar u branjevinama. Kr. nadzorni{tvo za po{umljenje krasa kraji{kog podru~ja, stoji i dalje u svom odgovoru s obzirom na veliku nu`du kra{kog pu~anstva, organizirat }e ve}e proljetne radove na po{umljavanju kr{a na podru~ju upravnih op}ina Sv. Juraj, Jablanac i Karlobag. Tako }e se na primjer u okolici Trubaje do Mamudovca na {irem podru~ju Karlobaga izvesti po{umljavanje s preko 100 te`aka svake vrsti po~am od 12 godina starosti od svibnja. Pregledom evidencije Kr. nadzorni{tva za po{umljenje krasa kraji{kog podru~ja o po{umljavanju u ostalim kulturama branjevinama upravnih op}ina Sv. Juraj, Jablanac i Karlobag zabilje`en je pove}ani obujam po{umljavanja u god. kao i sljede}ih nekoliko godina. Takva izrazita socijalna nota senjske posebne {umarske kr{ke organizacije povoljno je utjecala na pobolj{anje te{koga `ivota podru~noga kr{koga stanovni{tva. Na taj na~in je posebna senjska {umarska kr{ka organizacija iskazala, jo{ jednom, svoj nagla{eni socijalni karakter, koji je predstavljao va`nu kariku njezinoga sveukupnoga rada. Literatura: B a l e n, J. 1925: O po{umljavanju kr{a, Jadranska stra`a, K o r e n ~ i }, M. 1971: Naselje i stanovni{tvo SRH , Zagreb, JAZU, knjiga 54. R o g i }, V : Velebitska primorska padina, Geog. glasnik, , , Zagreb. 539

82 M a l b o h a n, E. 1892: Hrvatsko-primorski kras i po- {umljenje istoga u podru~ju biv{e Vojne krajine, [um. list, P r e m u ` i }, A.1940: Selja~ko gospodarstvo na kr{u, Zagreb. Vice Ivan~evi} Crtice iz povijesti kr{koga {umarstva DENUNCIJACIJOM DO LUGARSKOG MJESTA U posebnoj senjskoj {umarskoj kr{koj organizaciji Kr. nadzorni{tvu Inspektoratu za njezina 64-godi{- njeg neprekidnog rada ( ) osim upravitelja, povremeno njegova zamjenika, uredskog pisara akcesistu bili su zaposleni i mnogobrojni lugari (~uvari), te povremeno dnevni~ari i pomo}ni lugari. Njihove pla}e i ostala primanja osiguravale su se iz stalnih izvora, i to najprije iz Kraji{ke investicionalne zaklade, a kasnije iz dr`avnog bud`eta i ostalih stalnih izvora prihoda. Stalno zaposlenje u takvoj Organizaciji jam~ilo je relativno sigurne osobne i obiteljske egzistencije. U napredovanju do lugara kandidat je najprije povremeno radio kao dnevni~ar sa skromnom zaradom, a zatim, po potrebi i prethodno dobrim ocjenama upravitelja, za pomo}nog, te napokon stalnog lugara (~uvara). Za to vrijeme upravitelj {ef senjske posebne {umarske kr{ke organizacije budno je pratio rad svakog pojedinca jer je o njegovoj ocjeni isklju~ivo ovisilo napredovanje kandidata i primanje u stalni radni odnos. Prije primanja u stalnu lugarsku slu`bu kandidat je obvezno polagao dr`avni ispit za lugarsku odnosno {umskotehni~ku pomo}nu slu`bu. Za neprekidnog rada Kr. nadzorni{tva Inspektorata sveukupno je bilo zaposleno 79 lugara s prosje~nom du- `inom radnog sta`a od preko 15 godina. Analiziranjem njihovog radnog sta`a mo`e se zaklju~iti da je najve}i broj ostvario mirovinu u mati~noj Organizaciji. U vrlo Slika 2. Mamudovac, uspje{no podignuta kultura crnoga bora iznad Karlobaga Snimak ustupio pok. Grga Ma`uran, lugar Kr. nadzorni{tva Inspektorata Slika 1. E. Malbohan, upravitelj senjskoga Kr. nadzorni{tva, okru`en mla im mu{kim dijelom svoje obitelji sku~enim mogu}nostima novih zapo{ljavanja, osobito lugarskog osoblja, prijem novog osoblja mogao se jedino realizirati umirovljenjem ili otpu{tanjem zaposlenih lugara. Tako je lugar mogao dobiti otkaz ako nije prona- {ao kradljivca drva u svom rajonu. Jedan takav slu~aj la`ne prijave za propust lugara poku{ale su iskoristiti dvije obitelji u Ba{kim O{tarijama godine za prijem svoga ~lana obitelji na mjesto otpu{tenog lugara. O tom slu~aju je E. Malbohan, upravitelj Kr. nadzorni{tva izvijestio velikog `upana `upanije Li~ko-Krbavske u Gospi}u dopisom sljede}eg sadr`aja (cit.): 1 U rie{enju {tovanog dopisa od 17. o`ujka t. g. br. 415 obznanjuje se Va{oj Presvjetlosti, da }e podpisani kod svr{etka kulturnih posalah u srezu lugara Tomljenovi}a iza}i i istoga potanko pregledati. Nadje li potpisani u branjevini posie~enih hrasti}ah i jaseni}ah a Tomljenovi} nema doti~nih prijavah u svojoj slu`benoj knjigi, biti }e odmah od slu`be otpu{ten. [to se ti~e kradje jeli}ah u O{tarijah, tu nije podpisani competentan u tu goru i}i, jerbo ta {uma spada u djelokrug kr. {umskoga ureda u Oto~cu. Na 16. velja~e t. g. pregledao je podpisani srez lugara Tomljenovi}a na sjeveroisto~noj strani i na{ao sve u redu, i mora se ovdje primjetiti, da lugar Tomljenovi} uslied svoje izkazane energije i dosadanje marljivosti, jedan od najbolje popisanih lugarah je. U O{tarijah i Konjsku imade jedno 1 HDA, Li~ko-Krbavska `upanija, kutija 2, spis broj

83 tri do ~etiri seljaka (iz ku}a [iki}a i Ma`urana), koji lugarsko mjesto na krasu tra`e. Isti dodija{e ve} nadzorni~tvu svojim molbenicami kroz vi{e godinah. Uvidjaju}, da se za nje jedno lugarsko mjesto otvoriti ne}e, denuncirali ve} vi{e putah tamo{nje kra{ke lugare misle}, da }e na taj na~in koji iz slu`be otpu{ten biti i da se tim za nje mjesto isprazni. Te denuncijacije su dosada (budu} netemeljite) samo prouzrokovale to, da je podpisani brezo uspjeha nekoliko dana svoje kosti i noge na tom nesretnom tlu i strmim stranama izranio i o`ulio. U Senju dne 28. o`ujka Upravitelj nadzorni{tva E. Malbohan Iz pobli`eg sadr`aja dopisa vidljivo je da su podmetanja i spletke uspje{no egzistirale i u pro{losti, bez obzira na njihovu neutemeljenost. Ali, tko mari za to, budu}i se u postizanju cilja obi~no ne biraju sredstva. Ipak je ovaj slu~aj pokazao da pakleni plan nije uspio, na sre}u revnoga lugara Tomljenovi}a. Pri tome su jedino prolazno stradale noge E. Malbohana, koje su na sre}u ubrzo i zacijelile. Vice Ivan~evi} JESEN U LICI 7. TRADICIONALNA IZLO@BA Ovogodi{nja izlo`ba, sedma po redu odr`ana je 8. i 9. listopada u prostorijama Gradske {portske dvorane u Gospi}u, ~ime su organizatori Centar za razvoj poduzetni{tva i Li~ko-senjska `upanija uveli~ali proslavu Dana dr`avnosti. Izlo`bu je otvorio gradona~elnik uz nazo~nost mnogih politi~kih, dru{tvenih i crkvenih uglednika te brojnih posjetitelja. Sudionike izlo`be pozdravio je i ministar poljoprivrede, {umarstva i vodnoga gospodarstva gosp. Petar ^obankovi}. Ova gospodarska i kulturno-umjetni~ka manifestacija okupila je vi{e od 100 izlaga~a s podru~ja Li~kosenjske `upanije, susjednih `upanija i izlaga~a gostiju iz Biha}kog kantona susjedne dr`ave. Prezentirani su proizvodni potencijali poljoprivrednih gospodarstava, malih poduzetnika i onih, koji proizvode razli~ite prehrambene, uporabne i ukrasne proizvode, vezane za tradiciju Li~kog kraja. [tand Hrvatskih {uma d.o.o., U[P Gospi} 541

84 Ku}na radinost iz Kutareva Na {tandu U[P Gospi} i `upanijskog Lova~kog saveza Izvornost i raznolikost izlo`enih eksponata potvr uju bogatstvo tradicionalnih vrijednosti, koji ne smiju pasti u zaborav, pa to ovoj izlo`bi daje posebno zna~enje. Hrvatske {ume Podru`nica Gospi} su svoj {tand s raznim informativnim materijalima, stru~nom literaturom, mjernim instrumentima i sl. postavili u posebnoj, za tu priliku izra enij drvenij ku}ici u {umskom stilu, zajedno s Lova~kim savezom Li~ko-senjske `upanije, koji su izlo`ili zbirku lova~kih trofeja i preparirane divlja~i, {to je privla~ilo pozornost posjetitelja, a naro- ~ito djece. U segmentu prerade drveta o~ito je pove}anje broja izlaga~a (malih poduzetnika, obrtnika i ku}ne radinosti) i izlo`enih eksponata, u odnosu na pro{le godine. Kvalitetne i interesantne proizvode izlo`ili su: Stolar Majstorina, Mladen Cvitkovi}, Oto~ac proizvodi od drveta. Velebitska udruga Kuterevo tradicijski proizvodi od drveta. Obrt To{anka, Tomislav Ro`man, Kuterevo, drvenarija. Mi}o Kruljac, Peru{i} rukotvorine. Ivan Majeti}, Donji Kosinj suveniri. Mate Tomac, Donji Kosinj drvenarija. Ku}na radinost predmeti od drva Josip Krizmani} izrada {imle i pokrivanje objekata (prezentacija). Bogati kulturno-umjetni~ki program, obilje`en folklornim elementima Li~kog kraja, dao je poseban ugo- aj izlo`bi, a tome su doprinijeli i tambura{i [umarskog dru{tva ogranak Gospi}. Frane Grospi} 542

85 IZ HRVATSKOGA [UMARSKOG DRU[TVA HRVATSKO [UMARSKO DRU[TVO OGRANAK BJELOVAR Mato{ev Trg BJELOVAR POVODOM DANA HRVATSKOG [UMARSTVA, 20. LIPNJA 2006., 160 GODINA HRVATSKOG [UMARSKOG DRU[TVA I 130 GODINA IZDAVANJA [UMARSKOGA LISTA HRVATSKO [UMARSKO DRU[TVO OGRANAK BJELOVAR raspisuje Natje~aj za sudjelovanje na `iriranoj izlo`bi [UMA OKOM [UMARA 3. BJELOVARSKI SALON FOTOGRAFIJE S ME\UNARODNIM SUDJELOVANJEM 1. Izlo`ba }e se odr`ati u Galeriji Nasta Rojc Gradskoga muzeja Bjelovar (priznati izlo`beni prostor u Republici Hrvatskoj) od 17. lipnja do 8. srpnja 2006.; 2. Fotografije za Natje~aj poslati do 1. travnja na adresu H[D Ogranak Bjelovar; 3. Izbor djela za izlo`bu provest }e Ocjenjiva~ki sud; 4. Djela inozemnih sudionika izabrat }e nacionalni `iriji; 5. Ocjenjiva~ki sud proglasiti }e GRAND PRIX SALONA (s pravom na samostalnu izlo`bu u sklopu sljede}ega Salona) i 3 najbolje pojedina~ne fotografije te 3 najbolje serije fotografija; 6. Ocjenjiva~ki sud }e dodijeliti i do 3 pohvale za pojedina~nu fotografiju i do 3 pohvale za seriju. Sve odluke Ocjenjiva~kog suda su kona~ne i neopozive. Svaki autor dobit }e katalog izlo`be. Pravila Natje~aja: a) motiv ne smije izlaziti iz okvira naslova [uma okom {umara ; b) na Natje~aju mogu sudjelovati samo ~lanovi Hrvatskoga {umarskoga dru{tva te umirovljenici i zaposlenici Hrvatskih {uma ; c) svaki autor mo`e sudjelovati na Natje~aju s najvi{e 10 pojedina~nih ili s ukupno 12 fotografija u serijama; d) na Natje~aj se {alju neopremljene fotografije formata 20 x 30 cm u tehnici: crno-bijela, color, digitalna, digitalizirana, (ukoliko posjedujete digitalni oblik uz fotografije nam po{aljite i CD zbog jednostavnije i jeftinije izrade kataloga); e) poslati podatke o autoru i fotografijama (od organizatora zatra`ite i ispunite prijavnicu); f) organizator ima pravo postavljanja izlo`be do kraja i u drugim mjestima; g) organizator se obvezuje primljene materijale vratiti autoru do kraja sije~nja 2007.; h) sudionici izlo`be jednokratno ustupaju autorska prava organizatoru za reproduciranje izlo`enih djela u katalogu, na plakatu, promid`benim materijalima i u medijima i) cjelokupni sadr`aj izlo`be biti }e ponu en za objavu u fotogaleriji na stranici Hrvatskih {uma. Prijavnicu i detaljnije informacije o Natje~aju i izlo`bi mo`ete zatra`iti na: zeljko.gubijan@hrsume.hr ili osobno na broj: (4385) Organizacijski odbor 543

86 STRU^NA EKSKURZIJA HRVATSKOGA [UMARSKOG DRU[TVA OGRANAK GOSPI] U BOSANSKI PETROVAC I BIHA] i Na 49. seminaru biljne za{tite (velja~a g. Opatija) {umari Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Slovenije uvelike su raspravljali o sli~nom problemu, a to je su{enje jele. Zaklju~eno je da bi to trebalo raspravljati izravno na najugro`enijim podru~jima u svakoj zemlji te dogovoreno da prvi susret bude na unskom podru~ju Bosne i Hercegovine. Na zamolbu predsjednika H[D ogranak Gospi}, gospodina Ivana M a t a s i n a, dipl. ing. {um., upravitelja U[P Gospi} gospodina Damira ] a n i } a, dipl. ing. {um. i voditeljice Odjela za ekologiju gospo e mr. sp. Mandice D a s o v i }, dipl. ing. {um. organizirao sam stru~nu ekskurziju gospi}kih {umara na podru~je kojim gospodari [PD Unsko-sanske {ume Bosanska Krupa. Iz U[P Gospi} bilo je 7 sudionika ekskurzije. Iz U[P Senj ekskurziji je bio nazo~an predsjednik H[Dogranak Senj gospodin Dalibor To m l j a n o v i }, dipl. ing. {um. Glavne polazi{ne to~ke puta bile su Gospi} i Oto~ac 30. lipnja 2005., a sastajali{te u Bosanskom Petrovcu gdje smo stigli oko sati. U Upravi {uma Bosanski Petrovac do~ekali su nas predstavnici [PD Unsko-sanske {ume sa doma}im specijalitetima, a kako reko{e doma}ini za laganu okrepu. Tu nas je pomo}nik direktora za tehni~ke poslove gospodin Husein Kabiljagi} B a d ` o, dipl. ing. {um., upoznao sa strukturom njihova poduze}a i programom ekskurzije. Osnovne podatke o Upravi {uma Bosanski Petrovac, uz pozdravne rije~i dobrodo{lice upravitelja gospodina \emila A g i } a, dipl. ing. {um. Uz doma}ine te direktora gospodina \evada M u s l i - n o v i } a, dipl. ing. {um. bilo je prisutno preko 20 stru~njaka, akademik Midhat U { ~ u p l i } i doc. dr. sc. Mirza D a u t b a { i } sa [umarskog fakulteta Sarajevo. Ekskurziju su pratili doma}i novinari i TV reporteri. Od puno fotografija izdvojili smo samo nekoliko koje je snimio Dalibor Tomljanovi}. [PD Unsko-sanske {ume ima sjedi{te u Bosanskoj Krupi, a osnovano je godine. Sastoji se od direkcije i 6 uprava {uma, odnosno {umarija. Ukupno imaju 617 zaposlenika, me u kojima 40 sa visokom stru~nom spremom. Poduze}e gospodari na ha povr{ine. Glavni zadatak poslovanja u budu}em razdoblju je: utvr ivanje i primjena najnovijih znanstvenih dostignu}a u {umarstvu, izrada gospodarskih osnova, revitalizacija moderne rasadni~ke proizvodnje, primjena i usavr{avanje GIS-a u {umarstvu, usavr{avanje i specijalizacija zaposlenika, unapre enje lovi{ta i lovnog turizma, razvoj turizma na povr{inama kojima gospodare, determiniranje povr{ina, utvr ivanje informacijskog sustava i sustava veza, implementacija Zakona o {umama, izgradnja {umskih prometnica. Uz navedeno, doma}ini su nas upoznali i s programom sanacije sanitarnih u`itaka u i godini. U borbi protiv kukaca, prema istom programu, u 250 klopki tipa Tayson koriste preparate Pheroprax, Chalcoprax, Linoprax i Curwivit, u koli~ini pribli`no 4000 pripravaka. Slijedio je smje{taj u Motelu i odlazak na teren. Prvo stajali{te bilo je kod sela Koluni}, odakle se vidi velik dio {ume Osje~enica gdje se intenzivno su{i jela. Drogo stajali{te bilo je u {umi na brdu O{trelj. Tu nas je akademik Midhat U{~upli} upozorio na problem imele u jelovim {umama. Istakao je da se radi o starom problemu koji se obra uje i zabrinjava stru~njake. Slika 1. Sudionici ekskurzije Slika 2. [uma Osje~enica 544

87 U BiH gotovo nema jelovih {uma bez imele, a neke su toliko zara`ene da im je ugro`en opstanak. Smatra da su jelova stabla gubila vitalnost zbog krivih gospodarskih zahvata u prebornim {umama i utjecaja stresnih abiotskih ~imbenika. Iz tih razloga jela je predisponirana za napad biotskih ~imbenika (potkornjaci, gljive) me u kojima je i imela. Smatra da se jela oduprla do odre ene to~ke, a da je u zajedni~kom djelovanju svih ~imbenika imela izbila u sam vrh. Dapa~e, njegovo je mi{ljenje da imela kao polupa- Slika 3. Jela zara`ena imelom Slika 4. Utvr ivanje prisutnosti jelovih potkornjaka razit crpi biljne sokove, smanjuje sadr`aj vlage u granama i deblu, {to ih predisponira na napad potkornjaka. Doc. dr. sc. Mirza Dautba{i} govorio je o negativnom utjecaju klime, {to je povezano s masovnom pojavom potkornjaka. Tre}e, glavno stajali{te bilo je u {umi Osje~enica gdje je problem su{enja jele raspravljen sveobuhvatno. Gospodin Fadil [ e h i }, dipl. ing. {um. rukovoditelj sektora za uzgajanje i za{titu {uma izvijestio nas je o masovnoj pojavi su{enja jele u ovoj {umi. Pro{le godine formiran je tim stru~njaka za provo enje sanacije jele u ovoj i drugim {umama. On iznosi podatke da je godine posje~eno m 3 jelovih su{aca. Gospodin Emsud Selman, dipl. ing. {um. upravitelj Uprave {uma Klju~ znanstveno i prakti~no istra`uje jelove potkornjake zajedno sa znanstvenicima [umarskog fakulteta Sarajevo, o ~emu nas je detaljno izvijestio. O kakvom se problemu radi najbolje govori ~injenica da je u pojedinim odjelima dozna~eno preko 300 m 3 su{aca. Najgore stanje bilo je upravo u Osje~enici, gdje je dozna~eno m 3 krupnoga drveta, a posje~eno stabala. Prosje~no stablo bilo je 41,5 cm prsnoga promjera. Nastupila je devastacija {uma. Za sakupljanje potkornjaka postavili su 83 feromonske klopke, a feromon Cuvivit pokazao se uspje{nim. Nadalje je istaknuo da se radi o gradaciji potkornjaka u kro{njama, o ~emu je govorio i doc. dr. sc. M. Dautba- {i}. Potkornjaci se na jeli javljaju svih prsnih promjera i dobi. Radi se o sljede}im vrstama: Pitoyokteines spinides, P. curvidens, Cryphalus piceae, Xyloterus lineatus i Pityophorus pityographus. O posljednjem u Hrvatskoj nema podrobnih podataka. Postoji podatak zabilje`en u na{oj entomolo{koj zbirci, a hrvatski naziv mu je jelov potkornjak granar. Prema na{im evidencijama ovaj se potkornjak roji u petom mjesecu, razvija dvije generacije godi{nje, a napada dijelove stabala s tanjom korom, uglavnom grane starijeg drve}a ali i mla a fiziolo{ki oslabljela stabla. Dr. M. Dautba{i} upozorio nas je da taj potkornjak napada jele do 8 cm promjera. Me utim za determinaciju prisutnosti potkornjaka oborena su dva jelova su{ca. Na prvom su potkornjaci jedva utvr eni. Zaklju~eno je da se jela osu{ila zbog negativnog utjecaja abiotskih i stresnih razloga (po prebrojenim godovima stara je 123 godine). Na drugom oborenom stablu (pribli`no iste starosti potkornjaci su bili prisutni. Ovdje je va`no ista}i da je u granama utvr en potkornjak P. pityopraphus. Prema tome, dokazano je da ovaj potkornjak ne napada samo stabla do 8 cm promjera, nego i grane starih stabala. Ovdje treba ista}i da je velika vjerojatnost da se ovaj potkornjak nalazi i u na{im jelovim {umama. Zabrinjava pretpostavka dr. M. Dautba{i}a da 545

88 postoji mogu}nost da isti uni{ti sva mlada jelova stabla. Nadajmo se da to nije tako, jer bi u suprotnom to bio kraj jeli kao vrsti. S druge strane problem je ozbiljan, pa bi i mi trebali utvrditi da li je ista vrsta prisutna u na{im {umama, a ako je, bilo bi ju nu`no svestrano istra`iti. Pri kraju boravka u {umi ponovno je rije~ uzeo M. U{~upli}. Cijelu problematiku su{enja jelovih stabala on tuma~i integralno. Smatra da je su{enje jelovih stabala toliko kompleksno, da bi ~ovjek koji bi to rije{io zasigurno dobio Nobelovu nagradu. Zajedni~ko je mi{ljenje svih doma}ih stru~njaka da se radi o kompleksnom stru~nom problemu. Toj stvari ~esto presu uju politi~ari, koji svojim djelovanjem tjeraju {umare iz {ume. Prema mi{ljenju akademika M. U{~upli}a istjerane {umare treba vratiti u {umu. Na kraju su iznesena mi{ljenja kako dalje gospodariti jelovim prebornim {umama. Gospodin Esmeud Selman upozorava da je nesagledivo pogre{ni u~inak birokracije. Smatra da na mjestima velikih hrpa grana ne postoji mogu}nost pojave jelovog pomlatka barem 15 godina. Akademik M. U{~upli} gledi{ta je da za svaki lokalitet treba snimiti stani{ne uvjete, stanje {ume i sve ~imbenike koji na nju utje~u, te na osnovi toga dati smjernice budu}eg gospodarenja. Glavni zaklju~ak je da se nepozvane strukture povuku iz {ume i da se {uma vrati {umarima. Na povratku, u istoj {umi uz cestu, prire en je ru- ~ak u duhu doma}ina. Poslije ru~ka nastavljena je stru~na rasprava. Predstavnici U[P Gospi} doma}ine su upoznali da se njihova U[ sastoji od 11 {umarija ukupne povr{ine ,70 ha. Od toga 65 % pripada kr{kom, a 35 % nekr{kom dijelu. Su{enje jele na podru~ju U[P Gospi} i U[P Senj poslije nekoliko su{nih godina je poja~ano, a izuzetna su{a u godini dovela je do katastrofalnog su{enja jele godine. Tako er je nastupilo jako su{enje smreke. Tako je u godini na podru~ju U[P Gospi} dozna~eno m 3 su{aca jele i smreke, {to iznosi 95,2 % etata za tu godi- Slika 6. Una-[aba~ki Buk nu. Trend su{enja nastavljen je i u ovoj godini te je u prvoj polovici godine dozna~eno su{aca u iznosu 81 % etata. Ti podaci jasno ukazuju na zabrinjavaju}e stanje jele na ovom podru~ju. Dosta se raspravljalo o uzrocima su{enja jelovih stabala i zaklju~ilo da su isti kao i na podru~ju Unsko-sanskih {uma. Istaknuto je da je na na{em podru~ju najve}i broj su{aca zabilje`en u {umarijama gdje su fiziolo{ki oslabljela stabla jele intenzivno napadnuta (od 46 do 61 %) imelom. Doma}ine smo upoznali da se u nas imela intenzivno istra`uje posljednjih nekoliko godina, te im podijelili primjerke o tome objavljenih radova. Pozvali smo ih na zajedni~ki rad na istra`ivanjima uzroka su{enja jelovih stabala i iznala`enje najboljih mjera za sanaciju ugro`enih jelovih {uma. Na kraju im je upu}en poziv za uzvratnu posjetu u obje Uprave {uma. Drugoga dana, , u predgra u Biha}a boravili smo u pilani Pogy, ~iji je vlasnik gospodin Muhamed S. Alijagi}. Upoznavanje gostiju i doma}ina obavio je direktor [PD US[ gospodin \evad Muslimovi}, Slika 5. Detalj iz pilane POGY Slika 7. Razmjena poklona 546

89 koji je bio glavni organizator susreta, a kojemu su nazo- ~ili gotovo svi kolege {umari i novinari dan prije. Gospodin Alijagi} uz srda~ne nas je rije~i dobrodo{- lice upoznao s radom pilane i svojim suradnicima. Saznali smo da je pilana izgra ena godine, tijekom rata potpuno uni{tena, a kasnije obnovljena, pro{irena i modernizirana. Pili se isklju~ivo bukovina, oko 80 do m 3, godi{nje iako je kapacitet pilane daleko ve}i. U sklopu pilane nalazi se su{ara i parionica. Sve je opremljeno modernom tehnologijom i elektronskokompjuterski upravljano. Pilana zapo{ljava stalnih ili privremenih 70 djelatnika. Cjelokupna prerada drva (proizvodnja) unaprijed je dogovorena. Izvoze 85 % prera enog drveta na prvom mjestu talijanskim partnerima, ali i u Hrvatsku. U planu je pro{irenje pilane, a zajedni~kim ulaganjem s francuskim partnerima namjera im je izgraditi modernu tvornicu namje{taja. Gospodin Alijagi} s ponosom je istaknuo da je iz dje~a~kih dana zaljubljen u preradu drva. Me utim, saznali smo da je od ro enja zaljubljen u konje i da posjeduje ergelu konja (~istokrvni engleski galoperi) koji su do sada osvajali brojna prva mjesta na me unarodnim natjecanjima. Nakon razgledavanja pilane Pogy uputili smo se do [aba~kog Buka i Martin Broda, gdje smo u`ivali u ljepotama Une. U ugostiteljskom objektu Buk (kod Martin Broda) doma}ini su priredili zajedni~ki ru~ak. Poslije ru~ka u znak zahvalnosti, predstavnici oba na{a {umarska dru{tva doma}inima su uru~ili prigodne poklone, ali i primili uzvratne. Na kraju sam u ime na{ih kolega doma}inima izrazio zahvalnost za veliki trud, dobru organizaciju, izuzetnu srda~nost i nadasve korisnost stru~ne ekskurzije. Prof. dr. sc. Milan Glava{ ^lanovi Hrvatskog {umarskog dru{tva Ogranak Vinkovci od 6 9. lipnja ove godine, mogli su u`ivati u jo{ jednoj redovitoj stru~noj turisti~koj ekskurziji. Ovaj put posjetili su svoje kolege u Slova~koj. Kao {to to uvijek ~ine svi njihovi doma}ini i Slovaci, na ~elu s ing. Bohumirom G l o n ~ a k o m, pomo}nikom direktora Slova~kih {uma, pobrinuli su se za dinami~an i sadr`ajem bogat boravak u toj zemlji, sa 47 % {umovitosti i ako razvijenim {umarstvom. Odredi{te je bilo Banska Bistrica, gdje je i smje{tena direkcija Slova~kih {uma, odnosno {umarsko odmarali{te Hotel Lesak u obli`njem mjestu Tajovo, a prvi je bio posjet veli~anstvenim Tatrama, turisti~kom odredi{tu, posebice poznatom po zimskom turizmu. HRVATSKO [UMARSKO DRU[TVO OGRANAK VINKOVCI VINKOVA^KI [UMARI U SLOVA^KOJ

90 4 5 Osim u`ivanja u prirodnim ljepotama i posjeta tamo{njem prirodoslovnom muzeju, posjet Tatrama ovaj put imao je jo{ jedno zna~enje. Tamo je, naime, u prosincu pro{le godine, do{lo do ogromne prirodne katastrofe kada je orkanski vjetar uni{tio gotovo 12 tisu}a hektara smrekovih kultura (s. 1.). Prakti~na je to, na`alost, potvrda poznate ~injenice o opasnosti koju nosi sadnja monokulture, u ovom slu~aju plitko zakorijenjene smreke. Slova~ki {umari, pak, svjesni pogre{ke, jer se tako ne{to moglo pretpostaviti, sada rade na sanaciji istoga. Prvi dan boravka u Slova~koj zavr{en je posjetom Opratu, slikovitom gradi}u u podno`ju Tatri, dok je drugog dana uslijedio posjet Upravi {uma Topolnik i upoznavanje s njihovom djelatno{}u te posjet tamo{- njem Lova~kom muzeju (sl. 2., 3. i 4.) smje{tenom u obnovljenom dvorcu, koji je na~inom na koji je ure- en, na~inom prezentacije izlo`aka te nadasve impresivnim brojem trofeja razli~ite divlja~i, ostavio sna`an dojam. Ne manje dojmljivo bilo je i ono {to se moglo vidjeti u jedinstvenom rezervatu za uzgoj i o~uvanje europskog bizona (sl. 5.), kao i u velikoj i reprezentativnoj ergeli lipicanaca i arabera, koji se tako er nalaze na tom podru~ju. Izme u ostalog, sudionici ekskurzije posjetili su i grad Zvolen, u kojemu se nalazi [umarski fakultet i na kojemu se {koluju budu}i {umarski stru~njaci iz cijele Slova~ke, a cijelo putovanje bilo je jo{ jedan iznimam i nezaboravan do`ivljaj. Ilija Gregorovi}, dipl. ing. {um. 548

91 IN MEMORIAM Iznenadna i tragi~na smrt profesora Luki}a zatekla nas je i {okirala u nevjerici i neprihva}anju stra{ne istine da je napustio na{ svijet. Njegov prerani odlazak neizrecivo je veliki gubitak i bol za njegovu obitelj, suprugu, k}er i sina, kojima je bio jedini i najva`niji oslonac, gubitak za hrvatsko {umarstvo i {umarsku struku i za sve nas koji smo na bilo koji na~in bili vezani uz njegovu osobu i njegov rad. Te{ko nam je bilo prihvatiti istinu da se ne}e vratiti s odmora kako bi nastavio i dovr{io sve zapo~ete zadatke koje smo mu mi ili koje si je sam postavio, ili kako bi zapo~eo s novim. Jer, napustio nas je u naponu svoje znanstveni- ~ke i pedago{ke karijere i izostanak njegovog bogatog pedago{kog i znanstveno-istra`iva~kog iskustva odrazit }e se na sada{nje i budu}e generacije studenata, postdiplomanata i doktoranata. Sve zaustavljene i otvorene zada}e i obveze koje su ostale iza profesora Luki}a nijemo nas podsje}aju da fizi~ki vi{e nije me u nama i obavezuju na to kako moramo nastaviti dalje. Prisjetimo se u ovome trenutku `ivotnog puta i posebne osobe profesora Luki}a. Ro en je u Osijeku 2. prosinca godine i odgojen u duhu tradicionalnih obiteljskih i kr{}anskih vrijednosti. Dojmovi i iskustva koja je ponio iz djetinjstva o slavonskim {umama uz oca koji je radio kao {umar, zasigurno su odredili negov razvoj, njegovo budu}e {kolovanje i `ivotni put. Nakon zavr{etka osnovne {kole u Osijeku, s obitelji prelazi u Zagreb, gdje godine zavr{ava gimnaziju. Upisuje [umarski fakultet u Zagrebu i diplomira godine. Kratko vrijeme radi u Sekciji za ure ivanje {uma pri [umskom Dr. sc. NIKOLA LUKI] izvanredni profesor ( ) gospodarstvu Sisak, kao taksator. Me utim, svoj pravi poziv zapo~inje dolaskom na [umarski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu, gdje od godine po~inje raditi kao asistent na Katedri za dendrometriju na predmetu Dendrometrija s biometrikom. Pod mentorstvom profesorice Pranji}, zapo~eo je svoj razvoj s posebnom filozofijom pristupa u organizaciji znanstvenog i pedago{kog rada u biometrici, dendrometriji i inventarizaciji {uma, preuzimaju}i savjesno i predano naslje e visoke razine stru~ne i znanstvene djelatnosti svojih prethodnika. Izabran je u zvanje asistenta 1985., docenta i izvanrednog profesora i godine. Profesor Luki} uspje{no zapo~inje svoj znanstveni rad obranom magistarskog rada godine i potvr uje ga obranom doktorata godine, iako u te{kom `ivotnom razdoblju privatnog `ivota, kada se po`rtvovno brinuo o te{ko bolesnim roditeljima, svojstveno samo svjesnoj, zahvalnoj i odgovornoj djeci, i bio pred zasnivanjem vlastite obitelji. U oba rada bavi se izmjerom i istra`ivanjem strukture, prirasta i razvoja jednodobnih sastojina. Koriste}i biometrijske metode jedno i vi{edimenzionalnih analiza vi{egodi{nje skupljanih podataka, istra`ivanja usmjerena na promatranje kretanja elemenata strukture jednodobnih sastojina u prostoru i vremenu, te utjecaja promjena pojedinih elemenata (promjer, visina, ) na promjene visinskog i debljinskog prirasta, dala su velik doprinos u podru~ju planiranja i dono{enju smjernica gospodarenja, posebno bukovim {umama. Tematsko podru~je Dendrokronologije u okviru interdisciplinarnih istra`ivanja, profesor Luki} nastavio je razvijati u pogledu primjene vremenskih serija i biometrijskih metoda za prou~avanje kretanja prirasta utjecanog klimatskim ~imbenicima. Unutar tematskog podru~ja uzimanja uzoraka i izmjera sastojina, primjenom modernih metoda i instrumenata modificirao je specifi~ne znanstvene originalne metode ekonomi~ijeg uzimanja uzoraka za na{e {ume. Tim istra`ivanjima postavio je temelje unaprje enja terestri~kih taksacijskih radova u {umarstvu Hrvatske. U svom 28-godi{njem znanstveno-istra`iva~kom radu bio je suradnik ili voditelj 13 istra`iva~kih projekata i zadataka u Hrvatskoj. Sudjelovao je na pedesetak znanstvenih i stru~nih skupova i ekskurzija u zemlji i inozemstvu. Objavio je do sada preko 60 znanstvenih, stru~nih i ostalih radova. Tijekom cijelog tog vremena istodobno se posvetio usavr{avanju 549

92 550 svog pedago{kog i nastavnog rada. Na samom po~etku, pola`e ispit pedago{ke izobrazbe u Centru za pedago{ku izobrazbu i istra`ivanja. U nekoliko navrata od godine boravi na specijalizaciji u Zvolenu kod profesora Huba~a, Priesola i [melka. Na dodiplomskom studiju odr`avao je nastavu iz Biometrike i Dendrometrije, a na poslijediplomskim studijima predavao je Metode i tehnika znanstvenog rada, Planiranje pokusa, i jo{ 3 stru~na predmeta. Kao predani pedagog i nastavnik, objavio je tri interne skripte i ud`benik Izmjera {uma u koautorstvu. Mentorstva prilikom obranjenih preko 30 diplomskih, 7 magistarskih i 3 doktorska rada govore o njegovoj velikoj otvorenosti za istra`iva~ki rad sa studentima i sklonosti prema odgajanju budu}ih stru~njaka i znanstvenika. Sura ivao je sa [umarskim fakultetom i [umarskim institutom u Ljubljani, [umarskim fakultetom u Sarajevu, te sa [umarskim fakultetom u Zvolenu. Tijekom {kolske godine 1998/1999. bio je gost nastavnik na dodiplomskom i poslijediplomskom studiju na [umarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Posebno je bio uklju~en u aktivnostima priprema i provedbe reforme diplomskih i poslijediplomskih studija prema bolonjskim kriterijima. Profesor Luki} bio je uklju~en i u brojne dru{tvene i stru~ne aktivnosti tijekom svoga rada na [umarskom fakultetu. U akademskim {kolskim godinama 1980/81. i 1981/82. obna{ao je funkciju tajnika Vije}a [umarskog odjela, predstojnikom Katedre za dendrometriju bio je od godine, du`nost zamjenika upravitelja Nastavno pokusno {umskog objekta Lipovljani obavlja od do godine, a od do godine je bio upravitelj Nastavno pokusno {umskog objekta Duboka, od godine predstojnik je Zavoda za ure ivanje {uma. Od do godine obavljao je du`nost prodekana [umarskog odsjeka. Osim toga, u radu Fakulteta kao ~lan Vije}a fakulteta, te kao ~lan Izvr{nog odbora za {ume i kao upravitelj Nastavno pokusno {umskog objekta Duboka, uz potporu ostalih zaposlenika izvr{io je rekonstrukciju i privo enje objekta nastavnoj i znanstveno-istra`iva~koj funkciji. Tijekom zadnjih desetak godina kvalitetno i pedago{ki ispravno kreirao je raspored predavanja i vje`bi na [umarskom odsjeku. Bio je aktivni ~lan uredni{tva ~asopisa [umarski list i Mehanizacija {umarstva, te je recenzirao vi{e radova za tiskovine [umarski list, Mehanizacija {umarstva, Glasnik za {umske pokuse i Radovi. Radio je u Povjerenstvima za izbor ili reizbor djelatnika na [umarskom fakultetu i [umarskom institutu Jastrebarsko, u Povjerenstvima Ministarstva {umarstva i poljoprivrede na recenziji planova i programa gospodarenja {umama. Bio je inicijator pokretanja stalne edukacije stru~njaka iz ure ivanja {uma. Kao gorljivi pobornik provedbe prve nacionalne inventure {uma u Hrvatskoj, a usud je htio da ne do- `ivi njen sam po~etak, sudjelovao je u radu mje{ovite radne grupe Ministarstva poljoprivrede i {umarstva Hrvatske i Ministarstva {umarstva Bavarske za pokretanje me unarodnog projekta CRONFI. Bio je aktivan kao izvanredni ~lan Akademije {umarskih znanosti, ~lan Hrvatskog {umarskog dru{tva, Hrvatskog biometrijskog dru{tva i Hrvatskog ekolo{kog dru{tva, a Hrvatsko {umarsko dru{tvo mu je dodijelilo priznanje i Srebrnjak Kralj Tomislav za vi{egodi{nji rad za dobrobit {umarske struke. Osim rije~i koje govore o `ivotu, radu i doprinosu profesora Luki- }a {umarskoj struci i znanosti i koje ostaju zapisane, posebno su va`na i sje}anja koja ostaju trajno zabilje- `ena u nama o profesoru Luki}u kao ~ovjeku izuzetna po{tenja i nedosti`ne dobrote. Njegova vedra pojava zvonka glasa, neposrednost, iskrenost i otvorenost du{e ravne ~isto}i du{e djeteta, urezala se u generacije studenata koje je pou~avao ne samo struci, ve} i `ivotu te sje- }anja brojnih kolega, suradnika i prijatelja s kojima se dru`io i sura- ivao. Bio je posebno skroman ~ovjek koji se znao istinski radovati obi~nim i malim stvarima u `ivotu. U odnosima prema kolegama i suradnicima sebe je uvijek stavljao na zadnje mjesto, uvijek je imao vremena i dobre volje za druge, i po`rtvovno je znao preuzimati na sebe i obveze drugih, ne sje}am se da je ikad bilo druk~ije. Njegova nesebi~nost i milostivost je bila bezgrani~na, ~ak i u partijama preferansa. Sje}am se kako je, dok smo se na terenskim nastavama opu{tali uz preferans, znao poklanjati {tihove kako bi i suigra~i pro{li, ~esto puta i uz cijenu vlastitog pada. To je bio profesor Luki}, ~ovjek kako sam ga do`ivio i kako }e ostati u mome, a sigurno i u va{em sje- }anju, ~ovjek od kojega se opra{tamo s tugom. Ne mo`emo na}i odgovor na pitanje za{to je morao oti- }i, ba{ u trenutku kada je bio na pragu rje{avanja va`nih `ivotnih pitanja i kada je trebao u`ivati u plodovima svoga mukotrpnog, ~asnog i po{tenog rada, i u svojoj obitelji koju je istinski volio. Molimo suprugu Anu, k}er Katarinu i sina Ivana da prime na{u duboku i iskrenu su}ut i da na u dovoljno snage u vjeri i ljubavi za daljnji `ivot. A svi mi, u~imo se biti bolji prema sebi i prema drugima, a isto tako u~imo cijeniti i na pravi na~in u`ivati dobrotu drugih. Tako }e `ivot profesora Luki}a koji je proveo me u nama ostvariti svoj potpuni smisao. Dragi profesore hvala Ti za sve {to si u~inio za {umarsku struku i znanost, za svako dobro koje smo do`ivjeli od Tebe i za sve dobro koje }e biti potaknuto u nama na spomen Tvoga lika. Po~ivao u miru Bo`jem i neka Ti svijetli Svjetlost vje~na. Juro ^avlovi}

93 Bibliografija Izv. prof. dr. sc. Nikole Luki}a 1. L u k i }, N., 1978.: Daljinska istra`ivanja u suborbitalnim i orbitalnim snimcima, [umarski list 102(11 12): , Zagreb. 2. L u k i }, N.,1978.: Zloutekova elektronska promjerka. [umarski list 102 (11 12): , Zagreb. 3. L u k i }, N., 1980.: Karta Gospodarske jedinice Vinica-Kobilja~a s unutarnjim razdjeljenjem, {umarija Pokupsko [G Sisak, u sklopu ure ajnog elaborata Gospodarske osnove za g.j. Vinica Kobilja~a (format A 0 ). 4. L u k i }, N., 1981.: Ispitivanje pouzdanosti fotointerpretacijske inventure drvnih masa {uma jele u odnosu na listu podataka dobivenu mjernom fotointerpretacijom. [umarski list 105 (3 4): , Zagreb, Lit. 8. Zusammenfassung. 5. L u k i }, N., 1984.: Izmjera jednodobnih sastojina primjenom uzoraka promjenljive vjerojatnosti selekcije. Glasnik za {umske pokuse, Vol. 22: 5 377, Zagreb. 6. L u k i }, N., 1984.: Zöhrer F.: Forstinventur, Ein Leitfaden für Studium und Praxis. [umarski list 108 (5 6): , Zagreb. 7. L u k i }, N.,1985.: O visinomjeru SUUNTO. [umarski list 109 (1 2): Zagreb. 8. P r a n j i }, A. & N. L u k i }, 1986.: Obli~ni broj i dvoulazne tablice volumena crnike (Quercus ilex L.). Glasnik za {umske pokuse, Poseb. izdanje 2: , Zagreb. 9. L u k i }, N., 1986.: Sistem Digitalpositiometar nova mogu}nost o~itavanja godova. [umarski list 110 (1 2): 69 73, Zagreb. 10. L u k i }, N., 1986.: Proslava 125 godina {umarske nastave i znanstvene nagrade u SR Hrvatskoj. [umarski list 110 (3 4): , Zagreb. 11. L u k i }, N., 1986.: Jan Jenih: Vel iky obrazovy atlas lesa, [umarski list 110 (3 4): , Zagreb. 12. L u k i }, N., 1986.: Primjena ra~unara kod izjedna~avanja sastojinske visinske krivulje. Kolokvij o bukvi. Velika-Sl. Po`ega [umarski fakultet Zagreb, str , Zusammenfasung. 13. L u k i }, N., 1987.: Lipovljanski susreti 86. [umarski list 111 (3 4): , Zagreb. 14. L u k i }, N., 1987.: Prof. dr. Ana Pranji}: [umarska biometrika. [umarski list 111 (3 4): Zagreb. 15. L u k i }, N.,1987.: Doprinos pripadnika narodnosti u razvoju {umarskih dru{tvenih organizacija i obrazovnih ustanova u Hrvatskoj. [umarski list 111 (3 4): , Lit. 7. Summary, Zagreb. 16. L u k i }, N.,1987.: Izmjera sastojina sa uzorcima promjenljive vjerojatnosti selekcije. [umarstvo i prerada drveta 7 9, str , Sarajevo, Lit P r p i }, B., N. L u k i } i grupa autora, 1987.: Studija biolo{ko-ekolo{kog i gospodarskog rje{enja {uma Turopoljski lug ugro`ene propadanjem. Zagreb. 18. P r p i }, B., N. L u k i } i grupa autora, 1987.: Studija hidrolo{ke sanacije {ume Repa{. Zagreb. 19. L u k i }, N., 1988.: Udaljenosti izme u dominantnih stabala obi~ne bukve (Fagus silvatica L.) u jednodobnim sastojinama. [umarski list 112 (3 4): , Zagreb. 20. P r a n j i }, A., V. H i t r e c & N. L u k i }, 1988.: Pra}enje razvoja sastojina hrasta lu`njaka tehnikom simuliranja. Glasnik za {umske pokuse, Vol. 24: , Zagreb. 21. P r a n j i }, A. & N. L u k i }, 1989.: Prirast stabala hrasta lu`njaka kao indikator stani{nih promjena. Glasnik za {umske pokuse, Vol. 25: 79 94, Zagreb, Lit. 14. Summary. 22. Vu k e l i }, J. & N. L u k i }, 1989.: Savjetovanje [ume Hrvatske u dana{njim ekolo{kim i gospodarskim uvjetima. Drvenik. [umarski list 113 (1 2): 75 76, Zagreb. 23. P r a n j i }, A. & N. L u k i }, 1990.: Razvoj stabala crnog bora i hrasta medunca istarskog podru~ja. Glasnik za {umske pokuse, Vol. 26: , Zagreb. 24. L u k i }, N.,1992.: Prirast obi~ne bukve u panonskom dijelu Hrvatske (Utjecaj emisije ili ~ovjekovog rada?) [um. list 116 (3 5): , Zagreb. 25. Luki}, N.,1992.: Utjecaj strukturnih promjena jednodobnih bukovih sastojina na visinski i debljinski prirast. Glasnik za {umske pokuse, Vol. 28: 1 48, Zagreb, 26. L u k i }, N. & T. K r u ` i },1992.: Razvoj obi~ne bukve (Fagus sylvatica L.) na trajnoj plohi Medvedjak. [um. list 116 (11 12): , Zagreb L u k i }, N.,1992.: Primjena Levakovi}eve formule rasta u dendrokronologiji. Zbornik Centra HA- ZU, str , Vinkovci, Lit. 7, Zusammenfasung. 28. L u k i }, N., 1992.: Jo{ ne{to o jubilarnoj Gospodarsko-{umarskoj izlo`bi godine u Zagrebu. [umarski list 116 (6 8): , Zagreb, Lit. 1, Summary. 29. L u k i }, N.,1992.: [umarski i lova~ki muzeji. Monografija [uma u Hrvatskoj, str , Zagreb, Lit. 18, Summary. 30. L u k i }, N.,1993.: Inventarizacija {uma u sklopu vi{enamjenskog kori{tenja {uma. Glasnik za {umske pokuse. Poseb. izdanje 4: , Zagreb. 551

94 31. L u k i }, N., 1993.: Metode i tehnika znanstvenog rada (skripta za poslijediplomski studij [umarskog odsjeka). Izd. autor. 48 str., Zagreb, Lit L u k i }, N., 1994.: Procjena prirodnih ljepota NP Paklenica. Simpozij povodom 45. godi{njice NP Paklenica, Pakleni~ki zbornik: , Starigrad Paklenica. 33. L u k i }, N. & T. K r u ` i }, 1994.: The increment of Black alder as monitoring forest conditions in the Turopoljski lug forest. Proceedings of the 16 th International Conference on Information Technology Interfaces ITI: , Pula. 34. L u k i }, N. & T. K r u ` i }, 1995.: Dendrokronolo- {ka analiza alepskog bora (Pinus halepensis Mill.) na otoku Mljetu. Simpozij prirodne zna- ~ajke i dru{tvena valorizacija otoka Mljeta: , Pomena, otok Mljet. 35. L u k i }, N., 1996: Antun Levakovi}, Svjetski odjeci Levakovi}evih radova. Znanost u Hrvata: prirodoslovlje i njegova primjena znanstvena izlo`ba i knjiga: , MGC, Zagreb. 36. L u k i }, N., K. [ e g o t i } & T. K r u ` i }, 1996.: Procjena distribucije visina obi~ne bukve (Fagus silvatica L.) pomo}u Markovljevih lanaca. Unapre enje proizvodnje biomase {umskih ekosustava: , Skrb za hrvatske {ume od do 1996., [umarski fakultet Sveu~ili{ta & [umar. inst. Jastrebar., Zagreb. 37. L u k i }, N. & T. K r u ` i }, 1996.: Procjena biomase obi~ne bukve (Fagus silvatica L.) u panonskom dijelu Hrvatske.Unapre enje proizvodnje biomase {umskih ekosustava: , Skrb za hrvatske {ume od do 1996., [umarski fakultet Sveu~ili{ta & [umar. inst. Jastrebar., Zagreb. 38. L u k i }, N., T. K r u ` i } & S. B a b i }, 1996.: Dendrokronolo{ka istra`ivanja dvostruke bijeli na hrastovim stablima. Za{tita {uma i pridobivanje drva: , Skrb za hrvatske {ume od do 1996., [umarski fakultet Sveu~ili{ta & [umar. inst. Jastrebar., Zagreb. 39. M a y e r, B., N. L u k i } & G. B u { i }, 1996.: Utjecaj kolebanja podzemnih i povr{inskih voda na promjenljivost {irine godova i su{enje hrasta lu`njaka (Quercus robur L.) u Varo{kom lugu, ^esmi i Bol~anskom lugu. Za{tita {uma i pridobivanje drva: , Skrb za hrvatske {ume od do 1996., [umarski fakultet Sveu~ili{ta & [umar. inst. Jastrebar., Zagreb. 40. L u k i }, N., A. P r a n j i }, T. K r u ` i }, S. B a b i }, 1996: Dendrokronolo{ka istra`ivanja u {umama Pokupskog bazena. Nizinske {uma Pokupskog bazena. Ur. Gra~an, J. i dr., Radovi 31 (1 2): , [umarski institut Jastrebarsko. 41. L u k i }, N., 1996: Faustmannov visinomjer, Presslerovo svrdlo, Promjerka {tap. Znanost u Hrvata: prirodoslovlje i njegova primjena znanstvena izlo`ba i knjiga: , MGC, Zagreb. 42. B e n k o, M., N. L u k i } & L. S z i r o v i c z a, 1996.: Relations of photogrammetry assesment of visible part of tree crown common oak (Quercus robur L.) on tree volume. Proceedings from IUFRO Conference: Modelling Regeneration Success and Early Growth of Forest Stands: , Copenhagen. 43. L u k i }, N., A. P r a n j i }, T. K r u ` i } & S. B a - b i }, 1996.: Dendrokronolo{ka istra`ivanja u {umama pokupskog bazena. Rad. [umar. inst. Jastrebar. 31 (1 2) : , Jastrebarsko. 44. P r a n j i }, A. & N. L u k i }, 1997.: Izmjera {uma. [umarski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu, 410 pp. 45. L u k i }, N., 1997.: Decline the radial increment of Aleppo Pine (Pinus halepensis Mill.) in Croatia. Medzinárodná vedecká konferencia LES-DRE- VO-@IVOTNÉ PROSTREDIE 97. Technická univerzita vo Zvolene. Sekcia: 2. Rastové procesý a pestovanie lesov v zmenených ekologických podmienkach: 1 5, Zvolen, Slova~ka. 46. B e n k o, M., L. S z i r o v i c z a & N. L u k i }, 1997.: A trend in the development of stand basal area of Pedunculate Oak in the association Genisto elatae - Quercetum roboris and the ecological management forest type II-G-20. Proceedings from IUFRO Conference: Empirical and Process-based models for forest tree and Stand growth simulation: 10 pp., Oeiras, Portugal. 47. L u k i }, N. & M. Vo j i n o v i }, 1997.: Decline of Aleppo Pine (Pinus halepensis Mill.) on the Island of Kor~ula. Znanje za gozd: zbornik ob 50. Obletnici obstoja i delovanja Gozdarskega in{tituta Slovenije: , Gozdarski in{titut Slovenije, Ljubljana. 48. L u k i }, N., 1998: Zavod za ure ivanje {uma. Sveu~ili{na {umarska nastava u Hrvatskoj monografija, II knjiga: , Ur. S. Mati}, [um. fak. Sveu~ili{ta u Zagrebu, ISBN L u k i }, N., 1998: Terenska nastava. Sveu~ili{na {umarska nastava u Hrvatskoj monografija, II knjiga: , Ur. S. Mati}, [um. fak. Sveu~ili{ta u Zagrebu, ISBN L u k i }, N., 1998: Poslijediplomska nastava. Sveu~ili{na {umarska nastava u Hrvatskoj monografija, II knjiga: , Ur. S. Mati}, [um. fak. Sveu~ili{ta u Zagrebu, ISBN L u k i }, N., 1998: Nastavno-pokusni {umski objekt Velika. Sveu~ili{na {umarska nastava u Hrvatskoj monografija, IV knjiga: 77 88, Ur. J. Vukeli}, [um. fak. Sveu~ili{ta u Zagrebu, ISBN

95 52. L u k i }, N., 1999: Dendroklimatolo{ka analiza obi~ne bukve (Fagus sylvatica L.) sa Papuka. [um. list 123(1 2): 29 35, Zagreb. 53. ^ a v l o v i }, J., M. B o ` i }, N. L u k i }, 1999: Regulation and management of selection forests in the management unit Belevine (Ure ivanje i gospodarenje prebornom {umom u gospodarskoj jedinici Belevine). Emerging Harvesting issues in Technology Transition, at the end of Century. Inter. Conf. of IUFRO working groups , and , University of Zagreb-Faculty of Forestry, Forest Research Institute Jastrebarsko and Hrvatske {ume Inc. Zgb., Opatija. 54. H i t r e c, V., K. [ e g o t i }, N. L u k i }, B. D a l b e - l o, 1999: The Use of Forest Management Models. From Theory to Practice, Gaps and Solutions in Mangerial Economics and Accouting in Forestry: , Editors: Sisak, L., Jöbstl, H., Merlo, M., IUFRO working groups and , ^eská zemèdèlská univerziteta v Praze. 55. B e n k o, M., L. S z i r o v i c z a, N. Luki}, 1999: A trend in the development of stand basal area of pedunculate oak in the association Genisto elatae-quercetum roboris and the ecologicalmanagement forest type II-G-20. Empirirical and process-based models for forest tree and stand growth simulation (IUFRO 4.01., September 97, Oeiras-Portugal) scientific book: , Ur. A. Amaro, M. Tomé, Lisabon, ISBN X/139925/ L u k i }, N., J. ^ a v l o v i G a l i }, 2000: Elements development of pedunculate oak (Quercus robur L.) forest monitored with cluster analysis. Poster abstracts on Inter. Conf. OAK 2000, IUFRO working groups and , Zagreb. 57. ^ a v l o v i }, J., M. B o ` i }, N. Luki}, 2000: Trends in forest and timberland values in the dynamic system of an even-aged forest of pedunculate oak in the management unit Josip Kozarac. Glas. {um. pokuse 37: 83 93, Zagreb. 58. L u k i }, N., 2000: Prof. dr. sc. Mladenu Figuri}u dodijeljen po~asni doktorat (Dr. Honoris causa) Tehni~kog Univerziteta u Zvolenu, R. Slova~ka. [um. list 124 (9 10): , Zagreb. 59. ^ a b a r a v d i }, A., N. L u k i }, 2001: Aplikacija teorijskih raspodjela na debljinsku strukturu jednodobnih sastojina smr~e (Picea abies Karst.) u Bosni i Hercegovini. Radovi [um. fak. 31 (1): 33 59, Sarajevo. 60. B o ` i }, M., J. ^ a v l o v i }, N. L u k i }, 2001: Analiza utjecaja gospodarenja jelovim {umama na radijalni prirast jelovih stabala. Znanost u potrajnom gospodarenju hrvatskim {umama znanstvena knjiga: , Ur. S. Mati} i dr., [um. fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu i [umarski institut Jastrebarsko, Zagreb, ISBN G a l i N. L u k i }, K. [ e g o t i }, 2001: Razvoj bonitetnog indeksa (SI) u jednodobnim bukovim sastojinama. Znanost u potrajnom gospodarenju hrvatskim {umama znanstvena knjiga: , Ur. S. Mati} i dr., [umarski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu i [umarski institut Jastrebarsko, Zagreb, ISBN B e n k o, M., N. L u k i }, L. S z i r o v i c z a, 2001: Oak forest modelling and sustainable management in ecological managament forest type II-G-10. Inter. IUFRO Conf. Forest Modelling for Ecosystem Management, Forest Certification, and Sustainable Management, Proceedings: , Ed.: Valerie LeMay & P. Marshall, Vancouver, BC, Canada. 63. L u k i }, G a l i }, J. ^ a v l o v i }, 2001: Dendrokronolo{ka analiza debljinskog prirasta lu`njakovih sastojina u i Opeke. Znanost u potrajnom gospodarenju hrvatskim {umama znanstvena knjiga: , Ur. S. Mati} i dr., [umarski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu i [umarski nstitut Jastrebarsko, Zagreb, ISBN [ u { n j a r, M., N. L u k i }, 2002: Dvoulazne tablice obujama stabala jele u gospodarskoj jedinici Belevina, Gorski Kotar. [um. list 128 (9 10): , Zagreb. CAB AN (vidi prilog separat) 65. ^ a b a r a v d i }, A., N. L u k i }, 2002: The Optimization in Forest Inventory on Regional Level in Bosnia and Herzegovina. Glas.{um.pokuse 39: , Zagreb. 66. L u k i }, N., Z. Seletkovi}, 2003: Dendroclimatological Analysis of Radial increment of Pedunculate Oak (Quercus robur L.) in the Permanent Experimental Plot Opeke Lipovljani. Ekológia (Bratislava) 22, Supllement 3/2003: [ e g o t i }, K., N. L u k i }, A. J a z b e c, M. B o ` i }, 2003: Managing the educational and experimental forest site Duboka with the AHP. Poster abstracts on Decision support for multiple purpose forestry. A transdisciplinary conference on the development and application of decision support tools for forest management, IUFRO working groups and and BOKU- University of Natural Resources and Applied Life Sciences, Vienna. 553

96 DRAGO MARTINOVI], dipl. ing. {um. ( ) Dana 29. o`ujka god. u 73. godini `ivota, iznenada i prerano, zauvijek nas je napustio kolega Drago M a r t i n o v i }, dipl. ing. {um., koji je u svom radnom vijeku radio na poslovima iz podru~ja {umarstva i drvne industrije, a nakon umirovljenja kao 60-godi{njak bio je dragovoljac Domovinskog rata. Drago Martinovi} ro en je u Dobrinju kod Kaknja (BiH) 1. listopada g. od oca Pere, `eljezni- ~kog slu`benika i majke Mare Ivi- ~evi}, doma}ice. Osnovnu {kolu zavr{io je u Visokom g., a zvanje {umarskog tehni~ara stekao je u Srednjoj {umarskoj {koli u Banja Luci g. Kao {umarski tehni~ar neko vrijeme radio je u [umskom gospodarstvu Vla{i} u Travniku, a zatim je zavr{io [umarski fakultet u Beogradu g. Nakon diplome radio je tri godine u [umsko-industrijskom poduze}u Zvijezda u Vare{u kao upravitelj pogona {umskih radova. Od g. do bio je upravitelj [umarije Novi Sad, gdje je izme u ostalog radio i na trasiranju {umskih cesta. Nakon {to je 1. sije~nja g., spajanjem 5 {umskih gospodarstava isto~ne Slavonije (Na{ice, Osijek, Podravska Slatina, Slavonski Brod i Vinkovci), osnovano [umsko privredno poduze}e Slavonska {uma Vinkovci, ne{to kasnije usljedilo je, u sastavu poduze}a, osnivanje Projektnog biroa za projektiranje i nadzor {umskih prometnica i objekata u {umarstvu sa sjedi{tem u Osijeku. Po~etkom kolega Martinovi} prelazi u Projektni biro gdje je kao samostalni projektant radio oko 2 godine. U tom je razdoblju projektirano i izgra eno 60-ak km prometnica, a projektirano je i nekoliko manjih mostova, utovarnih rampi i ekonomskih dvori{ta uz tehni~ki nadzor nad izgradnjom svih objekata. Spomenimo da je rukovoditelj Projektnog biroa bio Josip M a z a - n e k, dipl. ing. {um., koji je tu du`nost obavljao do umirovljenja 1. sije~nja g. God D. Martinovi} dolazi u Zagreb gdje je radio do umirovljenja. Godinu dana bio je upravitelj predstavni{tva Veletrgovina namje{taja u vlasni{tvu poduze}a iz Novog Sada. Zatim se zaposlio u Exportdrvu kao {ef poslovnice Opremanje objekata i in`enjering, gdje je radio do g. kada odlazi u invalidsku mirovinu. Za vrijeme rada u Zagrebu, izme u ostalog, poslovno je sura ivao sa {umskim gospodarstvima u Hrvatskoj na opremanju {umarija. Za uspje- {an i neprekidan rad u Exportdrvu dobivao je zahvalnice. No, umirovljeni~ki dani nisu dugo potrajali. God dolazi do velikosrpske agresije na tada ve} samostalnu Republiku Hrvatsku, pa je u tim te{kim vremenima trebalo braniti dr`avu i ustrojavati vojsku. Kolega Martinovi} kao domoljub `elio je sudjelovati u Domovinskom ratu, iako je tada imao 60 godina. To je bila dobna granica iznad koje se u pravilu nije primalo u Hrvatsku vojsku, ali on je ipak ustrajao da bude bilo gdje raspore en govore}i da je taj trenutak ~ekao ~itav `ivot. Kao nepomirljivi Hrvat `elio se uklju~iti na pravi na~in kako bi bio sudionik u obrani Domovine, a za to je tada ponajprije trebalo imati veliko srce. U jesen g., nakon {to je u svibnju po~ela mobilizacija, kada je sve bilo pokrenuto za obranu i oru- `ani otpor, Drago Martinovi} se dragovoljno uklju~io u Domovinski rat na podru~ju Zapovjedni{tva obrane grada Zagreba, gdje je u obrani bilo ve} raspore eno ljudi (kasnije 14 brigada sa ljudi). Radio je u logistici opskrbnoj slu`bi. 1 Kako su se pribli`avali zimski uvjeti ratovanja izradio je sveukupno rje{enje opskrbe brigada ogrjevnim drvom na prvoj crti boji{- nice od Generalskog Stola do Siska u suradnji s Upravom {uma Zagreb i tada{njim upraviteljem Matom M i - h a n i } e m, dipl. ing. {umarstva. Iz toga vremena vrijedi zabilje`iti anegdotu kako je kolega Martinovi} na jedan slo`aj ogrjevnog drva napisao: Za potrebe Hrvatske vojske nema cijene! Spomenimo da su kolege Martinovi} i Mihani} poslovno sura ivali i prije Domovinskog rata, te da njihove obitelji ve`e dugotrajno prijateljstvo. Kada se je iz takti~kih razloga prestalo koristiti ogrjevno drvo Drago Martinovi} je na prvu crtu boji{nice u vrlo kratkom vremenu us- 1 Na~elnik Opskrbne slu`be Zapovjedni{tva obrane grada Zagreba bio je Ivica Gusi}, pukovnik HV, kome smo zahvalni za podatke o u~e{}u Drage Martinovi}a u Domovinskom ratu. Suradnja u Domovinskom ratu prerasla je u veliko prijateljstvo, pa i kumstvo, me u obiteljima Drage Martinovi}a i Ivice Gusi}a, a takva prijateljstva imaju posebnu vrijednost. 554

97 pio dopremiti toliko nu`ne plinske pe}i, a zaslu`an je {to je kao donacija iz Be~a stigla po{iljka kreveta i sanitetske opreme. 2 U po~etku su za njega mla i suborci znali re}i: [to taj stari ovdje radi? Me utim taj je stari Martinovi} samoprijegornim zalaganjem i dobrom organizacijom nametnuo ritam suradnicima i dodatno ih motivirao u dugotrajnom i iscrpljuju}em obavljanju slo`enih zada- }a. U Hrvatskoj vojsci bio je do kraja lipnja g. Za sudjelovanje i izuzetno zalaganje u Domovinskom ratu Ukazom Predsjednika Republike dr. Franje Tu mana u svibnju g. promaknut je u ~in satnika HV, godine odlikovan je Spomenicom Domovinskog rata, a pohvaljen je od zapovjednika obrane Grada Zagreba general bojnika Darka Grdi}a i od na~elnika Glavnog sto`era HV tada general pukovnika Zvonimira ^ervenka. Nakon demobilizacije kona~no je imao vi{e slobodnog vremena pa je umirovljeni~ke dane proveo u Zagrebu, posvetiv{i se obitelji i lije~enju. Bio je te{ki sr~ani bolesnik. Dru`io se sa svojim suborcima, organizirao susrete prigodom obljetnica i prou~avao uzroke Domovinskog rata. Drago Martinovi} bio je ~estit, po{ten, karakteran ~ovjek i dobar kolega. Uz domoljublje jedna od njegovih zna~ajnih osobina bila je i humanost, koju je posebice iskazivao u Domovinskom ratu, poma`u}i suborcima stradalim u borbama, ali i civilnom stanovni{tvu, gdje god je to bilo mogu}e. Bio je ponajprije dobar suprug i obiteljski ~ovjek. Posebno je volio svoje prijatelje. Nije bio ~lan niti jedne stranke. Njegova stranka bila je Domovina. Iznenadna smrt prerano je prekinula njegov umirovljeni~ki `ivot. Umro je u 73. godini `ivota. Posljednji ispra}aj kolege Drage Martinovi}a bio je 1. travnja god. na zagreba~kom groblju Mirogoj uz nazo~nost njegove neutje{ne supruge Ljiljane ro. Crvenkovi}, sestre Vite, brata Ike, ostale rodbine, kolega, prijatelja i znanaca, koji su svojom prisutno{}u pokazali da im je bio i ostao poseban u srcima. Izme- u ostalih i veterani Domovinskog rata na grob su svog biv{eg dragovoljca Drage u znak pijeteta polo`ili vijenac i uputili posljednje rije~i opro{taja s njim. Sje}anja na kolegu Dragu Martinovi}a neka budu ispunjena {tovanjem i zahvalno{}u za sve {to je u~inio i kao {umarski stru~njak i kao dragovoljac Domovinskog rata. Neka mu je laka hrvatska zemlja koju je toliko volio! Mladen Skoko, dipl. ing. {um. 2 Plinske pe}i darovala je tvrtka Omnico Exportdrvo sa sjedi{tem u Landshutu (Njema~ka), a posebno se oko toga zauzeo tada{nji direktor tvrtke Josip Crvenkovi}, dipl. ing. {um., {ogor D. Martinovi}a. J. Crvenkovi} je, izme u ostalog, pomagao i kolegi novinaru Exportdrva Mariu Filipiju u rehabilitaciji. Donacija bolni~kih kreveta i sanitetske opreme i{la je preko Dudi}, ro. Crvenkovi}, koja je bila potpredsjednica (kasnije predsjednica) Koordinacijskog {taba za pomo} Hrvatskoj u to vrijeme u Be~u. 555

98 Na rije~kom groblju Kozala o- prostili smo se od dragog prijatelja, vrijednog i uglednog kolege dipl. ing. {umarstva Ljobomira N e ` i } a. Rodio se je u Donjoj Rijeci kod Jastrebarskog, gimnaziju je zavr{io u Slavonskoj Po`egi, diplomirao je na Poljoprivredno-{umarskom fakultetu u Zagrebu godine. Dr`avnu slu`bu je zapo~eo kao dnevni~ar u Kotarskom na~elni{tvu Su{ak. U to su doba mladi dr`avni slu`benici ~esto morali mijenjati mjesto rada, tako i Ljubo odlazi u Direkciju {uma Mostar. Zatim s kr- {a u {umovitu Slavoniju, u gorje Krndije, Papuka i Psunja. Kao taksator radi u Direkciji {uma ur eva~ke imovne op}ine u Bjelovaru, potom kao upravitelj {umarije Novigrad Podravski. Nakon osnivanja ZE[UMPOH-a Nova Gradi{ka, upravitelj je manipulacije u Velikoj. Osobito ga je zanimala grana {umarskih djelatnosti; konstrukcija `i~ara, modernizacija pilana te primjena mehanizacije u iskori{tavanju {uma. Stoga ve} kao iskusan stru~njak postaje {ef manipulacije Oku~ani, te planskog sektora DIP-a Slavonski LJUBOMIR NE@I], dipl. ing. {um Brod, a zatim i referent za sektor manipulacije u Ministarstvu drvne industrije u Zagrebu. U Gorskom kotaru djeluje kao referent za mehanizaciju i eksploataciju {uma DIP-a Delnice u pogonu Lu~ice te kao {ef biroa za unaprje- enje proizvodnje. U tom svojstvu mu je dodjeljena stipendija organizacije ICA (Ameri~ka tehni~ka pomo}) za specijalizaciju u [vedskoj. Na kraju dugogodi{njeg plodnog rada u drvnoj industriji imenovan je za savjetnika unaprje enja proizvodnje u Poslovnom udru`enju DRVO u Rijeci. Za svoj savjestan i uspje{an rad na unaprje enju proizvodnje, osobito na primjeni mehanizacije te izradi nekoliko investicijskih programa DIP-a Delnice primio je vi{e priznanja i pohvala. Jedan je od autora poglavlja Mehanizacija i eksploatacija {uma u Monografiji [umarstvo i drvna industrija Jugoslavije. No, ni u mirovini Ljubo se ne odri~e strojeva i strojarstva posvetio se je ~arobnom svijetu satova i ura te nam je ~esto znao pri~ati o povijesnim i umjetni~kim vrijednostima tog majstorstva i zanata. Osje}aje duboke su}uti izrazili smo supruzi Danici, k}erki Vi{nji, unuku Davoru i rodbini. Hvala Ti dragi Ljubo za sve ugodne dane koje smo proveli {e}u}i s Tobom oko Trsatske gradine. Ostaje{ s nama u sjetnim sje}anjima sve dok i mi trajemo. Zvonimir Pelcer 556

99 UPUTE AUTORIMA [umarski list objavljuje znanstvene ~lanke iz podru~ja {umarstva, primarne prerade drva, za{tite prirode, lovstva, ekologije, prikaze stru~nih predavanja, savjetovanja, kongresa, proslava i sl., prikaze iz doma}e i strane stru~ne literature, te va`nije spoznaje iz drugih podru~ja koje su va`ne za razvoj i unapre enje {umarstva. Objavljuje nadalje i ono {to se odnosi na stru~na zbivanja u nas i u svijetu, podatke i crtice iz pro{losti {umarstva, prerade i uporabe drva, te radove Hrvatskoga {umarskog dru{tva. ^lanci kao i svi drugi oblici radova koji se dostavljaju zbog objavljivanja, moraju biti napisani jasno i sa`eto na hrvatskom jeziku. Znanstveni i stru~ni ~lanci u prilogu trebaju imati sadr`aj (sa`etak) na engleskom ili njema~kom jeziku (iz posebnih razloga na nekom drugom jeziku), podatke i zaklju- ~ke razmatranja. Sa`etak na stranom jeziku treba biti napisan najmanje na 2 stranice s proredom na papiru formata A4. Molimo autore da se pridr`avaju sljede}eg: Prije uvoda treba napisati kratki sa`etak o temi ~lanka, svrsi i va`nijim rezultatima, najvi{e do 1/2 stranice napisane s proredom na papiru formata A4. U uvodu, radi boljeg razumijevanja, treba napisati ono {to se opisuje (istra`uje), a u zaklju~ku ono {to omogu}uju dobiveni rezultati uz op}e prihva}ene spoznaje iz odre enog podru~ja {umarske struke i prakse. Opseg teksta mo`e iznositi najvi{e 10 tiskanih stranica [umarskog lista, zajedno s prilozima (tablice, crte`i, slike...), {to zna~i do 16 stranica s proredom na papiru A4. Samo u iznimnim slu~ajevima Ure iva~ki odbor ~asopisa mo`e prihvatiti radove ne{to ve}eg opsega, ako sadr`aj i kvaliteta tu opse`nost opravdavaju. Naslov ~lanka (djela) treba biti kratak i jasno izra- `avati sadr`aj rada. Ako je ~lanak ve} tiskan ili se radi o prijevodu, treba u bilje{ci na dnu stranice (fusnote) navesti kada je, gdje i na kojem jeziku tiskan. Naslove, podnaslove u ~lanku, sa`etak (s uvodom, metodolo{kim napomenama, raspravom, rezultatima istra`ivanja i zaklju~cima), opise slika i tablica, treba napisati i na engleskom ili njema~kom jeziku. Fusnote glavnog naslova ozna~avaju se zvjezdicom, dok se fusnote u tekstu ozna~avaju redosljedom arapskim brojevima, a navode se na dnu stranice gdje se spominju. Fusnote u tablicama ozna~uju se malim slovima i navode se odmah iza tablica. Za upotrebljene oznake treba navesti nazive fizikalnih veli~ina, dok manje poznate fizikalne veli~ine treba posebno objasniti u jednad`bama i sl. Tablice i grafikone treba sastaviti i opisati da budu razumljivi bez ~itanja teksta i obilje`iti ih brojevima kako slijede. Sve slike (crte`e i fotografije) treba prilo`iti odvojeno od teksta i olovkom napisati broj slike, ime autora i skra}eni naslov ~lanka. Slike trebaju u pravilu biti u omjeru 2:1. Crte`e i grafikone treba uredno nacrtati. Tekst i brojke (kote) napisati uspravnim slovima, a oznake fizikalnih veli~ina kosim. Fotokopije trebaju biti jasne i kontrastne. Po`eljno je navesti u ~emu se sastoji originalnost ~lanka i zbog kategorizacije po me unarodnim kriterijima. Obvezno treba abecednim redom navesti literaturu na koju se autor u tekstu poziva. Kao primjer navodimo: 1. K l e p a c, D. 1965: Ure ivanje {uma, [umarski fakultet, Sveu~ili{ta u Zagrebu, Zagreb. 2. P r p i }, B., N. K o m l e n o v i }, Z. S e l e t k o v i } 1988: Propadanje {uma u Hrvatskoj, [umarski list 112, (5 6): , Zagreb. Pored punog imena i prezimena autora treba navesti zvanje i akademske titule (npr. prof., dr., mr., dipl. ing....). Tekst ~lanka treba (osim izuzetno), pripremiti s pomo}u nekog od tzv. wordprocesora na osobnom ra~unalu sukladnom s IBM, te tako ure eni rukopis predati na disketi 3.5. Potpuno zavr{ene i kompletne ~lanke (disketu, tekst u dva primjerka) slati na adresu Uredni{tva. Autori su odgovorni za to~nost prijevoda na strani jezik. Primljeni rad Uredni{tvo dostavlja recenzentu odgovaraju}eg podru~ja na mi{ljenje u zemlji, a za znanstvene ~lanke i recenzentima u inozemstvu. Autori koji `ele separate posebne pretiske svojih ~lanaka mogu naru~iti istodobno sa slanjem rukopisa. Separati se posebno napla}uju, a tro{ak se ne mo`e odbiti od autorskog honorara. Najmanje se mo`e naru~iti 20 separata. Objavljeni radovi se pla}aju, stoga autor uz rukopis treba dostaviti svoj broj `iro-ra~una, JMBG, adresu i op}inu stanovanja. Uredni{tvo [UMARSKOG LISTA Zagreb, Trg Ma`urani}a 11 Telefon: , Telefax: hsd@post.t-com.hr ili hrvatsko-sumarsko-drustvo@zg.htnet.hr WEB stranica:

100 Sl. 1. Jelova cvilidreta Acanthocinus reticulatus Razoumowsky. Kukuljica u zipci u debeloj kori jele. Fig. 1 Silver fir longhorn beetle Acanthocinus reticulatus Razoumowsky. Pupa in a pupal chamber carved within the thick bark of silver fir. Sl. 2. Imago jelove cvilidrete na povr{ini debla, ljeti. Fig. 2 Silver fir longhorn beetle adult on the silver fir trunk in summer. Sl. 3. Odrasla li~inka crnogori~ne cvilidrete Rhagium inquisitor L. neposredno prije prelaska u kukuljicu. Fig. 3 Fully grown larva of coniferous longhorn beetle Rhagium inquisitor L. ready to molt into pupa. (Tekst i fotografije B. Hra{ovec) Sl. 4. Imaga crnogori~ne cvilidrete Rhagium inquisitor L. snimljena prilikom kopule (na obje jedinke pri- ~vr{}ene su grinje kojima cvilidrete slu`e kao transportno sredstvo ). Fig. 4 Adults of coniferous longhorn beetle Rhagium inquisitor L. in copulation (both beetles bear masses of hitchhiking acari). S obzirom na recentna su{enja crnogorice i obilje drvnog materijala u razli~itim fazama propadanja, odlu~ili smo nastaviti sa prikazom naj~e{}ih ksilofaga koji }e se zasigurno jo{ neko vrijeme javljati u pove}anoj brojnosti u na{im {umama. Ovoga puta predstavljamo dvije vrste cvilidreta. Prva, Acanthocinus reticulatus Razoumowsky, dolazi isklju~ivo na jeli i nije posve jasno da li se radi o sekundarnom ili tercijarnom tipu ksilofaga. U na{im je istra- `ivanjima utvr ena njena prisutnost i u naizgled potpuno zdravim jelama, odnosno onim stablima koja su ve} trpjela napad jelovih potkornjaka. Ovo upu}uje da se radi o cvilidreti koja je u stanju razvijati se u jo{ prili~no ranim fazama napada sekundarnih ksilofaga. Druga vrsta, Rhagium inquisitor L., znatno je {ireg spektra prehrane pa osim jele napada i drvo smreke, borova i drugih ~etinja~a. Za ovu se vrstu mo`e re}i da spada u kategoriju tercijarnih ksilofaga, tj. onih koji uspijevaju tek u uvjetima kada je stablo u potpunosti savladano i uginulo. Considering the recent trends in coniferous forest decline and masses of woody debris in various stages of its destruction, we decided to continue the presentation of xylophage insects that will dominate in our woods for some time in the near future. Silver fir longhorn beetle Acanthocinus reticulatus Razoumowsky is monophagous on fir and seems to be more than a typical tertiary xylophage like many other cerambycids. In our research we recorded its presence in the firs still being under the attack of fir bark beetles during which, trees still had some of their defensive countermeasures available. Second species, Rhagium inquisitor L., is a classic polyphage, feeding not only on firs but also on spruces, pines and other conifers. This is a typical tertiary xylophage developing only after the tree s defensive strength has been cracked and it died. IZDAVA^: HRVATSKO [UMARSKO DRU[TVO uz financijsku pomo} Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske i Hrvatskih {uma d.o.o. Publisher: Croatian Forestry Society Editeur: Société forestière croate Herausgeber: Kroatischer Forstverein Grafi~ka H R d.o.o. Zagreb Tisak: EDOK Zagreb